‘Vahungami ngava paima ngwendi ezuva’
“Makura vahungami ngava paime ngwendi ezuva moUntungi waGuhyawo.” —MAT. 13:43.
1. Jesus kwa ruganesere yifanekeso mokufaturura maruha musinke gokulisiga-siga kuhamena Uhompa?
JESUS KRISTUSA kwa ruganesere yifanekeso yoyinzi mokufaturura maruha gokulisiga-siga kuhamena Uhompa ndi Untungi. Age ‘kwa tanterere vantu moyifanekeso. Nayimwe si ga va tanterere pa pire sifanekeso.’ (Matt. 13:34) Moyifanekeso yokuhamena kukuna mbuto zousili zoUhompa, Jesus kwa nkondopekere sirugana somutjima gomuntu mokutambura mbudi, ntani nosirugana saJehova sokuninka ekuro lyopampepo. (Mar. 4:3-9, 26-29) Jesus ga fanekesere hena ekuro lyokulikarera lyovantu ava ava tambura mbudi zoUhompa nampili ngomu ekuro olyo ali dili kumoneka pomuhowo. (Mat. 13:31-33) Mokugwederera ko, age kwa didilikire asi kapisi navenye ava ava tambura mbudi ozo, ngau ka pangera Uhompa owo.—Mat. 13:47-50.a
2. Mosifanekeso saJesus soyilya nomau, yisinke za fanekesa mbuto zongwa?
2 Nampili ngoso, sifanekeso simwe saJesus kwa demenene kepongaiko lyava ngava ka pangera kumwe nendi moUhompa wendi. Esi narunye kusitumbura asi sifanekeso soyilya nomau ntani aso kwa si tjanga mwaMateusa egaununo 13. Mosifanekeso sapeke Jesus kwa tente asi mbuto ezi va kunine kuna kara “nonkango doUntungi,” nye mosifanekeso esi age kwa tente asi mbuto zongwa kwa fanekesa sininke sapeke, azo kuna kara ‘ava va hamena moUntungi.’ (Mat. 13:19, 38) Awo kapisi ava ngau pangera Uhompa, nye awo “vana,” ndi vapingi woUhompa.—Rom. 8:14-17; resa Vagarata 4:6, 7.
Sifanekeso soyilya nomau
3. Faturura udigu ou ga ligwanekerere nawo muntu gomosifanekeso ntani neyi ga tokwere mokukohonona po udigu owo.
3 Sifanekeso kuna kara asi: “Untungi weguru kwa lifana nomuntu, ogu ga kunine mbuto zongwa mepya lyendi. Ano vantu eyi va rara, gonkore zendi makura ta wiza, ta ya kunu mau moyilya, makura ta ka za. Ano mbuto eyi za kulire zi vhare, mau nago makura taga moneka mo. Vakareli vanturangumbo makura tava wiza, tava ya mu tantere asi, ‘Nturagumbo, nani kapi wa kunine mbuto zongwa mepya lyoge? Mau kupi nye ga litundilira?’ Age ta va limburura asi, ‘Gonkore ga yi rugana.’ Vakareli tava mu pura asi, ‘Ono hara tu ze, tu ka ga pongaike mo ndi?’ Age ta va limburura asi, ‘Hawe, apa nomu ka dura mo wayi, neisi nomu ka dulilira noyilya. Yi sigeni tupu, yi kulire simwe dogoro nokokuteza-teza, ntani ngani tantera vatezi asi, Hoveni tanko kupongaika mau, mu ga mangaike yitungu, mu ga hwike, ano yilya nkumwe mu yi tware koutara wange.’”—Mat. 13:24-30.
4. (a) Yilye ogo muntu gomosifanekeso? (b) Siruwoke ntani nangapi omu ga tamekere Jesus mokulihameka mekuno lyombuto ozo?
