Etukulwa 14
Eenghonopangelo dalyelye u na okudimina?
1, 2. Mbela omaludi aeshe eenghonopangelo okwa nyika oshiponga? Shi yelifa.
“EENGHONOPANGELO” osho oshitya shi yelike kovanhu vahapu. Eshi oshi uditiwe ko, molwaashi luhapu eenghonopangelo ohadi longifwa nai—koilonga, moukwaneumbo nosho yo komapangelo. Ombibeli otai popi oshili eshi tai ti: “Omunhu ta pangelele omukwao omupya.” (Omuudifi 8:9) Heeno, vahapu ova pangela vakwao mokukatuka paenghedi donyanya nosho yo dokulihola mwene.
2 Ndele haenghonopangelo adishe da nyika oshiponga. Pashihopaenenwa, otaku dulu ku tiwe kutya omalutu etu ohae tu pangele. Ohae tu “lombwele” tu fude, tu lye, tu nwe nosho yo tu kofe. Eshi mbela oshi li efininiko? Ahowe. Okutwa kumwe naashi tashi pulwa, ofye tashi etele ouwa. Nokuli nande okudulika omolweemhumbwe detu dopalutu ohatu shi ningi pe he na okudiladila, ope na omaludi makwao eenghonopangelo oo taa pula tu dulike kuo nehalo liwa. Konakona oihopaenenwa imwe.
OMUNAMAPANGELO OMUKOMBADAMBADA
3. Omolwashike shi li mondjila eshi Jehova a ifanwa “Omwene Omunamapangelo aeshe”?
3 Jehova okwa ifanwa “Omwene Omunamapangelo aeshe” oikando i dule po 300 mOmbibeli. Omunamapangelo aeshe oye ou e na eenghonopangelo adishe. Oshike tashi pefa Jehova oufemba wondodo ya tya ngaha? Ehololo 4:11 otali nyamukula tali ti: “Omwene wetu naKalunga ketu, Ove wa wana okutambula efimano nefimaneko nepangelo, osheshi Ove wa shita oinima aishe, ndele kehalo loye i li po noya shitwa.”
4. Jehova okwa hala okulongifa ngahelipi eenghonopangelo daye?
4 E li Omushiti wetu, Jehova oku na oufemba okulongifa eenghonopangelo daye ngaashi a hala. Eshi osha fa tashi tilifa, unene tuu ngeenge hatu diladila kutya Kalunga oku na ‘eenghono dinene.’ Ye ota ifanwa “Kalunga Omunaenghono adishe”—outumbulilo oo mOshiheberi tau yandje ediladilo leenghono inadi ngabekwa. (Jesaja 40:26; Genesis 17:1) Ndelenee Jehova oha ulike eenghono daye panghedi yohole, molwaashi oukwatya waye wa fimana unene oo ohole.—1 Johannes 4:16.
5. Omolwashike shi he fi shidjuu okudulika keenghonopangelo daJehova?
5 Ndele nande Jehova a londwela kutya ota ka handukila ovanyoni inave livela ombedi, Moses okwa kala e mu shii unene e li “Kalunga [kashili, NW], Kalunga omudiinini, ou ta diinine ehangano laye nouwanghenda kuava ve mu hole ndee tava diinine oipango yaye.” (Deuteronomion 7:9) Diladila ashike! Omunamapangelo Omukombadambada weshito alishe i he tu fininike tu mu longele. Ponhele yaasho, ohatu nanenwa kuye molwohole yaye. (Ovaroma 2:4; 5:8) Okudulika keenghonopangelo daJehova oshi li enyaku nokuli, molwaashi eemhango daye otadi tu etele ashike alushe ouwa.—Epsalme 19:8, 9.
6. Omhata i na sha neenghonopangelo oya holoka po ngahelipi moshikunino shaEden, noshidjemo osha li shike?
6 Ovakulunhu vetu votete ova ekelashi ounamapangelo waKalunga. Okwa li va hala okukala tave litokolele vo vene eshi shiwa naashi shii. (Genesis 3:4-6) Oshidjemo, ova tewa mo meumbo lavo lOparadisa. Konima yaasho Jehova okwa pitika ovanhu va tote po omutungilo weenghonopangelo odo kwa li tadi ke va dulifa va kale moulikumwe u na elandulafano nande inau wanenena. Dimwe domeenghonopangelo edi odilipi po, nofiyo opondodo ilipi Kalunga a teelela tu dulike kudo?
‘OVAPANGELI’
7. ‘Ovapangeli’ oolyelye, nove na ondodo ilipi moku i yelekanifa neenghonopangelo daKalunga?
7 Omuyapostoli Paulus okwa shanga ta ti: “Omunhu keshe na dulike kovapangeli ava have mu pangele. Osheshi kape na nande [eenghonopangelo inadi, NW] dja kuKalunga.” ‘Ovapangeli’ ovo oolyelye? Eendjovo daPaulus meevelishe da shikula ko otadi ulike kutya ovo ovapangeli vopanhu. (Ovaroma 13:1-7; Titus 3:1) Jehova haye a tota po omapangelo opanhu, ashike okwe a efa a kale po. Onghee hano Paulus okwa li ta dulu okushanga ta ti: “Ovapangeli ava ve li po, ova tulwa po kuKalunga.” Eshi otashi ulike shike shi na sha nomapangelo okombada yedu? Otashi ulike kutya oo oku li koshi ile oku dulike keenghonopangelo daKalunga. (Johannes 19:10, 11) Onghee hano, ngeenge pe na elipumomumwe pokati komhango yomunhu nomhango yaKalunga, Ovakriste ove na okuwilikwa komaliudo avo a deulwa kOmbibeli. Ove na “okudulika kuKalunga, hakovanhu.”—Oilonga 5:29, OB-1986.
8. Omauwa elipi ho mono kovapangeli, nongahelipi to dulu okuulika eduliko loye kuvo?
8 Ndele luhapu ovapangeli otava longo ve li ‘omuyakuli waKalunga oku tu popila.’ (Ovaroma 13:4) Omeenghedi dilipi? Diladila komayakulo oo haa ningwa kovapangeli, ngaashi okuyelula opoosa, eameno lopolifi nosho yo ekwafo lokudima omundilo, oukoshoki nosho yo ehongo. Paulus okwa shanga ta ti: “Osho nee hamu fendele. Osheshi ovapangeli ovo ovayakuli vaKalunga nomolwaashi hava diinine meyakulo lavo.” (Ovaroma 13:6) Kombinga yoifendela ile oshinakuwanifwa keshe shimwe shopaveta, otu na “okweenda nouyuki.”—Ovaheberi 13:18, OB-1954.
9, 10. (a) Ongahelipi ovapangeli tava wapalele melongekido laKalunga? (b) Omolwashike sha puka okukondjifa ovapangeli?
9 Omafimbo amwe, ovapangeli ohava longifa nai eenghono davo. Mbela eshi otashi tu kufa oshinakuwanifwa shokudulika kuvo? Ahowe, osho itashi tu kufa oshinakuwanifwa osho. Jehova oku wete oilonga ya puka yovapangeli ovo. (Omayeletumbulo 15:3) Eshi a efa omunhu a pangele itashi ti kutya okwe lipwililikila enyonauko lepangelo olo; noina teelela tu shi ninge. Doshili, mafiku Kalunga ota ka ‘nyanyaula nota ka teyaula omauhamba aeshe noku a xulifa po,’ note a pingene po nepangelo laye louyuki. (Daniel 2:44) Ndele omanga eshi inashi ningwa, ovapangeli ova pumbiwa.
10 Paulus okwa yelifa ta ti: “Ou ta anye okudulika kepangelo, ota tu ondubo nomhangela yaKalunga.” (Ovaroma 13:2) Ovapangeli ove li ‘omhangela’ yaKalunga nelalakano va kaleke po elandulafano lonhumba, nove he po, edundakano noukakombolilifa otau ka pangela. Oku va kondjifa otashi kala shi he li pamishangwa noshi he li pandunge. Oku shi faneka: Natu tye nee ngeno owa tandwa noshipute osha hondjelwa kumwe neengodi. Nande olutu inali ikilila eengodi, otadi longo oshilonga shopakafimbo. Oku di kufa po efimbo inali fika otashi dulu okweeta oshiponga. Sha faafana, omapangelo ovanhu kaa li oshitukulwa shelalakano laKalunga lopehovelo. Ndele omanga Ouhamba waye inau hovela okupangela edu alishe koonono, omapangelo opanhu otaa kaleke kumwe oulikumwe wovanhu, notaa longo oshilonga osho tashi tu kumwe nehalo laKalunga mefimbo lopaife. Hano otu na okudulika kovapangeli, omanga hatu pitifa komesho eemhango daKalunga nosho yo eenghonopangelo daye.
EENGHONOPANGELO MOUKWANEUMBO
11. Oto fatulula ngahelipi efinamhango loukwamutwe?
11 Oukwaneumbo oo oshitukulwa shekanghameno loulikumwe wovanhu. Muo omushamane nomukulukadi otava dulu okumona mo oukumwe u na ongushu nosho yo ounona otava dulu okwaamenwa nokudeulilwa oukulunhu. (Omayeletumbulo 5:15-21; Ovaefeso 6:1-4) Elongekido liwa la tya ngaha ola pumbwa okuunganekwa monghedi oyo tai kwafele oilyo youkwaneumbo i kale mombili nonoukumwe. Onghedi oyo Jehova ta longifa mokuwanifa po eshi omokupitila mefinamhango loukwamutwe, olo tali kwatelwa kumwe neendjovo tadi hangika mOvakorinto votete 11:3 tadi ti: “Kristus Oye omutwe wakeshe omulumenhu, nomutwe womukainhu omulumenhu, nomutwe waKristus oKalunga.”
12, 13. Olyelye e li omutwe woukwaneumbo, noshike tashi dulu okulihongwa konghedi oyo Jesus a longifa oukwamutwe?
12 Omushamane oye omutwe woukwaneumbo. Ndele naye oku na omutwe—Jesus Kristus. Paulus okwa shanga ta ti: “Onye ovalumenhu, holeni ovakainhu veni ngaashi Kristus e hole eongalo, nokwe liyandja molwalo.” (Ovaefeso 5:25) Omushamane ota ulike okudulika kwaye kuKristus ngeenge ta kala nomukainhu waye panghedi oyo Jesus ha kala alushe neongalo. (1 Johannes 2:6) Jesus okwa pewa eenghonopangelo dinene, ndele ohe di longifa nonghenda inene, nohole nosho yo pandjele. (Mateus 20:25-28) Eshi a li omunhu, Jesus ina longifa nande nai ondodo yaye yeenghonopangelo. Ye okwa li ‘omunambili momutima okwe lininipika,’ nokwa ifana ovashikuli vaye “ookaume” ponhele yoku va ifana “ovapiya.” “Ame ohandi mu pe etulumuko,” osho e va udanekela, nosho a ninga.—Mateus 11:28, 29; Johannes 15:15.
13 Oshihopaenenwa shaJesus otashi hongo ovashamane kutya oukwamutwe wopaKriste kau fi ondodo yokupangela nolungwenye. Ponhele yaasho, ei oyo ondodo yefimaneko noyohole yokuliyamba mwene. Naashi inashi kwatela mo nande okuninga nai kaume komohombo kolutu ile mokupopya. (Ovaefeso 4:29, 31, 32; 5:28, 29; Ovakolossi 3:19) Ngeenge omulumenhu Omukriste oha ningi nai omukainhu waye, eshi otashi ningi oilonga yaye ikwao iwa i kale i he na vali ongushu, nomailikano aye otaa ka pyakidilwa.—1 Ovakorinto 13:1-3; 1 Petrus 3:7.
14, 15. Ongahelipi eshiivo lokushiiva Kalunga tali kwafele omukulukadi a dulike komushamane waye?
14 Ngeenge omushamane ta hopaenene oshihopaenenwa shaKristus, otashi ka kala shipu komukulukadi waye okutwa kumwe neendjovo dOvaefeso 5:22, 23: “Ovakainhu, dulikeni kovalumenhu veni ongaashi kOmwene. Osheshi omulumenhu oye omutwe womukainhu, ngaashi Kristus yo Oye omutwe weongalo.” Ngaashi ashike omushamane e na okudulika kuKristus, nomukulukadi osho yo e na okudulika komushamane waye. Ombibeli otai shi yelifa yo nawa kutya ovakainhuelela ova wana okufimanekwa nokupandulwa omolwounongo wavo wometilokalunga nosho yo oilonga yavo.—Omayeletumbulo 31:10-31.
15 Okudulika kwomukainhu Omukriste komushamane waye oku na ongaba. Eshi otashi ti kutya oku na okudulika kuKalunga ponhele yokudulika komunhu shimha tuu eduliko moinima yonhumba tali twala mokunyona omhango yaKalunga. Nokuli nande ongaho, okukatuka onghatu yokwakola kwomukulukadi oku na okuningwa ‘nomhepo yombili noyelimweneneno.’ Oshi na okukala shi liwetikile kutya eshiivo lokushiiva Kalunga ole mu ninga omukulukadi e li nawa. (1 Petrus 3:1-4) Eshi osho shi na yo okukala ngaha nomushamane Omukriste oo omukulukadi waye e he fi omwiitaveli. Okudulika kwaye komafinamhango Ombibeli oku na oku mu ninga omushamane e li nawa.
16. Ongahelipi ounona tava dulu okuhopaenena oshihopaenenwa sha tulwa po kuJesus eshi a li okaana?
16 Ovaefeso 6:1 otava ulike konghandangala younona, tava ti: “Dulikeni kovakulunhu veni mOmwene, osheshi osho sha yuka.” Ounona Ovakriste otava shikula oshihopaenenwa shaJesus, oo nghee ta putuka a kala ha dulika kovakulunhu vaye. E li okamati okaduliki, “okwa kula mounongo nomoukulunhu nomonghenda puKalunga nopovanhu.”—Lukas 2:51, 52.
17. Onghedi omo ovadali tava longifa eenghonopangelo otashi dulika i kale i na enwefemo lashike kovana?
17 Onghedi omo ovakulunhu hava viyauka noinakuwanifwa yavo otai dulu okunwefa mo ovana opo va fimaneke eenghonopangelo ile ve di tukulile oshibofa. (Omayeletumbulo 22:6) Hano ovakulunhu otava ningi nawa ngeenge tave lipula kutya: ‘Mbela ohandi longifa tuu eenghonopangelo dange pahole ile onolungwenye? Mbela ohandi pitike ovana vange va ninge ngaashi va hala?’ Omudali omutilikalunga okwa teelelwa a kale omunahole noku na ko nasha, ndele nande ongaho oku na okukala a diinina omifikamhango dometilokalunga. Paulus okwa shanga sha yuka ta ti: “Ooxe, inamu shinda ovana veni noku va handukifa, va tekuleni meduliko nomekumaido lOmwene.”—Ovaefeso 6:4; Ovakolossi 3:21.
18. Outekuduliko wovadali ou na okuyandjwa ngahelipi?
18 Ovadali ove na okukonakona nawa omikalo davo dokudeula, unene tuu ngeenge ova hala ounona vavo va kale ovaduliki nokuhafifwa kuvo. (Omayeletumbulo 23:24, 25) MOmbibeli, outekuduliko luhapu oo onghedi yehongo. (Omayeletumbulo 4:1; 8:33) Ohau endele pamwe nohole nombili, ndele hanehandu nononyanya. Onghee hano, ovadali Ovakriste ove na okukatuka pandunge nove na okulipangela ngeenge tava yandje outekuduliko kovana.—Omayeletumbulo 1:7.
EENGHONOPANGELO MEONGALO
19. Ongahelipi Kalunga a ninga elongekido opo meongalo lopaKriste mu kale elandulafano?
19 Molwaashi Jehova oKalunga kelandulafano, oshi li pandunge eshi ha yandje eenghonopangelo nosho yo ewiliko la unganekwa nawa koshiwana shaye. Onghee hano, okwa nangeka Jesus e li Omutwe weongalo lopaKriste. (1 Ovakorinto 14:33, 40; Ovaefeso 1:20-23) Koshi yewiliko laKristus itali dulu okumonika nomesho okomutwe, Kalunga okwa tula po elongekido omo ovakulunhuongalo va nangekwa po meongalo keshe tava lifa oufita nouladi, nehalo liwa nosho yo nohole. (1 Petrus 5:2, 3) Ohava kwafelwa kovayakuliongalo meenghedi di lili naku lili ovo yo tava longo oilonga i na ongushu meongalo.—Ovafilippi 1:1.
20. Omolwashike tu na okudulika kovakulunhuongalo Ovakriste va nangekwa po, nomolwashike eshi shi na ouwa?
20 Shi na sha novakulunhuongalo Ovakriste Paulus okwa shanga ta ti: “Shikuleni ovakwatelikomesho veni, nye mu dulike kuvo, osheshi ovo ohava pashukile eemwenyo deni ngaashi ovo tave ke di pulwa, opo ve shi ninge nehafo, hanokukema, osheshi osho itashi mu wapalele.” (Ovaheberi 13:17) Kalunga okwe lineekelela pandunge ovapashukili Ovakriste oshinakuwanifwa shokufila oshisho eemhumbwe dopamhepo daavo ve li meongalo. Ovakulunhuongalo ava kave fi ongudu yovawiliki vopamhepo. Ovo ovapiya novayakuli vaKalunga, tava file oshisho eemhumbwe dovalongelikalunga vakwao, ngaashi ashike naanaa Omwene wetu Jesus Kristus a ninga. (Johannes 10:14, 15) Molwaashi otu shii kutya ovalumenhu va pyokoka pamishangwa ove na ko nasha nexumokomesho nosho yo okukula pamhepo kwetu, otashi tu ladipike tu longele kumwe navo nokudulika kuvo.—1 Ovakorinto 16:16.
21. Ongahelipi ovakulunhuongalo va nangekwa po tava kendabala okukwafela Ovakriste vakwao pamhepo?
21 Omafimbo amwe, eedi otashi dulika di puke ile di kale moshiponga omolwoinima yomounyuni ya nyika oshiponga. Koshi yewiliko lOmufita Omukulunhu, ovakulunhuongalo ve li ovafita koshi yaye otava pashukile eemhumbwe daavo ve li mepashukilo lavo notava yandje elitulemo lopaumwene kuvo nouladi. (1 Petrus 5:4) Ohava talele po oilyo yeongalo noku i twa omukumo. Molwaashi ovakulunhuongalo ove shii kutya Ondiaboli oya hala okupiyaaneka ombili yoshiwana shaKalunga, ohava longifa ounongo oo hau di pombada mokupongolola po omaupyakadi keshe. (Jakob 3:17, 18) Ohava longo noudiinini opo va kaleke po oukumwe weitavelo, oshinima osho Jesus mwene a ilikanena.—Johannes 17:20-22; 1 Ovakorinto 1:10.
22. Ekwafo lilipi ovakulunhuongalo hava yandje ngeenge pa ningwa enyono?
22 Ongahelipi ngeenge Omukriste ta hepekwa kowii wonhumba ile a teka omukumo molwaashi a longa oulunde? Omayele Ombibeli taa hekeleke nosho yo eilikano olo tali di komutima tali ningwa kovakulunhuongalo molwaye otali dulu okukwafela mokutungulula oukolele waye wopamhepo. (Jakob 5:13-15) Ovalumenhu ovo va nangekwa po komhepo iyapuki, ove na yo eenghonopangelo okuhandukila nokuyukifa keshe ou ta shikula ondjila youlunde ile ta tula moshiponga oukoshoki wopamhepo nowopaenghedi weongalo. (Oilonga 20:28; Titus 1:9; 2:15) Opo eongalo li kalekwe la koshoka, osha pumbiwa opo ovanhu va lopote enyono la kwata moiti. (Leviticus 5:1) Ngeenge Omukriste oo a longa oulunde wa kwata moiti ta tambula ko outekuduliko nehandukilo lOpamishangwa, ndele ta ulike elivelombedi lashili, ota ka kwafelwa. Doshili, ovo tava twikile nokunyona eemhango daKalunga noitave livele ombedi ohava kondwa mo.—1 Ovakorinto 5:9-13.
23. Efiloshisho lilipi ovapashukili Ovakriste hava ningi omolwouwa weongalo?
23 Ombibeli oya xunganeka kutya koshi yaJesus Kristus e li Ohamba, ovalumenhu va pyokoka pamhepo ova li tava ka nangekwa po opo va yandje ehekeleko, eameno netalaleko koshiwana shaKalunga. (Jesaja 32:1, 2) Ove na okukwatela komesho ve li ovaudifi vevangeli, ovafita nosho yo ovahongi opo va xumife komesho ekulo lopamhepo. (Ovaefeso 4:11, 12, 16) Ndele nande ovapashukili Ovakriste omafimbo amwe ohava hanyene, hava handukile nohava kumaida ovaitaveli vakwao, okulongifa ehongo la koshoka lovakulunhuongalo le likolelela kEendjovo daKalunga otaku ka kwafela aveshe va kale mondjila oyo tai twala komwenyo.—Omayeletumbulo 3:11, 12; 6:23; Titus 2:1.
TAMBULA KO ETALEKO LAJEHOVA LI NA SHA NEENGHONOPANGELO
24. Omoshinima shi na sha nomhata yashike omo hatu yelekwa efiku keshe?
24 Omulumenhu nomukainhu wotete okwa li va yelekwa shi na sha noshinima shokudulika keenghonopangelo. Itashi kumwifa hano eshi hatu yelekwa yo monghedi ya faafana efiku keshe. Satana Ondiaboli ota xumifa komesho omhepo younashibofa mokati kovanhu. (Ovaefeso 2:2) Ondjila yemanguluko oya ningwa painheya opo i kale ya fa iwa i dule ondjila yokudulika.
25. Okweekelashi omhepo younashibofa younyuni nokukala to dulika keenghonopangelo odo Kalunga ta longifa ile a pitika oku na omauwa elipi?
25 Ndelenee otu na okweekelashi omhepo younashibofa younyuni. Moku shi ninga, ohatu ka mona kutya eduliko lometilokalunga ohali eta omanangeko noupuna. Pashihopaenenwa, ohatu ka henuka oisho nosho yo omanyeme oo e li apeshe mokati kaavo hava kongo oupyakadi nomapangelo. Fye ohatu ka xupipika omalipumomumwe oo haa holoka apeshe momaukwaneumbo mahapu. Nohatu ka hafela omauwa eendafano lopahole novaitaveli vakwetu Ovakriste. Komesho yaaishe, okudulika kwetu kwometilokalunga otaku ka eta ekwatafano liwa naJehova, Omupangeli Omukombadambada.
KONAKONA ESHIIVO LOYE
Jehova oha longifa ngahelipi eenghonopangelo daye?
‘Ovapangeli’ ovo oolyelye, nongahelipi tu na okudulika kuvo?
Efinamhango loukwamutwe otali yandje oshinakuwanifwa shashike koshilyo keshe shoukwaneumbo?
Ongahelipi hatu dulu okuulika eduliko meongalo lopaKriste?
[Oshimhungu pepandja 134]
OVADULIKI NDELE HAVANASHIBOFA
Okupitila moilonga yado yokuudifa moipafi, Eendombwedi daJehova ohadi ulike kOuhamba waKalunga u li eteelelo alike lovanhu lombili neameno lashili. Ndele ovaudifi vOuhamba waKalunga ovaladi ava ihava tukululile nande oshibofa omapangelo oo tae va pangele. Mekondjifafano naasho, Eendombwedi odi li mokati kovakwashiwana ovo hava fimaneke nohava dulika naanaa komhango. Omukwanambelewa umwe mushimwe shomoilongo yaAfrika okwa ti: “Ngeno okwa li omahangano aeshe opalongelokalunga e li ngaashi eendombwedi daJehova, ngeno katu na omadipao, omavako okuteya, ominyonena tadi longwa kovanyasha, ovanadolongo nosho yo eeboma doatoma. Ngeno nomivelo ihadi patwa halikasha halikatoka.”
Molwoku shi koneka, ovakwanepangelo moilongo ihapu ova pitika oilonga yokuudifa yEendombwedi i twikile itai piyaanekwa. Moilongo imwe, omashiliko nomangabeko okwa kufwa po eshi omapangelo a mona nokutya Eendombwedi daJehova odi li enwefemo liwa. Oshi li ngaashi omuyapostoli Paulus a shanga shi na sha nokudulika kovapangeli ta ti: “Longa ouwa, ndee to pandulwa kulo.”—Ovaroma 13:1, 3.