ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w11 7/15 ep. 10-14
  • Oto ka dulika ngoo kewiliko laJehova lopahole?

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Oto ka dulika ngoo kewiliko laJehova lopahole?
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2011
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Ino shikula “ouhapu weemhunga”
  • Inamu shikula “ouhalu womitima deni nowomesho eni”
  • Inamu shikula “oinima yongaho”
  • ‘Tala ongudu inene’
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (Oshifo shokukonakonwa) — 2019
  • Ongudu inene ya taalela olukalwapangelo laJehova
    Longela Kalunga aeke kashili
  • Ninga omatokolo opaumwene pandunge
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2013
  • Ino efa nande osha shi ku ehenife kokule naJehova
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2013
Tala ouyelele muhapu
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2011
w11 7/15 ep. 10-14

Oto ka dulika ngoo kewiliko laJehova lopahole?

‘[Ondjila, NW] keshe yoipupulu ohandi i tondo.’ — EPS. 119:128.

1, 2. (a) Ngeenge to ka konga ekwafo li na sha nondjila yonhumba kukaume koye, oto ka kala wa hala e ku londwele kombinga yashike, nomolwashike? (b) Jehova ohe tu londwele kombinga yashike, nomolwashike?

NATU tye nee ngeno owa hala okuya konhele yonhumba ndele owa pumbwa ekwafo molwaashi ku shii lela kutya ondjila ilipi u na okuya nayo. Ashike ou na kaume koye oo e shii nawa ondjila oyo. Molwaashi owe lineekela kaume koye oo, owa ya kuye u ka pule ekwafo. Opo nee, okwe ku pa omalombwelo oo wa pumbwa nokwe ku londwela yo shi na sha noiponga yonhumba oyo u na okuhenuka. Pashihopaenenwa, otashi dulika e ku londwela kutya ou na okulungama molwaashi mondjila oyo omu na edidiliko lonhumba inali yela nawa nonokutya ovanhu vahapu ove li shikula ndele tava kana. Mbela ito ka pandula omalombwelo a tya ngaho noku a shikula? Nafye ohatu ende mondjila oyo tai twala komwenyo waalushe. Jehova oye kaume ketu nohe tu pe omalombwelo oo twa pumbwa opo tu dule oku ka kala nomwenyo fiyo alushe. Ohe tu londwele yo shi na sha noinima oyo tai dulu oku tu ningifa tuha dulike kuye. — Deut. 5:32; Jes. 30:21.

2 Ohatu ka kundafana kombinga yomaupyakadi amwe oo tu na okuhenuka moshitukulwa eshi nosho yo mwaasho tashi landula. Ashike dimbuluka kutya Kaume ketu, Jehova Kalunga, ohe tu londwele kombinga yomaupyakadi oo molwaashi oku tu hole nokwa hala tu ka kale nomwenyo fiyo alushe. Ohashi nyemateke Jehova neenghono ngeenge ovanhu tava ningi omatokolo ehe li pandunge nosho yo ngeenge tava efa po oku mu longela. (Hes. 33:11) Moshitukulwa eshi, ohatu ka kundafana kombinga yomaupyakadi atatu. Oupyakadi wotete ohatu u etelwa kovanhu vamwe. Omutivali ohau etifwa kokuhawanenena kwetu nomutitatu ohau etifwa koinima yongaho. Otwa pumbwa okulihonga shi na sha nomaupyakadi oo nosho yo nghee Jehova he tu kwafele tu dule oku a henuka. Omushangi wOmbibeli umwe oo a li e shii kombinga yomaupyakadi a tya ngaho, okwa ti: ‘[Ondjila, NW] keshe yoipupulu ohandi i tondo.’ (Eps. 119:128) Mbela naave osho ho kala udite ngaho? Natu ka kundafaneni kombinga yanghee hatu dulu okukala twa tokola toko okukala tu tonde ‘ondjila keshe yoipupulu.’

