BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • es18 p. 57-67
  • Junio

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Junio
  • Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2018
  • Subtítulo
  • Bixine 1 sá junio
  • Xoto 2 sá junio
  • Taingo 3 sá junio
  • Lune 4 sá junio
  • Majte 5 sá junio
  • Mixkue 6 sá junio
  • Xipe 7 sá junio
  • Bixine 8 sá junio
  • Xoto 9 sá junio
  • Taingo 10 sá junio
  • Lune 11 sá junio
  • Majte 12 sá junio
  • Mixkue 13 sá junio
  • Xipe 14 sá junio
  • Bixine 15 sá junio
  • Xoto 16 sá junio
  • Taingo 17 sá junio
  • Lune 18 sá junio
  • Majte 19 sá junio
  • Mixkue 20 sá junio
  • Xipe 21 sá junio
  • Bixine 22 sá junio
  • Xoto 23 sá junio
  • Taingo 24 sá junio
  • Lune 25 sá junio
  • Majte 26 sá junio
  • Mixkue 27 sá junio
  • Xipe 28 sá junio
  • Bixine 29 sá junio
  • Xoto 30 sá junio
Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2018
es18 p. 57-67

Junio

Bixine 1 sá junio

Jé tsjoatʼale joni xi saká (Juec. 11:31).

Je Jefté tojngo koanni tsotile, kʼoa tojé tsotile xi koa̱n ntje̱le koa̱nni xi tsʼe koa̱n je nangile (Juec. 11:34). Ninga kʼoalani, je Jefté i kitso: “Jekitsjoale énna je Jeobá kʼoa alikui koa̱n koase̱nne énna” (Juec. 11:35). Jebi kui xi bakóná nga nʼio kisʼele kjoamakjain je Jefté. Je Jeobá kisasenle jmeni xi kitsjoatʼale je Jefté kʼoa kisichikontʼain. Tsa ñálañá, a kʼoakji tse kjoamakjain kisʼená joni tsa Jefté. Kʼianga tsakʼaitʼalee yaoná je Jeobá, kʼoatsakʼinlee nga kui kʼoasʼiaan josʼin mele. ʼYañá nga sakʼoa likui choa ñʼai tíjna nga kʼoanʼia. Tobʼelañá, jónʼia kʼianga kui síjéná je Jeobá jmeni xi tsín tsjoachaa. Tsa kʼoakji kjoamakjain tjínná joni Jefté, si̱tjosonñá jmeni xi tsakʼinlee je Jeobá kʼoa kao kjoatsjoa kʼoasʼianñá. ʼYañá nga ngisa tse kjoanichikontʼain tsjoáná je Jeobá (Mal. 3:10). w16.04 1:11, 14, 15

Xoto 2 sá junio

Je xi tjín xo̱ño, katinyáñole jotsole naxinandále Cristo je Espíritu Santo (Apoc. 2:7).

Je Jesús kao nganʼiotsjele Niná bándiaanile je jtín. Je nganʼiotsjele Niná basenkaoná nga tsín ya tsaojiaan jmeni xi satíobasenná, nga kao kjoanʼiojin ʼmiyasoán kʼoa nga kui chjoejiaan jmeni xi ndatjín. Kuinga nʼio chjínile nga kʼoénelee yaoná nga kjuian ngantsjai je kjoajtín xi satíoná. Nga̱ kʼoasʼin koasenkaoniná je nganʼiotsjele Niná. Nkjín kʼa nga kui chotʼayajiaan tʼatsʼe josʼin tíbitjoson jmeni xi tongini kitso je Biblia. Kui xi basenkaoná nga ngisasa sʼejngo tokoán nga sitjoson je Jeobá jmeni xi tso. Xi ijngosani, tsjoánganʼioná je kjoanokjoaya xi faʼa, kʼoati tsjoánganʼioná nga tsjoá énle je ndsʼee kʼoa nga ñaki ni̱ma̱le nroajinni nga sele je Jeobá (1 Cor. 14:26). Kʼoati tsjoánganʼioná nga chjakaonajmiá je ndsʼee nga kjesa fitsʼiajin je kjoajtín kʼoa tsa kʼiaje̱ nga jefetʼa, nga̱ mandosin kjoaixile xi tʼatsaan (1 Cor. 16:17, 18). w16.04 3:6, 7

Taingo 3 sá junio

Chjotana tikao je chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá (Mat. 28:19, TNM).

Je Jesús kʼoakitso jñani tjen kuitsoyason je chjotale. Kʼoakitso nga kuitsoyasonle “ngatsʼi naxinandá” je énnda chjotse xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Kʼoakitso nga chjotatjenngile Jesús sikao je chjota “ngakjijnda naxinandá” (Mat. 24:14). Kuinga je xi chjotale Cristo ma tjínnele kuitsoyason je énnda chjotse ngakjijnda Sonʼnde. Toñá ñá xi testigole Jeobá maa xi kʼoasʼin tinitjosoán jmeni xi tongini kitso je Jesús, nga sa̱kóyason je énnda chjotse jngo tjíjtsa Sonʼnde. Ánni kʼoabixónsíñá. Tobʼelañá, ya Estados Unidos, 600 jmi mani xi nyatítjonle relijión xi chjotale Cristo tsole yaole. Tonga jngo miyón kao jao sientola jmi mani je testigole Jeobá xi tjíotsoyason ya naxinandá jebi. Kʼoa jngo tjíjtsa Sonʼnde, ñola siento jmi mani je naʼmi xi katóliko, tonga je testigole Jeobá tsʼato jin miyón mani kʼoa 240 naxinandáyʼai tjíotsoyason. Jebi kui xi bakóná nga ñá xi testigole Jeobá maa tiʼmiyasonñá jngo tjíjtsa Sonʼnde. Nga kʼoatinʼia jé Jeobá tíbitjongʼa (Sal. 34:1; 51:15). w16.05 2:13, 14

Lune 4 sá junio

Je chjota xi yaole síjtile kjoabixkan básjai, kʼoa je xi majtile tsee jée sokóle (Prov. 29:22).

Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tiʼyañá nga to kjoa tíbichómani nga toje bʼa yaole chjota. Nʼio nkjín chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tiʼndele nga je kʼoakuitso jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Tojé síkjaʼaitsjen yaole kʼoa mele nga ngisa ngʼa koatiole xi ngikʼa (Gén. 3:1-5). Kʼoa nga jme xi sʼín alikui kui fini tsa sikiʼaon xi kjaʼaí. Nga kʼoasʼín kjoabixkan bichómani. Kʼianga kitsoya je Jesús ya jngo jko̱nindo, kui kitsoyale je chjotale nga nyʼán katabatiokao xi kjaʼaí ninga sakʼoa kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín jme xi kuinje̱le nga kʼoasʼin. Nkjín koya kjoafaʼaitsjen kitsjoale nga koa̱nle kʼoendajin je kjoa xi sʼe̱le. Tobʼelañá, kʼoakitsole nga nda chjota katama, nga nyʼán katabatiokao xi kjaʼaí, nga tsín yaole katasíjtile, nga tiʼa katabʼéndajinni kjoa xi sʼe̱le kʼoa nga tsjoake katama je xi jtike (Mat. 5:5, 9, 22, 25, 44). w16.05 1:4, 5

Majte 5 sá junio

Mena kʼoasʼian je xi ndatjín, tonga likui kuichotjenngile nga kʼoasʼian (Rom. 7:18).

Nga kjesa mangínsʼenngindájián nkjín kjoanla koya josʼin kinindayaa yaoná. Nga̱ kʼoasʼin kinitjosonñá jmeni xi tso je Biblia. Tonga tsakui nichxin jchaa nga machjénná nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná nga kʼoakoa̱nkjoaan jokjoan je Niná kao Cristo (Efes. 5:1, 2; 1 Ped. 2:21). Tobʼelañá, tsakui nichxin kʼoasʼin nganá nga totsín sasénná tojmeni kʼoa tsa nʼio nikʼaxkiaa xi kjaʼaí. Kʼoa tsakui nichxin likui kui kʼoanʼia xi ndatjín nga tokui nokjonlee jokuitso kʼoa josʼin sikjaʼaitsjen xi ngikʼa. Kʼoa tsa jenkjín nó tibʼenelee yaoná nga tinindayaa tonga tsa tojo ñʼai maná. Tojo chjotajée maa, tojo saténgiñá ninga jenkjín nó tsangínsʼenngindá (Col. 3:9, 10). Tsakui nichxin sakʼoa chʼaotjín xi nimetokoán kʼoa tsa chʼaosʼin nikjaʼaitsjeen, kʼoa tsa ñʼai maná nga nindayaa yaoná jokjoaan. Tsakui nichxin jenʼio nkjín nó nga kui tibixkantʼakoaa (Sant. 3:2). w16.05 4:3-5

Mixkue 6 sá junio

Je Jeobá tsjoále kjoañʼai je xi tsjoake, kʼoa bále ngatsʼi ʼndíle xi kjoétjao (Heb. 12:6).

Tjínkʼa chjota xi kʼoatso nga kʼia bechjí je kjoabichakjáyale xijchále kʼianga jexijchá ma tsanda je. Kʼianga jemajchíngaa, ʼyachjíñá nga tsakatekjáyaná je xijcháná nga̱ kuinga tsjoakená nga kʼoakisʼinni (Heb. 12:5, 11). Je Jeobá tsjoakená nga̱ xtile maa. Kuinga kao kjoatsejta batekjáyaniná kʼoa síndayaniná. Kui xi mele nga kui xi ndatjín chjoéjiaan, nga tsjoa sʼe̱ tokoán kʼoa nga tsjoacha katamaa nga̱ Nʼainá mani (Prov. 23:15). Tsín mele nga kjoañʼai chja̱ʼá kʼoa nga kuiyá tsa tsín kʼoakoa̱nniná je jéená (Efes. 2:2, 3). Nga kjesa ʼyajián je Jeobá, tsakui nichxin tsín kʼoakoankjoaan josʼin sasénle. Tonga jé tsakasenkaoná nga tsʼantjaiyaa kʼoa jenda nʼia ndʼaibi (Is. 11:6-8; Col. 3:9, 10). w16.06 1:7, 8

Xipe 7 sá junio

Toʼyani xi nangitokon joni je ʼndítibe, jebi xi ngisa títjon ya kjoatéxomale ngʼajmi (Mat. 18:4).

Me tongatsʼi xtiʼndí nga nangitokon kʼoa nga nrʼoé jmeni xi ʼmiyale (Mat. 18:1-3). Kuinga tjínnenile je xi xijchá ma nga kuitsoyale je xtiʼndíle xi tʼatsʼe Niná kʼoa nga tsjoake katama je Énle Niná nga sʼasa ʼndí kjoan (2 Tim. 3:14, 15). Tsa mele xi xijchá ma nga nda sʼin je xtiʼndíle, jé kjoanla títjon tsjoake katama je Énle Niná kʼoa katasítjoson jmeni xi tso je Biblia. Tsa kʼoasʼin, ngisaa choa ñʼai koa̱nle je xtiʼndíle nga tsjoake koa̱n je Énle Niná kʼoa kʼianga kuichákjáyale skoe̱ní nga kuinga kʼoatínikaoni nga tsjoacha. Tsa nangitokon koaan ngantsjai, tsa si̱tjosonlee je Jeobá kʼoa kui kʼoasʼiaan ngantsjai josʼin mele, nʼio chjí skoe̱konná josʼin chjí tsabekon je Daniel (Dan. 10:11, 19). Je Jeobá tosi tonda sindayaná kao je Biblia, nganʼiotsjele kʼoa kao naxinandále. w16.06 2:14, 17

Bixine 8 sá junio

Jekisakona David, ʼndíle Isaí, jngo chjota xi tjínjngolekon ni̱ma̱na (Hech. 13:22).

