Mayo
Lune 1 sá mayo
Tokoanxkónle nga je én xi nʼio tjínle kjoanda kinchja̱ (Luc. 4:22).
Koaan chjénngiaa choa̱le Jesús nga énsin énnda kuinókjoaa, koakolee kjoaxkóntokon je chjota kʼoa kuenta sʼiaan jotjío kon. Tobʼelañá, kʼianga jngo jtín chjota tsabe je Jesús xi kichokonle, kao kjoatsjoa kisikʼayale nichxinle kʼoa nkjín koya jme xi kitsoyale (Mar. 6:34). Kʼoa nga toxkia kitsole je chjota, je Jesús alikui kʼoakitsongajaoni (1 Ped. 2:23). Ngatsʼiñá nga tsjoachaa je familianá kʼoa kao miyoná. Nga jenda ʼyaxkoaan tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín machjén nga chósonnilee jokʼuínlee. Si̱kjaʼaitsjeen jokisʼin je Jesús. Tsakakóle kjoaxkóntokon je chjotale. Kʼianga kui tsakjáotiyani ʼyáni xi ngisa ngʼa tíjna, je Jesús ngasin nganda kisikixiya. Kʼoa kʼoakitsole nga kʼoakatamakjoan jokjoan xtiʼndí (Mar. 9:33-37). Kʼoati machjén nga kui choa̱le Jesús koaitjenngi je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa nga kao kjoanda tsjoá kjoafaʼaitsjen (Gál. 6:1). wp15 1/12 3:15, 16
Majte 2 sá mayo
Katamatsjoachantsjao ndsʼao (Heb. 13:1).
Ánni nga nʼio machjénsíni nga koakolee kjoatsjoacha je ndsʼee. Kuinga je Jeobá xi kʼoasʼin bʼénená. Alikui koa̱n tsjoacha koaan je Jeobá kʼiatsa tsín tsjoacha koaan je ndsʼee (1 Juan 4:7, 20, 21). Xi ijngosani, kuinga tsjoachañá je ndsʼee nga machjénngañáná xíngiaa kʼoa ngisaa nga kjoa sʼená. Kʼianga kiskile Pablo je chjota hebreo bení nga kuitjo naxinandále kʼoa nga sikatío ngayeje xi tjínle. Je Jesús kʼoakitso nga nʼio ñʼai koa̱nchon nga kui nichxin (Mar. 13:14-18; Luc. 21:21-23). Tiʼani nga kjesa kʼoamajin, je chjotale Cristo tjínnele nga ngisa tsjoake koan xínkjín (Rom. 12:9). Jemachrianle nga kjoaʼaí je kjoañʼai xi nʼio tse (Mar. 13:19; Apoc. 7:1-3). Ali tsa tokuijin xi machjén nga kuiyoxkoá nga xki̱ xomana. Je Pablo kʼoakitsole je chjota hebreo nga katatsjoánganʼiole xínkjín kʼoa nga katabakóle kjoatsjoacha xínkjín kʼoa nga kui xi ndatjín katasíkao xínkjín (Heb. 10:24, 25). w16.01 1:6-8
Mixkue 3 sá mayo
Kjaínga tokisʼele ngatsʼi je Espíritu Santo (Hech. 2:4).
Kʼianga sʼuí Pentecostés nó 33, 120 mani je chjotale Cristo xi tjíobʼétsʼoa ya jngo kuarto xi tíjna ya Jerusalén (Hech. 1:13-15). Jmeni xi koan nga kui nichxin kui kitjoson je én xi tongini 800 nó kʼoakitso je profeta Joel (Joel 2:28-32; Hech. 2:16-21). Kʼianga sʼuí Pentecostés nó 33, je Niná kui nganʼiotsjele kisichjén kʼianga kiskoejin je chjotale Jesús je xi 120 mani (Hech. 1:8). Nga kui nichxin, nʼio nkjín chjota kicho jñani tjío chjotale Jesús kʼoa kui kitsoyale jmeni xi ñaki xko̱n tsabeni kʼoa jmeni xi kinrʼoé. Je pastro Pedro kʼoakitsole ngatsʼi chjota jebi jmeni xi koan kʼoa anni nga nʼio chjísínile. Xijekoan i kitsole: “Kʼoakatamanino jéeno, kʼoa cha̱nisʼenngindáo yaono nga jngó jngó xi kao jaʼaínle Jesucristo ánni cha̱tʼasíni jéeno, kʼoa kʼoaikjoatjaono je nganʼiotsje”. Nga kui nichxin, janla jmi mani chjota kisʼenngindá kʼoa kʼoati tsakʼaile nganʼiotsjele Niná (Hech. 2:37, 38, 41, TNM). w16.01 3:1-3
Xipe 4 sá mayo
Toʼyani xi koa̱kjen nioxtilabi axo xi skʼuíya cho̱tsínbi, xi toxkia kʼoasʼín, jée sʼe̱le tʼatsʼe yaole kʼoa tʼatsʼe njínle Nainá (1 Cor. 11:27).
Tsa jngo xi tsín timiyole Jeobá mani kʼoa tojo skʼuí je bino kʼoa koakjen nioxtila kʼianga kjoaʼaítsjenya Kjoabiyale Cristo alikui nda sʼin. Tsa kʼoasʼin alikui tíbakóle kjoaxkóntokon je Niná (Heb. 6:4-6; 10:26-29). Alikui tokjoaská tjenkao jebi, kʼiatsa tsín kixi koaitʼale Jeobá alikui kuinókjoale ya ngʼajmi (Filip. 3:13-16). Je Pablo i kitsole je xi ya koai ngʼajmi: “Bʼetsʼoano nga kuimao josʼin machjén je xá xi kinokjoano”. Kʼoa kʼoakitsole josʼin, kitsole: “Kao kjoayo̱ma̱ kjiatakon, kao kjoandʼé, kao kjoatsetakon. Tikjaínlao xíngio nga tjaochao”. Kʼoati kitsole nga katabʼénele yaole nga jtín sʼin katabatio kʼoa nga nyʼán sʼin katabatio (Efes. 4:1-3). Jé nganʼiotsjele Niná binyakao nga nangitokon ma (Col. 3:12). w16.01 4:5, 6
Bixine 5 sá mayo
Je Niná kiskotʼayakao je Abrahán (Gén. 22:1).
Cha̱niyala jkoaa je Abrahán nga tobijbi tífimi jngo nindo, kʼiala 125 nóle. Yaa tjenngile je Isaac, je ʼndíle, kʼoa kʼiaa 25 nóle. Je Abrahán yʼaa tsojmi xi koanchjénle kʼoa kao kuchiyo. Kʼoa jé Isaac yʼale chikín. Nʼiojin ñʼai koanle je Abrahán nga kimi ya nindo jebi. Tonga ali tsakuijin nga ñʼai koannile nga jejchínga, nga̱ tojo tjínsale nganʼio. Kuinga ñʼai koannile nga je ʼndíle tsjoátʼa tojo kitsole je Jeobá (Gén. 22:1-8). Kʼianga kʼoasʼin kitsjoatʼa je ʼndíle kʼiaa nga nʼio kichotʼayakao kjoamakjainle Abrahán. Je Abrahán bení jmeni xi kisʼin, ali tsa tokisʼenejinle. Kuinga kisitjosonnile je Niná nga̱ ñaki koankjainle xi tʼatsʼe. Kʼoa bení nga tsínkui sijéle jmeni xi sikiʼaon. Kʼoa bení kʼiatsa sitjosonle Niná, sichikontʼainní, je kʼoa kao ʼndíle. Kuinga nʼio kisʼejnani kjoamakjainle je Abrahán nga kisʼele kjoankjíntokon kao kjoafaʼaitsjen. w16.02 1:3, 4
Xoto 6 sá mayo
I̱ tijnabi, chjoónchoʼndale Nináña. Kʼoakatama jotso énli (Luc. 1:38).
Je María jngo xá tsakʼaile. Je xá xi tsakʼaile kuinga je sʼe̱le kʼoa je sijchínga ʼNdíle Niná. ʼYañá nga nʼio tse kjoanda tsakʼaile je María. Tonga a nikjaʼaitsjenñá jokji koankjáojinle. Tobʼelañá, kʼianga kʼoakitsole je ánkje Gabriel nga jngo ʼndí sʼe̱le ninga tsín chjota tíbajnakao, jókisʼe kon. Kʼoa je ánkje alikui kʼoakitsole je María kʼianga je kʼoakuitsole familiale kʼoa kao chjotandaindʼiale kʼianga ʼndí sʼe̱le. Tochajinle nʼio koankjáojinle jmeni xi kuitsole je chjota. Kʼoa xi ijngosani, jókuitsole je José kʼianga koa̱nkjainle nga tsín tsa tíbʼanachale. Kʼoa nga sijchínga je ʼNdíle Niná alikui tokjoaniská tjenkao. Alikui ʼyaa jmesani xi nʼio koankjáojinle je María. Tonga ʼyañá jmeni xi kitsole je ánkje Gabriel, kui kʼoakitsole jotso testo xi kamaxkia ndʼaibi (Luc. 1:26-37). w16.02 2:13, 14
Taingo 7 sá mayo
Je Husai xi chjota arkita yaa kichokonle, jetsakʼéjndajon najñole kʼoa niʼnde jetsakʼéjtenson jko̱ (2 Sam. 15:32).
Je Husai kixi kitʼale je David kao Jeobá kʼoa kjoanʼiojin koanchjénle nga̱ je naxinandá kui xi mele nga je Absalón rey sʼin sikʼéjna. Je Husai bení nga ya Jerusalén kicho Absalón kʼoa nga kitoka je David (2 Sam. 15:13; 16:15). Jméni xi kisʼin je Husai. A je Absalón kitsjoanganʼiole. Mai. Ninga jejchínga je David kʼoa ninga nkjín mani chjota xi mele sikʼien, je Husai kui xi mele nga kixi koaitʼale nga̱ bení nga je Jeobá kiskoejin David kʼianga rey sʼin tíjna. Kuinga kikonsínile David ya nindo xi Olivo ʼmi (2 Sam. 15:30). Je David kʼoakitsole Husai nga katafini ya Jerusalén kʼoa nga joxi miyole mani je Absalón katasʼín. Je Husai tsakásjaile jokisʼin kʼianga je kjuinrʼoéle Absalón ʼndele nga je kjuinrʼoéle Ahitofel. Je Husai kisitjosonle David kʼoa kixi kitʼale Jeobá ninga xkón tsakʼejna. Je David kʼoakitsole Jeobá nga katabasenkao Husai kʼoa Jeobá kinrʼoéle. Je Absalón kui kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Husai kitjenngi (2 Sam. 15:31; 17:14). w16.02 4:15, 16
Lune 8 sá mayo
Sʼeeli ngayeje kjoanichikontʼain jebi, nga̱ tosi tonda tinoʼyai je jta̱le Jeobá Nináli (Deut. 28:2).
Ñá xi chjotale Cristo maa basenkaoná je kjoatéxoma xi kitsjoale Jeobá je chjota israelita. Ningalani tsín tikui kjoatéxoma mangíntjenngiñá, nichjénñá je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa, nga̱ kui xi basenkaoná josʼin mangínkoaa yaoná nga nyaon nyaon kʼoa josʼin ʼyaxkoán je Jeobá. Jé Niná xi koanmele nga kisʼetʼaxo̱n ya Biblia je Kjoatéxomale Moisés nga koasenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá kʼoa nga kui kjuintjenngiaa. Kʼoati bʼé kjoanda nga ngisa tse xi kitsoyaná je Jesús tikʼoajinni je Kjoatéxomale Moisés. Tobʼelañá, je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús nga kitso: “Kinoʼyanío nga kʼuikitso kjoa: Ali nichajngijin. Tonga an xinno: Toʼyanibe xi kotsenle jngo chjoón nga maxkaile, jekisichajngi jajin ni̱ma̱le kao je”. Je Kjoatéxomale Moisés kʼoatso nga tsín ndatjín nga nichajngiaa. Tonga je Jesús kʼoakitso nga tjínnele chja̱ʼaxian jinkjoafaʼaitsjenná je xi kjoajndí tjenkao (Mat. 5:27, 28). w16.03 4:6, 8
Majte 9 sá mayo
Jngo rey tikasénndanáijin je xi koandiaanajin (1 Sam. 8:5).
Je chjota israelita jngo rey kisijé xi koasentítjonle, tonga je Samuel koankaile nga jngo rey sikasénnda. Kuinga jan kʼa kʼoakitsosínile Jeobá nga katanrʼoéle jmeni xi tjíotso je chjota israelita (1 Sam. 8:7, 9, 22). Je Samuel alikui koanchi̱ni̱ke kʼoa ni koanjtikejin je chjota xi tsakʼejnayangajaole. Kʼianga kʼoakitsole Jeobá je Samuel nga jngo rey katakjoéjin ñaki kao kjoatsjoa kʼoakisʼin. Kuinga kisitjosonni nga tsjoake koan je Jeobá, alikui tokui nga kisʼenele. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjotajchínga xi tjínle kjoafaʼaitsjen xi kui choa̱le Samuel tjíofitjenngi kʼoa ñaki kao kjoatsjoa tjíobinyakao xi kjaʼaí (1 Ped. 5:2). Tsjoále xá je ndsʼee xi kjaʼaí ya jinjtín, kʼoa kʼoasʼin manile je ndsʼee. Nʼio bechjí je xá xi sʼín je ndsʼee (2 Cor. 1:24; Heb. 13:16). Kʼoa nʼio nda sʼele kʼianga binyakao jtín je ndsʼee xi katsoyale (Hech. 20:35). wp15 1/4 1:16, 17
Mixkue 10 sá mayo
Koatekjáyale jokji tjen choa̱le (Jer. 30:11).
Je rey Azarías “tosi tonda kui kʼoakisʼin xi kixi tíjna ngixko̱n Jeobá” (2 Rey. 15:1-5). Ninga kʼoalani kisʼin, je Niná jngo chʼintáo kitsjoale. Ya Biblia alikui kʼoatso anni. Tsakui nichxin tjín xi kʼoakuitso nga tsín nda kisʼin Niná nga kʼoasʼin kjoañʼai kitsjoale. Tonga nda ʼyaa je Jeobá kʼoa ʼyañá nga ñaki kjoatéxomakixi fitjenngi jmeni xi sʼín. Jñani nga xin testo kʼoati masjaitʼasaná xi tʼatsʼe Azarías, kʼoa Uzías sʼin tsaʼyale (2 Rey. 15:7, 32). Ya 2 Crónicas 26:3-5, 16-21 kʼoatso nga “tosi tonda kui kʼoakisʼin xi kixi tíjna ngixko̱n Jeobá”. Tonga kʼoati tso nga ngʼakon koan nga koanskanni. Ñandia kʼianga kui kʼoakisʼin xi toje naʼmi bʼakaole. Ñokan kaoni jngo mani je naʼmi xi kʼoakitsole nga tsín ndatjín jmeni xi tísʼín kʼoa tsakatéchjoale. Tonga rey jebi nʼio ngʼakon koan tosaa tokoanjtile alikui tsakʼaʼén. Choa̱ jebi kui basenkaoná nga ʼyaa anni nga kjoañʼai kitsjoanile Jeobá. wp15 1/4 3:8, 9
Xipe 11 sá mayo
Kichanitʼaxin je cho̱toánbe, je ye̱ jchínga xi Na̱i kʼoa Satanás ʼmi, je xi tíbʼanachale ngatsʼi chjota. Kinikʼatjenngi ya sonʼnde, kʼoa ánkjele kitsaokao (Apoc. 12:9).
Ya Apocalipsis 12:9, Na̱i tsole je Satanás. Je én xi Na̱i tso kui tsoyanile ʼyani xi énndiso fáne xi kjaʼaí. Je Na̱i kʼoakitso nga chjotandiso je Jeobá. Kʼoa kʼoati “ye̱ jchínga” ʼmile, kui kʼoaʼminile nga ye̱ kisichjén nga tsakʼanachale je Eva. Kʼoati cho̱toán ʼmile nga̱ nʼio tsʼen. Alikui mele nga katabitjoson jmeni xi kitso je Jeobá. Kui xi mele nga katafeson ngatsʼi je choʼndale Niná. Je Na̱i kontra tíjnale Jeobá kao naxinandále. Je Na̱i kui xi mele nga tsín tije Jeobá si̱xánilee. Kuinga i̱ tsosíniná je Biblia: “Tiyochonʼndao, nga̱ je kontrano, je na̱i, joni tsa xa xi tíbaté, tísíkʼótjindaino, tíbásjai ʼya xi ski̱ne” (1 Ped. 5:8). Je Na̱i ñaki nʼiojin tsjoa male kʼianga jngo choʼndale Niná xi nʼio ai jée bajngi kʼoa kuijin síchjén nga bʼékjaoʼakao je Jeobá (Prov. 27:11). wp15 1/5 1:3, 4, 10
Bixine 12 sá mayo
Je xi símekon tao̱n, yaa nroani ngayije kjoatsʼen (1 Tim. 6:10).
Je Jeobá kui xi mele nga nda kuiyoaa. Kʼoa kuinga ʼyañá nga̱ yaa kisikatío je Adán kao Eva jngo ʼnde jñani naskánachon (Gén. 2:9). Tonga je Na̱i kui síchjén je “kjoachʼanacha xi tsʼe kjoanyiná” (Mat. 13:22). Kui xi mele nga kʼoasʼin katamakjainná nga tsjoa sʼe̱ tokoán kʼiatsa nʼio tse tao̱n kuinje̱ná kʼoa tsa nʼio nkjín tsojmi kuindá. Tsakui koa̱nkjainná, si̱chañá jmeni xi ngisa nʼio chjíle, nga miyoná mani je Jeobá. Je Jesús i kitso: “Niʼyajin xi jao naile ma síxále. Kʼoa jtike koa̱n jngo, kʼoa xijngo tsjoake, kʼoa koaitʼale jngo kʼoa xijngo chʼao skoe̱kon. Alikui koa̱n nixálao nga jao, Niná kao kjoanyiná” (Mat. 6:24). Kʼiatsa kui tao̱n ngisa nʼio timangínñá, choʼndalee kjimaa kʼoa alikui koa̱n si̱xálee Jeobá. Kʼoa kui xi mele je Na̱i nga kʼoasʼiaan. Kʼiatsa mená nga si̱kinjelee, alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa nʼio chjíle nga tao̱n si̱kinjee kʼoa nga tsojmi kuindá tikʼoajinni nga miyole Jeobá koaan (1 Tim. 6:6-10). wp15 1/5 2:12
Xoto 13 sá mayo
Tsa jngo jko̱ya aonle, ngayije jotjín jko̱ya kʼoati maʼaonle (1 Cor. 12:26).
Alikui choa ñʼai maná nga nijinlee yaoná jme xi tjíofaʼatojin xi ngikʼa kʼoa ngisa tsa kje kui kjoa bitjatojinjián. Tobʼelañá, nʼio nkjín ndsʼee xi depresión tjínle kʼoa xi nʼio síkjáojin. Kʼoati tjío xi kjoaxkón jaʼatojin, tjío xi jejchínga kʼoa tjío xi totaon tsaʼya ngasʼa. Tjío xi toje tjíosíjchá ʼndíxtile. Kʼoa tjínkʼa xi tsín kotʼaya familiale, xi toje tjíosíxále Jeobá. Ngatsʼiaa kjaʼaí kjaʼaí kjoa tjínná kʼoa kjaʼaí kjaʼaísʼin machjén nga kʼoainganʼioná. Kuinga machjénsíni nga kʼoénelee yaoná nga kuinyakoaa kʼoa nga koakolee nga tsjoachaa je ndsʼee xi kjoa tjíofaʼatojin. Kuinóʼyalee jme xi tso kʼoa si̱jinlee yaoná jomale. Kʼoati koa̱n kʼoakʼuínlee nga nʼio mandosinle Jeobá jme kjoa xi tjíofaʼatojin. Kʼoa tsakui nichxin kʼoati koa̱n kuinyakoaa. Tsa kʼoasʼiaan jé Jeobá tichjenngilee (Rom. 12:15; 1 Ped. 3:8). wp15 1/5 4:6, 7
Taingo 14 sá mayo
Cristo nganʼiole Ninání (1 Cor. 1:24).
Jé Jeobá kitsjoale nganʼio je Cristo nga koan tsakʼéchjoale je ntjao̱xkón. Kuinga ʼyasíñá nga kʼoati male je Jeobá nga kʼoati sʼín. Tobʼelañá, kʼianga kjesa faʼaijin je Jtsínʼio, je Jeobá kitso: “To ngi ñatosa nichxin kʼoa jngo jtsí sikʼa i̱ sonʼnde, ñachan nichxin kʼoa ñachan nitje̱n” (Gén. 7:4). Kʼoa Éxodo 14:21 kʼoatso nga Niná “jngo ntjao̱nʼio [...] xi ya kinroani jña nga tjoni tsʼuí” kisichjén kʼianga “koanxkoa̱ya je nandá”. Kʼoa Jonás 1:4 kʼoatso nga ñandia je Jeobá “jngo ntjao̱ xi síxkón koan kisikjaʼajin ya ndáchikon”. Ñaki bʼéjngo tokoán nga ya sonʼndenaxó likui titsjoáʼndeni Niná nga kjoaxkón sʼe̱. Alikui tisi̱kjáojinñá tsa kjoaxkón koa̱n, nga̱ jé Jeobá sikuinda ngatsʼi je chjota (Apoc. 21:3, 4). Je Cristo sichjén nganʼio xi tsjoále Niná nga kʼoechjoale ngayeje kjoaxkón. wp15 1/6 1:15, 16
Lune 15 sá mayo
Kjin tijnalai chjoón chajngi; ali yajin nichrianlai xo̱ntjoa (Prov. 5:8).
Ya kapítulo 7 xi tsʼe Proverbios kui bʼéyanajmí tʼatsʼe jngo ti xi ya ndiaa ki jñani tíjna niʼyale jngo chjoónchajngi. Tonga nga tsín tsakjaʼáxinle yaole jme xi chʼaotjín kisimekon chaan tsakajngijée (Prov. 7:6-27). Ñá kʼoajin tikui xi chʼaotjín kʼoasʼiaan tsa tsín si̱kuindalee yaoná jmeni xi xkón síkatíoná. Tobʼelañá, alikui nda sʼiaan tsa ngotjo ngosa si̱kʼantjaiyanilee telebisión kʼianga jenjio tojoni nga jchaa jmesani xi kifaʼa jña xin canal. Ánni. Tsakui nichxin kui jchaa xi kjoachajngi tjenkao. Kʼoa tsa Internet tichotʼaa, nʼio xkón kuiyoaa tsa ya chjóxʼálee jñani tsín ʼyaa jme xi faʼaitʼa, kʼoa tsakui chótʼaaje̱ pájina jñani kjoachajngi nroatʼa kʼoa tsa ya jña pornografía faʼaitʼa. Tsa kʼoasʼiaan kui koa̱nmetokoán xi chʼaotjín kʼoa tsakui nichxin saʼnda kuitjátoné kjoatéxomale Jeobá. wp15 1/6 3:8, 9
Majte 16 sá mayo
Tichatʼanáijin jme xi tjennajin (Mat. 6:12).
Nga tsakʼéjna Jesús je padrenuestro i kitso: “Tichatʼanajin jme xi tjennajin”. Tonga kʼoati i̱ kitso: “Tichatʼanajin je jéenajin” (Mat. 6:12; Luc. 11:4). Kuinga kʼoakitsoni nga̱ je jée kui mangóson joni tsa tjín xi kitjenná. Kʼianga nó 1951, rebista jebi kʼoakitso nga tjínnele tsjoacha koaan je Niná kʼoa nga si̱tjosonlee. Kʼianga sokójéená, alikui kui tibʼailee jmeni xi kitjenná. Kuinga jngoyale kitjenniná xi kao Niná. Je rebista kʼoakitso nga tsa je Jeobá xi mele, koaan tsín tisimiyoniná. Kʼoa xijekoan kitso: “Tsa kuijnyíjée likuijin tsjoachaa je Niná” (1 Juan 5:3). Machjénná nga sichatʼaná je Jeobá kʼianga nyaon nyaon. Koaanle sichatʼaná xi totʼatsʼe nga kʼienntjainá je Jesús. Je Jesús jela me jao jmi nó tjínle nga kʼienntjainá. Tjínnele kʼoailee kjoanda je Jeobá nga kʼoasikji tse kjoanda tsakakóná. Kʼiatsa tsínlani kʼienntjainá je Jesús, alikuijin ndaí kuiyolee je jée kao kjoabiya (Sal. 49:7-9; 1 Ped. 1:18, 19). wp15 1/6 5:9, 10
Mixkue 17 sá mayo
Kʼoasjejeyaña je ʼnde jña nyane ndso̱koa (Is. 60:13).
Je xo̱n xi nichjén nʼio naskásʼin matsen kʼoa kui nchja̱ni je kjoa xi tjín sonʼnde ndʼaibi. Kʼoati tinichjén je ki̱cha̱ xi sʼa kjimatsen nga tiʼmiyasoán. Kʼianga tíjnaná ya Internet je pájina jw.org nʼio nkjín chjota xi tíbʼaile nganʼio xi machjénle. Ngayeje jmeni xi tíbʼantjaiya jinnaxinandále Jeobá kui xi bakó nga tsjoake Jeobá je chjota kʼoa nga mandosinle. Kʼoati ʼyachjiá jmeni xi tíbʼantjaiyajin ya kjoajtínná nga ngisa tjínná nichxin nga chotʼayá nga toñá kʼoa tsa kao familianá. Kʼoati ʼyachjiá jmeni xi tíbʼantjaiyajin je kjoajtíntse xi satíoná. Sa kjimandaya sa kjimandayaa nga tífaʼato nó. Kʼoati ʼyachjiá jmeni xi ʼmiyaná ya skuela xi kʼoasʼin satío. Ngayeje jmeni xi tíbʼantjaiya kui xi bakó nga Jeobá tíbándiaale je naxinandále kʼoa nga sa naská sa naskásʼin katasʼejna je ʼndenaxó xi tsín matsen xi tiyojiaan. wp15 1/7 1:16, 17
Xipe 18 sá mayo
Katamatsjoachai ngatsʼi xikʼa joni tsa tijini (Luc. 10:27).
Kʼiatsa tsín ʼyai ʼya xi kʼuíntʼalai, koaan chjónangilai yaoli: “Jméni xi kisʼin tsa jelani Jesús”. Kʼianga tsakʼejna Jesús i̱ Sonʼnde, je chjota xi tsakatio naxinandá Judea, Galilea kao Samaria alikui nda kikao xínkjín. Tobʼelañá, je chjota judío kao chjota samaritano alikui tsakjákao xínkjín (Juan 4:9). Kʼoa je chjota fariseo kao saduceo ñaki totsakjáotiʼndee (Hech. 23:6-9). Kʼoa je chjota judío xi Kjoatéxomale Moisés kiskotʼaya kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa ngʼa tjío tikʼoajinni xi tsín kiskotʼaya kjoatéxoma (Juan 7:49). Kʼoa nkjín chjota xi jtike koan je xi tao̱nbasen bʼéxkó kao chjota romano (Mat. 9:11). Tonga je Jesús alikui ya kitsjonjin yaole kjoa jebi. Kjoaixiní nga kisitoánntjai xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa bení nga je chjota judío kiskoejin nga naxinandále koa̱n. Tonga nikʼiajin kʼoakitsole je chjotale tsa ngisa ngʼa tjío tikʼoajinni xi ngikʼa (Juan 4:22). Tosaa kui kitsoyale nga tsjoake katama ngatsʼi chjota. wp15 1/7 3:5
Bixine 19 sá mayo
Je Jeobá yaa tíjnakaona; alikui tsokjoan. Jmé xi sikaona je chjota. Je Jeobá yaa tíjnakaona nga basenkaona (Sal. 118:6, 7).
Ñá xi chjotaa machjénná nga sa̱kóná kjoatsjoacha kʼoa nga kʼoati koakoá tsanda ñá. Toxá kʼoasʼin kisindaniná je Jeobá. Tonga tsa chʼin tjínná, tsa tsínná tao̱n kʼoa tsa tsín ʼya xi nrʼoéná nga ʼmiyasoán tsakui nichxin kjuinroajen tokoán kʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín titsjoakeniná Jeobá. Kʼiatsa kʼoakoaan, si̱kjaʼaitsjeen nga mandosinle Jeobá xi tʼatsaan kʼoa nga mele koasenkaoná. Alikuikʼia tsjiónkonná kʼianga kixi timangíntʼalee (Is. 41:13; 49:15). Jngo tichjaa xi Brigitte ʼmi kʼieen xʼinle kʼoa jao mani ʼndíxtile. Tichjaa jebi kʼoatso nga nʼio ñʼai kjimale nga tísíjchínga ʼndíxtile, kʼoa ngisaa nga jetoje tíjna. Tonga ñaki kʼoatjín kon nga tsjoake je Jeobá, nga̱ tíbasenkao nga kjoaba kʼoa nga kjoaʼaon tífaʼatojin kʼoa nga tsín títsjoáʼnde nga nʼiosa tse kjoañʼai kjoaʼa jokji tjen ska̱le (1 Cor. 10:13). wp15 1/8 1:1-3
Xoto 20 sá mayo
Tosi tonda tjenyatokon tijnalai (Hab. 2:3).
Je Habacuc tsakájinkon chjota nga ni̱kjeson Jerusalén. Nga kjesa tsínjin Habacuc, tokʼoa jetsakatio profeta xi kʼoati kitso nga ni̱kjeson Jerusalén. Je Habacuc bení nga ngisa nʼio tsʼen chjota nga kui nichxin. Kuinga kisijésínile nganʼio je Jeobá. Kitsole: “Kʼiá saʼndani Jeobá, nga kʼoasʼin skiʼndáxá nga kuise̱nkaonái”. Ninga tsín kʼoakitsole Jeobá kʼiani sikjeson Jerusalén, kʼoakitsole nga tjenyatokon katabʼejna, kitsole: “Likui sikʼachxin” (Hab. 1:1-4). Cha̱niyalai jkui kʼiatsa chanlani kichobele je Habacuc nga tíkoya kʼoa tsa i̱ kitso: “Jenkjín nó tikoya nga si̱kjeson Jerusalén. Tsakui nichxin nʼio tsesa chale, likuila machjén nga kʼoasʼin nʼio xínyasoan, koaanla tosa kjaʼaí xokatasʼín”. Kʼiatsa kʼoalanisʼin kisikjaʼaitsjen je Habacuc, jméni xi koan. Likuijin tinda tsakʼejnani ngixko̱n Niná. Kʼoa tsa tsín tíjnanda nga kichonikje Jerusalén, yajin kʼien. wp15 1/8 2:12, 13
Taingo 21 sá mayo
Je miyo xi tsín nda síkitsón xi ndatjín (1 Cor. 15:33).
Kʼiatsa mená nga tosi tonda miyole Niná koaan kʼoa tsínkui kʼoasʼiaan xi chʼaotjín, alikui koa̱n je si̱miyoaa je chjota xi chʼao sʼín. Kʼoati tsín koa̱n je si̱miyoaa xi Jeobá síxále tso tonga likuini sítjosonle. Kʼiatsa jngo xi jée koa̱njngí kʼoa tsín tikʼoakoa̱nnile jéele, alikui tije nokjoakaoñá kʼoa alikui tije nimiyoñá (Rom. 16:17, 18). Kʼiatsa je si̱miyoaa jngo xi tsín sítjoson kjoatéxomale Niná tochale kʼoati tsín tisi̱tjosonñá tsanda ñá. Ánni. Nga̱ me ngatsʼi chjota nga kui kʼoasʼín josʼín miyole tojoni nga nda koatiokao xínkjín. Tobʼelañá, kʼiatsa je si̱miyoaa jngo xi síchajngi kʼoajin tisʼiaan tsanda ñá. Tjíokʼa testigole Jeobá xi kʼoakjima. Xi kui kjoa kitsaojin kʼoakoan kʼanile jéele tonga kʼoati tjío xi mai kʼoa tsakichonsjejin naxinandále Niná (1 Cor. 5:11-13). Kʼiatsa tsín tikʼoakoa̱nnile jéele kʼoakoa̱n jotso ya 2 Pedro 2:20-22. wp15 1/8 4:4-6
Lune 22 sá mayo
Jonño miyona, tsa kʼoasʼin sʼiaon ngayeje josʼin bʼeneno (Juan 15:14).
Je Jesús ali toʼya chjota xi kisimiyo. Tojé kisimiyo chjota xi kixi kitʼale Jeobá, xi tsjoake koan Jeobá kʼoa xi je kisixále. Kʼoati nʼio machjén nga toje si̱miyoaa je xi ñaki tsjoake kjoaixi je Jeobá. Ánni. Je kjoatsjoacha xi tjínle je ndsʼee ya jtín kui mangóson joni tsa ndoá. Ánni. Nga̱ kui xi basenkaoná nga kʼoamakjoaan jokoankjoan Cristo. Kʼiatsa sʼa xti, a jeʼyai jmeni xi sʼiain. Kʼiatsa meli nga kui xi ndatjín chjoéjin, je timiyui je ndsʼee xi jenkjín nó tjíosíxále Jeobá kʼoa xi tjíotsjoánganʼio nga tsín xkoa̱ya kʼoéjna je jtín. Ndsʼee jebi jebe josʼín nga kjoa faʼatojin kʼoa koaanle koasenkaoli josʼin nga nda kʼuínkoai yaoli. Kʼiatsa je si̱miyui, koasenkaoli nga kui xi ndatjín chjoéjin kʼoa nga sʼe̱li kjoafaʼaitsjen (Heb. 5:14). wp15 1/9 1:14, 15
Majte 23 sá mayo
Tiyotajalao je na̱i. Nʼio tiyokao xi makjainno (1 Ped. 5:9).
Je Jesús kui kʼoakisʼin kʼoa kui kʼoakitso jmeni xi kisitaja kjoamakjainle je chjotale (Mar. 11:20-24). Tsa kuinyakoaa xi kjaʼaí nga katamataja kjoamakjainle, kʼoati koa̱ntaja kjoamakjainná tsanda ñá (Prov. 11:25). Kʼianga ʼmiyasoán, koaan kʼoakʼuínle je chjota ánni makjainniná nga tíjna Niná, nga mandosinle xi tʼatsaan kʼoa nga tʼatsʼe kinroani je Biblia. Kʼoati koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee. Tobʼelañá, tsa jngo ndsʼee xi chʼaosʼin tísíkʼaxki̱ xi tjíobándiaale je jtín, alikui chʼaosʼin si̱kjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe. Tosa kuisenkoaa nga katasʼesale kjoamakjain kʼoa nga katasínʼiotʼa je ndsʼee xi nyatítjon (Jud. 22, 23). Tsa sʼa titomjai skuela kʼoa kui kuinchja̱ni je maestroli tʼatsʼe evolución, nʼiojin katamai kʼoa titoánntjai kjoamakjainli. Tsakuini nichxin nʼio nda kjuinrʼoé je maestroli kao xti xíngi. Jé Jeobá koasenkaoná nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná (1 Ped. 5:10). Ninga tse kjoama̱ kʼoéngiaa nga koa̱ntaja kjoamakjainná, nʼio chjíle nga kʼoasʼiaan. wp15 1/9 3:20, 21
Mixkue 24 sá mayo
Je ngʼajmi títsoyaa je kjoajeyale Niná; kʼoa je ngʼá kʼoatítso jme xi kisinda ntsja (Sal. 19:1).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá nʼio tse xi bakóyaná xi tʼatsʼe. Tobʼelañá, jokjoan, jmeni xi kisinda, jme xi tjínndajinle kʼoa kao tʼatsʼe Biblia. Ndʼaibi, je chjota kui nʼio kʼoaʼmile nga nkjín koya jmeni xi katakotʼaya ya universidad, kʼoa yaa nroani nga likui titsjoake mani je Niná. Tonga je Jeobá ali tsa tokuijin xi mele nga nkjín koya jmeni xi katamaná. Kʼoati kui xi mele nga kui chjoéjiaan xi ndatjín. Kui xi mele nga nda si̱chjén jmeni xi tsoyaná, nga̱ kjoanda tsaanñá kʼoa kʼoati binyakao je xi ngikʼa (Prov. 4:5-7). Tonga jósʼiaan. Jngo koya josʼiaan kuinga kuinyakoaa je chjota “nga kuichonrʼoe xi kjoakixi” ánni nga koa̱n kuitjontjaisíni (1 Tim. 2:4). Kʼiatsa nkjín chjota kʼuínyalee kjoanda xi kjoaʼaíkao je Chjotaxále Niná, tibakoñá nga tsjoachaa je Jeobá kʼoa kao chjota (Sal. 66:16, 17). wp15 1/9 5:10, 11
Xipe 25 sá mayo
Je kjoa xi kichji ngasʼa, kui xá kichjini nga koakoyaná (Rom. 15:4).
Jngo choa̱ xi basenkaoná xi faʼaitʼa ya Biblia tsʼení Elías. Kataʼyala josʼin tsakakó nga nʼio kisʼejna kjoamakjainle. Je Elías kʼoakitsole je rey Acab nga tsín tisikʼani jtsí je Jeobá kʼoa kʼoakitsole nga ñaki kʼoakoa̱n nga̱ jé Jeobá xokitso (1 Rey. 17:1). Je Elías ñaki kʼoatsakʼé kon nga je Niná tsjoále jmeni xi koa̱nchjénle, je kʼoa kao chjota xi ngikʼa, kʼianga tsín tikʼoa̱ni jtsí (1 Rey. 17:4, 5, 13, 14). Je Elías koankjainle kʼianga koa̱nle sikjaʼáyale Jeobá je tiʼndíle jngo ʼndíchjoónkʼan (1 Rey. 17:21). Je Elías alikui jao kisʼe kon nga sikasén lʼí je Jeobá nga koaka je cho̱ xi kitsjoatʼale ya nindo Carmelo (1 Rey. 18:24, 37). Je Elías ñaki koankjainle nga kʼoa̱ jtsí nga kui nichxin kʼoa i kitsole je Acab: “Tichi kʼoa tʼui, nga̱ ñaki jetífane nga nroa jtsínʼio” (1 Rey. 18:41). Tojosʼin tiʼyaa choa̱ jebi, koaan chjónangilee yaoná: “A kʼoakji nʼio tíjna kjoamakjainna joni tsa tsʼe Elías”. wp15 1/10 2:4, 5
Bixine 26 sá mayo
Chótʼayakoai je kjoabi (1 Tim. 4:15).
Je Jeobá jngo kjoanda kitsjoaná nga maná nokjoaa kʼoa kui xi tsín mangósoán kao je cho̱ (Sal. 139:14; Apoc. 4:11). Je Niná ijngo kjoanda kitsjoaná nga kʼoasʼin sénle kisikʼaná, kʼoa kuinga ma ñá chjoéjinsíñá jmeni xi mená sʼiaan (Gén. 1:27). Nga maná nokjoaa, ñá xi kuixónñá tsa kʼoasʼin si̱chjén kjoanda jebi nga Jeobá chʼa̱sjengʼaa. Je Jeobá kui xá tsakájnani je Biblia nga ya kʼoatsoná josʼin chʼa̱sjengʼaa. Je Biblia tsʼato 2,800 én jekinikʼatoya, tjín én xi jejaʼatoya ngakjijngo kʼoa tjín xi tosʼa choa kinikʼatoya. Kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan jmeni xi bʼexkiaa ya Biblia, kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá (Sal. 40:5; 92:5; 139:17). Kʼoa tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá koaan kuiyoaa ngantsjai nichxin (2 Tim. 3:14-17). Kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan, kui xi tsonile, nga tsínla kjaʼaí kjoa chaniyaa jkoaa (Sal. 77:12; Prov. 24:1, 2). Chʼa̱sjeʼaa nichxin nga si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi chotʼayá xi tʼatsʼe Jeobá kao Jesús (Juan 17:3). wp15 1/10 4:2-4
Xoto 27 sá mayo
Je xi tsín male batéxomale niʼyale, jósʼin sikuindani je naxinandále Niná (1 Tim. 3:5).
Je Jesús tsakakóyale je chjotale nga nangitokon katama kʼoa nga katabinyakao xi kjaʼaí. Jé títjon tsakʼéjnale choa̱ (Luc. 22:27). Je chjotale Jesús tsabee nga tsín yaole kini Jesús nga kisixále Jeobá kʼoa nga tsakasenkao chjota kʼoa kʼoati kisʼin tsanda je. Kʼoati koa̱n sʼiain tsanda ji nga kʼuínyalai je xtiʼndíli. Jngo tichjaa xi Debbie ʼmi kʼoa Pranas ʼmi xʼinle kʼoa jao mani xtile kʼoatso nga tsínkʼia jokitso jokji tse nichxin kisikʼayale jtín je Pranas nga chjotajchínga sʼin tíjna. Je Debbie alikui jao kisʼele nga koasenkao je Pranas tsa jme xi koa̱nchjénle. Jósʼin tsakinyakao je xtiʼndíle nga kʼoakisʼin. Kʼoatso nga nʼio tsjoa kisatio kon je xtiʼndíle kʼoa kisimiyo ngatsʼi je ndsʼee. Kʼoa kitsjoanganʼio ngantsjai nga satío je kjoajtíntse. Kʼoa ndʼaibi familia jebi to xále Niná tjíosʼín ngatsʼi. Tsa tjínli kjoanangitokon kʼoa tsa bisenkoai xi kjaʼaí, kʼoati sʼin je xtiʼndíli. wp15 1/11 1:9
Taingo 28 sá mayo
Je kjoa xi tsín matsen xi tsʼe Niná, xi kui nganʼiole xi tíjnantsjai, kʼoa jokjoan Niná, koantsen saʼnda nga kisʼenda sonʼnde. Je kjoabi tsaʼyale totʼatsʼe tsojmi xi kisʼenda (Rom. 1:20).
Nʼio nkjín koya josʼin bakóná Niná nga tsjoakená. Tosi̱kjaʼaitsjenla jonaskánachon je Sonʼnde kʼoa jokji ngʼajmi. Ya ngʼá nʼio nkjín jmi miyón planeta kao niño tjín. Tobʼelañá, je tsʼuí kʼoati niño. Tsa tsín je tsʼuí alikui sʼe̱ kjoabijnachon i̱ Sonʼnde. Ngayeje tsojmi xi koannda kui bakóná nga je kisindaná Jeobá kʼoa nga tjínle nganʼio, kjoachjine kao kjoatsjoacha. Je Jeobá kʼoasʼin tsakʼénda Sonʼnde nga koa̱n kuiyosoán. Jngo ʼndenaxó tsakʼéjna jñani koatio chjota kʼoa kʼoasʼin tsakʼénda je xokoajko̱ kao yao xi kitsjoale nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin (Apoc. 4:11). Kʼoa Salmo 136:25 kʼoatso nga je Jeobá títsjoále ngatsʼi xi tjíokon jmeni xi machjénle nga̱ tsínkʼia fetʼa kjoatsjoachale. wp15 1/11 3:7, 8
Lune 29 sá mayo
An tijnakaono nga jon (Mat. 28:20).
Je Jesucristo, xi rey tíjnaná, títsjoáná ngayeje jmeni xi kjimachjénná xi kʼoasʼin tíbasenkaoná nga ngisasa nda kjimaná nga tiʼmiyasoán je Énle Niná. Tjín jmeni xi tochoa nó koanchjén, kʼoa kʼoati tjín jmeni xi tojo tinichjén saʼnda ndʼaibi. Kʼianga nó 1933, je xi nʼio tsakinyakao je ndsʼee nga tosʼa kitsoyason títjon kui je xi tarjeta de testimonio tsakʼin. Xo̱n jebi kui faʼaitʼa choa jmeni xi tso je Biblia. Je xi tarjeta de testimonio tsakʼin nʼio ndasʼin koanchjén. Jósʼin tsakinyakao je ndsʼee. Nga kjesa bitjojin xo̱n jebi, tjínkʼa je ndsʼee xi mele kuitsoyason, tonga soale kʼoa likui be jokuitso. Kʼoati tsakatio ndsʼee xi nʼiojin koan xi ngotjo kʼoakitsonile chjota jmeni xi tso je Énle Niná. Tonga sakʼoaa toxkia tsakjákao chjota. Tonga je tarjeta de testimonio nʼio nda tsakinyakao ngatsʼi, nga̱ choa ñʼai én faʼaitʼa kʼoa sasa majinniná. wp15 1/11 5:3-6
Majte 30 sá mayo
Katabʼasjengʼa je jaʼaínle Jeobá (Sal. 148:13).
Nkjín bersíkulo faʼaitʼa ya Biblia jñani kʼoatso nga nʼio chjíle je jaʼaínle Niná kʼoa nga mele nga katabe je chjota kʼoa nga katabexkón jaʼaínle (Éx. 3:15; Sal. 83:18; Is. 42:8; 43:10; Juan 17:6, 26, TNM; Hech. 15:14, TNM). Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga nkjín jmi kʼa jaʼaitʼa jaʼaínle je xo̱njchá xi kjio (Ezeq. 38:23). Kʼianga faʼáxin jaʼaínle Niná je chjota xi Biblia síkʼatoya alikui tjíobexkón je Jeobá. Ndʼaibi jengisa nkjín choa̱ tjín anni nga tjínnenile kjoaʼaítʼa jaʼaínle Niná ya Biblia. Je Traducción del Nuevo Mundo xi kitjo nga nó 2013 kʼianga én inglés 7,216 kʼa faʼaitʼa je jaʼaínle Niná, jaon kʼa xi sʼa kisʼetʼason. Aon mani xi ya kisʼetʼa ya 1 Samuel 2:25; 6:3; 10:26; 23:14, 16. Kuinga kisʼetʼani nga̱ je rollo xi koansjai ya mar Muerto faʼaitʼa jaʼaínle Niná ya bersíkulo jebi. Kʼoa jñani kʼoati kisʼetʼa je jaʼaínle Niná yaa Jueces 19:18. Kʼoa kʼiaa kisʼetʼa nga jenʼio nda kichotʼayason je xo̱njchá xi kjio. wp15 1/12 2:5, 6
Mixkue 31 sá mayo
Katamatsjoachantsjao ndsʼao (Heb. 13:1).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi nʼio ngisa machjén nga koakolee je ndsʼee kao tichjaa nga nʼio tsjoachaa, nga̱ kui xi koasenkaoná nga ska̱ná kʼianga chótʼayakaoná nichxin xi sʼa nroa. Nkjín koya josʼin koa̱n koakolee ndʼaibi kjoatsjoacha je ndsʼee nga kjesa faʼaijin kjoañʼai xi nʼio tse. Nkjín ndsʼee xi kjoaxkón tjíobichóne. Tobʼelañá, tjín ndsʼee xi tjíobichóne cháonnʼio, huracán, tsunami kʼoa tjín xi tjíotsendá ya ʼndele. Kʼoa kʼoati tjín ʼnde jñani chjota tjíofitjenngike (Mat. 24:6-9). Kʼoa kʼoati tjín ndsʼee xi ñʼai chonle tao̱n nga kʼoasikji kjoachʼanacha tjín sonʼnde (Apoc. 6:5, 6). Kʼianga kʼoasikji tse kjoa tjínle je ndsʼee, ngisaa nkjín koya tjínná josʼin koa̱n koakolee nga tsjoachaa. Ninga tsín tibakónile kjoatsjoacha xínkjín je chjota xi tjín ndʼaibi, ñá tosi tonda koakolee je ndsʼee nga nʼio tsjoachaa (Mat. 24:12). w16.01 1:8, 9