Mayo
Majte 1 sá mayo
Kʼoasʼin kisikinjenile je chjota ammónnita (Juec. 11:33).
Je Jefté koanjinle nga kao nganʼiole Jeobá nga kʼoasjentjai je naxinandá Israel. Kuinga kʼoakitsonile je Jeobá nga jngo chjota tsjoátʼale kʼiatsa koasenkao nga kuinje̱le je kjoajchán, nga je tsjoátʼa je chjota xi kuitjo títjon nga skoéya kʼianga kuichoni ya niʼyale. Je Jefté kʼoakitso nga tsjoátʼa nga sa̱ká (Juec. 11:30, 31). Jósʼin tsoyanile nga kʼoakitso. Ali tsakuijin xi kitsonile tsa sikʼien nga tsjoátʼale je Jeobá chjota xi títjon kuitjo nga skoéya. Jósʼin ʼyañá. Kuinga be nga tsín sasénle je Jeobá nga chjota nikʼieen (Deut. 18:9, 10). Kʼianga nichxinle naxinandá Israel nga tjín xi baká chjota kʼianga tsjoátʼale Niná, ñaki jngokʼa bakále ngayeje. Je xi kitsonile Jefté kuinga jngo chjota tsjoátʼale je Jeobá xi je sixále jokji tse kʼoéjnakon. Je Jeobá kinrʼoéle je Jefté kʼoa tsakasenkao nga kinjele kjoajchán (Juec. 11:32). Kʼianga jekichoni niʼyale je Jefté nga jekinjele kjoajchán, je xi títjon kitjo nga kiskoeya jé tsotile. Tojngo koanni tsotile kʼoa nio tsjoake koan. Jókisʼin je Jefté. A kisitjoson je énle. w16.04 1:11-13
Mixkue 2 sá mayo
Tsakinyakao je chjota nga katamachoyale jme xi tísʼexkia (Neh. 8:8).
Nga kichotʼayá je libro “Tosi tonda katasʼeno kjoatsjoachale Niná” kʼianga kisʼejna je kjoajtín Nga chotʼaya Biblia, jókisʼe tokoán kʼianga kui kichobayañá jokjoan Niná kʼoa tsa kʼiaje̱ nga kinoʼyalee je ndsʼee nga kitsjoa énle. Sa tsjoacha sa tsjoachajin koaan je Jeobá. Xi ijngosani, kʼianga satíoná je kjoajtín ngisasa ʼyaa xi tʼatsʼe Biblia nga nda binyañoaa nga faʼa je kjoanokjoaya, nga faʼachoya je ndsʼee kʼoa nga maxkia testo xi tsʼe Biblia. Je kjoajtín xi satíoná basenkaoná nga kʼoanʼia jmeni xi tso je Biblia (1 Tes. 4:9, 10). Tobʼelañá, tsakui nichxin kʼianga kichotʼayá Xo̱n xi Bájinkonná tsakasenkaoná nga ngisasa nda kinixálee je Jeobá, nga ngisa koanná josʼin tsakʼetsʼoaa kʼoa tsakuije̱ xi tsakasenkaoná nga kinichatʼalee jngo ndsʼee xi tjín xi kisikaoná. Je kjoajtín Tʼatsʼe chjotale Cristo kao Xále Niná basenkaoná nga ʼmiyasoán kʼoa nga ʼmiyalee chjota jmeni xi tso je Biblia (Mat. 28:19, 20). w16.04 3:4, 5
Xipe 3 sá mayo
Je kjoa xi kichji ngasʼa, kui xá kichjini nga koakoyaná (Rom. 15:4).
Je Biblia bʼéyanajmí je kjoa xi kisʼe kʼale chjota. Yaa faʼaitʼa kʼa ya kapítulo xi tjíotítjon xi tsʼe Génesis. Tobʼelañá, je Caín kisikʼieen je Abel (Gén. 4:3-8). Je Lamec kisikʼieen jngo ti xi tsakʼéle (Gén. 4:23). Je choʼndale Abrahán tsakjáoti kao choʼndale Lot (Gén. 13:5-7). Je Agar kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa ngʼa tíjnale je Sara, kʼoa je Sara koanjtile kao Abrahán (Gén. 16:3-6). Je Ismael kontra tsakʼejnale toʼya chjotani, kʼoa je chjota kʼoati kontra tsakatiole Ismael (Gén. 16:12). Ánni nga síkʼaxki̱ni Biblia je kjoa xi kisʼele chjota. Kuinga basenkaoná nga ʼyaa jósʼin tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼele, nga̱ kʼoati kui kjoa sʼe sakʼoaná tsanda ñá. Kʼianga kui kjoa sʼená, kui kjuintjenngiaa je choa̱le chjota xi nda kisʼin kʼoa alikui kʼoasʼiaan jokisʼin je chjota xi chʼao kisʼin. Tsa kʼoasʼiaan nyʼán kuiyokoaa xíngiaa. w16.05 1:1, 2
Bixine 4 sá mayo
Kʼuínyason je énnda chjotse ngakjijnda naxinandá (Mar. 13:10).
Jósʼin kitsoyason je Jesús kao chjotale. Yaa ki tojñani nga tjío je chjota. Tobʼelañá, kitsoyason ya yandiaa kao ya jinndi̱tsi̱n. Kʼoati kitsoyason nga xki̱ niʼya (Mat. 10:11; Luc. 8:1; Hech. 5:42; 20:20). Kʼianga xki̱ niʼya kitsoyason kisixá chʼin chʼin kʼoa kʼoasʼin tsakjákaonajmíni toʼya chjotani. Toñá ñá xi testigole Jeobá maa xi ʼmiyasoán nga jetíbatéxoma je Jesús ya ngʼajmi tjen nó 1914. Nʼio bʼailee kjoandosin nga ʼmiyasoán je Énle Niná, tojo kisʼin je Jesús. Jngo libro xi tʼatsʼe relijión nchja̱ni, kʼoakitso nga je xi ngisa nʼio tsjoále kjoandosin je testigole Jeobá kuinga tsoyason, nga jeme kjoetʼa xi chon sonʼnde kʼoa jmeni xi tjínnele sʼiaan nga kuitjo̱ntjailee yaoná. Kʼianga tiʼmiyasoán kʼoasʼin tiʼmiyaa jokisʼin je Jesús kao chjotale. w16.05 2:10, 12
Xoto 5 sá mayo
Sʼeeli kjoankjíntokonle Niná (Prov. 2:5).
Kʼianga kui kʼoanʼia xi sasénle Jeobá ngisaa mamiyosaa, nda sʼe kon je Jeobá kʼoa síchikontʼainná (Sant. 4:8). Kʼoa ngisaa nʼio sʼejna kjoamakjainná. Kuinga machjénsíni nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tsoya Biblia ánni nga jchasíñá josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá. Kʼiatsa kʼoasʼiaan nkjín koya xi jchasaa tʼatsʼe Jeobá (Job 26:14). Kʼiatsa kʼoénelee yaoná nga nda jchaxkoaan, chjinee koaan kʼoa kui xi ndatjín chjoéjiaan (Prov. 2:1-5). Kjitʼaa bʼantjaiya jmeni xi sʼín chjota kʼoa josʼin síkjaʼaitsjen, tonga je Jeobá alikʼia síkʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle. Je salmista i kitso: “Jmeni xi tongini bʼéndajin je Jeobá sʼe̱jna ngantsjai nichxin, jotjín ya jinni̱ma̱le tokʼoasʼe̱ntsjai tojo kji tse koatio chjota” (Sal. 33:11). Kʼianga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá kʼoa kui kʼoanʼia jme xi sasénle, kui xi ndatjín chjoejiaan. w16.05 3:17
Taingo 6 sá mayo
Je Jeobá kui kotsenle jotjín je ni̱ma̱le chjota (1 Sam. 16:7).
Je Jeobá be jokjoan chjota xi kjoejin. Kuinga tsín koa̱n chʼaosʼin si̱kjaʼaitsjensíñá tʼatsʼe ndsʼee kao tʼatsʼe chjota xi ʼmiyasonlee. Kʼoati tsín koa̱n nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsínkʼia testigole Jeobá koa̱n jngo chjota (Juan 6:44). Nga ʼyaa nga je Jeobá xi síndayaná, ndasʼin nikjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe ndsʼee (Is. 64:8). Kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tojo sʼa tjíosíndaya je Jeobá, nga̱ je Jeobá kʼoasʼin bekon. Je Jeobá be jotjío je ni̱ma̱le kʼoa nga tsín tongantsjai nga chʼao sʼin. Kʼoati be jokoa̱nkjoan nga jekoa̱nni (Sal. 130:3). Jé tichjenngilee kʼiatsa ndasʼin si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe ndsʼee. Kʼoati koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee nga tosi tonda koa̱nndayasa (1 Tes. 5:14, 15). Je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele jngo choa̱ kʼoejna kʼianga kʼoasʼin kuinyakao je ndsʼee (Efes. 4:8, 11-13). w16.06 1:4-6
Lune 7 sá mayo
Je xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga nʼio kixi tíjna, katasíkuinda yaole nga tsín ska̱ (1 Cor. 10:12).
Kʼianga ʼmiyasoán tjínnele koakoá kjoanangitokon kʼoa kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Niná (Gál. 5:22, 23). Tsa chjénngilee jokisʼin je Jesús nga kitsoyason, ndajin kjuinrʼoéná je chjota kʼianga kʼuínyasoán kʼoa tsakui nichxin sikʼantjaiya josʼin síkjaʼaitsjen xi tʼatsaan. Jngola choa̱ kataʼyaa. Ya Australia, jao testigole Jeobá xi jngo chjoón tsakjákaonajmíni je Énle Niná ya ndʼiale. Tonga je chjoón nʼio koanjtile kʼoa tokinchja̱ti. Ninga kʼoalani kao kjoaxkóntokon kinrʼoé je ndsʼee jmeni xi kitso je chjoón. Xijekoanni, je chjoón kʼoakoannile nga kʼoakisʼin kʼoa jngo karta kiski xi kisikasén ya sucursal xi tsʼe testigole Jeobá nga kisijé kjoanichatʼa. I kitso: “To chjotachini koanña nga tsín kinrʼoele je chjota xi Énle Niná kichokjákaonina kʼoa nga tokoanjtina”. Jebi kui tsoyaná nga nʼio chjíle nga ndʼé si̱koaa je chjota kʼianga ʼmiyasoán. Tojosʼin jekaʼyaa, kʼianga ʼmiyasoán binyakao je chjota kʼoa kʼoati binyakaoná tsanda ñá nga̱ basenkaoná nga nindayaa yaoná jokjoaan. w16.06 2:12, 13
Majte 8 sá mayo
Katamatsjoachai xikʼa joni yaoli (Mat. 22:39).
Tonga je Biblia kʼoatso nga chjotajée maa ngatsʼiaa kʼianga tsiaan nga̱ yaa kitjenñá je Adán (Rom. 5:12, 19). Kʼoa nga chjotajée maa, tsakui nichxin tjín xi kuitso je ndsʼee kʼoa tsa tjín xi sʼin xi tsín sa̱sénná. Jósʼiaan tsa kʼoakoa̱n. Si̱kjaʼaitsjenla je Elí. Je Elí naʼmitítjon koan ya naxinandá Israel kʼoa je xtile alikui kisitjoson je kjoatéxomale Jeobá. Je Biblia kʼoatso nga je xtile Elí nʼio chʼao kisʼin kʼoa alikui tsabexkón je Jeobá (1 Sam. 2:12). Je Elí tsabee nga chʼao tjíosʼín je xtile. Tonga alikui tsakatekjáyale. Nga jeki nichxin, je Jeobá kjoañʼai kitsjoale je Elí kao nga jao xtile. Kʼoa nijngojin xi ti naʼmi koanni xi ya jaʼaini ntje̱le Elí (1 Sam. 3:10-14). Tsa yalani tsakiyoaa nga kui nichxin kʼoa tsa tsaʼyaa nga tokitsjoaʼndele je xtile nga chʼao tjíosʼín, jméni xi kinʼia. A tsín tikisʼeniná kjoamakjain xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa a kinikʼéjnañá je Jeobá. w16.06 4:5, 6
Mixkue 9 sá mayo
Ngayije kjoa jebi kʼoasʼin kʼoaisonno (Mat. 6:33).
Tsakui títjon si̱kʼéjnaa Chjotaxále Niná, je Jeobá kʼoatso nga tsjoáná ngayeje xi machjénná. Jósʼin ʼyañá nga kʼoasʼin. Je Jesús i kitso: “Je Nʼaino xi tíjna ngʼajmi be nga machjénno ngayije kjoa jebi”. Jé Jeobá títjon be jmeni xi machjénná tikʼoajinni ñá (Filip. 4:19). Bení jókjoan najño xi koa̱nchjénná. Kʼoati be jmé tsojmi xi ma chine xi koa̱nchjénná. Kʼoa bení nga jngo ʼnde machjénle familianá jñani koatio. Je Jeobá tsjoáná jme xi nʼio machjénná. ʼYañá nga tsjoáná jme xi machjénná kʼoa nga tsʼato kʼoakji tsjoáná tsa kʼoasʼiaan josʼin mele kʼoa tsakui títjon si̱kʼéjnaa xi tʼatsʼe. Kʼoati ʼyaa nga je xi ñaki tsjoa kʼoee tokoán kuinga miyole koaan je Jeobá. Nga ʼyaa jebi kui xi basenkaoná nga tomajngoni tokoán jokjoan najño xi tjínná kʼoa jokjoan tsojmi xi chinee (1 Tim. 6:6-8). w16.07 1:17, 18
Xipe 10 sá mayo
Nga kontra tsakiyolee Niná, tije kisikjáondaniná xi totʼatsʼe kjoabiyale ʼNdíle (Rom. 5:10).
Nga chjotajée maa saʼnda nga sʼa tsiaan, joxi kontra sʼin tiyolee Niná. Xi totʼatsʼe nga tsakʼéchjíntjainá je Jesús, koaan ndasʼin kuiyo ijngokʼañá kao Niná. Kui xi tsonile nga koa̱n nyʼán sʼin kuiyoaa kao je kʼoa nga koa̱n miyole koaan. Je Pablo i kitsole je chjotale Cristo xi koai ngʼajmi: “Nga jetʼa jéená xi totʼatsʼe nga makjainná, tjínná kjoa xi nyʼán tjín tʼatsʼe Niná, xi totʼatsʼe Nainá Jesucristo. Xi totʼatsʼe Cristo kʼoati kisakoná ʼnde nga jitjasʼeen je kjoandabi, nga̱ makjainná tʼatsʼe. Nʼio nda tiyojinlee kui kjoandabi” (Rom. 5:1, 2). Nʼio bʼe kjoanda nga nyʼán sʼin tiyoaa kao Jeobá kʼoa nga miyole maa. Je profeta Daniel kʼoakitso nga je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi “nkjín chjota kuinyakao nga katabatiojin je kjoakixi” kʼianga toje tífikjetʼa nichxin (Dan. 12:3). Jósʼin sítjoson jebi je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi. Miyón chjota tsoyasonle xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná kʼoa tsoyale kjoatéxomale Jeobá je xi “kjaʼaí barré” ʼmile (Juan 10:16). Kʼoasʼin binyakao je chjota nga kixi sʼin jchatokon ngixko̱n Niná. Kʼoa totʼatsʼee kjoandale Niná nga kixi sʼin jchatokonná (Rom. 3:23, 24). w16.07 3:10, 11
Bixine 11 sá mayo
Yánchjínle kisikao tojotjín koanmele (Gén. 6:2).
Je ánkje tsínkui xá koanndani nga yánchjín koatiokao, je xti xi kisʼele nʼio yʼai koankjoan kʼoa nʼio tsʼen koan kʼoa nefilim tsakʼin. Nga kui nichxin “to kjoatsʼenle chjota kisʼejnakitse i̱ sonʼnde” kʼoa ñaki tokui xi chʼaotjín kisikjaʼaitsjen ngantsjai (Gén. 6:1-5). Je Jeobá jngo jtsínʼio kisikʼa i̱ Sonʼnde nga kisikjeson ngatsʼi chjotatsʼen. Je Noé tongini tsakájinkon je chjota jmeni xi koa̱n. Ya Biblia kʼoatso nga je Noé kui “kinchja̱ya xi kjoakixi” (2 Ped. 2:5). Tonga je chjota tsín kuenta kisʼin jmeni xi kitsole Noé nga̱ tokjaʼaíla xá tjíosʼín, jolani nga to tjíobixanla. Je Jesús kʼoakitso nga kʼoati koa̱nchon nichxin xi tiyoaa ndʼaibi jokoanchon nichxinle Noé (Mat. 24:37-39). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tiʼmiyasonlee je chjota nga tifajinkoaan nga sikjeson Jeobá jmeni xi chon sonʼnde. Tonga me tongatsʼi nga tsín nrʼoé je énnda chjotse xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Jméni xi tsoyaná jokoan nichxinle Noé nga jaʼai Jtsínʼio. Kui tsoyaná nga tsín kʼoaiʼndee nga kui ngisa kʼoailee kjoandosin nga kuixaan kʼoa nga xti sʼe̱ná, kʼoa tsa tosi̱chajiaan nga jetíjnachrian nichxinle Jeobá. w16.08 1:8, 9
Xoto 12 sá mayo
Je nichxin choaní, je xi tjínle yánchjín kʼoasʼin katatio joni je xi tsínle. Kʼoa tsínkui nʼio kjuintʼalee jme xi tjín sonʼnde (1 Cor. 7:29-31).
Nʼio ñʼai kjimachon nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nga̱ toje tífikjetʼa nichxin (2 Tim. 3:1-5). Xi koasenkaoná nga si̱kuindaa yaoná, kuinga miyole Jeobá koaan. Je Pablo kʼoakitso nga jetochoasa nichxin tíjna tojo tso je testo xi kamaxkia ndʼaibi. Je Pablo ali tsakuijin xi kitsonile nga tsín tikuenta katasʼínni je chjoónle kʼoa tsa xʼinle je xi chjotale Cristo ma. Kui xi kitsonile nga je xi ngisa chjíle kuinga je Jeobá si̱xálee nga̱ toje nichxin fetʼa tiyoaa ndʼaibi (Mat. 6:33). Nga nʼio ñʼai kjimachon , nkjín chjota xi jechixan xi tsín nda tjíokao xínkjín. Jméni xi koasenkao kʼianga ndasʼin koatio. Xi koasenkao kuinga tosi tonda sichriantʼale je Jeobá kao naxinandále, nga sitjoson je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia kʼoa nga tsjoáʼnde nga kui nganʼiotsjele Niná koandiaale. Tsa kʼoasʼin, tjíobexkón “je xi Niná tsakʼékjao”, xi tsonile je kjoabixanle (Mar. 10:9). w16.08 2:17, 18
Taingo 13 sá mayo
Tikuindao je chjotale Niná (1 Ped. 5:2).
Machjén nga nkjínsa ndsʼee kʼuínyalee ánni nga koa̱nsínile sikuinda je barréle Jeobá. Je Pablo tsakakóyale je Timoteo. I kitsole: “Chʼa̱sjai nganʼio, nga̱ Cristo Jesús tsjoáli kjoanda. Je xi kinoʼyanái ngixko̱n testigo xi nkjín mani, jebi tʼenelai chjota xi tjíojngokon, xi kʼoati koa̱nle koakoyale xikʼa” (2 Tim. 2:1, 2). Je Timoteo nʼio nkjín koya koanle jme xi kisʼin Pablo, xi chjotajchínga sʼin tsakʼejna kʼoa xi pastro koan. Tobʼelañá, koanle josʼin nga ngisasa nda kitsoyason kʼoa koanle tsakasenkao je ndsʼe̱ ya jinjtín (2 Tim. 3:10-12). Je Pablo nʼio tse nichxin kisikʼayale je Timoteo, nga̱ kui xi koanmele nga nʼio nda koa̱nle jme xi kitsoyale (Hech. 16:1-5). Jósʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga skénngile je Pablo. Kʼiaa nga kʼoakuitsole je xi siervo ministerial ma, xi jetjínle kjoafaʼaitsjen, nga katafikao sakʼoa nga koaisíxatʼa je ndsʼee nga koaitsjoánganʼiole. Kʼoasʼin koa̱nnile je xi siervo ministerial ma josʼin kuitsoyale xi kjaʼaí, nga tsejta koa̱n kʼoa nga koako kjoatsjoacha. Kʼoati je Jeobá sijéle kjoafaʼaitsjen nga sikuinda je choʼndale Niná. w16.08 4:16, 17
Lune 14 sá mayo
Ali bichonjenjin ndsai (Sof. 3:16).
Kʼianga kʼoatso je Biblia nga mʼaonjen ntsja jngo chjota, kui xotsole nga síkʼajen kon kʼoa nga tsínle kjoachoya (2 Crón. 15:7; Heb. 12:12). Nga je Na̱i kjinentsja sonʼnde, tse kjoa bitjatojiaan. Je kjoanikjaojin yaa mangóson joni jngo karro xi sʼejnajinnʼio ndási kʼoa tsín tima bitjojinni, kʼoati síkaoná ñá je kjoanikjaojin nga síkinroajen tokoán (Prov. 12:25). Jméni xosíkaoná nga nʼio nikjáojiaan. Tsakui nichxin xíngiaa kamʼe kʼoa nʼio ba tjín tokoán. Tsakui nichxin nʼio tíbʼetʼaná je chʼin kʼoa tsa chjota tjíofitje̱nngikená. Kʼoa tsakui nichxinje̱ nʼio ñʼai kjimaná nga tibijnyiʼá je familianá. Tsa nʼio si̱kjáojiaan, nga jekoai nichxin chan kjuinroajen nganʼioná kʼoa likui titsjoa sʼe̱ni tokoán. Tonga je Biblia kʼoatso nga je Jeobá tíjnandaa nga basenkaoná (Is. 41:10, 13). w16.09 1:2, 4
Majte 15 sá mayo
Kjitʼanangi sitjosoan je kjoatéxomali (Sal. 119:32).
Tjínkʼa je chjotale Cristo xi kui kjántʼakao jmeni xi chʼaotjín símekon. Tjínkʼa xi síkʼajenle kon nga tsoyason, tjínkʼa xi chʼin tjíobʼetʼale kʼoa tsa kjoaba tjíobʼetʼale. Kʼoati tjínkʼa xi ñʼai male nga síchatʼale tsa ʼyani xi josíkao kʼoa tsa jotsole. Ni jekjoatse kʼoa ni chriansʼa tinixálee je Jeobá, ngatsʼiñá nga tjín jmeni xi bixkantʼakoaa xi bʼéchjoaná nga nixálee je Jeobá. Si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá síchikontʼain je xi kixi fitʼale. Tsa kʼoakjimaa, si̱jélee je Jeobá nga katatsjoáná je nganʼiotsjele. Je kjoabʼetsʼoa kao nganʼiotsje kui xi koasenkaoná nga kʼoasʼiaan xi ndatjín. Kʼoa je Niná sichikontʼainná. Si̱tjosoán jmeni xi ʼmilee je Jeobá kʼianga bʼetsʼoalee. Kʼoénelee yaoná nga chótʼayá je Biblia nga nyaon nyaon kʼoa chʼa̱sjeʼaa nichxin nga chótʼayá nga toñá kʼoa kao familianá (Sal. 119:32). w16.09 2:10, 11
Mixkue 16 sá mayo
Makjainná nga kjoakixi nga kʼoakoa̱n je kjoa xi choyalee (Heb. 11:1).
Tsakui nichxin tjín xi i̱ kuitsoli: “Makjainna tʼatsʼe evolución nga̱ je chjota científico kʼoatso nga ñaki kʼoatjín. Ánni nga makjainnili xi tʼatsʼe Niná nga̱ kjesa ʼyajin xi be tsa ñaki tíjna kjoaixi”. Nkjín chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen. Kjoaixi nga kjesa ʼyajin xi be je Niná kʼoa tsín ñaki xkoaan tsaʼyañá jme xi koannda (Juan 1:18). Tonga je xi tʼatsʼe evolución makjainle kʼoati likui ñaki tjíobeni xko̱n tsa kʼoatjín xi tʼatsʼe evolución. Nisaʼyajinla xi sa tsabe tsa chjota tsakʼónya jngo koni (Job 38:1, 4). Tjínnele nda si̱kjaʼaitsjenjiaan kʼoa ñásoa kataʼyaa jmeni xi ñaki kʼoatjín. Nʼio nkjín chjota xi síkjaʼaitsjenjin nga kotsenle jmeni xi tjín, jolani je yá, cho̱, naxó kʼoa tsa jmesani. Kʼoa majinle nga tíjna je Niná xi kisinda. Tojo tso Biblia, tjíobee nga je Niná kisinda ngayeje, nga nʼio tse nganʼio tjínle kʼoa nga nʼio tsesa xi bakó jokjoan je Niná (Rom. 1:20). w16.09 4:4
Xipe 17 sá mayo
Tʼaiʼndelao je xi fichókonno (Heb. 13:2).
Je Jeobá kʼoakitso nga koa̱n koaikʼéxkó tsojmi xi bʼangile je chjota israelita kʼianga bʼéxkó tsojmintje (Lev. 19:9, 10). Je Jeobá ali tokʼoajin kitsole je chjota israelita nga katabakóle kjoaxkóntokon je xi xin naxinandále. Kui xi mele Jeobá nga katasíkjaʼaitsjen jotjío kon je chjota xi xin naxinandále (Éx. 23:9). Je chjota xi ya tsʼe Egipto tokʼoa jebʼasjengi je chjota israelita nga kjesa choʼnda majin (Gén. 43:32; 46:34; Éx. 1:11-14). Tse kjoañʼai tsakjaʼá je chjota israelita nga xin naxinandá tsakatio. Kui xi koanmele je Jeobá nga katasíkjaʼaitsjen josʼin tsakatio kʼoa nga tjao katamale je chjota xi xin naxinandále xi ya tjíokao (Lev. 19:33, 34). Tsa je chjota xi xin naxinandále bichó ya jinjtínná tjínnele si̱kjaʼaitsjeen nga mandosinle Jeobá xi tʼatsʼe (Deut. 10:17-19; Mal. 3:5, 6). Si̱kjaʼaitsjeen jme kjoa xi tjíofaʼatojin. Tobʼelañá, tsakui nichxin likui nʼio nda majinle je én xi nokjoaa kʼoa tsa totaon beje̱ chjota xi kjaʼaí. Tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi, kui xi koasenkaoná nga kuinyakoaa kʼoa nga koakolee kjoanda (1 Ped. 3:8). w16.10 1:3-5
Bixine 18 sá mayo
Nga je yaoná tíjnakʼenní tsa tsínle kjoabijnachon, je xi makjainná tochajinní tsa tsín nda tjín xáná (Sant. 2:26).
Je Santiago kʼoati kinchja̱ni tʼatsʼe kjoamakjain. I kitso: “Takonái josʼin nga makjainli, tsa tsín nda tjín xáli kʼoa an koakole josʼin nga makjainna nga̱ nda tjín xána” (Sant. 2:18). Kui xi kitsonile nga tsín tsa tokui machjén nga koa̱nkjainná tʼatsʼe Niná. Tobʼelañá, je ánkjele Na̱i makjainle nga tíjna Niná tonga kontra batiole (Sant. 2:19, 20). Je chjota xi tjínle kjoamakjain kui kʼoasʼín jmeni xi sasénle Niná. Je Abrahán kʼoakisʼin. Je Santiago i kitso: “A tsí tsa je xále xi kisikjetʼa jéele Abraham, je nʼaijchákjinná, kʼia nga kitsjoatʼa Isaac, je ʼndíle, ya sonxtabe. A tsí ʼyai nga kʼoasʼin Abraham kisitjosonkao xále josʼin koankjainle. Xi koankjainle ñaki koanjngosonní xi totʼatsʼe xále”. Kʼoa xijekoan, je Santiago kʼoakitso nga tsín jme chjíle kjoamakjain tsa tsín kao xáná bakoñá nga tjínná kjoamakjain. Tojo tso je testo xi kamaxkia ndʼaibi. w16.10 4:8
Xoto 19 sá mayo
Yaa ni̱ma̱le chjota kisikʼéjnajin nichxin xi tsínkʼia fetʼa (Ecl. 3:11).
Je chjota científico nʼio tse xi tjíobe tʼatsʼe ngʼajmi kao Sonʼnde. Kʼoa basenkaoná jmeni xi kotʼayason. Tonga tsín kjimale nga tjíotsoya jmeni xi nʼio kjonangile yaole je chjota. Tobʼelañá, alikui be jókoanni tsʼatsen je ngʼajmi kʼoa ánni nga tjínni kjoabijnachon. Kʼoa me ngatsʼi je chjota nga tsín be ánni nga biyañá. Ánni nga nʼio nkjín chjota xi tsín besíni xi tʼatsʼe jebi. Jngo koya anni, kuinga nkjín chjota científico kʼoa xi kjaʼaísa chjota xi kʼoatso nga tsín Niná kʼoa kui tsoya tʼatsʼe evolución. Tonga je Niná tsoyaná jókjoantjínni xi tʼatsʼe jebi ya Biblia. Jé Jeobá tsakʼénda josʼin síxá ngayeje jmeni xi tjín kʼoa tsín bʼantjaiya josʼin kisʼenda. Kʼoa kui jebi xi kuenta sʼín je chjota xi lʼí bʼénda, xi plomero ma, xi ingeniero ma, xi avión síxákao, je chjinexki kʼoa xi kjaʼaísa xá sʼín. w16.11 2:4, 5
Taingo 20 sá mayo
Totʼatsʼení nga tiyoaa, nikjaan kʼoa tiyochoán (Hech. 17:28).
Nʼio bʼailee kjoanda je Jeobá nga nʼio nkjín koya jmeni xi títsjoáná. Xi títjon, “totʼatsʼení nga tiyoaa, nikjaan, kʼoa tiyochoán”. Xi majaoni, títsjoáná je Biblia. Joni je chjotale Cristo xi tsakatio ya Tesalónica, kʼoati ʼyachjiá kjoatjao jebi nga̱ ʼyañá nga “énle Niná” (1 Tes. 2:13). Xi majanni, tjínnele kʼoailee kjoanda je Jeobá nga̱ títsoyaná jósʼin nga miyole koaan (Sant. 4:8). Kʼoa xi mañoni, tjínnele kʼoailee kjoanda nga títsjoáʼndená nga tiyojiaan je jtínle. Kʼoati bixoán jokitso je xi kiski Salmo 136 nga kitso: “Tʼailao kjoanda je Jeobá, nga̱ nda chjota; nga̱ likuikʼia kjoetʼa kjoatsjoachale xi ñaki kjoakixi” (Sal. 136:1). Nga jngó jngó bersíkulole Salmo 136 kui bʼaxki̱ nga tjínle kjoanda je Jeobá ngantsjai nichxin. Tsa kixi mangíntʼalee je Jeobá kʼoa tsa nitjosoán josʼin bándiaaná je jtínle, koakoná kjoatsjoachale ngantsjai nichxin. w16.11 3:18, 19
Lune 21 sá mayo
Kui je xi jée ʼmi jaʼasʼenjin sonʼnde xi totʼatsʼe jngo chjota. Kʼoasʼin tjín kjoabiya xi totʼatsʼe jéebe. Kʼoa je kjoabiyabe kʼoasʼin kitsaotʼale ngatsʼi chjota, nga̱ tsajngi jée ngatsʼi (Rom. 5:12).
Bersíkulo jebi nʼio nkjín kʼa faʼaitʼa ya libro Jmé kjoanni xi bakóya je Biblia. Kʼianga chotʼayá je kjoaʼmiya 3, 5 kao 6 kao xtiná kʼoa tsa kao xi kjaʼaí, bʼexkiañá Romanos 5:12. Kui xá bʼexkiañá nga ʼmiyalee ánni nga tsín ʼndenaxóni Sonʼnde, ánni koanchjénni nga koanchjíntjé kʼoa ánni nga biyañá. Tonga je bersíkulo jebi kʼoati koasenkaoná nga ngisasa chjí jchatokoán je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá. Xi ijngosani, koasenkaoná nga tosi tonda si̱tjosonlee kʼoa nga chóyalee jmeni xi tongini tso. Chjotajéeñá ngatsʼiaa kʼoa sokójéená nga nyaon nyaon. Tonga je Jeobá bakóná kjoamatokon nga̱ bení nga chjotajée maa kʼoa tíjnandaa nga síchatʼaná (Sal. 103:13, 14). Je Jesús kʼoakitso nga tjínnele si̱jélee kjoanichatʼa je Jeobá (Luc. 11:2-4). Kʼianga jesíchatʼaná Jeobá je jéená likui titjínnenile nga tosi tonda kui si̱kjaʼaitsjenjiaan. Kataʼyala ánni nga koa̱n sichatʼaniná je Jeobá. w16.12 1:1-3
Majte 22 sá mayo
Je xi kʼoasʼin fikao yaole josʼin mele yaoná, sísinle kjoale yaoná (Rom. 8:5).
Je chjotale Cristo xi tsakatio ya Roma tjínnele nga kisikjaʼaitsjenjin jméni xi ngisa kitsjoale kjoandosin. A kui ngisa koanndosinle je xi mele yaole. Kʼoati machjén nga si̱kjaʼaitsjeen tsanda ñá jméni xi ngisa mandosinná. Kʼianga jchaa jméni xi ngisa tibʼailee kjoandosin, chjónangilee yaoná: “Jméni xi ngisa nchjaña. Jméni xi ngisa tsjoake nga sʼian”. Tjínkʼa xi beni nga tokui tjíosíkjaʼaitsjenntsjai nga kjaʼaí kjaʼaí bino skʼuí, tsa niʼyale sindachon, tsa najño koatse, tsa tao̱nle sixákao kʼoa tsakui kʼoendajin jñani koai vacación. Ngayeje jebi alikui chʼaotjín. Tonga, tobʼelañá xi tʼatsʼe bino jaola choa̱ si̱kjaʼaitsjenjiaan. Je Jesús ñandia nga bino kisikʼóya je nandá kʼianga tíbixan chjota. Kʼoa je Pablo kʼoakitsole Timoteo nga tosa bino kataʼbikao choa je tsʼoa̱ (1 Tim. 5:23; Juan 2:3-11). Tonga je Jesús kao Pablo ali tsakuijin bino xi ngisa kisindosinle yaole. Kʼoa ñá, jméni xi ngisa mandosinná. w16.12 2:5, 10, 11
Mixkue 23 sá mayo
Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle (Heb. 13:5).
Én jebi basenkaoná nga kʼoati makjainná jme xi kitso Jesús ya Mateo 6:33. Je pastro Pedro ñandia i̱ kitsole Jesús: “Jinjin jekinikatuíjin ngayije, kʼoa jejinroatʼalaijin. Jméni tsokʼoa xi sʼe̱najin” (Mat. 19:27). Je Jesús alijo kitsole Pedro nga kui kiskonangi. Tosa kʼoakitsole chjotale nga je Jeobá sichikontʼain jme xi tjíosʼín nga tjíosíxále. Ninga kuilani xá kʼoaile nga koa̱nskanni je pastro kao xi ngikʼa choʼndale Niná nga ya koatexomakao Jesús ya ngʼajmi, je Jesús kʼoati kitsole nga sʼe̱le kjoanichikontʼain xi tiʼakʼiani. Kitsole: “Toʼyanibe xi tʼatsʼe jaʼaínna kisikʼéjna ndʼiale, axo ndsʼe̱, axo ndichja, axo nʼaile, axo na̱le, axo chjoónle, axo ʼndíxti, axo nangi, ngijngo siento kʼoatjín kʼoaile, kʼoa sʼeele kjoatjao xi kjoabijnachon ngantsjai” (Mat. 19:29). Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, sokóná ya jinjtín xi jo nʼainá, xi jo na̱ná, xi jo xtiná, xi jo ndsʼee kʼoa xi jo ndichjaa maná. Kjoanichikontʼain jebi ngisaa nʼio chjíle tikʼoajinni tojmeni xi nikatioá nga xále Niná nʼia. w16.12 4:4, 5
Xipe 24 sá mayo
Makjainná nga kjoakixi nga kʼoakoa̱n je kjoa xi choyalee (Heb. 11:1).
Nʼio naskánatjín jmeni xi tsjoáná je Jeobá nichxin xi nroaján. Tobʼelañá, kʼoatso nga kʼoasjetsje jaʼaínle kʼoa nga kʼoakoa̱n ya ngʼajmi kao i̱ Sonʼnde josʼin mele (Mat. 6:9, 10). Kui jebi xi nʼio chjíle xi choyalee. Je Jeobá kʼoati tsoná nga tsjoáná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa, tsa ya ngʼajmi kʼoa tsa i̱ Sonʼnde (Juan 10:16; 2 Ped. 3:13). Kʼoati tsoná nga tosi tonda koandiaaná kʼoa tsjoánganʼioná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Je Biblia kʼoatso nga “nʼiotʼatakoán” jmeni xi choyalee. Kui xi tsonile nga ñaki tjínjngo tokoán nga kuitjoson jmeni xi tso je Jeobá. w16.10 3:1, 2
Bixine 25 sá mayo
Josʼin kjoanda tsakʼaile, nga jngó jngó katasíchjén tʼatsʼe xik’a (1 Ped. 4:10).
Kjaʼaí kjaʼaí jmeni xi maná nʼia kʼoa je Jeobá tsjoáʼndená nga ñá chjoéjiaan josʼin si̱chjén. Tsa nangitokon maa, kʼoajinsʼin si̱chjén josʼin mele Jeobá (Rom. 12:4-8). Je Jeobá kui xi mele nga kʼoasʼin si̱chjén jmeni xi maná nʼia nga je chʼa̱sjengʼaa kʼoa nga kuinyakoaa xi kjaʼaí. Nga jefaʼato nichxin sakʼoaa bʼantjaiya jmeni xi nʼia ya jinnaxinandále Jeobá. Si̱kjaʼaitsjenla je Jesús. Ngasʼa tojé tíjnakao je Nʼaile (Prov. 8:22). Xijekoan, tsakasenkao je Nʼaile nga kisinda ánkje, ngʼajmi kao sonʼnde kʼoa kao je chjota (Col. 1:16, TNM). Xijekoan, i Sonʼnde kinikasén je Jesús. Nga jejaʼai i̱ Sonʼnde, jo chjota sʼin kitsin kʼoa i koanjchínga (Filip. 2:7). Kʼoa kʼianga nó 1914 rey sʼin tsakʼejna (Heb. 2:9). Kʼoa kʼianga jekoatexoma xi jngo jmi nó, tsjoá ijngokʼanile kjoatéxoma je Nʼaile. Kʼoa nga kʼia, jé Niná koatexomale ngatsʼi ya ngʼajmi kao i̱ Sonʼnde (1 Cor. 15:28). w17.01 3:11, 12
Xoto 26 sá mayo
Chjoéjion ndʼaibi ʼyáni xi meno si̱xálao (Jos. 24:15).
Ñandia kʼianga tjín xi sʼin jngo chjoón, i kitsole miyole: “Ali kjoafaʼaitsjenjin bʼainái, tokui kʼoatʼinnái jmeni xi sʼian”. Je chjoón jebi kui xi koanmele nga tokʼoatsakʼinle jmeni xi sʼin ʼndele nga sichjén je kjoandái xi kitsjoale Niná. Jónʼia ñá. A ñá chjoejiaan jmeni xi nʼia axo kui xi mená nga kjaʼaí xi kʼoakuitsoná josʼiaan. Jósʼin nikjaʼaitsjeen tʼatsʼe kjoandái xi tjínná. Je chjota kjaʼaí kjaʼaísʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe kjoandái xi tjínná. Tjínkʼa xi kʼoatso nga tsínná kjoandái nga̱ jetjínndajinle Niná josʼiaan. Kʼoa tjínkʼa xi kʼoatso nga tokʼia koa̱n kʼoasʼiaan jmeni xi mená kʼiatsa ñaki totiʼndená ngayeje. Tonga je Biblia kʼoatso nga je Jeobá kʼoasʼin kisindaná nga koa̱n ñá chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan. w17.01 2:1, 2
Taingo 27 sá mayo
Je Salomón, tina, sʼaa xti kʼoa kje tjínjinle kjoafaʼaitsjen. Kuinga tongini koationdanile jmeni xi koa̱nchjénle (1 Crón. 22:5).
Je David kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kjesa tíjnandajin je Salomón nga je kʼoenda yo̱ngo̱ nga̱ nʼio tse xá tjenkao. Kui xi koanmele nga nʼio síxkón sika je yo̱ngo̱, tonga je Salomón sʼaa nʼio xti kʼoa kjesa nʼio tjínjinle kjoafaʼaitsjen. Ninga kʼoalani, je David be nga je Jeobá koasenkao Salomón nga kuitjosonle xá jebi. Kuinga tsakasenkaoni je Salomón jokji tjen kʼoakoanle.Tikʼoasʼinni, je ndsʼee xi jejchínga tsín tjínnele nga sikʼajen kon kʼianga je xi sʼa xti kuinyakao jmeni xá xi kjinele ya jinjtín. Ngatsʼiaa ʼyañá nga kui xi ngisa tjínle kjoandosin ndʼaibi nga si̱tjosoán jme xá xi títsjoáná je Jeobá. Kuinga machjénsíni nga sa̱kóyale je xi sʼa xti. w17.01 5:8, 9
Lune 28 sá mayo
Kontra sʼin sikatíono, ji kʼoa kao je chjoón kʼoa je ntje̱li kao je ntje̱le. Je, yaa jkui koase̱nne (Gén. 3:15).
Jé Jesús, je Chjotaxále Niná, sikʼien je Na̱i kʼoa kjoaʼaxin ngayeje kjoa xi tíbajngi Je Jesús tsakasenkao je chjotale nga koanjinle jokji kjoandosin tjínle je Chjotaxále Niná. Jósʼin tsakasenkao. Kʼianga jekisʼenngindá, tokjoan kitsoyason “je énnda xi tʼatsʼe kjoatéxomale Niná” tojñani nga ki (Luc. 4:43). Kʼoa kʼoakitsole je chjotale nga tjínnele kuitsoyason “jña saʼnda nga fetʼa sonʼnde” (Hech. 1:6-8). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nga tíʼmiyasonle chjota, títjoʼndele nga katabe xi tʼatsʼe kjoabʼechjíntjai ánni nga koa̱n koatiosíni kʼianga jekoatexoma Chjotaxále Niná. Bakoñá nga bʼainganʼiolee je Chjotaxále Niná kʼianga binyakoaa je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai nga tiʼmiyasoán je énnda chjotse jngo tjíjtsa Sonʼnde (Mat. 24:14; 25:40). w17.02 2:7, 8
Majte 29 sá mayo
Tijeni Cristo xi kui xá kitsjoa kʼale nga pastro koan (Efes. 4:11).
Ningalani je kjinele koandiaale jtín je chjotale Cristo xi tjíojin cuerpo gobernante, koanjinle nga jé Jesucristo xi séntítjon. Jósʼin ʼyañá. Je pastro Pablo kʼoakitso nga Cristo kui xá kitsjoa kʼale nga “pastro” koa̱n. Kʼoati kitso nga je Cristo xi ngʼajko̱ tíjnale je jtín (Efes. 4:15). Kʼoa jé Niná xi kʼoasʼin koanmele nga chjotale Cristo tsakʼin je chjotatjenngile Jesús, kʼoa nga tsín jngo jaʼaínle pastro koanchjén nga kitsʼaijaʼaínle (Hech. 11:26). Je Pablo koanjinle nga nʼio chjíle nga kʼoasʼin kitjenngi josʼin kitsoya je pastro kʼoa kao chjotale Cristo xi tsakándiaale je jtín, nga̱ yaa Énle Niná tsakʼangini jmeni xi kitsoya. Ninga kʼoalani, je Pablo i kitso: “Mena nga jchao, nga Cristo ngʼajko̱le ngatsʼi xi xʼin”. Je én jebi kʼoati je xotsakʼinle nga jngó jngó xi ya tjíojinle cuerpo gobernante. Kʼoa xijekoan i kitso: “Kʼoa Niná xi ngʼajko̱le Cristo” (1 Cor. 11:2, 3). Alikui jao tjínná nga Jeobá jé ʼNdíle kitsjoale xá nga koandiaale je jtín. w17.02 4:7
Mixkue 30 sá mayo
Je chjotajchínga xi nda batéxoma bakinle nga kanni kʼa kataʼyaxkón (1 Tim. 5:17).
Nga bakolee kjoaxkóntokon je xíngiaa basenkaoná nga tsín ngʼatokon maa kʼoa nga nangitokon maa kʼiatsa ʼya xi síxkón síkaoná. Nga ʼyaxkoán xi ngikʼa kʼoati basenkaoná nga tsín nikʼéjnaa je Jeobá kʼiatsa jngo chjota xi ʼyaxkoán kui kʼoasʼin xi tsín kixi tíjna. Ijngosa koya josʼin basenkaoná nga ʼyaxkoán xíngiaa kuinga jtín biyoaa ya jinnaxinandále Jeobá. Naxinandá jebi alikui síkʼatone choa̱le jokji bexkón jngo chjota, ni testigole Jeobá ma kʼoa ninga mai. Je xi ngisasa chjíle kuinga sasénle Niná kʼianga ʼyaxkoán xíngiaa. Tsa ʼyaxkoán xíngiaa, tinitjosonlee je Niná kʼoa kixi timangíntʼalee. Tsa kʼoasʼiaan, je Jeobá koaan kʼoekjaoʼakao je Na̱i, nga kʼoakitso nga tsín ʼya xi kixi koaitʼale Niná (Prov. 27:11). Me tongatsʼi chjota nga tsín be josʼin tjínnele skoe̱xkón xi ngikʼa. Nʼio bʼailee kjoanda je Jeobá nga tsoyaná nga kʼoasʼin jchaxkoán xíngiaa josʼin mele. w17.03 1:13, 20, 21
Xipe 31 sá mayo
Je Asá kui kʼoakisʼin je xi kixi tjín ngixko̱n Jeobá (2 Crón. 20:32).
Kui choa̱le Asá je nʼaile kitjenngi je Jehosafat kʼoa kʼoakitsole je naxinandá nga tosi tonda je Jeobá katabexkón. Kisikasén kʼa je chjota jñani tjen tsakatéxoma kʼianga kitsoyale je naxinandá jmeni xi tso je libro jñani tjítʼa je kjoatéxomale Jeobá (2 Crón. 17:7-10). Je Jehosafat saʼnda ki ya ʼnde xi tsʼe Efraín nga tsakasenkao je chjota nga je Jeobá katabʼétsʼoa ijngokʼanile (2 Crón. 19:4). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá kui xi mele nga katabe ngatsʼi chjota xi tʼatsʼe, kʼoa ñá koaan kʼoainganʼioá nga katabe je chjota. Chjónangilee yaoná jebi: “A bʼenele yaona nga xinyasoan nga jngó jngó sá. A mena nga koa̱nsjaina jngo chjota xi tsjoale estudio nga kʼoati je Jeobá katasíxále. A bʼetsʼoale je Jeobá xi tʼatsʼe jebi”. Tsa kʼoénelee yaoná, je Jeobá koasenkaoná nga so̱kosjainá jngo chjota xi kʼuínyalee je Biblia. A tijnandañá nga kʼuínyalee Biblia jngo chjota ninga kʼia koa̱nmele skótʼaya kʼianga nikjáyaa. Si̱kjaʼaitsjeen nga je Jehosafat tsakasenkao je chjota nga je Jeobá kisixá ijngokʼanile. Ñá kʼoati machjén nga kuinyakoaa xi jekisikatío xále Niná kʼianga ʼmiyasoán. w17.03 3:10, 11