Kʼoalati si̱kjaʼaitsjeen je rey David. Nda chjota koan kʼoa kuinga nʼio tsjoake koanni je Jeobá (1 Sam. 13:13, 14). Tonga je David kʼoati nʼio ai je jée xi tsakajngi. Tobʼelañá, ñandia kʼianga je kisichajngikao je chjoónle Urías, xi sondadole koanni. Nga kʼia, je Urías kjoajchán ki. Kʼoa je chjoónle Urías ʼndí tsakʼa. Kʼoa nga tsín koanmele je David nga tjín xi sʼe̱jinle jmeni xi kisʼin, kʼoakitsole je Urías nga katafi ya niʼyale. Kui xi mele nga katabajnakao chjoónle je Urías ánni nga kʼoasʼin sikjaʼaitsjensíni je chjota nga tsʼe ʼndí. Tonga je Urías tsín ki ya niʼyale. Kʼoa kuinga je David tosa kʼoasʼin tsakʼéndajinni nga ya katanikʼienjin kjoajchán. Je David kao familiale tse kjoañʼai tsakjaʼá nga kʼoakisʼin (2 Sam. 12:9-12). Tonga je Jeobá koanmake kʼoa kisichatʼale. Je Jeobá be nga kui xi ndatjín mele kʼoasʼin je David (1 Rey. 9:4). Tsa yalani tsakiyoaa nga kui nichxin, jósʼin kinikjaʼaitsjeen tʼatsʼe jme xi kisʼin je David. A tsín tikinixánilee je Jeobá. w16.06 4:7

Xoto 9 sá junio

Tjenyatokon tiyo nga̱ likui ʼyao kʼiáni nga kʼoakoa̱n (Mar. 13:33).

Ñá xi testigole Jeobá maa kuenta nʼia jmeni xi kitso je Jesús. Ánni. Nga̱ ʼyañá nga jenichxin fetʼa tiyoaa ndʼaibi kʼoa nga tojeme koaitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse (Dan. 12:4; Mat. 24:21). Tojo kitso je Jesús, je naxinandále Niná tjíotsoyason énnda chjotse jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kʼoati tiʼyaa nga tísʼe kjoajchán, chʼin, cháonnʼio, kjinrá kao kjoatsʼen. Kʼoa nʼio nkjín xi nyatítjonle relijión xi tjíobʼanachale chjota (Mat. 24:7, 11, 12, 14; Luc. 21:11). Jemená nga katafaʼai je nichxin nga kjoaʼaí je Jesús kʼoa nga kʼoakatasʼín josʼin mele Nʼaile (Mar. 13:26, 27). Tonga xi tsín ʼyaa kui kʼiani koaitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse. w16.07 2:2-4

Taingo 10 sá junio

Kuinyachrianlee, tsokʼoa, je xi tíjnason yáxilele, xi tjínle kjoanda (Heb. 4:16).

Nga tjínle kjoanda Niná koaan kʼoétsʼoalee. Xi totʼatsʼe Jesús koaan kʼoétsʼoalee je Jeobá tojme orani. Nʼio tse kjoanda tjínná nga ma bʼetsʼoalee. Je Pablo i kitso: “Kʼia nga tiyokoaa Cristo kjaínga nda nʼiotakoán, kʼoa koaan kuitjásʼeen nga lijme xi xkón koa̱nná, nga̱ makjainná tʼatsʼe nga je” (Efes. 3:12). Je Pablo kʼoakitso nga Niná kʼoétsʼoalee kʼianga nganʼio machjénná “jméni nga koa̱nsjaisíniná kjoanda xi koasenkaoná kʼia nga koa̱nchjénná” (Heb. 4:16b). Kʼianga kjoa bitjatojiaan, koaan je Jeobá si̱jélee nganʼio. Je Jeobá nrʼoéná ningalani tsín tjínnele kʼoasʼin. Jé síchjén je ndsʼee xi tjío ya jinjtín nga basenkaoná. Nga nrʼoéná kʼianga bʼetsʼoalee, koaan i̱ kuixoán: “Jé Nainá xi basenkaona, likui tsakjonnia. Jmé xi koa̱n sikaona chjota” (Heb. 13:6). w16.07 3:12, 13

Lune 11 sá junio

Sara kisitjosonle Abraham, naina kitsole. Kʼoa jon ño xtiyánchjínle Sara (1 Ped. 3:6).

Je Noé kao xtile tojngó jngó yánchjín kisʼele. Tonga nga jejaʼato Jtsínʼio, nʼio nkjín chjota xi nkjín yánchjín kisʼele. Nʼio nkjín ʼnde jñani nʼio kisʼe kjoachajngi. Saʼnda kisichajngi nga tsabexkón ninále. Kʼianga kicho Abrahán kao Sara ya Canaán, tsabee nga kjoachajngi sʼín chjota xi ya tsʼe kʼoa nga tsín bexkón je kjoabixan. Kʼoakoanchon ya naxinandá Sodoma kao Gomorra, kuinga kisikjesonni je Jeobá. Tonga je Abrahán alikui kʼoakisʼin josʼín je chjota xi ya tsakatio. Nda tsakasentítjonle je niʼyale. Kʼoa je Sara kʼoati nʼio nda choa̱ tsakʼéjna nga̱ tsabexkón je xʼinle (1 Ped. 3:3-5). Je Abrahán, jngo chjoón xi je Jeobá bʼétsʼoale tsakásjaile je Isaac. Kʼoa xijekoanni, je Isaac kʼoati kisikao je Jacob. Je xtile Jacob yaa kinroani je xi 12 ntje̱le naxinandá Israel. w16.08 1:10

Majte 12 sá junio

Je xi tochoa mani jmi koa̱n, kʼoa je xi ʼndí kji kui kʼónya jngo naxinandá xi nʼio tse nganʼio tjínle (Is. 60:22).

Je én jebi jetíbitjoson nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi. Kʼianga nó 2015, je testigole Jeobá xi tjíotsoyason jngo tjíjtsa Sonʼnde 8,220,105 mani. Je Jeobá i kitso tʼatsʼe josʼin koa̱nnkjínya je chjota xi tjíojin naxinandále: “An Jeobá, ansoa sixátíyale nga kuichoka nichxin”. Jebi kui xi tsonile nga sa tse sa tse xá tjínná. A tibʼenelee yaoná nga tiʼmiyasoán kʼoa nga tiʼmiyalee chjota je Énle Niná. Nʼio nkjín ndsʼee kao tichjaa xi precursor regular kʼoa xi precursor auxiliar sʼin tjíosíxá. Kʼoa tjínkʼa xi kjaʼaí naxinandá tjíofikatio nga ya tjíofitsoyason. Kʼoa kʼoati tjín xi ya tjíosíxá jñani tjíosʼenda Ndʼia jña chotʼayá. Kuinga nʼio nkjín ndsʼee machjénsíni nga xki̱ nó nga siervo ministerial katama kʼoa nga chjotajchínga sʼin katabatio je xi siervo ministerial jema. Nʼio tse xá tjínná ngatsʼiaa, ni xi xʼin ni xi yánchjín (1 Cor. 15:58). w16.08 3:1, 2

Mixkue 13 sá junio

Je ntsja Jeobá ali tsa kotojin kji (Is. 59:1).

Nga to chriankʼia kitjoni ya Egipto je chjota israelita, jé kichone je chjota amalequita. Je Moisés kʼoakitsole je Josué nga je katabándiaale je chjota israelita nga koaikján kao chjota amalequita. Xijekoan, je Moisés yaa ki jñani tíjna jngo nindo kao Aarón kʼoa kao Hur. Yaa kiskotsennile josʼin kiskan. A kuinga ya kini nga kitsokjon. Mai. Je Moisés jebe jmeni xi sʼin nga katanjele je chjota israelita. Kiskoéni nga jao ntsja je yánise xi yʼa xi je Niná kitsjoale, kʼoa kiskomingʼa. Nga tjenmingʼale, je Jeobá tsakasenkao je chjota israelita nga kinjele. Tonga nga bijtale je Moisés kʼoa nga mʼaonjen je yá, jé chjotakontrale síkinje. Kuinga je Aarón kao Hur tsakinyakaoni je Moisés. Je Biblia kʼoatso nga kiskoé jngo la̱jao̱ kʼoa yaa kikaole Moisés nga tsakʼejnane. Kʼoa jé Aarón kao Hur tsakinyangi ntsja Moisés nga jngó jngó jngoa, kʼoa kʼoasʼin tsakinyangi ntsja saʼnda nga kiskantjai je Tsʼuí. Kʼoa jé chjota israelita kinjele kjoajchán xi totʼatsʼe nganʼiole Niná (Éx. 17:8-13). w16.09 1:5-7

Xipe 14 sá junio

Kʼianga mena nga kʼoasʼian xi ndatjín, je xi chʼaotjín tíjnajinna (Rom. 7:21).

Je Pablo koanjinle nga koa̱n sikinjele xi chʼaotjín kʼianga kʼoetsʼoale je Jeobá, nga sijéle nganʼio kʼoa nga sʼe̱le kjoamakjain tʼatsʼe kjoabʼechjíntjaile Jesús. Kʼoa ñá kʼoati koa̱n si̱kinjelee xi chʼaotjín kʼiatsa kjuintjenngiaa je choa̱le Pablo, nga sʼe̱ná kjoamakjain nga tsakʼéchjíntjainá Jesús kʼoa nga si̱nʼiotʼaa je Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱ná ʼndele nga toñá si̱nʼiotʼaa yaoná. Sakʼoaa tsjoáʼnde je Jeobá nga bakoá jokji makjáojinná kʼiatsa jngo kjoa tibitjatojiaan. Tobʼelañá, jméni xi sʼiaan tsa chʼintáo ska̱tʼale jngo xíngiaa kʼoa tsa maije̱ tsín kixi jmeni xi koa̱ntʼain. Kʼoa jméni xi sʼiaan kʼiatsa ñá xokoa̱ntʼeen. Kʼiatsa ninʼiotʼaa je Jeobá si̱jéjinlee nga katatsjoáná nganʼio nga tosi tonda kixi kjuintʼalee, nga tosi tonda tsjoa sʼe̱ tokoán kʼoa nga tosi tonda miyoná koa̱nni (Filip. 4:13). Je choa̱le je choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse kʼoa kao nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kui tsoyaná kʼiatsa kʼoétsʼoalee je Jeobá tsjoáná nganʼio kao kjoanʼiojin nga tosi tonda ska̱ná je kjoa xi bitjatojiaan. w16.09 2:14, 15

Bixine 15 sá junio

Je chjota griego chʼao tsakatíole kon chjota hebreo (Hech. 6:1).

Je chjotale Cristo xi én griego male kʼoakitso nga tsín nda kjimasinle je ʼndíyánchjínkʼan xi én griego male. Je pastro tsakʼéndajin kjoa jebi, ñato chjotale Cristo xi jaʼaín griego tjínle kisikasén. Ánni nga je kiskoejinsíni xi jaʼaín griego tjínle. Tsakui nichxin kuinga ngisa nda sa̱tío kon je ʼndíyánchjínkʼan (Hech. 6:2-6). Sakʼoaa likui ʼyaa nga nʼio bʼetʼaná josʼin síkjaʼaitsjen chjota xi ya tsʼe jñani tsaan (Rom. 12:2). Tsakui nichxin je chjota ndaindʼianá, je chjota xi ñatjen nixá, kʼoa tsa je xi ñatjen mangián skuela chʼaosʼin síkʼaxki̱ je chjota xi xin naxinandále kao xi kjaʼaísʼin tsen yaole. A kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen tsanda ñá. Jóbixoán kʼianga ʼya xi besin je naxinandáná kʼoa jñani kitjenñá. w16.10 1:7, 8

Xoto 16 sá junio

Je kjoa xi tsínkui matsen xi tsʼe Niná koantsen saʼnda nga kisʼenda sonʼnde (Rom. 1:20).

Kʼianga chotsenlee jmeni xi tjín kʼoa nda nikjaʼaitsjenjiaan, tokʼoamaná josʼin koannda ngayeje. “Kui nga makjainná, machoyaná” nga tíjna je Niná ninga tsín matsen. Majinná nga nʼio chjine kʼoa nga nkjínsa koya jokjoan (Heb. 11:3, 27). Ngisasa tse xi koa̱njinná tʼatsʼe jmeni xi kisinda je Niná kʼianga kʼoéxkiaa jmeni xi tjíobe je chjota científico. Faʼaitʼa choa xi tʼatsʼe jebi ya video Las maravillas de la creación, je foyeto Obra de un Creador kao El origen de la vida, kʼoa kao libro ¿Existe un Creador que se interese por nosotros? Kʼoa ya rebista ¡Despertad! faʼaitʼa sakʼoa jmeni xi tso je chjota científico kao xi kjaʼaí chjota xi tsín makjainle tsakai nga tíjna je Niná, kʼoa kʼoatso anni nga makjainnile ndʼaibi. Kʼoa xi tiyani rebista jebi kʼoati faʼaitʼa xi “¿Casualidad o diseño?” ʼmi, kui tsoya tʼatsʼe cho̱ kʼoa jmeni xi koannda kʼoa kʼoatso nga ya kotsenle je chjota científico jokjoan xi sínda. w16.09 4:4, 5

Taingo 17 sá junio

Nda kinokjoani xi tʼatsʼe kjoamakjainle (Heb. 11:39).

Je choʼndale Niná xi bʼaxki̱ ya kapítulo 11 xi tsʼe Hebreos koankjainle nga sikjaʼáyanile je Jeobá. Likui ya kiskoyale nga ngʼajmi koai, nga̱ kjesa kui kjoachoya tsjoájin je Jesús nga kʼia (Gál. 3:16). Kui kiskoyale nga i̱ Sonʼnde koatio kʼianga jeʼndenaxó koa̱n (Sal. 37:11; Is. 26:19; Os. 13:14). Ya Hebreos 11:13 kʼoatso nga je choʼndale Jeobá xi kixi koan, koankjainle nga kuitjoson jmeni xi tongini kitso je Jeobá ninga “tokjin kiskotsennile, kʼoa koantsjoale joni tsa kikʼáyandiaa”. Jebi kui xi tsonile nga kui kiskoyale nga ya koatio ya sonʼnde chjotse kʼoa kui kiskaniya jko̱ nga jeya tjío. Jngo choʼndale Niná xi bʼaxki̱ jé Abrahán. Je Jesús kʼoakitso nga je Abrahán “kjaínga koantsjoale nga kuicho be” je nichxin nga kuitjoson jmeni xi kitso Niná (Juan 8:56). Je Sara, Isaac, Jacob kao xi kjaʼaísa choʼndale Niná kʼoati kui kiskoyale nichxin nga jekoatexoma Chjotaxále Niná i̱ Sonʼnde (Heb. 11:8-11). w16.10 3:4, 5

Lune 18 sá junio

Tʼetsʼoalao Niná ngantsjai (Efes. 6:18).

Je Jeobá kui nganʼiotsjele kisichjén nga tsakasenkaoná nga koanjinná xi tʼatsʼe je kao tʼatsʼe ʼNdíle kʼoa nga koankjainná xi tʼatsʼe (Luc. 10:21). Jósʼin bakoá nga ʼyachjiá jme xi kisʼin je Jeobá. Kʼiaa nga kʼoailee kjoanda ngantsjai nga títsjoáʼndená nga miyole kjimaa xi totʼatsʼe Jesús, xi tjentítjonná kʼoa xi ñaki síjngo josʼin makjainná (Heb. 12:2, TNM). Kʼoati machjén nga tosi tonda si̱tajaa kjoamakjainná. Xi koasenkaoná nga si̱tajaa kjoamakjainná kʼiaa nga kʼoétsʼoalee ngantsjai je Jeobá kʼoa nga ntsjaintsjai chótʼayá je Biblia (1 Ped. 2:2). Tsa nʼio tjínná kjoamakjain nga sitjoson jmeni xi tso Jeobá, kao kui koakoñá jmeni xi nʼia. Tobʼelañá, tosi tonda chja̱kaonajmíñá je chjota tʼatsʼe Chjotaxále Niná kʼoa kuinyakoaa nga chjotale Cristo katama. Xi ijngosani, tosi tonda “nda si̱xá tʼatsʼe ngatsʼi” kʼoa ngisaa “tʼatsʼe je xi kʼoati makjainle” (Gál. 6:10). Kʼoa tosi tonda kʼoénelee yaoná nga tsín tikʼoasʼianñá xi chʼaotjín nga̱ tsín mená nga si̱chaa je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá (Col. 3:5, 8-10). w16.10 4:11, 12

Majte 19 sá junio

Je Jeobá nʼio nda koanle josʼin kisinda je ngʼajmi (Sal. 136:5).

Tokʼoamaná josʼin tsakʼénda Jeobá je ngʼajmi, nga tjío chʼin chʼinle ngayeje. Kuinga kʼoati menile nga ndasʼin sʼe̱ndajin josʼin skoe̱xkón je choʼndale. Kui Biblia kitsjoaná je Jeobá nga tsoyaná jósʼin mele nga jchaxkoán. Tokʼiaa nga tsjoa sʼe̱ tokoán kʼiatsa kjuintjenngiaa josʼin bándiaaná je Jeobá kao naxinandále. Je chjota israelita kui kitjenngi je kjoatéxoma xi kitsjoale Niná kʼoa ñaki kisixá chʼin chʼin. Tobʼelañá, je yánchjín xi ya kisixá jña bitjasʼenñá ndʼianajñole Jeobá kisixá chʼin chʼin (Éx. 38:8). Xijekoanni, je David kʼoati tsakʼéndajin josʼin kisixá ya yo̱ngo̱ je naʼmi kao chjota levita (1 Crón. 23:1-6; 24:1-3). Je jtín xi kisatio kʼianga siglo 1, kʼoati kisixá chʼin chʼin. Jngoo cuerpo gobernante kisʼele, xi tsonile, jngo jtín koanni je chjota xi tsakándiaale je jtín. Nga títjon tojé pastrole Jesús xi kui xá kisʼin. Tonga xijekoanni, kʼoati tsakatiojin jtín jebi xi kjaʼaísa chjotale Cristo (Hech. 6:1-6). Nga kitsjoale kjoafaʼaitsjen kʼoa nga kʼoakitsole jmeni xi sʼin (1 Tim. 3:1-13; Tito 1:5-9). w16.11 2:3, 6, 8, 9

Mixkue 20 sá junio

Xi kui xá tíjnani nga si̱kʼéjnanʼio, kʼoasʼin si̱kʼéjnanʼio (Jer. 15:2).

Kʼianga nó 607 nga kjesa faʼaijin Cristo, je rey Nabucodonosor II kao chjotakjoajchánle, kichosíkje Jerusalén. Je Biblia kʼoatso nga je rey nʼio nkjín chjota kisikʼien. Alikui koanmake je xti, ni xi jejchínga kʼoa ni xi tjíomʼe. Tsakaká jñani tsaʼyaxkón je Niná kʼoa kisikixoya je xjáo xi kjindai naxinandá Jerusalén. Tsakaká je ndʼiale rey kao ngayeje tsojmichjíle (2 Crón. 36:17, 19). Je chjota judío alikui tokichonenjio jmeni xi koantʼain. Nʼio nkjín nó tongini kʼoakitsole je profetale Niná nga je chjota xi Babilonia tsʼe kuichosíkje tsa tosi tonda tsín sitjosonle Niná. Nʼio nkjín chjota judío xi ni̱kʼien kʼoa nʼio nkjín xi ya Babilonia koainikatíonʼio. w16.11 4:1, 2

Xipe 21 sá junio

Je xi jée ʼmi jaʼasʼenjin sonʼnde xi totʼatsʼe jngo chjota (Rom. 5:12).

Nga kʼoasʼin tsakajngijée je Adán, ngatsʼiaa tsakinná jée kao kjoabiya. Kuinga kʼoatsosíni Biblia nga “totʼatsʼe jngo kjoatsʼantjaikjoa xi tsʼe jngo chjotabe, kjoabiya tsakatéxoma”. Tonga je Jeobá nʼio tse kjoanda tsakakóná nga kitsjoa je Jesucristo, je xi tsakʼasjentjainá ngatsʼiaa (Rom. 5:12, 15, 17). Nga kisitjoson je Jesucristo “kjaínga nkjín xi chjotakjoakixi koa̱n” kʼoa sʼeele “kjoabijnachon ngantsjai” (Rom. 5:19, 21). Si̱kjaʼaitsjenla jebi: Je Jeobá nʼio tsakakóná kjoanda nga kitsjoa je ʼNdíle nga tsakʼéchjíntjainá tʼatsʼe jée kao kjoabiya. Koanjin tsa tsín kʼoakisʼin. Alikui bakinná jmeni xi kisʼin tʼatsaan je Jeobá kao Jesús. Nʼio bʼailee kjoanda nga koa̱n jchatʼa je jéená kʼoa nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin. Josʼin mangínkoaa yaoná kao kui bakonilee je Niná nga ʼyachjiá jmeni xi kisʼin tʼatsaan. w16.12 1:1, 6, 7

Bixine 22 sá junio

Je xi sísinle kjoale yaoná kontra file Niná, nga tsín nangi batiole kjoatéxomale Niná (Rom. 8:7).

Je Pablo i kitso: “Je xi sísinle kjoale yaoná, tjínle kjoabiya” (Rom. 8:6). Jmé xi tsoyanile jebi. Tsakui ngisa nʼio nisinlee “kjoale yaoná” si̱chajián je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá kʼoa tsínjin sʼe̱ná kjoabijnachon nichxin xi nroaján. Jósʼiaan nga tsín kʼoakatamaa. Koaan si̱kʼantjaiyaa yaoná. Si̱kjaʼaitsjenla je chjota xi jená kanikʼaxkiaa xi tsakʼejna ya Corinto. Tsakichonsjejin naxinandále Niná. Tonga kisikʼantjaiyaa yaole, alikui tikui kʼoakisʼinni je kjoa xi mele yaole kʼoa kisixá ijngokʼanile je Jeobá kʼoa tsje kikao yaole (2 Cor. 2:6-8). Ninga nʼio tse jée tsakajngi chjota xi tsakʼejna ya Corinto, koan kisikʼantjaiya yaole. Tsa jngo chjotale Cristo xi kui kʼoatísʼín jmeni xi mele yaole ʼndele nga kjoatéxomale Jeobá koaitjenngi, koaan sikʼantjaiya yaole. Nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kitso je Pablo koasenkaoná nga si̱kʼantjaiyaa yaoná. w16.12 2:5, 12, 13

Xoto 23 sá junio

Je Jeobá tikʼami je chʼáli, kʼoa jé koasenkaoli (Sal. 55:22).

Nda sʼe tokoán nga ʼyaa nga sikuindaná je Jeobá kʼiatsa je si̱kʼamiaa ngayeje kjoa xi tjínná. Je “Niná ngisa totse male sʼín ngayije kjoa jo kji xi nijé” (Efes. 3:20). Én jebi kui xi tsonile nga ngisa nʼio tse tsjoáná Jeobá jokji nijélee. Kʼianga sichikontʼainná je Jeobá, tjínnele nga sʼe̱ná kjoamakjain kʼoa nga si̱tjosonlee. Je Moisés i kitsole je chjota israelita: “Je Jeobá Nináli sichikontʼainli ya ʼnde xi tsjoákjoatjaoli nga ya kuijnai, tonga tokʼianí tsa ñaki nda si̱tjosuin, tsa nda kuinóʼyai jmeni xi tso je Jeobá Nináli kʼoa tsa nda si̱tjosuin je kjoatéxoma xi titsjoale ndʼaibi. Nga̱ je Jeobá Nináli ñaki kʼoasʼin sichikontʼainli jotítso” (Deut. 15:4-6). Nʼio nkjín koya tjínni anni nga ñaki makjainniná nga sichikontʼainná je Jeobá kʼiatsa tosi tonda kixi kjuintʼalee. w16.12 4:8, 9

Taingo 24 sá junio

Toxá kiskoejinnili je Jeobá nga naxinandále koai̱n (Deut. 7:6).

Tojé Jeobá xi tiʼndele nga kʼoasʼin tojmeni xi mele, tonga koaan chjénngilee josʼin síchjén je kjoandái xi tjínle. Tobʼelañá, je Jeobá kʼoasʼin kisichjén je kjoandái xi tjínle nga kiskoejin naxinandá Israel nga naxinandále koa̱n. Kuinga kiskoejinni nga kisitjoson jmeni xi kitsole je Abrahán, xi miyole koanni (Gén. 22:15-18). Xi ijngosani, je Jeobá ñaki kixi josʼin síchjén je kjoandái xi tjínle kʼoa bakó kjoatsjoacha. Kui tsakakó kʼianga tsakatekjáyale je chjota israelita xi tsín kisitjosonle. Kʼianga kʼoakoannile jmeni xi kisʼin je chjota israelita, je Jeobá tsakakóle kjoatsjoacha kao kjoamatokon. Kʼoakitsole nga sichatʼale kʼoa nga koakole kjoatsjoacha (Os. 14:4). Tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá kʼoasʼin síchjén kjoandái xi tjínle nga binyakao xi kjaʼaí. Nʼio nda choa̱ bʼéjnaná. Kʼianga kisinda Jeobá je ánkje kao chjotasonʼnde kitsjoale kjoandái. Jé Jesús títjon kisinda Niná kʼoa kʼoakisika jokji je. Jé títjon tsakʼaile kjoandái (Col. 1:15). Jósʼin kisichjén je kjoandái xi tsakʼaile. Kixi kitʼale Niná kʼoa alikui je Na̱i kitsjoanganʼiole nga yátsʼi̱n tsakasénle Niná. w17.01 2:3, 4

Lune 25 sá junio

Niná likui chajinle xáno kʼoa kao kjoatsjoacha xi tsakako xi tʼatsʼe jaʼaínle (Heb. 6:10).

Tsakui nichxin kinikʼantjaiyaa josʼin tiyoaa nga ngisasa nda tinixálee Niná. Tonga sakʼoaa kjaʼaí kjoa xosíkaoná nga bʼantjaiyani josʼin tinixálee Niná. Tsakui nichxin ngisa tse tinixálee ndʼaibi kʼoa tsa ngisa choaje̱. Tonga je Jeobá be jokji tjen kʼoakoa̱nná si̱xálee, ni sʼa xtiaa kʼoa ni jejchíngaa, ni chʼin tjínná kʼoa ni nda tiyoaa. Alikui kui síjéná jmeni xi tsín kʼoakoa̱nná. Je Jeobá nʼio tsjoa sʼele jmeni xi nʼia nga nixálee. Je Jesús kao kjoatsjoa kisitjoson je xá xi tsakánele je Nʼaile, kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan tsanda ñá (Prov. 8:30, 31). Tsa nangitokon maa, tsjoajin sʼe̱ tokoán tojme xá xi kʼoainá ya jinjtín. Alikuijin kui kjuinñá jme xá xi kʼoaile xi ngikʼa. Tosa tsjoa kʼoé tokoán jme xá xi tjínná nga̱ jé Jeobá títsjoáná. Kʼoati kui kjoanangitokon xosikaoná nga jchaxkoán je ndsʼee kʼoa nga kuinyakoaa kʼoa nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá xi kui xá tjíotsjoále (Rom. 12:10). w17.01 3:13, 14

Majte 26 sá junio

Joni tsa ʼndína, kʼoasʼin kisixákaona xi tʼatsʼe je énnda tʼatsʼe Cristo (Filip. 2:22).

Sakʼoaa kui xá bʼaile je xi sʼa xti nga je kotsenle jmeni xá xi sʼín je ndsʼee xi jejchínga xi jengisa tjínle kjoafaʼaitsjen. Xi ndatjín xi sʼin je ndsʼee xi sʼa xti kuinga katamale josʼin síxá je ndsʼee xi jejchínga. Je Timoteo ngisaa xti tikʼoajinni je pastro Pablo, tonga nkjín nó nga ñatjen kisixá. Je Pablo ñandia i̱ kitsole je chjotale Cristo xi tsakatio ya Corinto: “Kisikasénno Timoteo, ʼndína xi tsjoake̱, xi nʼiotʼakon nga tíjnakao Nainá. Timoteo sikjaʼaitsjenjinno xi tʼatsʼe ndiaana, josʼin tsoʼbakoa Cristo (1 Cor. 4:17). Jebi kui tsoyaná nga je Pablo kao Timoteo tsakinyakao xínkjín nga ñatjen kisixá. Je Pablo tsakʼasjeʼaa nichxinle nga tsakakóyale je Timoteo josʼin kuitsoya je Énle Niná, kʼoa je Timoteo nda koanle josʼin tsakʼinyale. Alikui jao tjínná nga Pablo nʼio tsabechjí je Timoteo kʼoa alikui jao kisʼele nga je Timoteo nda sikuinda je ndsʼe̱ xi tjío ya Corinto. Je xi chjotajchínga sʼin tjío koaan skénngi je choa̱le Pablo nga kuitsoyale je ndsʼee nga koa̱nle koandiaale je jtín. w17.01 5:13, 14

Mixkue 27 sá junio

Kjoaʼáyale xi kʼien, nda tsa kao chjota xi tjínle kjoakixi, kao chjotatsʼen (Hech. 24:15).

Nga tʼatsʼe Jeobá nroani je kjoabijnachon, Nʼaile koa̱n ngatsʼi xi kjoaʼáyanile (Sal. 36:9). Kuinga kʼoakitsoni je Jesús ya padrenuestro nga Nʼainá mani je Jeobá (Mat. 6:9). Je Jeobá kui xá kitsjoale je Jesús nga sikjaʼáyale je kʼien. Kuinga i̱ kitsoni je Jesús: “An nía xi sikjaʼáya, kʼoa an nía xi kjoabijnachon” (Juan 6:40, 44; 11:25). Je Jesús i kitso: “Toʼyanibe xi kʼoasʼin sʼín josʼin mele Niná, jebi xi ñaki ndsʼe, xi tichja, kʼoa xi na̱na” (Mar. 3:35). Je Jeobá kui xi mele nga katabʼétsʼoale je chjota xi nʼio “nkjín mani” xi tsín ʼya xi maxki̱le, xi kjuinroani “ngatsʼi ʼnde, kao ntje̱, kao naxinandá, kao én”. Chjota jebi tjínle kjoamakjain tʼatsʼe kjoabʼechjíntjai kʼoa sítjosonle Niná. Kʼoati bʼasjengʼa Niná kʼoa itso: “Kjoabitjontjai tjínle je Nináná, xi ya tíjnane je yáxilebe, kʼoa je Barré” (Apoc. 7:9, 10). w17.02 2:10, 11

Xipe 28 sá junio

Tikjaʼaitsjenjinnío je xi bándiaano (Heb. 13:7).

Tjen nó 1870, je Charles Taze Russell kʼoa kao xi miyole mani, kʼoasʼin tsabexkón Niná tojo tso je Biblia. Kʼoa tsakinyakao xi kjaʼaí chjota nga kʼoatisʼin skoe̱xkón Niná, ninga je xi kjaʼaí én male. Kuinga kui kisʼejnani je jtín xi Zion’s Watch Tower Tract Society ʼmi kʼianga nó 1884. Jé ndsʼee Russell xi tsakasentítjonle jtín jebi. Nga nʼio nda kiskotʼayajin jmeni xi tso je Biblia, alikui kitsokjon nga kʼoakitsole xi kjaʼaí nga tjín xi tsínni ya Biblia bʼangini jmeni xi tsoya je yo̱ngo̱, jolani tʼatsʼe Trinidad kʼoa nga kui tsoya nga bʼejnakon je ni̱ma̱ná kʼianga jebiyaa. Kʼoati koanjinle nga tsín ñaki xkoaan jchañá kʼianga kjoaʼaí ijngokʼa je Cristo, kʼoa nga nó 1914 kjoetʼa “nichxinle je chjota xi li judíojin” (Luc. 21:24). Je ndsʼee Russell kʼoasʼin kisichjén je nganʼiole, nichxinle kao tao̱nle nga kitsoyale chjota jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná. Alikui jao tjínná nga je Jeobá kao Jesús jé ndsʼee Russell kisichjén nga tsakándiaale je jtín nga kui nichxin. Alikui koanmele nga síxkón ni̱kao. Kʼianga nó 1896, jngo xo̱n kiski jñani kʼoatso nga tsín mele nga ʼya xi kʼoasjengʼa je kʼoa nijejinla ndsʼee xi xá kjinele. Kʼoati tsín koanmele tsa jngo jaʼaín kʼoaile xi ngʼa kuitjoni kʼoa tsa jngo jtín chjota xi jaʼaínle kʼoa̱. Xi jejaʼato nichxin, i kitso: “Je xá jebi ali tsʼe chjotajin”. w17.02 4:8, 9

Bixine 29 sá junio

Je chjota xi tjínle kjoachjine machoyale josʼin tsoʼba (Prov. 14:8).

Ngatsʼiñá nga tjínnele chjoejiaan jmeni xi nʼia. Tjín jmeni xi nʼio tjínle kjoandosin chjoejiaan kʼoa tjín jmeni xi mai. Tojmeni xi chjoejiaan sakʼoaa ndasʼin bichómani kʼoa sakʼoa mai. Tsa nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan, tsakui nichxin tsín nʼio nkjín kjoa sʼe̱ná kʼoa nyʼán kuiyoaa. Tonga tsa tsín nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan, tsejin kjoa kuiyojiaan kʼoa tsínjin nda sa̱tío tokoán. Jméni xi koasenkaoná nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan. Tjínnele sʼe̱ná kjoamakjain nga je Niná koasenkaoná. Tjínnele ñaki kʼoakʼoé tokoán nga mele koasenkaoná kʼoa nga tsjoáná je kjoachjine xi machjénná. Xi kʼoati koasenkaoná kuinga sʼe̱ná kjoamakjain tʼatsʼe jmeni xi tso je Énle Niná kʼoa nga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá (Sant. 1:5-8). Tsa ngisasa si̱miyoaa je Jeobá kʼoa tsa tsjoacha koaan je Énle, ngisajin si̱nʼiotʼaa nga ngisa be jmeni xi koasenkaoná. Kʼoa kui xi koasenkaoná nga títjonkjoanla kui kjoásjee jotso je Énle Niná nga kjesa jme xi nʼiajián. Jméni xi koasenkaoná nga koa̱nná nga kui xi ndatjín chjoéjiaan. w17.03 2:2, 3

Xoto 30 sá junio

Ji tininʼiotʼalaijin (2 Crón. 20:12).

Tojo kisʼin je nʼaile, kʼianga nʼio nkjín chjotakjoajchán kichone naxinandá Judá, je Jehosafat jé Jeobá kisinʼiotʼa nga je koasenkao (2 Crón. 20:2-4). Je Jehosafat nʼio kitsokjon. Kuinga je Jeobá kisijénile nganʼio kʼoa kʼoakitso nga je kʼoa kao naxinandále likui koa̱nle sikinjele je chjotakontrale. Kʼoati kitsole nga tsín be jmeni xi sʼin. Je Jehosafat alikui jao kisʼele nga je Jeobá koasenkao, tojo tso je testo xi kamaxkia ndʼaibi. Joni je Jehosafat, tsakui nichxin likui ʼyaa josʼin kʼoéndajiaan jngo kjoa kʼoa tsa saʼnda kuijkoán (2 Cor. 4:8, 9). Si̱kjaʼaitsjeen jokisʼin je Jehosafat. Yaa ngixko̱n naxinandá tsakʼétsʼoale je Jeobá kʼoa kʼoakitsole nga tsínle nganʼio nga sikinjele je chjotakontrale (2 Crón. 20:5). Tsa jko̱ sʼin tijnalai je familiali, koaan chjénngi jokisʼin je Jehosafat. Kʼiatsa kjoa tibitjatojin kʼoa tsa tsín ʼyai josʼiain, tijélai je Jeobá nga katabasenkaoli ji kao familiali. Ali masoajinli nga ya ngixko̱n familiali si̱jélai nganʼio je Jeobá. Kʼoasʼin skoe̱ni nga nʼio ninʼiotʼai je Jeobá. Koasenkaoli je Jeobá tojosʼin tsakasenkao je Jehosafat. w17.03 3:12, 13

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani