ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w12 3/15 ep. 15-19
  • Ino dimbwa kutya oilonga yokuudifa oya endelela

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Ino dimbwa kutya oilonga yokuudifa oya endelela
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2012
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • OMOLWASHIKE OILONGA YETU YOKUUDIFA YA ENDELELA?
  • OKUUDIFA NEENDELELO OSHA HALA OKUTYA SHIKE?
  • LUNGAMA UHA DIMBWE KUTYA OILONGA YOKUUDIFA OYA ENDELELA
  • OTU LI PEFIMBO LIDIDILIKWEDI NEENGHONO
  • KATUKA EENGHATU MOLWAASHI EFIMBO ELI TU LI MULO OLA ENDELELA
  • Nghee hatu dulu okukulika omhepo yokuudifa neendelelo
    Oukalele Wetu wOuhamba—2014
  • Udifa neendelelo!
    Oukalele Wetu wOuhamba—2009
  • “Efiku linene laJehova oli li popepi!”
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2007
  • Kala u na ouladi welongelokalunga lashili
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2010
Tala ouyelele muhapu
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2012
w12 3/15 ep. 15-19

Ino dimbwa kutya oilonga yokuudifa oya endelela

“Udifa ondjovo; shi ninga [neendelelo, NW].” — 2 TIM. 4:2.

OTO DULU OKUYELIFA?

Omolwashike Ovakriste vomefelemudo lotete va li hava udifa neendelelo?

Oshike tashi dulu oku tu kwafela tuha dimbwe kutya efimbo olo tu li mulo ola endelela?

Omolwashike oilonga yokuudifa etumwalaka lOuhamba ya endelela neenghono kunena shi dulife nale?

1, 2. Omapulo elipi a holoka po eshi twa ladipikwa kutya ‘natu udife neendelelo’?

LUHAPU ovanhu ovo hava longo moikondo yokuxupifa eemwenyo ohava longo oilonga yavo neendelelo. Pashihopaenenwa, ookadimamundilo ihava ongaonga ngeenge ova udu kutya poima ponhumba opa holoka omundilo, molwaashi ove shi shii kutya otashi dulika eemwenyo dovanhu di li moshiponga.

2 Tu li Eendombwedi daJehova, nafye otwa halelela okukwafela ovanhu opo va ka xupifwe. Onghee hano, oilonga yetu yokuudifa onghundana iwa yOuhamba ohatu i tale ko kutya oya kwata moiti. Ashike katu na oku i longa twa fa hatu tewaatewa. Ndele mbela omuyapostoli Paulus okwa li a hala okutya shike eshi a ladipika Ovakriste a ti: “Udifa ondjovo; shi ninga [neendelelo, NW]”? (2 Tim. 4:2) Mbela ongahelipi hatu dulu okuudifa neendelelo, nomolwashike oilonga yetu yokuudifa ya endelela?

OMOLWASHIKE OILONGA YETU YOKUUDIFA YA ENDELELA?

3. Oidjemo ilipi ovanhu tava ka mona she likolelela konghedi omo tave linyenge ketumwalaka letu lOuhamba?

3 Oto ka uda ko ashike kutya osha fimana shi fike peni okuudifila vamwe onghundana iwa, ngeenge owa diladila kouwa ile koilanduliko oyo ovanhu tava ka mona omolwoilonga yetu yokuudifa. (Rom. 10:13, 14) Eendjovo daKalunga oda ti: “Ame ngenge handi lombwele omuhenakalunga: ove u nokufya shili, ndee ye ote lialuluka komatimba aye ndee ta longo ouyuki naashi sha wapala, . . . ye ota ka kala e nomwenyo. Omatimba aye aeshe e a ninga itae ke mu valulilwa vali.” (Hes. 33:14-16) Ombibeli oya shilipaleka ovo hava hongo vamwe kombinga yetumwalaka lOuhamba ya ti: “Oto lixupifa ove mwene naava tave ku pwilikine.” — 1 Tim. 4:16; Hes. 3:17-21.

4. Omolwashike oushunimonima wa li wa ningifa ovaudifi vomefelemudo lotete va udife neendelelo?

4 Opo u ude ko osho omuyapostoli Paulus a li a hala okutya eshi a ladipika Timoteus a udife neendelelo, tala kwaasho a li a popya vali momushangwa oo woshipalanyole nosho yo meevelishe odo de u dingilila. Okwa ti: “Udifa ondjovo; shi ninga [neendelelo, NW] omefimbo liwa nomefimbo lii; hanyena, vela eembedi, kumaida monheni nokulonga, osheshi otape uya efimbo vo tava kenyanana elongo la yuka, ndelenee opauhalu wavo otave ke likongela ovalongi ngaashi omatwi avo taa nyuwa. Nomatwi avo otave a pilike koshili.” (2 Tim. 4:2-4) Jesus okwa li a xunganeka kutya otaku ke uya ovashunimonima. (Mat. 13:24, 25, 38) Onghee hano, Timoteus okwa li e na okuudifa neendelelo fimbo oushunimonima inau holoka opo Ovakriste va dule oku ka henuka omaheka ovahongi ovanaipupulu. Eemwenyo dovanhu oda li moshiponga shili. Ndele mbela ongahelipi kunena?

5, 6. Omahongo oo asha kunena elipi tashi dulika tu ude ngeenge tu li moukalele?

5 Ovanhu vahapu ovo va li melongelokalunga lashili ova ninga ovashunimonima nove lihanena mounyuni aushe kunena. (2 Tes. 2:3, 8) Omahongo elipi haa nyuwifa omatwi ovanhu kunena? Moitukulwa ihapu, ovanhu ohava xumifa komesho ehongo loevolusi nove li tala ko la fa lopalongelokalunga. Nonande ehongo loevolusi ola li hali yelifwa paunongononi, paife ola talika ko la fa oshitukulwa shelongelokalunga, hali nwefa mo etaleko lovanhu li na sha naKalunga nosho yo navamwe. Ehongo limwe vali olo li li apeshe kunena ololo kutya Kalunga ke na ko nasha nafye, onghee hano, nafye katu na okukala tu na ko nasha naye. Omolwashike omahongo oo taa nyuwifa omatwi a ningifa ovanhu omamiliyona va kofe pamhepo? Nopehe na omalimbililo, omahongo aeshe oo oku na ashike ediladilo la faafana olo kutya, ‘Oto dulu okuninga keshe osho wa hala molwaashi Kalunga ke ko opo e ku pangule.’ Ediladilo olo otali nyuwifa shili omatwi avahapu. — Lesha Epsalme 10:4.

6 Ope na natango oinima imwe vali oyo hai nyuwifa omatwi ovanhu. Ovanhu ovo hava i natango keengeleka ohava i ko ashike omolwovahongi ovo have va lombwele kutya, ‘Kalunga oku va hole kashi na nee mbudi kutya ohava ningi shike.’ Ovapristeri novafita ohava nyuwifa omatwi ovanhu moku va itavelifa kutya okuya koivilo, okulya omungome nokunwa omaviinyu mongeleka, okudana omafiku omafudo elongelokalunga nokwiilikana koihongwafano otaku va etele elao. Mupya munene, ovanhu ovo hava i keengeleka inava didilika kutya ove li monghalo i nyikifa oluhodi. (Eps. 115:4-8) Ndele ngeenge otwe va kwafele ve lihonge oshili yOmbibeli, otava ka duduluka mo meemhofi dopamhepo notava ka mona ouwa koshi yOuhamba waKalunga.

OKUUDIFA NEENDELELO OSHA HALA OKUTYA SHIKE?

7. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya oilonga yetu yokuudifa oya endelela?

7 Omafimbo amwe, okukatuka neendelelo ohaku limonikila mo ngeenge to ningi oshinima nelitulemo. Pashihopaenenwa, ondokotola yokutanda oyo hai longo noudiinini ohai yandje elitulemo alishe koilonga yayo molwaashi eemwenyo dovanhu odi li moshiponga. Tu li Ovakriste, nafye ohatu ulike kutya oilonga yetu yokuudifa oya endelela ngeenge hatu i longo nelitulemo, ngaashi mokukala hatu lilongekida osho hatu ka kundafana navamwe, omapulo oo hatu ka longifa ile ouyelele oo tau ka pendula ohokwe yavo. Okukala tu shii kutya oilonga yetu yokuudifa oya endelela ohaku tu linyengifa yo tu talulule omalipyakidilo etu opo tu dule oku ka talela po ovanhu peemhito odo tadi va wapalele. — Rom. 1:15, 16; 1 Tim. 4:16.

8. Okukatuka neendelelo ohaku kala kwa kwatela mo shike?

8 Okuninga oinima neendelelo ohaku limonikila yo mwaasho twa pitifa komesho. (Lesha Genesis 19:15.) Pashihopaenenwa, natu tye nee ngeno ndokotola okwe ku ifana mombelewa yaye opo e ku shiivifile oidjemo yomakonakono oye, ndele te ku lombwele ta ti: “Tala! Onghalo yoye oya naipala neenghono. Owa pumbwa okuninga po sha, nongeenge hasho ou na ko ashike omwedi umwe.” Nonande oshi udifa nai, ito ka fiya po ashike ombelewa yandokotola wa fa kadimamundilo a uda koima taku pi. Ndele ponhele yaasho, oto ka pwilikina nawa komayele andokotola, naashi to i keumbo, oto ka tala kutya oshike u na okuyandja elitulemo kusho.

9. Omolwashike hatu dulu okutya Paulus okwa li ha udifa neendelelo eshi a li muEfeso?

9 Okutala kwaasho Paulus a li a lombwela ovakulunhuongalo vokuEfeso shi sha noilonga yaye yokuudifa onghundana iwa moshitukulwa shaAsia otaku ke tu kwafela tu mone kutya okwa li ha udifa neendelelo. (Lesha Oilonga 20:18-21.) Osha yela kutya Paulus okwa li a hovela okuudifila ovanhu onghundana iwa, ta ende eumbo neumbo okudja fiku a fika moshitukulwa osho. Kakele kaasho, okwa kala yo “ha popi keshe efiku moshikola yomulumenhu, edina laye Tirannus” oule womido mbali. (Oil. 19:1, 8-10) Onghee hano, onghedi yaPaulus yokukalamwenyo oya li tai ulike kutya okwa pitifa komesho oilonga yokuudifa. Eladipiko olo twa pewa li na sha nokuudifa “neendelelo” inatu pumbwa oku li tala ko li li omutengi. Ponhele yaasho, otu na okukala twa pitifa komesho oilonga yokuudifa mokukalamwenyo kwetu.

10. Omolwashike tu na okupandula eshi Ovakriste va kala tava udifa neendelelo eedula 100 lwaapo da pita?

10 Oshihopaenenwa shokangudu kOvakonakoni vOmbibeli ovo va li va hovela okuudifa onghundana iwa mounyuni aushe komesho yo 1914 otashi tu kwafele tu mone kutya okuudifa neendelelo osha hala okutya shike. Nonande okangudu oko oka li ashike ka fikama po movanhu omayovi manini, oka li ka mona kutya efimbo ola endelela noka li ka udifa kombinga yOuhamba nouladi. Okwa li hava shange oipopiwa i ka pilindwe moikundaneki omafele nova li hava ulike okino omo hamu ulikwa omafano oluvala notae linyenge hai ifanwa “Photo-Drama of Creation.” Kungaho, ova li va dula okuudifila ovanhu omamiliyona onghundana iwa yOuhamba. Ndele ngeno Jehova ka li e va kwafela va mone kutya oilonga yokuudifa oya endelela, mbela ngeno vahapu vomufye otwa uda ngoo etumwalaka lOuhamba? — Lesha Epsalme 119:60.

LUNGAMA UHA DIMBWE KUTYA OILONGA YOKUUDIFA OYA ENDELELA

11. Oshike sha li sha ningifa vamwe vaha udife vali neendelelo?

11 Ope na oinima ihapu oyo tai dulu okuningifa omunhu a diladile kutya oilonga yokuudifa inai fimana. Ounyuni waSatana owa hala oku tu ningifa tu kale twa pwila moinima yopaumwene nosho yo oyo inai fimana. (1 Pet. 5:8; 1 Joh. 2:15-17) Ovanhu vamwe ovo va li va pitifa komesho oilonga yaJehova ihava kala vali ve wete kutya oya endelela. Pashihopaenenwa, Omukriste umwe wopefimbo lonale wedina Demas okwa kala ‘omulongi pamwe’ naPaulus, ndele okwa li a pukifwa kounyuni wovahenakalunga. Ponhele yokutwikila okuyandja elitulemo kokupameka ovamwaxe pomafimbo madjuu, Demas okwa li a fiya po Paulus. — Filem. 23, 24; 2 Tim. 4:10.

12. Otu na omhito ye likalekelwa ilipi paife, nohatu ka hafela shike monakwiiwa fiyo alushe?

12 Otwa pumbwa okukondjifa eamo lokutyapula ounyuni, ngeenge otwa hala okukala hatu udifa neendelelo. Onghee hano, otu na okulonga noudiinini ‘opo tu ka mone omwenyo waalushe.’ (1 Tim. 6:18, 19) Otashi dulika ku na omalimbililo kutya ohatu ka hafela onghalamwenyo pauyadi koshi yOuhamba waKalunga eshi hatu ka kala nomwenyo fiyo alushe kombada yedu. Ashike fimbo osho inashi ningwa, otu na omhito ye likalekelwa paife yokukwafela ovanhu va ka xupe puHarmagedon.

13. Tu li Ovakriste, oshike tashi ke tu kwafela tu kale hatu udifa neendelelo?

13 Molwaashi vahapu mounyuni kunena ove li meemhofi dopamhepo, oshike tashi ke tu kwafela opo tuha dimbwe kutya oilonga yokuudifa oya endelela? Otu na okudimbuluka kutya nafye otwa li meemhofi dopamhepo notwa li hatu longo oulunde. Ndele otwa li twa pendulwa mo meemhofi notwa minikilwa kuKristus ngaashi naanaa omuyapostoli Paulus eshi popya. Paife nafye otu na oufembanghenda wokweefa ouyelele wetu u minikile. (Lesha Ovaefeso 5:14.) Omuyapostoli Paulus okwe tu ladipika a ti: ‘Litaleni hano nawa nhumbi hamu ende, hangaashi omalai, ndelenee ngaashi ovanaendunge; longifeni nawa efimbo, osheshi omafiku omai.’ (Ef. 5:15, 16) Nonande otu li mounyuni ou woukolokoshi, natu “longifeni nawa efimbo” opo tu dule okulipyakidila noinima oyo tai tu kaleke oupafi pamhepo.

OTU LI PEFIMBO LIDIDILIKWEDI NEENGHONO

14-16. Omolwashike oilonga yokuudifa Ouhamba ya endelela kunena shi dulife nale?

14 Oilonga yokuudifa oya kala alushe ya endelela, ashike kunena oya endelela neenghono shi dulife nale. Oinima oyo i li oshitukulwa shedidiliko olo la xunganekwa mEendjovo daKalunga oya enda tai wanifwa okudja mo 1914. (Mat. 24:3-51) Eemwenyo dovanhu odi li moshiponga shi dulife nale. Nonande omapangelo omanaenghono mounyuni okwa ninga eudafano lokuxulifa po oilwifo yolute efimbo opo la di ko, natango oku na oilwifo i fike 2 000 lwaapo oyo tai dulu okuumbwa efimbo keshe. Omapangelo oo ohaa shiivifa lwoikando kutya oilwifo yolute imwe oya kana. Ndele mbela oilwifo oyo oya vakwa po koikulo? Ovakonakoni voinima ova ti kutya ovanhu vahapu oshi na oupu va ka hanaunwe po moita oyo hai etifwa koukulo. Ashike oita hayo aike tai dulu okutula eemwenyo dovanhu moshiponga.

15 Mo 2009, o-The Lancet nosho yo University College yaLondon oya ti: “Mefelemudo eli eti-21, elunduluko longhalo yomhepo olo unene tali nyono po oukolele wovanhu. Momido omilongo twa taalela, oukolele wovanhu vahapu otau ka kumwa koilanduluko yelunduluko longhalo yomhepo neemwenyo dovanhu omabiliyona otadi ka kala moshiponga shi dulife nale.” Elunduluko longhalo yomhepo otali etifa oupyakadi munene omolwoinima ngaashi okuya pombada kwondodo yomeva omefuta, oshikukuta, efundja, omikifi, oikungulu inene nosho yo okukondjela eedjo domeshito odo da ninipala. Onghee hano, eemwenyo dovanhu odi li monghuwo i na onghambe omolwoita nosho yo omolwomaupyakadi oo haa etifwa kelunduluko longhalo yomhepo.

16 Ovanhu vamwe otava diladila kutya oita omo hamu luwa noilwifo yopalute otashi dulika oyo tai ka etifa oiningwanima oyo i li ewanifo ‘ledidiliko’ olo la xunganekwa. Ndele vahapu kave udite ko eityo lashili ledidiliko olo. Momukokomoko womido omilongo da pita, omaumbangi oo taa ulike kutya okukala po kwaKristus okwa hovela nonokutya exulilo lounyuni ola ehena popepi elela okwa kala e liwetikile mo nawa. (Mat. 24:3, yelekanifa no-NW.) Oiningwanima ihapu oyo i li oshitukulwa shedidiliko otai wanifwa kunena shi dulife nale. Onghee hano, paife olo efimbo lokukwafela ovanhu va penduke mo meemhofi dopamhepo, hatu shi ningi okupitila moukalele wetu.

17, 18. (a) “Efimbo eli” tu li mulo oli na oku tu kuma ngahelipi? (b) Oinima ilipi tai dulu okulinyengifa ovanhu va lundulule etaleko lavo li na sha netumwalaka lOuhamba?

17 Okwa fyaala ashike efimbo lixupi lokuulika kutya otu hole shili Jehova nosho yo lokumanifa oilonga yokuudifa oyo twa pewa momafiku aa axuuninwa. Eendjovo domuyapostoli Paulus odo a li a lombwela Ovakriste vokuRoma otadi ti sha neenghono kufye kunena, odo tadi ti: “Efimbo eli eshi mu li shii, nokutya, otundi oya fika mu penduke mo meemhofi; osheshi exupifo letu oli li popepi nafye paife, li dule lefiku olo twa hovela okwiitavela.” — Rom. 13:11.

18 Okuwanifwa kwoiningwanima oyo ya xunganekwa i na sha nomafiku axuuninwa otaku dulu okukwafela vamwe va didilike mo omhumbwe yavo yopamhepo. Vamwe ova dimina kutya ovanhu ova pumbwa shili okukwafelwa kuKalunga eshi ve wete omapangelo opanhu a nyengwa okuxulifa po omaupyakadi opamaxupilo, oilwifo yolute, ekaulonyanga nosho yo enyateko lomudingonoko. Ofimbo vamwe va didilika mo omhumbwe yavo yopamhepo eshi oilyo yonhumba yomaukwaneumbo avo tai yahama, eehombo tadi teka nokufilwa ovaholike vavo. Onghee hano, ohatu ka dula okukwafela ovanhu va tya ngaho ngeenge otwa kala hatu kufa ombinga moukalele.

KATUKA EENGHATU MOLWAASHI EFIMBO ELI TU LI MULO OLA ENDELELA

19, 20. Ongahelipi Ovakriste vahapu va lundulula onghedi yavo yokukalamwenyo eshi va mona kutya efimbo olo tu li mulo ola endelela?

19 Ovakriste vahapu ova tamununa mo oukalele wavo molwaashi va didilika kutya efimbo eli tu li mulo ola endelela. Pashihopaenenwa, ovalihomboli vamwe ovanyasha vokuEcuador ova li va tokola okukaleka onghalamwenyo yavo paunafangwa konima yoshoongalele shefiku le likalekelwa shomo 2006, osho sha li shi na oshipalanyole, “Kaleka eisho loye li li nawa.” Ova li va shanga omusholondodo woinima oyo va li inava pumbwa shili, nokonima ashike yeemwedi nhatu ova li va tembuka mo meumbo lavo leenduda nhatu dokunangala ndele tava tembukile kulimwe londuda ashike imwe yokunangala. Ova li yo va landifa po oinima imwe nova li va shunifa omikuli adishe odo va li ve na. Diva konima yaasho, ova li va kufa oukwafelikokolindjila nova ka kwafela keongalo limwe oko kwa li ku na omhumbwe inene ngaashi va lombwelwa komupashukilishikandjo wavo.

20 Omumwatate umwe oo ha di kuAmerika lOkolundume okwa ti: “Oshoongalele shomo 2006 osha hanga pa pita omido 30 okudja eshi ame nomukulukadi wange twa ninginifwa. Fimbo twa li mondjila hatu shuna keumbo, otwa li twa enda hatu kundafana kombinga yanghee hatu dulu okutula moilonga omayele oo twa pewa poshoongalele e na sha nokukaleka onghalamwenyo yetu paunafangwa. (Mat. 6:19-22) Otwa li tu na omaumbo atatu, epya, eetuwa dondilo, ombautu nosho yo okarafana. Ndele opo tuha kale twa talwa ko twa fa twa ninga Ovakriste vomalai, otwa li twa tokola okuya moilonga yefimbo li yadi. Mo 2008, nafye otwa li twa ninga ovakokolindjila vondjikilile ngaashi okamonakadona ketu. Inatu hafa tuu eshi paife hatu longo pamwe novamwatate efimbo lihapu! Otwa li yo twa dula oku ka longa konhele oko ku na omhumbwe inene. Okukala hatu longo shihapu moilonga yaJehova oshe tu kwafela tu kale tu na ekwatafano lopofingo naye. Ndele oshi li yo oufembanghenda munene okumona nghee ovanhu tava tambula ko nehafo oshili yOmbibeli.”

21. Eshiivo lilipi li na oku tu linyengifa tu katuke eenghatu?

21 Otu shi shii kutya mafiku ‘efiku letokolo nolekano lovanhu vehe na Kalunga’ otali ka hanga ounyuni ou woukolokoshi. (2 Pet. 3:7) Onghee hano, eshiivo letu li na sha nEendjovo daKalunga oli na oku tu linyengifa tu shiivifile vamwe nouladi kombinga youdjuu munene oo u li poduka nosho yo ounyuni mupe oo tau ke uya. Natu ulikeni kutya efimbo olo tu li mulo ola endelela mokukwafela ovanhu va kale ve na eteelelo lashili. Ohatu ka ulika yo kutya otu hole shili Kalunga nosho yo ovanhu vakwetu, ngeenge otwa twikile okuwanifa po oshilonga osho sha endelela.

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma