OVALESHI TAVA PULA . . .
Omolwashike Kalunga a efa ovanaenghono va fininike ovo vehe na eenghono?
Ombibeli oya popya oihopaenenwa yovanaenghono vamwe ovo va li va fininika ovo vehe na eenghono. Pashihopaenenwa, diladila shi na sha naNabot.a Mefelemudo eti-10 K.O.P., ohamba Ahab yaIsrael, okwa li ya pitika omukulukadi wayo, Isebel, a dipaife Nabot novanamati vaye opo ohamba i dule okukufa po oshikokola shaye shomiviinyu. (1 Eehamba 21:1-16; 2 Eehamba 9:26) Omolwashike Kalunga a li a efa elongifo nai leenghono la tya ngaho?
“‘Kalunga iha fufya.’ — Titus 1:2
Natu yandje elitulemo ketomheno limwe la fimana olo kutya: Kalunga iha fufya. (Titus 1:2) Osho oshi na shike noilonga youkolokoshi yokufininika vamwe? Pehoveloelela leshito, Kalunga okwa li a londwela ovanhu kutya ngeenge ove mu tukulile oshibofa otava ka mona oidjemo inyikifa oluhodi, efyo. Ngaashi Kalunga a popya, ovanhu ova kala hava fi okudja ngoo eshi ve mu tukulila oshibofa moshikunino shaEden. Efyo lomunhu oo a fya tete ola holoka po omolwomafininiko, eshi Kain a dipaa omumwaina Abel. — Genesis 2:16, 17; 4:8.
Eendjovo daKalunga oda popya pauxupi shi na sha nondjokonona yovanhu da ti: “Omunhu [ota] pangelele omukwao omupya.” (Omuudifi 8:9) Mbela eendjovo odo odi li ngoo paushili? Jehova okwa li a londwela oshiwana shaye shaIsrael kutya eehamba dasho otadi ke shi fininika notashi ke mu kuwila onghuwo. (1 Samuel 8:11-18) Nokuli nohamba inaendunge Salomo oya li ya twika ovanhu omitengi didjuu. (1 Eehamba 11:43; 12:3, 4) Ashike eehamba dikolokoshi, ngaashi Ahab, oda li ookanyamukulwa. Diladila kwaashi: Ngeno Kalunga okwa kelelele oilonga aishe oyo yomafininiko, mbela ngeno ina popya oipupulu?
“Omunhu [ota] pangelele omukwao omupya.” — Omuudifi 8:9
Dimbuluka yo kutya Satana okwa ti ovanhu otava longele ashike Kalunga omolwokuliholamwene. (Job 1:9, 10; 2:4) Ngeno Kalunga okwa amenene ovapiya vaye aveshe komafininiko oludi keshe, mbela ngeno osho inashi ka twa kumwe nepopyo laSatana? Navali, ngeno Kalunga okwa amenene keshe umwe komafininiko oludi keshe, mbela ngeno ina ka kala omunaipupulu a shiya ko? Ngeno okwe va amenene, vahapu otava ka diladila kutya ovanhu otava dulu okulipangela kuvo vene nomupondo nopehe na ewiliko laKalunga. Ndele Eendjovo daKalunga oda popya sha yooloka ko kwaasho, molwaashi otadi ti kutya omunhu ita dulu okulipangela filufilu ye mwene. (Jeremia 10:23) Otwa hala Ouhamba waKalunga uye, opo ashike okuhenouyuki ku xule po.
Mbela osho osha hala okutya Kalunga ina ninga po sha shi na sha nomafininiko? Ahowe. Tala koinima ivali oyo a ninga: Shotete, okwa nyaneka pomutenya oukanyamukulwa. Pashihopaenenwa, Eendjovo daye oda eta poluhaela oshinima keshe shi na sha nomhangela yaIsebel i na sha naNabot. Ombibeli oya holola yo kutya oilonga yowii ya tya ngaho otai xumifwa komesho komupangeli omunaenghono oo a hala okuholeka oukwatya waye. (Johannes 14:30; 2 Ovakorinto 11:14) Ombibeli oye mu holola kutya oye Satana Ondiaboli. Kalunga okwe tu kwafela tu likaleke kokule nowii, eshi a nyaneka pomutenya oukolokoshi nomafininiko nodjo yao yashili. Kungaho, okwa amena onakwiiwa yetu yaalushe.
Oshitivali, Kalunga okwa yandja eteelelo la kola li na sha nokuxulifwa po kwomafininiko. Monghedi omo a nyaneka pomutenya, a tokola nokuhandukila Ahab naIsebel nosho yo vahapu ngaashi vo, otai tu pe elineekelo momaudaneko aye e na sha noku ka tokola ovakolokoshi aveshe fiku limwe. (Epsalme 52:3-7) Kalunga okwe tu pa yo eteelelo li shi okulineekelwa kutya mafiku ota ka xulifa po oyeetifi aishe youkolokoshi oo tau ningilwa ovo ve mu hole.b Pefimbo opo, omulumenhu omudiinini Nabot novanamati vaye otava ka kala moparadisa kombada yedu fiyo alushe omo itamu ka kala okuhenouyuki. — Epsalme 37:34.
a Tala oshitukulwa shi na oshipalanyole “Natu hopaeneneni eitavelo lavo” moshifo eshi.
b Tala etukulwa 11 lembo Ombibeli otai hongo lela shike? la nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.