4 Yilye ogo muntu ga kunine mbuto zongwa mepya lyendi? Konyima Jesus ga geve elimbururo apa ga fatwililire varongwa vendi asi: “MunwaMuntu yige mukuni gombuto zongwa.” (Mat. 13:37) Jesus, “MunwaMuntu,” kwa wapaikire epya eli ga kunine nomvhura ntatu noukahe apa ga rugene sirugana sendi sokuzuvhisa apa pevhu. (Mat. 8:20; 25:31; 26:64) Ano kutundilira poPentekoste 33 S.N., yi tware komeho, age kwa tamekere kukuna mbuto zongwa, azo kuna kara ‘ava va hamena moUntungi.’ Ekuno eli kwa horokere apa Jesus mukareli po gwaJehova, ga tamekere kupowomwena varongwa mpepo zokupongoka, pokuvahorowora ngovana vaKarunga.b (Yirug. 2:33) Mbuto zongwa kwa kulire zi kare yilya. Yipo nye sitambo sokukuna mbuto zongwa kwa kere mokupongaika sivaro sokuzulilira sowo ngava ka kara vapingwa novapangeli kumwe naJesus moUhompa wendi.
5. Yilye gonkore mosifanekeso, ntani wolye ga fanekesa mau?
5 Yilye gonkore, ntani wolye mau? Jesus kwa tente asi gonkore kuna kara “Muzonaguli.” Mau kwa ga singonona asi “ava va hamena Mudona.” (Mat. 13:25, 38, 39) Mau aga ga tembe Jesus kwa kere wayi wokufana ngwendi yilya. Ano wayi owo kwa kara nouhungu, apa au tameke kukura awo kumoneka ngwendi yilya. Ee, sifanekeso esi kwa fira ava ava lininkisa asi va hamena moUntungi nye kapi ava yimi yiyimwa yoyiwa! Vakriste wovayilipaki ava ava lininkisa asi vasikuli vaKristusa yosili awo ruha ‘roruvharo’ rwaSatana Muzonaguli.—Gen. 3:15.
6. Siruwoke mau ga tamekere kumoneka, ntani ngapi omu va ‘rere’ vantu posiruwo sina?
6 Siruwoke va monekere Vakriste wokufana ngwendi mau? Jesus kwa tente asi awo ‘vantu vana rara.’ (Mat. 13:25) Siruwo musinke ya kere eyi? Elimbururo tatu ligwana mononkango domupositoli Paurusa edi ga tjangerere vakuronambunga womoEfeso: ‘Ame nayi diva asi, nsene ngani za, mamumbungu gonyanya ngaga wiza mokatji keni, ago kapi ngaga mu tupura one mbungakriste. Nomokatji keni si namo ngamu kara vamwe ava ngava uyunga yininke yoyimpempa, asi ngava gwane ko varongwa.’ (Yirug. 20:29, 30) Age kwa twikilire kukorangeda vakuronambunga owo va kare vana vangarara pampepo. Konyima zapa va fire vapositoli, ava va kere ngwendi “yilimbika” komarongo goyimpempa, Vakriste wovanzi kwa rere pampepo. (Resa 2 Vatesaronika 2:3, 6-8.) Yipo nye ga tamekere kuwiza mo marongo goyimpempa mombungakriste.
7. Yilya yimwe kwa lipirwire yi ya kare mau ndi? Faturura.
7 Jesus kapi ga tente asi yilya ngano ngayi lipirura yi kare mau, nye asi mau kwa ga kunine moyilya. Yipo nye, sifanekeso esi kapi sa tamba koVakriste wousili ava ava sigi usili. Nye, aso kwa tamba kelituromo lyaSatana mokuzonagura mbungakriste kupitira mokuretesa mo vantu wovadona. Posiruwo esi ga kurupire mupositoli gokuhulilira Johanesa, apo nare pana kara varongi woyimpempa ava ngava rongo marongo goyimpempa.—2 Pet. 2:1-3; 1 Joh. 2:18.
“Yi sigeni tupu, yi kulire simwe dogoro nokokuteza-teza”
8, 9. (a) Morwasinke mpangera ezi ga geve Nturangumbo kovakareli vendi va vhulilire kuzikwata egano vapurakeni vaJesus? (b) Mesikiliromo lyosifanekeso esi, ngapi omu yilya nomau ya kulire kumwe?
8 Vakareli kwa tanterere Nturagumbo udigu nokumupura asi: ‘Ono hara tu ze, tu ka ga pongaike mau ndi?’ (Mat. 13:27, 28) Elimbururo lyendi kuvhura kutetukisa. Age kwa va tanterere va sige yilya nomau yi kure kumwe dogoro posiruwo sokuteza-teza. Varongwa vaJesus va kwete egano mpangera ozo. Awo va nongwenene omu ya kara udigu kudimburura yilya komau. Ava va kere noudivi wongandi wounandima nawo va yi dimbwilire asi nondandani domau narunye kuligwanekera nedi doyilya.c Eyi yiyo yooyo nga pangererere Nturangumbo asi va ndindire.
9 Mokulifana, monomvhura nadinye edi, nombunga dokulisiga-siga dava ava litumbura asi Vakriste kwa yima mau gomanzi, pomuhowo monongereka ngwendi doVakatolika ntani dovaOrthodox ntani konyima nombunga dononzi doVaporotestande. Posiruwo sooso, nombuto dongandi doyilya yene-yene kwa di kunine mepya eli lya fanekesa uzuni. Nturangumbo mosifanekeso kwa ndindilire nelididimikiro yi kure dogoro paapa sa sikire mo siruwo sokuteza-teza.
Muzangu ogu va ndindilire siruwo sosire
10, 11. (a) Siruwoke ngasi kara siruwo sokuzangura? (b) Ngapi omu vaengeli ngesi vana kupongaika yilya yopasifanekeso poutara waJehova?
10 Jesus kwa tente asi: “Muzangu uhura wouzuni, ano vatezi yiwo vaengeli.” (Mat. 13:39) Posiruwo somazuva gopouhura gouzuni ou woudona, ava va hamena koUntungi kuna kuvapongaika mokuvahangura ko kwava wokufana ngwendi mau. Kombinga zeyi, mupositoli Peturusa kwa tente asi: “Siruwo sokutameka kupangura membo lyaKarunga sina siki mo. Ano nsene asi kwetu yiko kuna kutamekera, nsene ngava ava dili kulimburukwa koMbudi zoNgwa zaKarunga, uhura wawo ngapi tupu nye?”—1 Pet. 4:17.
11 Konyima tupu zapa ga tamekere mazuva gopouhura ndi “uhura wouzuni,” mpanguro kwa tamekerere kowo va lininkisire asi Vakriste wousili, va kare asi ‘ava va hamena moUntungi’ ndi “ava va hamena Mudona.” ‘Pomuhowo,’ Babironi Zonene kwa gwire, “ano” ava va hamena moUntungi yipo vava pongaikire kumwe petameko lyomuzangu. (Mat. 13:30) Ngapi omu vaengeli ngesi vana kupongaika yilya yopasifanekeso poutara waJehova? Vantu ava vana kuzangura kugwana mfeto zawo zemeguru ndi kuyakara ruha rombungakriste ezi azi rugana ukareli wousili, omu Karunga a va hafere nokuvapopera.
12. Siruwo sokuhura kupi ngagu twikira muzangu?
12 Siruwo sokuhura kupi ngali gusa epanguro? Jesus kwa tembe komuzangu, ngosinema esi a si kara po posiruwo songandi. (Ehor. 14:15, 16) Epanguro lyankenye gumwe govagwavekwa ngali twikira nomosiruwo souhura. Alyo ngali kara dogoro ngava gwane sinongweneso sokuhulilira.—Ehor. 7:1-4.
13. Monkendi musinke mau aga pukisa, ntani ngapi omu ava zono Veta zaKarunga?
13 Wolye ava ngava gusa mo moUntungi, ntani ngapi omu ava pukisa nokuzona Veta zaKarunga? (Mat. 13:41) Vampitisili womaukarelikarunga wokufana ngwendi mau, ava ava litumbura asi Vakriste kwa pukisa vantu nomvhura dononzi. Awo kwa yi rugana eyi kupitira momarongo gokuswawisisa Karunga goyininke ‘yokupukisisa,’ ngwendi erongo lyomundiro gwanarunye neli lyaKarunga Mutatu gumwe. Vampitisili womaukarelikarunga wovanzi kwa tulisa po sihonena sosidona koyiunda yawo pokulikwata ukwawo nouzuni ntani moyihorokwa yimwe kupitira moukaro wawo wokurugana yirugana yokunyata. (Jak. 4:4) Mokugwederera ko, ava ava litumbura asi Vakriste awo kutarerera vahameni mo vawo va lihameke moyirugana yoruhonda. (Resa Juda 4.) Nampili ngoso, awo kutwikira kulininkisa va moneke kontunda ngwendi kwa pongoka. Ee, omu tupu ava hafa ava va hamena moUntungi pokuvahangura ko kepukiso nokomarongo gokupundukisa ga va wokufana ngwendi mau!
14. Ngapi omu ava lili nokulikwetja komazego wokufana ngwendi mau?
14 Ngapi omu ava lili nokulikwetja komazego wokufana ngwendi mau? (Mat. 13:42) “Ava va hamena Mudona” wokufana ngwendi mau, kulizuvha kukora apa ‘ava va hamena moUntungi’ ava horora marongo gawo goyimpempa. Awo hena kuguva apa ava gwana ekwatesoko lyesesu lyovahameni womongereka zawo, ntani apa ava dili kuvhura kupangera ava ava rugana yirugana yomongereka.—Resa Jesaya 65:13, 14.
15. Monkedi musinke mau ngava ga swakerera mendiro?
15 Monkedi musinke ava pongaike mau nokugaswakerera mendiro? (Mat. 13:40) Eyi kwa tamba koyitundwamo yokuhulilira yomau. Ezugumino lyomau mendiro pasifanekeso kulikida asi ago ngava ga zonagura po narunye. (Ehor. 20:14; 21:8) Ava ava lininkisa asi Vakriste ndi vapukisi, ngava va hanagura po posiruwo ‘soudigu wounene.’—Mat. 24:21.
Ngava ‘paima ngwendi ezuva’
16, 17. Yisinke ga porofetere Marakiya kuhamena ntembeli zaKarunga zopampepo, ntani ngapi omu eyi ya tamekere kusikilira mo?
16 Siruwoke wokufana ngwendi yilya ‘ngava paima ngwendi ezuva’? (Mat. 13:43) Kombinga zezereso lyontembeli zaKarunga, Marakiya kwa porofetere asi: “‘Ngomu liharuka HOMPA ogu omu papara ta wiza kontembeli zendi. Ntumi ezi muna diworoka kumona, tazi wiza zi ya udise egwanekero lyange.’ Nye yilye ogu nga vhura kulididimikira ezuva eli nga wiza? Ogu nga vhura kuparuka ezuva eli nga horoka yilye? Age nga kara ngwendi mfewa zononkondo, ngwendi mundiro ogu agu kuhura sivera. Nga wiza a ya pangure ngwendi gogu a zeresa ta kuhura sisiliveli. Moomu a zeresa murugani goyivera sisiliveli nongorodo, nontumi zaHOMPA nazo yimo ngazi kuhura vapristeli, makura ngava retere HOMPA nonzambo edi da hungama.”—Mara. 3:1-3.
17 Moyiruwo yantani, uporofete ou kwa tamekere kusikilira mo mo-1918 apa Jehova kumwe ‘nontumi zegwanekero,’ Jesus Kristusa, va ya konakonene ntembeli zopampepo. Marakiya kwa tente kuhamena eyi ya horokere apa lya pwire ezereso eli asi: “Vantu vange ngava mona hena malisigo pokatji keyi ngayi horokera vahungami novadinikarunga, pokatji kogu a kerere nge nogu a dili kukerera nge.” (Mara. 3:18) Eligwederero mosirugana soVakriste wousili posiruwo sina kwa likidire etameko lyosiruwo somuzangu.
18. Yisinke eyi ga porofetere Ndaniyera yina kuhoroka momazuva getu?
18 Muporofete Ndaniyera kwa uyunga kuhamena mazuva getu apa ga pumbire asi: “Vagendesi wonondunge ngava ka paima ngwendi uzera weguru. Ava ngava rongo vantu wovanzi va rugane youhunga, ngava paima ngwendi nombungururu narunye.” (Ndan. 12:3) Wolye owo ngava paima ngwendi uzera? Awo kuna kara Vakriste wovagwavekwa, yilya yene-yene eyi ga tembe Jesus mosifanekeso sendi sokuhamena yilya nomau. ‘Epongaiko’ lyava wokufana ngwendi mau ava ava lininkisa asi Vakriste kulimonenena kupitira meligwederero lyenene lyemukurumbunga lyava wokufana ngwendi nonzwi. Apa vemukurumbunga ava ngau ka pangera Uhompa ava ya likwatakana noyihupwa yoVaisraeli wopampepo, awo kuninka uzera wawo u minikire mouzuni ou womundema.—Sak. 8:23; Mat. 5:14-16; Fil. 2:15.
19, 20. Yisinke vana kundindira nononkondo ‘ava va hamena moUntungi,’ ntani yisinke ngatu ka zogera mosirongwa sokukwama ko?
19 Naina, ‘ava va hamena moUntungi’ kuna kundindira nononkondo uyerere wawo, mfuto zemeguru. (Rom. 8:18, 19; 1 Kol. 15:53; Fil. 1:21-24) Siruwo esi vana kundindira awo va hepa kulimburukwa ngorooro, nokutwikira kupaima va lisige ‘nava va hamena Mudona.’ (Mat. 13:38; Ehor. 2:10) Ee, ruhafo musi tuna kara naro natuvenye asi twa kara nomfumwa zokumona yitundwamo ‘yepongaiko’ lyopasifanekeso lyomau mosiruwo setu!
20 Nye elikwatakano musinke lya kara po pokatji kava va hamena moUhompa ntani nemukurumbunga eli lina kuligwederera eli ngau ka pangera Uhompa lyava va kara nehuguvaro lyokukaparukira narunye apa pevhu? Sirongwa sokukwama ko ngasi ka limburura epuro eli.
[Nondanda dokonhi]
a Komauzera gomanzi kuhamena yifanekeso eyi, tara Ruhungu romazuva 15 rwaPembankuru 2008, pepenuno 12-21.
b Mosifanekeso esi, kukuna kapi kwa fanekesa sirugana sokuzuvhisa nesi sokutura po varongwa, esi ngasi reta wovape ava ngava kara Vakriste wovagwavekwa. Kombinga zombuto zongwa ezi va kunine mepya, Jesus kwa tente asi: ‘Ava va hamena moUntungi, [kapisi “ava ngava ka hamena moUntungi”].’ Ekuno lyombuto mepya, kwa tamba kehoroworo lyava va hamena moUntungi mouzuni mudima.
c Apa adi harava nondandani domau kuyaligwanekera kumwe nonondandani doyilya, ano nsene o dura mo mau ogo komeho zokuteza-teza kuvhura o dulilire noyilya.—Tara Insight on the Scriptures, Ruha 1, epenuno 1178.
Kuvhura o diworoke ndi?
Mosifanekeso saJesus sokuhamena yilya nomau, yisinke gana kutanta maruha aga gomosifanekeso?
• Mbuto zongwa
• Muntu ogu ga kunine mbuto
• Ekuno lyombuto
• Gonkore
• Mau
• Siruwo somuzangu
• Utara
• Siliro nomalikwetjo gomazego
• Endiro
[Mafano gepepenuno 25]
PoPentekoste 33 S.N., yipo lya tamekere ekuno lyombuto zongwa
[Efano lyepepenuno 28]
Yilya yopasifanekeso ngesi kuna kuyipongaika poutara waJehova
[Ntundiliro zefano 28]
Etjango lyanare (Pepi noEastern History) Est.