Sirongwa 41
Kuuyunga va yi kwate egano
NSENE to uyunga, rugana ko yoyinzi kupitakana tupu kugava mauzera. Kondjera mokuninka vapurakeni woge va kwate egano eyi ono kuuyunga. Eyi ngayi ku vatera meuyungokumwe lyoge, yi kare asi kuna kuuyunga mombungakriste ndi novantu va hana asi Nombangi.
Pwa kara nonkedi dononzi omu no uyunga yipo va yi kwate egano. Nonkedi dimwe kwa di zogera moSirongwa 26, “Kutunga magano melikwamo.” Ano dimwe kwa di zogera moSirongwa 30, “Kulikida elituromo mwava wopeke.” Mosirongwa esi, natu ka zogera mo yitwa yoyisesu yokugwederera ko.
Ruganesa nonkango nonontanto doureru. Nonkango nonontanto doureru mulyo meuyungo kumwe. Eudiso lyaJesus lyopoNdundu kuna kara sihonena sosiwa unene sosiuyungwa esi nava vhura kukwata egano vantu, yi kare asi yiwo wolye ndi kupi va tunga. Magano kuvhura ga kare mape kwawo. Nampili ngoso, kuvhura va kwate egano eyi ga uyungire Jesus morwa age kwa uyungire kuhamena yininke eyi ya tu kundama natuvenye ngwendi: omu natu gwana ruhafo, nomu natu wapukurura elikwatakano lyetu nava wopeke, nomu natu lididimikira yinka ntani nomu natu kara neparu lyositambo. Ntani age kwa pwagesere magano gendi mononkango doureru. (Mat., egau. 5-7) Yimo, Bibeli za kara noyihonena yoyinzi yokulisiga-siga kuhamena ure ntani netungo lyonontanto. Sitambo soge sosinene sa hepa kukara sokupwagesa magano monkedi zoureru zokuzera.
Nampili nsene kuna kuzogera sirongwa soudigu, kuruganesa nontanto doureru kuvhura kuvatera mokusikwata egano. Ngapi omu no vhura kuyisikisa mo? Wa ha uyunga nombudi dononzi da hana hepero kovapurakeni woge. Wapaika mauzera goge yipo ga lize nomagano goge gomulyo. Horowora nawa matjangwa goge. Mevango lyokugenderera kuresa tunda etjangwa zende etjangwa, ga resa nokugazogera. Wa ha fofera magano gomulyo pokuruganesa nonkango dononzi.
Nsene kuna kurugana elirongo lyoBibeli, ruganesa nompango dokulifana. Wa ha heteka kufaturura mauzera nagenye. Vatera murongwa a kwate nawa egano magano gomulyo. Konyima zosiruwo, melirongo lyopwamwene ntani komapongo gomombungakriste, nga lironga mauzera gamwe.
Mokuninka asi o gave mauzera monkedi zoureru, wa hepa kuliwapaikira nawa. Wa hepa kukwata nawa egano sirongwa soge nyamoge mokuninka asi wopeke va ka yi kwate egano. Nsene o kwata nawa egano yuma, kuvhura o gave nokonda deyi yina karere ngoso. Ove ngo vhura hena kuyiuyunga mononkango danyamoge.
Faturura nonkango va dira kudiva. Poyiruwo yimwe mokuninka asi yuma va yi kwate egano, wa hepa kufaturura eyi adi tanta nonkango edi va dira kudiva vapurakeni woge. Wa ha gazarera vapurakeni woge asi va diva yoyinzi, nye wa ha va sensa asi kapi va diva yoyinzi. Morwa elirongo lyoge lyoBibeli, kuvhura ngo ruganese nonkango dimwe edi va dira kudiva vantu vamwe. Nsene kapi no di faturura, ava ava dili kuponga nkenye apa kumwe noNombangi daJehova kapi ngava kwata egano nonkango ngwendi “yihupwa,” “mukareli gokulimburukwa gonondunge,” “nononzwi dapeke” ntani “emukurumbunga.” (Rom. 11:5; Mat. 24:45; Joh. 10:16; Ehor. 7:9) Mokulifana, ntudi muntu ga diva mbunga zoNombangi daJehova, ngano kapi nga kwata egano eyi adi tanta nonkango ngwendi “muzuvhisi,” “muzuvhisi gokukarerera,” “mutareli goruhamukunda” ntani “Murarero gwaHompa.”
Nonkango dimwe domoBibeli edi ava ruganesa ava va hana asi Nombangi kuvhura di hepe kudifaturura. Kovantu wovanzi, Harumagedoni kutanta asi yita yonoboma. Kuvhura va gazare asi “Uhompa waKarunga” kwa kara momutjima gomuntu ndi asi eguru nye kapisi epangero. Ano nkango “mwenyo” kuvhura va gazare asi kuna kara ruha romuntu oru aru twikire kuparuka konyima zonomfa. Kuliza neyi va va ronga sinzi sovantu, “mpepo zokupongoka” kuna kara muntu, ruha rwakarunga mutatu gumwe. Mokumona asi vantu wovanzi kapi ava kwama nompango doBibeli kuhamena mukaro, kuvhura va hepe evatero mokukwata egano eyi za tamba Bibeli pokutanta asi: “Nyokeni ruhonda.”—1 Kol. 6:18.
Nsene vantu kapi ava resa nkenye apa Bibeli, kapi ngava yi kwata egano nsene ngo uyunga asi: “Paurusa kwa tjenge . . . ndi Rukasa kwa tente . . . ” Kuvhura va kare novakaume ndi vamusinda ava va kara nomadina ogo. Kuvhura o hepe kugwederera ko nonkango dimwe defatururo mokusingonona asi age mupositoli ndi mutjangi goBibeli ga kere.
Nampili ngomu Bibeli zoRukwangali azi ruganesa nonkango edi va diva vantu mokumeta unene woyuma yongandi, kuvhura simpe o va vatere va kwate egano unene woyuma oyo. Pasihonena, emuwato eli ga tungire Nowa kwa kere nometa 133 monaure nonometa 22 monompatji ntani nometa 13 momusika. (Gen. 6:15) Nsene no singonona nometa odo pokuruganesa yuma yongandi eyi va diva, vapurakeni woge ngava kwata egano unene wemuwato.
Gava efatururo eli vana hepa. Mokuninka asi vapurakeni woge va yi kwate egano, kuvhura pa hepe yoyinzi kupitakana tupu kufaturura etanto lyononkango. MoJerusarema momazuva gaEsira, apa va resere Veta va hepere hena kuzifaturura. Mokuvatera vantu va kwate egano eyi za tente Veta, Varevhi ngava zi faturura nokuvalikida omu nava zi tura mosirugana mokuliza noukaro wawo. (Neh. 8:8, 12) Monkedi zokulifana, faturura nokulikida omu nava ruganesa matjangwa aga ono kuresa.
Konyima zonomfa nevhumbuko lyendi, Jesus kwa fatwilire vasikuli vendi asi eyi ya horokere kwa kere esikiliromo lyoMatjangwa. Age hena kwa nkondopekere situmbukira sawo ngonombangi deyi ya horokere. (Ruk. 24:44-48) Nsene ngo vatera vantu va dimburure omu eyi ono kuvaronga ya hepa kukundama maparu gawo, awo ngava kwata nawa egano eyi ayi tanta.
Omu gwa hamena mo mutjima. Nampili efatururo lyoge li zere, yininke yimwe kuvhura kuninkisa muntu a yi kwate egano ndi hawe. Nsene mutjima gomuntu kapi guna kuyitambura, tayi mu digopekere mokukwata egano eyi ono uyunga. (Mat. 13:13-15) Kowo va demenena kutara yuma momutaro gosintu, yininke yopampepo kwawo ugova. (1 Kol. 2:14) Nsene muntu a likida nkareso zangoso, nayi wapa mokuhagekesa nzogera posiruwo oso.
Nampili ngoso, pamwe mutjima kukukuta morwa maukaro gomadigu meparu. Konyima zokupurakena mbudi zomoBibeli siruwo songandi, mutjima gwendi kuvhura gu tambure usili. Apa Jesus ga tanterere vapositoli vendi asi tava ka mu hepeka nokukamudipaga, awo kapi va yi kwete egano. Morwasinke? Morwa kapisi yiyo va ndindilire ntani kapisi yiyo va here! (Ruk. 18:31-34) Nampili ngoso, ngomu sa pitire siruwo, vapositoli 11 va ya yi kwete egano, makura va yi likidire pokurugana kuliza neyi ga va rongere Jesus.
Yitundwamo yosihonena sosiwa. Vantu kuvavatera mokukwata egano yuma kupitira mononkango ntani nomoyirugana hena. Kuhamena sikando sawo sokuhova koSinyanga soUhompa, vantu wovanzi kuuyunga asi awo kudiworoka eharo eli va va likidire, nye kapisi eyi va ka uyungire ko. Mokulifana, ehafo eli atu likida lya ninkisa vantu wovanzi va tambure mausili gomoBibeli. Pokumona nkenda ezi ava lilikida vantu vaJehova ntani neharo eli ava lilikida apa wopeke ava ligwanekere nomaudigu ya ninkisa vamwe va dimburure asi Nombangi kwa kara noukareli wousili. Yipo nye, ngomu ono kukondja mokuvatera vantu va kwate egano mausili gomoBibeli, kara nosinka konkedi omu ono kufaturura ntani nokosihonena soge.