Ino shikula “ouhapu weemhunga”

3. (a) Ngeenge tu li molweendo, omolwashike tashi dulu okukala sha nyika oshiponga okushikula ovanhu vamwe ngeenge katu shii lela kutya ondjila ilipi tu na okuya nayo? (b) Efinamhango la fimana lilipi tali hangwa muExodus 23:2?

3 Natu tye nee ngeno ou li molweendo to i konhele yokokule ndele ohaluka ku shii vali kutya ondjila ilipi u na okuya nayo. Pefimbo opo tuu opo, otashi dulika wa didilika kutya ovanhu vahapu otava i nondjila yonhumba nowa kwatwa keamo loku va shikula. Ndele osha nyika oshiponga okuya nondjila yonhumba molwaashi ashike kwa yuka ovanhu vahapu. Otashi dulika inava yuka nokuli konhele oko wa hala okuya ile navo tashi dulika va kana ve ku fa. Oshihopaenenwa osho otashi dulu oku tu kwafela tu ude ko efinamhango olo Jehova a li a hala okuhonga Ovaisrael okupitila momhango imwe yomeemhango odo a li e va pa. Pomhito oyo, Jehova okwa li ta popi novatokoli nosho yo naavo va li hava yandje oumbangi meemhangu. Jehova okwa li e va londwela vaha shikule eemhunga novaha ninge omatokolo ehe li pandunge opo ngeno ashike va hafife ovanhu vakwao. (Lesha Exodus 23:2.) Ohashi kala shipu neenghono kovanhu inava wanenena okushikula eemhunga. Ashike efinamhango olo tali ti kutya “ino shikula ouhapu weemhunga” kala li ashike la nuninwa ovatokoli novanhu ovo va li hava yandje oumbangi meemhangu.

4, 5. Omafininiko elipi Josua naKaleb va li va shakeneka, noshike sha li she va kwafela vaha shikule eemhunga dovanhu?

4 Otashi dulu okukala sha nyika oshiponga konyala mukeshe osho hatu ningi monghalamwenyo ngeenge otwa ‘shikula eemhunga dovanhu.’ Osho otashi dulu oku tu ningilwa ombaadilila notashi dulu okukala shidjuu neenghono okuhenuka osho tashi ningwa kuvamwe. Pashihopaenenwa, diladila kwaasho sha li sha ningilwa Josua naKaleb. Ovaisrael ovo vavali ova li va ka lava Edu lEudaneko pamwe neendadi dikwao omulongo. Eshi va aluka, eendadi dikwao oda li da kundaneka oinima oyo ya li tai tilifa notai shololifa Ovaisrael vakwao. Pashihopaenenwa, oda li da popya kutya ovakalimo vamwe vomEdu lEudaneko ova li ovatongolume va dalwa kOvanefilim, sha hala okutya, oludalo lovalikadi novaengeli ovanashibofa. (Gen. 6:4, NW) Ehokololo olo kala li loshili molwaashi Ovanefilim aveshe ova hangwa va hanaunwa po nalenale kEyelu lopefimbo laNoa nokava li va dala ounona. Ndele nande ongaho, Ovaisrael ova li va itavela omahokololo eendadi odo molwaashi eitavelo lavo ola li la nghundipala. Ngeenge omunhu oku na eitavelo la nghundipala, iha kala vali e lineekela muKalunga noha itavele noupu omadiladilo opanhu oo a puka. Diva konima yaasho, Ovaisrael vahapu ova li va fika pexulifodiladilo kutya kasha li vali pandunge okushikula ewiliko laJehova li na sha nokuya mEdu lEudaneko. Ndele mbela Josua naKaleb ova li va ninga po shike eshi va li monghalo oyo idjuu? — Num. 13:25-33.

5 Josua naKaleb kava li nande va shikula eemhunga. Ovalumenhu ovo vavali ova li va popya oshili, nonande Ovaisrael kava li va hala oku i uda. Ova li va ninga osho shi li mondjila nokuli naashi va li tava ningilwa omatilifo kOvaisrael vakwao kutya otave va dipaa nomamanya. Mbela oshike sha li she va kwafela va kale ve na ouladi wa tya ngaho? Eitavelo lavo muJehova. Omunhu oo e na eitavelo la kola muJehova oha kala a tomhwa filufilu kutya osho Jehova Kalunga a popya osho shi li mondjila ndele hamadiladilo opanhu. Lwanima eshi Josua naKaleb va ka hepaululila vamwe kombinga yeitavelo lavo muJehova, ova li yo ve va lombwela kutya Jehova oha wanifa po alushe omaudaneko aye. (Lesha Josua 14:6, 8; 23:2, 14.) Josua naKaleb ova li ve hole Kalunga kavo nova li ve lineekela muye. Kava li va hala okuninga nande osha osho tashi ka nyemateka Jehova molwaashi ashike va hala ngeno okuhafifa ovanhu vakwao. Onghee hano, Josua naKaleb kava li va shikula eemhunga dovanhu nove tu tulila po oshihopaenenwa shiwa kunena. — Num. 14:1-10.

6. Oinima ilipi tai dulu oku tu ningifa tu shikule eemhunga dovanhu?

6 Mbela naave omafimbo amwe oho kwatwa keamo lokushikula eemhunga dovanhu? Ovanhu vahapu inava fimaneka Jehova. Ohava diladila kutya osha nyika oulai okwiitavela Jehova ngeenge te tu lombwele kutya oshike shi li mondjila naasho sha puka. Ove na etaleko la puka li na sha noinima oyo i li mondjila nosho yo oyo ya puka nohava kendabala okuningifa vamwe va itavele omadiladilo opanhu a tya ngaho. Pashihopaenenwa, ohava ti kutya inashi puka okutala eeprograma doko-TV, eemuvi nosho yo omaudano eekombiyuta oo haa ulike omilele da nyata, elongifo leenghono noumhulile. (2 Tim. 3:1-5) Ndele mbela ongahelipi to dulu okuhoolola omalihafifo oo tamu dulu okuhafela noukwaneumbo woye? Mbela oho efa omapopyo avamwe nosho yo oinima oyo tava ningi i nwefe mo etaleko loye li na sha naasho shi li mondjila ile sha puka? Ngeenge osho, osha yela kutya oho shikula eemhunga dovanhu.

7, 8. (a) Ongahelipi hatu dulu okudeula ‘eenghono detu dokukoneka,’ nomolwashike shiwa okuninga ngaho ponhele yokukala hatu shikula omusholondodo weemhango? (b) Omolwashike ho kala wa hafa okumona oihopaenenwa iwa yovanyasha vahapu Ovakriste?

7 Jehova okwe tu pa oshali i na ondilo oyo tai dulu oku tu kwafela ngeenge hatu ningi omatokolo. Oshali oyo oyo okudula kwetu okudiladila nawa tete kombinga yoinima ofimbo inatu hoolola pokati kaasho shi li mondjila naasho sha puka. Ombibeli oya ti kutya oshali oyo oyo ‘eenghono detu dokukoneka’ nonokutya otwa pumbwa oku di deula moku di “longifa.” (Heb. 5:14, NW) Itatu dulu nande okudeula eenghono detu dokukoneka ngeenge ohatu ningi ashike osho vamwe tava ningi ile hatu teelele ve tu lombwele osho tu na okuninga. Otwa pumbwa okukala hatu longifa eliudo letu nokukala hatu ningi omatokolo kufye vene moinima i lili noku lili. Pashihopaenenwa, ovapiya vaJehova kave na nande okuteelela vamwe ve va ningile omatokolo ile ve va pe omusholondodo weemuvi, omambo ile eenhele doko-Internet odo ve na okuhenuka. Ngeenge otwa pewa omusholondodo woinima oyo, ohatu ka kala ashike twa pumbwa okupewa omisholondodo dipe efimbo keshe. (1 Kor. 7:31) Ndele etomheno la fimanenena kutya omolwashike tuhe na okuteelela vamwe ve tu ningile omatokolo ololo kutya otwa hala okulongifa oshali yetu oyo twa pewa kuJehova yokuninga omatokolo. Jehova okwa hala tu kale hatu diladila nawa kombinga yaasho Ombibeli tai ti notu kale hatu kongo ewiliko kuye okupitila meilikano opo tu dule okuninga omatokolo oo ta hokwa. — Ef. 5:10.

8 Oshoshili kutya ngeenge ohatu ningi omatokolo oo e li metwokumwe naasho Ombibeli tai ti, ovanhu vamwe otava ka kala ve tu tonda. Pashihopaenenwa, ohashi kala shidjuu neenghono kovanyasha ovo hava i keefikola molwaashi ovanafikola vakwao ohava kendabala alushe oku va heka va ninge osho hashi ningwa kovanafikola aveshe. (1 Pet. 4:4) Ndele nande ongaho, ohashi kala shihafifa okumona nghee Ovakriste ovanyasha novakulunhu hava henuka okushikula eemhunga dovanhu, tava ulike kutya ove na eitavelo la fa laJosua naKaleb.

Inamu shikula “ouhalu womitima deni nowomesho eni”

9. (a) Ngeenge u li molweendo to i konhele yonhumba, omolwashike sha nyika oshiponga okushikula ondjila keshe oyo wa hokwa? (b) Omolwashike omhango oyo tai hangwa muNumeri 15:37-39 ya li ya fimana koshiwana shaKalunga shonale?

9 Oupyakadi omutivali oo hatu ka kundafana paife ohau etifwa kokuhawanenena kwetu. Diladila kwaashi: Natu tye nee ngeno ou li molweendo wa yuka konhele yonhumba oko uhe shii nawa ashike ou na okaalita oko taka dulu oku ku kwafela opo u mone kutya ondjila ilipi u na okuya nayo. Ndele mbela okaalita oko otake ke ku kwafela ngoo shili ngeenge ito ka longifa ndele to shikula ashike ondjila keshe oyo u wete tai monika nawa? Ngeenge owa ningi ngaho, ku na efiku u ka fike konhele oko wa hala okuya. Oshihopaenenwa osho otashi tu kwafele tu ude ko efinamhango vali limwe olo Jehova a li a hala okuhonga Ovaisrael. Ovanhu vahapu kunena otashi dulika va kale ve wete shidjuu okuuda ko kutya omolwashike Jehova a li a lombwela Ovaisrael va kale hava tula eenyemba keemwooyo doikutu yavo nokuhondjela ko ongodi imbulau. (Lesha Numeri 15:37-39, OB-1986.) Mbela ove ou shii kutya omolwashike omhango oyo ya li ya fimana? Etomheno limwe ololo kutya oya li ya ningifa ovanhu vomoshiwana shaKalunga va kale va yooloka ko koiwana aishe yovapaani oyo ya li ye va dingilila. Ovaisrael ova li ve na okukala va yooloka ko kovanhu vomoiwana oyo opo va kale va hokiwa kuJehova. (Lev. 18:24, 25) Ashike omhango oyo oya li ya yandjwa omolwetomheno limwe vali. Natu ka taleni kutya etomheno olo olilipi nokutala kutya ongahelipi okuhawanenena kwetu taku dulu oku tu ningifa tuha dulike kuJehova.

10. Ongahelipi Jehova a ulika kutya oku shii nawanawa oshitwe yovanhu?

10 Eshi Jehova a li a pa oshiwana shaye omhango oyo ya tumbulwa metetekelo okwa li yo e va pa etomheno kutya omolwashike, eshi a ti: “[Opo] mu ha shikule ouhalu womitima deni nowomesho eni.” Jehova okwa li a popya eendjovo odo molwaashi oku shii nawa oshitwe yovanhu. Oku shii kutya omitima detu, sha hala kutya ounhu wetu womeni, ohadi kwatwa noupu keamo lokushikula oinima oyo hatu mono nomesho. Molwaashi Jehova oku shii kutya omitima detu oda nyika oshiponga nosho yo kutya otadi dulu oku tu ningifa tu ninge oinima ya puka, okwe tu londwela a ti: “Omutima wovene ou nomakoto u dule ashishe nowa nyonauka. Olyelye ta dulu oku u shiiva?” (Jer. 17:9) Onghee hano, osho osho sha li she linyengifa Jehova a lombwele Ovaisrael kutya inava shikula omitima davo nosho yo omesho avo. Okwa li e shii kutya ngeenge Ovaisrael ova tale kovanhu vomoiwana oyo ya li ihai mu longele, otashi dulika va kale va hala okukala va faafana navo. Okwa li yo e shii kutya otashi dulika va kale va hala okukala ve na oikala ya fa yavo, hava diladila ngaashi vo nohave lihumbata monghedi ya fa yavo. — Omayel. 13:20.

11. Omonghedi ilipi tashi dulika tu kwatwe keamo lokushikula okahalu komitima detu nokahalu komesho?

11 Kunena, omitima detu odo da nyonauka ohadi tu heke tu kwatwe keamo lokukala twa hala oinima oyo hatu mono nomesho. Otu li yo mounyuni oo tau xumifa komesho oinima oyo tai dulu oku tu ningifa tu kwatwe noupu komahalo mai. Ndele mbela ongahelipi efinamhango olo tali hangwa muNumeri 15:39 tali dulu oku tu kwafela? Otali dulu oku tu kwafela tuha shikule okahalu komitima detu nokahalu komesho ngeenge tashi uya ponghedi yetu yokudjala. Ovanhu ovo ve tu dingilila ohava djala monghedi oyo tai kokele vamwe momilele da nyata. Ohatu shakeneke ovanhu va tya ngaho kutya nee okeefikola, okoilonga nakeshe tuu. Onghee hano, nafye otashi dulika tu kwatwe keamo lokukala twa hala okudjala twe va fa ponhele yokukala hatu djala monghedi oyo tai wapalele Ovakriste. — Rom. 12:1, 2.

12, 13. (a) Oshike tu na okuninga po ngeenge ohatu kwatwa keamo lokutala oinima yongaho omafimbo amwe? (b) Omolwashike tu na okuhenuka okuninga oinima oyo tai dulu okupendula omahalo mai muvamwe?

12 Osha fimanenena okukala hatu pangele omahalo etu. Otwa pumbwa yo okukala hatu kelele omesho etu aha tale oinima yongaho. Omulumenhu omudiinini Job okwe tu tulila po oshihopaenenwa shiwa osho tashi dulu oku tu kwafela moshinima osho. Job okwa li a ninga eudafano nomesho aye nokwa li a tokola toko aha tale omukainhu wamukwao nokahalu. (Job 31:1) Ohamba David nayo oya li ya ninga etokolo la faafana, oya ti: “Omesho ange inandi hala oku a talifa oinima ilengifa.” (Eps. 101:3) Ngaashi David, nafye natu kaleni twa tokola toko tuha tale “oinima ilengifa.” “Oinima ilengifa” oya kwatela mo keshe osho tashi dulu okunyateka eliudo letu nokunyona po ekwatafano letu naJehova. Oya kwatela mo yo keshe osho hatu tale, osho tashi dulu okupendula omahalo mai momitima detu noku tu ningifa tu longe owii.

13 Nafye ohatu dulu nokuli okukala “oinima ilengifa” kuvamwe meityo lopafaneko ngeenge otwa ningi oinima oyo tai pendula omahalo mai muvo. Osho otashi dulu okuningwa ngeenge tashi uya ponghedi yetu yokudjala. Onghee hano, osha fimana okukala hatu dulika komayele Ombibeli oyo ye tu kumaida kutya natu kale hatu djala oikutu “tai wapala eenghedi diwa nokuliwapeka noshishohoni.” (1 Tim. 2:9) Ngeenge otwa kala hatu djala “noshishohoni,” osho otashi ka ulika kutya ohatu yavelele omaliudo avamwe notwe va fimaneka. Kungaho ohatu ka ulika yo kutya otwa pitifa komesho ouwa wavamwe ponhele youwa wetu vene. (Rom. 15:1, 2) Meongalo lopaKriste lokunena omu na ovanyasha omayovi mahapu ovo ve li oihopaenenwa iwa ngeenge tashi uya pokudjala. Ovanyasha va tya ngaho ohave tu hafifa neenghono molwaashi ihava shikula okahalu komitima nokomesho avo nohava kala yo va hala okuhafifa Jehova mukeshe osho tava ningi.

Inamu shikula “oinima yongaho”

14. Elondwelo lilipi Samuel a li a pa Ovaisrael li na sha nokushikula “oinima yongaho”?

14 Natu tye nee ngeno ou li molweendo to tavakana mombuwa ya kula. Eshi ngoo wa tala komesho, otaku monika kwa fa ku na omeva, ndele mboli kae fi omeva shili. Mbela oshike tashi dulu okuningwa po ngeenge owa kanduka mo mondjila yoye u ye oko taku monika kwa fa ku na omeva? Otashi dulika u ka kanene ashike mombuwa oyo nokufila mo nokuli. Jehova naye oku shii kutya osha nyika oshiponga okukala twa tula elineekelo letu moinima yongaho. Pashihopaenenwa, Jehova okwa li a londwela Ovaisrael pomhito imwe shi na sha noupyakadi wokulineekela oinima yongaho. Molwaashi ovanhu vomoiwana aishe oyo ya li ya dingilila Ovaisrael ova li ve na eehamba dopanhu, Ovaisrael navo ova li va kwatwa keamo lokukala va hala ohamba yopanhu. Omahalo a tya ngaho okwa li a puka nosha li enyono la kwata moiti, molwaashi kungaho ova li tava ulike kutya inava hala vali Jehova oye a kale Ohamba yavo. Xuuninwa, Jehova okwa li e va efa va kale ve na ohamba yopanhu, ashike okwa li yo a tuma omuprofeti waye Samuel e ke va londwele kutya osha nyika oshiponga okushikula “oinima yongaho.” — Lesha 1 Samuel 12:21.

15. Omeenghedi dilipi Ovaisrael va li va shikula “oinima yongaho”?

15 Ovaisrael otashi dulika va li tava diladila kutya otava dulu okukala ve lineekela ohamba yopanhu oyo ve wete nomesho shi dulife okukala ve lineekela muJehova. Ndele ngeenge osho va li tava diladila ngaho, osha yela kutya ova li tava shikula “oinima yongaho.” Kakele kaasho, osho osha li tashi ke va ningifa va itavele noupu oinima ikwao yongaho oyo hai xumifwa komesho kuSatana. Pashihopaenenwa, ohamba yopanhu oya li tai dulu oku va ningifa noupu va longele oikalunga. Ovalongeli voikalunga oyo ya hongwa moiti ile momamanya ohava diladila kutya otava dulu okukala ve lineekela muyo molwaashi ve i wete nomesho nohava dulu oku i kuma. Ihava kala ve lineekela Omushiti woinima aishe, Jehova Kalunga, molwaashi ihave mu mono nomesho okomutwe. Ashike omuyapostoli Paulus okwa li a mona kutya oikalunga ‘oinima ihe na ekwafo lasha.’ (1 Kor. 8:4, OB-1986) Oikalunga ihai mono ko, ihai udu ko, ihai popi noihai longo sha nokuli. Onghee hano, otashi ka kala sha nyika oulai okulongela oikalunga molwaashi ashike hai dulu okumonika nosho yo okukumwa. Oikalunga oyo “oinima yongaho” noihai dulu okukwafela ovanhu nandenande, naavo ve lineekela muyo ‘otava ka faafana nayo.’ — Eps. 115:4-8.

16. (a) Satana oha longifa shike kunena opo a yule ovanhu vahapu va shikule “oinima yongaho”? (b) Omolwashike itashi ka kala shi li pandunge okuyelekanifa Jehova noimaliwa nosho yo noinima ikwao?

16 Kunena, Satana oha longifa natango omakoto noha heke ovanhu va lalakanene “oinima yongaho.” Pashihopaenenwa, okwa ningifa ovanhu vahapu va itavele kutya otava ka kala ashike va hafa nova amenwa ngeenge ova kala ve na oimaliwa ihapu, oilonga hai futu nawa nosho yo oiniwe ihapu. Ovanhu ohava diladila kutya ngeenge ova kala ve na oinima aishe oyo otashi ke va kwafela va kandule po omaupyakadi avo aeshe. Ndele mbela oinima yopamaliko otai dulu ngoo shili okukwafela omunhu ngeenge ta vele, ngeenge onghalo yopamaxupilo ya naipala ile ngeenge pa holoka oiponga yopaushitwe? Mbela otai dulu ngoo shili okukwafela omunhu oo e udite kutya onghalamwenyo kai na elalakano lasha ile oo a hala omanyamukulo komapulo a fimana e na sha nonghalamwenyo? Oinima oyo otai dulu ngoo oku mu xupifa ngeenge a taalela efyo? Ohatu ke lipa oushima lwanima ngeenge otwa kala twe lineekela oimaliwa nosho yo oinima ikwao yopamaliko. Oimaliwa nosho yo oinima ikwao itai dulu oku tu etela ehafo lashili noitai dulu oku tu amena palutu tuha kwatwe komikifi notuha fye. Onghee hano, oinima oyo ‘oyongaho.’ (Omayel. 23:4, 5) Ndele mepingafano noinima ya tya ngaho, Jehova omunhu wolelalela. Jehova oKalunga kashili nohatu dulu ashike okukala twa hafa shili notwa amenwa ngeenge otwa kala tu na ekwatafano lopofingo naye. Jehova oye aeke ta dulu okukandula po omaupyakadi etu aeshe, notwa hafa neenghono eshi twa panga oukaume naye. Onghee hano, inatu efa po nandenande okulongela Jehova notu na okuhenuka okushikula “oinima yongaho”!

17. Owa tokola toko oku ka ninga po shike shi na sha nomaupyakadi oo twa dja nokukundafana moshitukulwa eshi?

17 Inatu hafa tuu eshi Jehova e li kaume ketu oo he tu wilike eshi hatu ende mondjila oyo tai twala komwenyo waalushe! Ngeenge otwa kala hatu dulika komalondwelo aye opahole, ohatu dulu oku ka kala nomwenyo fiyo alushe. Moshitukulwa eshi otwa kundafana kombinga yomaupyakadi atatu oo haa ningifa ovanhu vahapu va ninge oinima ya puka: okushikula eemhunga dovanhu, okulineekela omitima detu nosho yo okushikula oinima yongaho. Moshitukulwa tashi landula, ohatu ka kundafana natango kombinga yomalondwelo atatu oo Jehova e tu pa opo tu kale tu tonde nokuhenuka okweenda mondjila keshe yoipupulu. — Eps. 119:128.

Oto nyamukula ngahelipi?

Ongahelipi hatu dulu okutula moilonga omafinamhango oo e li mOmishangwa edi tadi landula:

• Exodus 23:2?

• Numeri 15:37-39?

• 1 Samuel 12:21?

• Epsalme 119:128?

[Efano pepandja 11]

Mbela ope na efimbo limwe naave wa li wa kwatwa keamo lokushikula eemhunga?

[Efano pepandja 13]

Omolwashike sha nyika oshiponga okushikula okahalu komutima nokomesho?

[Efano pepandja 14]

Mbela oho shikula oinima yongaho?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma