Julio
Taingo 1 sá julio
Kʼoatikaonái jotsakʼinlai (Juec. 11:36).
Nga Jeobá kisixále je tsotile Jefté, alikui kini ninga mele kuixan kʼoa sʼe̱le xti. Jósʼin koa̱n chjénngiaa choa̱le. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, jmi mani je xti xi tjíosíxále Niná xi koyakaola ninga jemele kuixan kʼoa sʼe̱le xti. Kui xi mele nga kuikjoanla xá xi tsʼe Jeobá sʼin. Kʼoa nʼio nkjín je ndsʼee xi jejchínga xi kʼoasʼin síchjén nichxinle kao nganʼiole nga Niná síxále kʼoa ngisaa choa nichxin síkʼayale je xtile kao xtindaile. Tjínkʼa xi ya tsjoánganʼio nga sʼenda ndʼia jña ʼyaxkón Niná. Tjínkʼa xi ya fi Skuela xi síchjine je xi bakóyason tʼatsʼe Chjotaxále Niná kʼoa yaa fi ya jtín jñani ngisa machjén xi tsoyason. Je Jeobá alikʼia sichajin jmeni xi sʼín ngatsʼi ndsʼee jebi (Heb. 6:10-12). Kʼoa ji, a tijnandaní nga tsín yaoli kʼuínni nga ngisa tse si̱xálai Jeobá. w16.04 1:16, 17
Lune 2 sá julio
Tojngo koa̱njtín, kʼoa tojngo koa̱n xi skóʼnda (Juan 10:16).
Je Jesús kʼoasʼin kisingósonkao yaole josʼín jngo xi barré koʼnda kʼoa je chjotale yaa kisingósonkao je barré. Nga jngo nyʼoá mani je barré ñaki jtín batio ngantsjai kʼoa jé fitjenngile je xi koʼnda. Tsa jaolani barré xi ya tjíotsoma ya sonnindo, tsa jao xi ya tjíotsoma jña konga chon kʼoa tsa jngo xi xin tsoʼba, alikuijin tojngo nyʼoá mani nga aon barré jebi. Kʼoatisʼinni tsanda ñá, tsa mená nga “tojngo” jtín koaan kʼoa “tojngo koa̱n” xi koandiaaná, machjénní nga kjuian ngantsjai je kjoajtín xi satíoná ánni nga jtín sʼin kuiyosíñá kao je ndsʼee. Je kjoajtínná basenkaoná nga jtín sʼin biyoaa joni jngo familia xi tsjoake xínkjín (Sal. 133:1). Tjínkʼa ndsʼee xi tsín titsjoakeni xijchále kʼoa tsa ndsʼe̱ nga testigole Jeobá koan. Tonga je Jesús kʼoakitso nga tsjoále je familia xi tsjoake koa̱n kʼoa xi sikuinda (Mar. 10:29, 30). Tsa kjuian ngantsjai je kjoajtínná, kʼoasʼin skoe̱ná je ndsʼee joni jngo nʼai, joni jngo na̱ kʼoa tsa joni jngo ndsʼe̱. Tsa si̱kjaʼaitsjeen jebi, kʼoénejinlee yaoná nga tsín si̱chaa je kjoajtín xi satíoná. w16.04 3:9, 10
Majte 3 sá julio
Kʼianga bʼetsʼoalao Niná, tichatʼalao tsa jme xi tjínno tʼatsʼe kontrano, ánni nga je Nʼaino xi tíjna ngʼajmi kʼoati sichatʼasínino (Mar. 11:25).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, jé Jeobá ʼyaxkoán kʼianga bʼetsʼoaa, kʼianga ʼmiyasoán kʼoa kʼianga mangián je kjoajtínná. Tonga tsa tsín nyʼán tiyokoaa je ndsʼee, alikui sa̱sénle Niná josʼin tiʼyaxkoán. Tsa mená nga miyole Niná koaan, tjínnele nga si̱chatʼalee xíngiaa kʼianga saténgi (Luc. 11:4; Efes. 4:32). Je Jeobá kui xi mele nga si̱chatʼalee xíngiaa kʼoa nyʼán kuiyokoaa xíngiaa. Kuinga chjónangisínilee yaoná jebi: “A tsín ñʼai mana nga sichatʼale je ndsʼee. A tsjoake̱ña nga ya batejnakoa”. Tsa ñʼai maná nga nichatʼalee xíngiaa, si̱jélee nganʼio je Jeobá kʼoa je koasenkaoná (1 Juan 5:14, 15). w16.05 1:6, 7
Mixkue 4 sá julio
Je énnda xi tʼatsʼe je kjoatéxomale ngʼajmi kuinókjoayani ngakjijnda sonʼnde (Mat. 24:14).
Jókji tse kʼuínyason jmeni xi kitso je Jesús. Kʼoakitso nga sa̱kóyason saʼnda nga kjoaʼaí kjoafetʼa. Ñá xi testigole Jeobá maa tiʼmiyasonñá nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi nga̱ kui tíbasenkaoná je nganʼiotsjele Niná (Hech. 1:8; 1 Ped. 4:14). Tjínkʼa chjota xi kjaʼaí relijión tjíojin xi kʼoati tso nga tjínle nganʼiotsjele Niná. Tonga a kʼoatjíosʼín jotinʼia ñá xi testigole Jeobá maa nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi. Tjínkʼa xi mele kʼoasʼin kuitsoyason jotinʼia, tonga alikui kjimale kʼoatjíosʼín. Tjínkʼa xi mele kuitsoyason, tonga tochoatse mele kʼoasʼin. Kʼoa tjínkʼa xi xki̱ niʼya tsoyason, tonga tsínkui tsoyason je énnda chjotse xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Alikui kʼoatjíosʼín jokitso je Jesús. w16.05 2:13, 16
Xipe 5 sá julio
Ndsʼe, katasʼeno kjoatsjoa, kixi katamao, katasʼeno kjoanijetokon. Tongóson sʼin tikjaʼaitsjaon, nyʼán tiyo (2 Cor. 13:11).
Je pastro Pablo i kitso: “Chja̱ʼaxinlao yaono je ni̱ma̱no xi jchínga xi kjaínga tokoanngale kjoa xi chʼao tjín jo tso kjoatsjoale yaono xi tobʼanacha, josʼin tsangínkao yaono ngasʼa. Kʼoasʼin katamachjotseya jo tjín kjoafaʼaitsjenno. Chjóao je ni̱ma̱no xi chjotse, xi ngoyale Niná kisʼendani kao xi tjínle kjoakixi kʼoa kao xi ñaki tsje” (Efes. 4:22-24). Jebi kui xi tsonile nga tosi tonda chʼa̱sjee nganʼio nga si̱ndayaa yaoná kʼoa nga kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Niná. Ni sʼa choa kʼoa ni jenkjín nó nga tinixálee je Jeobá, tojo nʼio tse xi koa̱nsa chótʼayá tʼatsʼe. Kʼoa je Biblia koasenkaoná nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná nga kʼoakoa̱nkjoaan jokjoan Jeobá. w16.05 4:8, 9
Bixine 6 sá julio
Je Jeobá batekjáyale je xi tsjoake (Prov. 3:12).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá jtín sʼin tísíkatíoná kʼoa nyʼán sʼin tísíkatíoná nga títsoyaná kʼoa nga tísíndayaná (Is. 64:8). Ndasʼin tiyoaa ninga chʼao chon sonʼnde. Kuinga jeʼyaa je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi kʼoa nga ʼyaa nga tsjoakená (Sant. 4:8). Ya sonʼnde chjotse nʼio tsjoa sʼe̱ tokoán nga tojé koatio je chjota xi je Jeobá bexkón. Kʼoati nʼio tsjoa sʼe̱ tokoán nga jesonʼndenaxó koa̱n i̱ Sonʼnde kʼianga jekoatexoma Chjotaxále Niná. Nga kʼia, je Jeobá tosi tonda sindayaná kʼoa tosi tonda kuitsoyaná (Is. 11:9). Je Niná sindayaa je kjoafaʼaitsjenná kao yaoná kʼoa ñaki tsje koaan. Kʼoa ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga koa̱nsaná xi tʼatsʼe kʼoa nga si̱tjosonlee. Kuinga kʼoaiʼndenilee je Jeobá nga tosi tonda katasíndayaná. Koakolee nga bʼailee kjoanda nga tíbakóna kjoatsjoacha. w16.06 1:8, 9
Xoto 7 sá julio
Tinóʼyai naxinandá Israel: Je Jeobá, je Jeobá Nináná tojngo mani (Deut. 6:4).
Én jebi kʼiaa kʼoakitso je Moisés kʼianga tokʼoatjín kinchja̱yajinsale naxinandá Israel nga nó 1473 nga kjesa faʼaijin Cristo. Nga kʼia, je chjota israelita yaa tjío ya naxinandá Moab kʼoa tojeme kjoaʼatotʼa xo̱ngá Jordán kʼianga tjoéle je ʼNde xi tsakʼinle nga kʼoaile (Deut. 6:1). Ñachan nó tsakándiaale Moisés. Kʼianga kinchja̱yajinle je chjota israelita kui xi mele nga katasʼele kjoanʼiojin, nga katasínʼiotʼa je Jeobá kʼoa nga kixi katafitʼale, nga̱ be nga nʼio tse kjoa kjoaʼatojin je chjota israelita. Kʼianga jekisikjaʼaitsjenjinle tʼatsʼe Kjoatéxoma xi te kʼoa kao kjoatéxoma xi ngikʼa, je Moisés kui kʼoakitsole je én xi nroatʼa ya Deuteronomio 6:4, 5. Je chjota israelita bení nga “je Jeobá Nináná tojngo mani” kʼoa je chjota israelita xi kixi koan tojngo Niná tsakʼétsʼoale. w16.06 3:2, 3
Taingo 8 sá julio
Xi kjuichoka nichxinbe, kʼoa je orabe nga kʼoakoa̱n, liʼya xi be, nijejin ánkje xi tsʼe ngʼajmi, nijejin ʼndíle Niná, tojngo je Nʼainá xi be (Mar. 13:32).
Je Jesús kʼiaa kʼoakitso én jebi kʼianga i̱ tíjnasa i̱ Sonʼnde. Nga je koasentítjonle nga sʼe̱jna Armagedón, jejin be ndʼaibi jme nichxinni nga kʼoakoa̱n (Apoc. 19:11-16). Tonga ñá tojo tsín ʼyaa jme nichxinni kʼoa jme orani nga kjoaʼaí kjoafetʼa. Kuinga nʼio machjénsíni nga tjenyatokon kuiyoaa. Je Jeobá jetjínndajinle kʼiáni koaitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse. Sa chrian sa chrian tiyolee kʼoa “likui sikʼachxin” (Hab. 2:1-3). Ánni nga tsín jao tjínniná nga kʼoakoa̱n. Kuinga sítjoson ngantsjai jmeni xi tso je Jeobá. Kʼoa ndʼaibi, je Jeobá kʼoatso nga kʼoasjentjai je choʼndale kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse kʼoa nga tsjoále kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa ya sonʼnde chjotse. Kʼoa ʼyañá nga sitjoson énle. Tsa mená nga ya kuiyoaa ya sonʼnde chjotse tjínnele nga tjenyatokon kuiyoaa. w16.07 2:4-6
Lune 9 sá julio
Pedro kitso: “Nda tsa ngatsʼi jtsaotʼaxin, an majain” (Mar. 14:29).
Ñandia kʼoakitso nga tsínkʼia tsjiónkon je Jesús ninga kʼoasʼin xi ngikʼa (Mar. 14:27-31, 50). Tonga nga jekindoa je Jesús, ngatsʼi pastro kitsjionkon. Je Pedro kʼoati kitsjionkon. Kʼoa jan kʼa kʼoakitso je Pedro nga tsín be je Jesús (Mar. 14:53, 54, 66-72). Nʼio ba koanle je Pedro nga kʼoakisʼin. Kʼoa je Jeobá kisichatʼale kʼoa tojo kitsjoaxále. Tsa chjotale Jesús koan nga kui nichxin kʼoa tsa kisʼejinná jme xi kisʼin je Pedro, jókinʼia, a tojo kininʼiotʼañá je Jeobá. Axo kui si̱kjaʼaitsjeen nga tjínle kjoamatokon je Jeobá kʼoa nga títsjoále nichxin je chjota nga kʼoakatamanile jme xi tísʼín. Kʼoa tsa tsín kʼoakoa̱nnile je jée xi kabajngi je chjota, a ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá be jme xi kjima kʼoa nga be kʼiani kʼoendajin. Tsa je xi mele Jeobá, koaan kʼaonsjejin naxinandále je chjota xi tsín kʼoakjimanile jéele. Tjínnele nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá kui kʼoasʼin ngantsjai jme xi kixi tíjna. w16.06 4:8, 9
Majte 10 sá julio
Je Nainá Jesucristo kao Niná Nʼainá katasíjekon ni̱ma̱no kʼoa katasínʼio tokon (2 Tes. 2:16, 17).
Ijngosa kjoanda xi sokóná xi totʼatsʼe kjoandale Jeobá kuinga basenkaoná kʼianga nʼio nikjáojiaan (Sal. 51:17). Kʼianga chjota kitjenngike je chjotale Cristo xi Tesalónica tsʼe, je Pablo kʼoakitsole jotso je testo xi kamaxkia ndʼaibi. Nʼio tsjoánganʼioná nga tsjoakená je Jeobá kʼoa nga síkuindaná xi totʼatsʼe kjoandale. Nga chjotajée maa, tsín jme kjoachoya tjínná tsa tsín je Jeobá koasenkaoná (Sal. 49:7, 8). Je Jeobá jngo kjoachoya xi nʼio naskánatjín títsjoáná. Jñánile. Je Jesús i kitso: “Kui xi mele je xi kisikasénna, nga je ngatsʼi xi be ʼndíle, kʼoa xi makjainle tʼatsʼe, katasʼele kjoabijnachon ngantsjai” (Juan 6:40). Xi totʼatsʼe kjoandale Niná, tjínná kjoachoya nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin. Je Pablo i kitso: “Koantsen je kjoandale Niná xi bʼasjentjai ngatsʼi chjota” (Tito 2:11). w16.07 3:14, 15
Mixkue 11 sá julio
Je chjoón xi chixankoai saʼnda nga sʼa xti alikui koa̱n chʼa̱nachalai (Mal. 2:15).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, alikui kixi tíjna nga jngo choʼndale Jeobá xi kʼoanachale je chjoónle kʼoa tsa xʼinle. Tonga sakʼoaa kʼoama. Tobʼelañá, tsa jngo xi jechixan kʼoa jekisʼenngindá sichajngi kao jngo chjota xi kʼoati jechixan, kʼoa xijekoa̱n tsa tsjión je chjoónle kʼoa tsa xʼinle kʼoa je kuixankao xi kasíchajngikao, tsa tsín kʼoakoa̱nnile jéele, kuichonsjejin naxinandále Niná, ánni nga tsje kʼoéjnasíni je jtínle Niná (1 Cor. 5:11-13). Tsa mele nga kʼoéjnajin ijngokʼani naxinandále Niná, tjínnele koako nga kʼoama kjoaixinile nga jée tsakajngi (Luc. 3:8; 2 Cor. 2:5-10). Jókji tse tjínnele kjoaʼato nga koa̱n kʼoéjnajin ijngokʼani naxinandále Niná. Tsínkjoan ñaki tíjna jokji tse. Tsakui nichxin jngo nó kʼoa tsa tsʼatosa kuichomani nga koako jngo chjota nga ñaki kʼoama kjoaixinile je jée xi kabajngi kʼoa kʼiaa koa̱n kʼoéjnajin ijngokʼani naxinandále Niná. Kʼoa ningalani ndasʼin kʼoéjna ijngokʼa, kuenta tsjoále Niná jmeni xi sʼin (Rom. 14:10-12). w16.08 1:12, 13
Xipe 12 sá julio
Tsa ʼyani xi tíbʼénele yaole nga kuichotjenngi xá nga sikuinda je jtín, nʼio ndatjín je xá xi mele (1 Tim. 3:1, TNM).
Je pastro Pablo kʼoakitso nga nʼio nda tísʼín je ndsʼee “xi tíbʼénele yaole nga kuichotjenngi xá” ya jinjtín. Jmeni xi kitso Pablo kui fiya jkoaa jonʼia kʼiatsa jmeni xi kjin tíjna, ñaki nikixʼínganrʼoeñá je ndsaa nga tjoéná. Jela si̱kjaʼaitsjeen jngo ndsʼee xi mele nga siervo ministerial koa̱n. Tsakui nichxin tjínnele kʼoenesale yaole nga kʼoakoa̱nkjoan jokjoan Cristo. Kʼianga jekuichotjenngi xá jebi kʼoa siervo ministerial koa̱n, tosi tonda tjínnele kʼoenesale yaole tsa mele nga chjotajchínga sʼin kʼoéjna. Tjínkʼa ndsʼee xi tjíosíkʼantjaiya josʼin tjío nga ngisasa nda tjíosíxále je Jeobá. Tobʼelañá, tsakui nichxin mele nga precursor koa̱n, tsa ya Betel mele koai kʼoa tsa ya sixá jñani sʼenda Ndʼia jña chotʼayá. w16.08 3:3, 4
Bixine 13 sá julio
Choʼndali ma kʼoa naxinandáli ma, je xi kinikatíondái kao nganʼioli kʼoa kao nga nʼio taja je ndsai (Neh. 1:10).
Kataʼyala xi tʼatsʼe Nehemías. Kʼianga kicho ya Jerusalén, kui tsabe nga je chjota xi xin naxinandále kʼoatjíotsole je chjota judío nga tsín tikatabʼéndayani je xjáo xi kjindai Jerusalén. Nga tsínle xjáo totíjnajinsén je naxinandá kʼoa je chjota judío jekisikinroajen kon. Jókisʼe kon je Nehemías. A kisikʼajenle kon. Mai. Je Nehemías jé Jeobá kisijéle nganʼio ngantsjai, tojo kisʼin je Moisés, Asá kao xi kjaʼaísa choʼndale Niná xi kixi kitʼale (Éx. 17:8-13; 2 Crón. 14:8-13). Nga kʼia, je Nehemías tsakʼétsʼoale je Niná. Kʼoa je Jeobá kinrʼoéle je kjoabʼetsʼoale. Je Jeobá kisichjén nganʼiole nga kisinʼiojin je chjota judío (Neh. 2:17-20; 6:9). Kʼoati sʼín je Jeobá nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, síchjén je nganʼiole nga sínʼiojinná. w16.09 1:9
Xoto 14 sá julio
Kʼoatʼiaon ngayeje xi tʼatsʼe kjoajeyale Niná (1 Cor. 10:31).
Jngo periódiko xi bitjo ya naxinandá Holanda kui kisikʼaxki̱ jokjoan najño xi yʼakjá je chjotatítjonle relijión kʼianga ki je kjoajtín xi kisatiole. Periódiko jebi kʼoakitso nga nʼio nkjín xi tojokjoan najño xi yʼakjá kʼoa ngisaa nga sjeya. Kʼoati kisikʼaxki̱ jokjoan najño xi yʼakjá je testigole Jeobá kʼianga ki je kjoajtíntse. Kʼoakitso nga je xi yánchjín kʼoa ninga je xi sʼa xtiʼndí, alikui koto kjoan najño xi yʼakjá ninga kui yʼakjá najño xi tjín ndʼaibi. Me kjitʼa nga nda bʼaxki̱ jokjoan najño xi bʼakjá je testigole Jeobá. Je pastro Pablo kʼoakitso nga je chjotale Cristo tjínnele nga kui kʼoakjá “najño xi nda xi bakinle” kʼoa nga “katasʼe i̱tséle kjoasoatakon nga nda katafikao yaole” (1 Tim. 2:9, 10). Ninga je xi yánchjín xokitsole je pastro Pablo kʼoati machjénle kjoafaʼaitsjen jebi je xi xʼin. Ñá xi choʼndale Jeobá maa nʼio bʼailee kjoandosin jokjoan najño xi chʼakjá nga̱ ʼyañá nga kʼoati kuenta sʼín je Niná jokjoan najñoná (Gén. 3:21). Jé Jeobá batéxomale ngʼajmi kao Sonʼnde. Kuinga tsín koa̱n tokui kjuinñá jokjoan najño xi tsjoachaa. Je xi ngisa chjíle kuinga kʼoati katasasénle je Jeobá, je xi Nináná mani kʼoa xi batéxomaná. w16.09 3:1, 2
Taingo 15 sá julio
Kinchja̱ya je chjota xi tsje tjío tʼatsʼe Niná josʼin kisiʼisenjin kjoafaʼaitsjenle je Espíritu Santo (2 Ped. 1:21).
Tjínkʼa chjota xi tsjoake nga kui kotʼayajin je én xi tongini kinokjoa. Kʼoa tjínkʼa xi kui síngósonkao jmeni xi tso je Biblia kao jmeni xi tso je chjota xi kui kotʼayason jmeni xi koan nichxin kjoatse, jotso je científico kao arqueólogo. Tobʼelañá, tikjaʼaitsjenlai jotso Génesis 3:15. Tiʼakʼiaa kʼoakitsoni Jeobá én jebi kʼianga jetsakajngijée je Adán kao Eva kʼoa nga tsín tikoanmenile nga je tsakatéxomale. Je én xi faʼaitʼa ya Génesis basenkaoná nga majinná jósʼin je Chjotaxále Niná nga koako nga toje Niná xi bakinle koatexoma kʼoa nga tjóxin je kjoañʼai. Jósʼin koa̱n chótʼayai Génesis 3:15. Tʼetʼaxuin je bersíkulo xi kui tínchja̱ni jósʼin kuitjoson. Xijekoa̱n, tijnatsʼinyai kʼiáni kichji bersíkulo jebi kʼoa tatio chʼin chʼin. Jchaní nga kjaʼaí kjaʼaí nichxin tsakatio je chjota xi kiski, tonga nga jngó jngó tsakʼétʼaxoon xi koasenkaoná nga koa̱njinná josʼin kuitjoson je én xi tongini kinokjoa ya Génesis. Tsa kʼoasʼiain, koasenkaoli nga koakui nga je Jeobá kitsjoale nganʼiotsjele je chjota xi kiski je Biblia. w16.09 4:8
Lune 16 sá julio
ʼYáni xi faʼájinli (1 Cor. 4:7).
Je pastro Pedro ñandia kʼianga tsakʼasjengi je chjota xi tsín judío. Tonga nga koanskanni alikui tikʼoakisʼinni (Hech. 10:28, 34, 35; Gál. 2:11-14). Kʼoa ñá, jósʼiaan tsa tsen maná nga chʼasjengi kʼaa je chjota kao chjota xi kjaʼaísʼin tsen yaole. Machjén nga si̱kʼantjaiyaa yaoná (1 Ped. 1:22). Je xi koasenkaoná kuinga si̱kjaʼaitsjeen nga chjotajée maa ngatsʼiaa kʼoa nga tsín bakinná kuitjontjé tojñani tsaan (Rom. 3:9, 10, 21-24). Lijme xi tjínná xi ngisa ngʼa chʼa̱sjeñá yaoná. Kʼoati kuixoán jokitsole Pablo je xi xin naxinandále. Kitsole: “Alikui tichjotakjaʼaínio, nitotimajion. Tojngo naxinandá bʼakaono kao chjotale Cristo, kʼoa xíngi mao chjotale Niná” (Efes. 2:19). Ngatsʼiaa tjínnele nga si̱kʼantjaiyaa kjoafaʼaitsjenná kʼoa nga tsín xíngiaa chʼa̱sjengiaa (Col. 3:10, 11). w16.10 1:9
Majte 17 sá julio
Chéché bʼéxkia nichxin kao nitje̱n (Sal. 1:2).
Jméni xi koasenkaoná nga nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná. Je Jeobá kao Biblia tsoyaniná jmeni xi tsjoáná nichxin xi nroaján kʼoa jmeni xi sʼiaan nga tsjoa sa̱tío tokoán. Kuinga ndatjínsíni nga nyaon nyaon kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa nga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá (Sal. 1:1-3; Hech. 17:11). Je Jeobá kʼoati kʼiakjoan tsjoáná jmeni xi machjénná “nga fichó choa̱le” kʼoa jé tísíchjén “je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” (Mat. 24:45). Tojo kisʼin je choʼndale Niná nichxin kjoatse, kʼoati tjínnele kjitʼa kʼoéxkiaa jmeni xi tongini tso je Niná kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan. Tsa kʼoasʼiaan, kui xi koasenkaoná nga tosi tonda kixi kjuintʼalee je Niná kʼoa nga tosi tonda chóyalee je nichxin nga koatexoma je Chjotaxále i̱ Sonʼnde (Heb. 11:1). Xi kʼoati tsakinyakao je choʼndale Jeobá nichxin kjoatse nga taja kisatio kjoamakjainle, kuinga tsakʼétsʼoale Jeobá, kʼoa je Jeobá kinrʼoé kjoabʼetsʼoale (Neh. 1:4, 11; Sal. 34:4, 15, 17; Dan. 9:19-21). w16.10 3:7, 8
Mixkue 18 sá julio
Nda tsa makjainna ngayeje saʼnda nga koa̱nna kjoaʼaxian nindo, tonga tsa tsínna kjoatjaocha, tsín jme chjína (1 Cor. 13:2).
Je Jesús kʼoakitso nga je “kjoatéxoma xi ngisa ngʼa” tíjna kuinga tsjoacha koaan je Niná (Mat. 22:35-40). Je Biblia kʼoatso nga nʼio chjíle je kjoamakjain kao kjoatsjoacha. Kuinga nʼio nkjín kʼa ñatjen bʼaxki̱ni ya Biblia. Tobʼelañá, je Pablo i kitsole je chjotale Cristo: “Je xi makjainná, je kjoatjaocha katasʼená joni tsa chingaki̱cha̱ xi sondado yʼakjá” (1 Tes. 5:8). Kʼoa je Juan i kitso: “Katamakjainná tʼatsʼe jaʼaínle ʼndíle Niná, Jesucristo, kʼoa tjaocha katamaa xíngiaa” (1 Juan 3:23). Tonga je Pablo i kitso: “Ndʼaibi kʼoasʼin tjíontsjai xi makjainná, xi kjoachoyakaokjoa, kʼoa xi kjoatjaocha, kʼoa je xi jan kjoabi, tonga je xi ngisa títjon, je xi kjoatjaocha” (1 Cor. 13:13). Ánni kʼoakitsoni je Pablo nga kui kjoatsjoacha xi ngisa títjon tíjna. Kuinga ya sonʼnde chjotse jekuitjoson ngayeje jmeni xi tso je Biblia kʼoa tsín tikoa̱nchjénniná kjoamakjain. Tonga xi tsín jchangi kui je kjoatsjoacha, nga tsjoacha koaan je Niná kao xíngiaa. Nga kjoaʼato nichxin sa tsjoacha sa tsjoachajin koaan. w16.10 4:15-17
Xipe 19 sá julio
Je jtín nʼio kisatio kjoamakjainle (Hech. 16:5).
Kʼianga siglo 1, tjínkʼa ndsʼee xi kui xá kisʼin nga kikaole én je jtín “nga katasítjoson je kjoatéxoma xi kʼoasʼin tsakʼénda pastro, kao chjotajchínga xi tjío ya Jerusalén” (Hech. 16:4). Nga kitjenngi je jtín jmeni xi tsakʼéndajin je pastro tosi tonda koantaja kjoamakjainle kʼoa “nyaonnyaon koannkjínya chjota”. Kʼianga jme xi bʼéndajin je naxinandále Niná tjínnele nga si̱tjosoán (Deut. 30:16; Heb. 13:7, 17). Tsa kixi mangíntʼalee je Jeobá, tsínjin xíjin koaan, alikuijin jokuixoán kʼianga jme xi tso je naxinandále Niná. Tsín mená nga kʼoati sʼiaan jokisʼin je Diótrefes nga tsín tsakakóle kjoaxkóntokon je xi tsakándiaale je jtín (3 Juan 9, 10). Kʼianga nitjosoán jmeni xi ʼminá, nyʼán sʼin biyoaa ya jinjtín kʼoa jtín sʼin biyoaa. Kuinga chjónangisínilee yaoná: “A kʼoaxinle xi ngikʼa nga kixi katafitʼale je Niná. A kjitʼanangi sitjosoan jmeni xi bʼéndajin je naxinandále Niná”. w16.11 2:10, 11
Bixine 20 sá julio
Tjasjao nga katasʼe kjoanyʼán ya naxinandá jña an kisikatíonʼiono (Jer. 29:7).
Je chjota judío xi kitjenngi kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Jeobá ndasʼin tsakatio. Je chjota xi Babilonia tsʼe kitsjoaʼndele nga kisixá kʼoa koan tsakʼetsoma ngakjijnda ya Babilonia. Nga kui nichxin nʼio kisʼe negosio ya Babilonia. Je xo̱njchá xi kjio kʼoatso nga je chjota judío nʼio nda koanle kisʼin negosio kʼoa nʼio nda koanle kisinda tsa jmeni. Saʼnda tjínkʼa chjota judío xi koannyiná. Josʼin tsakatio ya Babilonia tsín koanngóson jokinikao nga choʼnda koan ya Egipto (Éx. 2:23-25). A koan kʼoasʼin tsabexkón ijngokʼa Jeobá je chjota israelita josʼin sasénle. Nga kʼia, aliʼya xi be tsa kʼoakoa̱n, nga̱ je chjota xi Babilonia tsʼe tsín tikʼia síkatíondaíni je chjota xi síkatíonʼio. Tonga je Niná kʼoakitso nga koationdaíni je naxinandále. Kʼoa kʼoakoan, nga̱ bitjoson ngantsjai jmeni xi tso je Jeobá (Is. 55:11). w16.11 4:3, 5
Xoto 21 sá julio
Joni tsa kjiokʼien, xi tʼatsʼe jée (Rom. 6:2).
Xi totʼatsʼe kjoabʼechjíntjaile Jesús, je Niná kisichatʼale je Pablo kʼoa kao chjotale Cristo kʼianga siglo 1. Je Jeobá kao nganʼiotsjele kiskoejinni nga xtile koa̱n. Tsa kixi koa̱n, koaan koatio ngantsjai ya ngʼajmi kʼoa yaa koatexomakao je Cristo. Tonga nga sʼa i̱ tjío sonʼnde, jókitsonile je Pablo nga joxi jekʼien tʼatsʼe je jée. Kui xi kitsonile nga jetsʼantjaiya josʼin kikao yaole. Kʼoa nga kitsoya je Pablo xi tʼatsʼe jebi, kui kisikʼaxki̱ jokoan je Jesús. Kʼoakitso nga likui ti kjoabiya tsakatéxomanile nga̱ espíritu koan nga jejaʼáyanile. Kʼoa je Pablo i kitsole je chjotale Cristo: “Joni tsa tiyokʼennío tʼatsʼe jée, tonga tiyochonnío tʼatsʼe Niná nga tiyokao Cristo Jesús Nainá” (Rom. 6:9, 11). Je chjotale Cristo ñaki kisikʼantjaiya yaole, nga̱ tsín tikitsjoaʼndeni nga kui xi chʼaotjín kisikinjele. Tsakʼénele yaole nga kui kʼoakisʼin xi sasénle Niná. w16.12 1:9, 10
Taingo 22 sá julio
Je xi sísinle kjoa xi tsʼe Espíritu Santo, tjínle kjoabijnachon kao kjoanyʼántakon (Rom. 8:6).
Ali tsakuijin xi tsonile jebi tsa ñaki tokui sikjaʼaitsjen ʼndeʼndee tʼatsʼe Jeobá kao Biblia kʼoa tsa tokui kuinókjoa ʼndeʼndeñá. Tobʼelañá, je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1, tsakjen, tsakʼi, chixan, kisʼele xti kʼoa kisixá, tojo sʼín ngatsʼi chjota (Mar. 6:3; 1 Tes. 2:9). Je Pablo kao chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1 alikui kitsjoaʼndele yaole nga kui ngisa kitsjoale kjoandosin je kjoa xi kanikʼaxkiaa. Tobʼelañá, je Pablo ndʼianajño kisinda nga tsakajngiʼa yaole tonga alikui kui xi ngisa koanndosinle. Je xi ngisa chjí tsabe kuinga Niná kisixále. Kui xi ngisa kisʼin nga kitsoyason kʼoa nga tsakakóya (Hech. 18:2-4; 20:20, 21, 34, 35). Je ndsʼee xi tsakatio ya Roma kui choa̱le Pablo kiskenngi kʼoa kʼoati tjínnele sʼiaan tsanda ñá (Rom. 15:15, 16). w16.12 2:5, 15, 16
Lune 23 sá julio
Je xi bakóle kjoanda je xi ma̱ tíjna jé Jeobá síkinyale, kʼoa jé tsjoángajaonile jmeni xi sʼín (Prov. 19:17).
ʼYañá nga nʼio bechjí Jeobá jme xi nʼia kʼianga nixálee. Bení jomaná kʼianga sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín kuitjosonná je xále. Kʼoati mamakená nga bijtajinná je xá xi nʼia kʼoa tsa kʼiaje̱ nga tsín ʼyaa josʼin kuijnyíʼaa je familianá. Kʼoati be jomaná tsa depresión tjínná kʼoa tsa jmesani chʼin xi tsín tsjoáʼndená nga kʼoakji nixálee jonʼia ngasʼa. Koaan kʼoakʼoé tokoán nga bechjí je Jeobá nga kixi mangíntʼalee ninga kjoa tibitjatojiaan (Heb. 6:10, 11). Je Jeobá i ʼmile: “Ji xi Noʼyai kjoabʼetsʼoa”. Kʼoa ʼyañá nga nrʼoéná kʼianga bʼetsʼoalee (Sal. 65:2). “Je Nʼai xi tsʼe kjoamatakon, kʼoa Niná xi tsʼe ngayije kjoanijetakon” tsjoáná jme xi machjénná nga tosi tonda kixi koaan. Tsakui nichxin je sichjén je ndsʼee nga kuinyakaoná (2 Cor. 1:3). Je Jeobá tsjoa sʼele kʼianga bakolee kjoamatokon xíngiaa kʼoa nga binyakoaa. (Mat. 6:3, 4). Kʼoa kʼoatso nga tsjoángajaoniná jme xi kʼoee. w16.12 4:13, 14
Majte 24 sá julio
Jña tjín nganʼiole Jeobá, tjín kjoandái (2 Cor. 3:17).
Kʼianga jaʼai i̱ Sonʼnde tsakʼasjengi jme xi tsakʼéjnabasenle je Na̱i (Mat. 4:10). Kʼoa kʼianga tojeme kuiyá, tsakʼétsʼoale Nʼaile kʼoa kʼoakitsole nga kʼoasʼin josʼin mele. Kitsole: “Nʼai, tsa meli chja̱ʼaxinnái je kjoañʼai, tonga likui josʼin nga mena nga an, tojosʼin nga meli nga ji” (Luc. 22:42). A koaanná chjénngilee Jesús kʼoa kʼoasʼin si̱chjén je kjoandái xi tjínná nga jchaxkoán je Jeobá kʼoa kʼoasʼiaan josʼin mele. Jaon, koaan chjénngilee Jesús nga̱ kʼoatisʼin kisindaná Jeobá jokjoan je (Gén. 1:26). Tonga tsín tiʼndená nga kʼoasʼiaan tojmeni xi mená joni tsa Jeobá. Je Biblia kʼoatso nga je Jeobá tsjoáná kjoatéxoma jmeni xi koa̱n kʼoasʼiaan kʼoa jmeni xi mai kʼoa kui xi mele nga si̱tjosoán. Tobʼelañá, je chjoón tjínnele skoe̱xkón je xʼinle, kʼoa je xti tjínnele sitjosonle je xijchále (Efes. 5:22; 6:1). w17.01 2:4, 5
Mixkue 25 sá julio
Tsín ʼya xi ngisa nʼio ngʼa katasíkjaʼaitsjen kaoni tsa xi josʼin nga bakinle (Rom. 12:3).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je naxinandále Niná nʼio tísíxá kʼoa nʼio nkjín koya jmeni xi tíbʼantjaiyajin. Kʼoa tosi tondajin kʼoakoa̱n. Nga bʼakaotʼaná jmeni xi bʼantjaiyajin, jméni xi tjínnele sʼiaan. ʼNdele nga to yaoná kjuinñá, nangitokon katamaa kʼoa kui ngisa kuenta sʼiaan nga kʼoainganʼiolee je Chjotaxále Niná. Kʼiatsa kʼoasʼiaan jtín sʼin kuiyoaa. Kʼianga kiskile Pablo je chjotale Cristo xi Roma tsʼe kʼoakitso nga joni tsa yaoná nga kjaʼaí kjaʼaí xá tjínle nga jngó jngó koya, kʼoatisʼinni tsanda ñá ya jinjtín kjaʼaí kjaʼaí xá kjinená nga jngó jngoá (Rom. 12:4, 5). Ngatsʼiaa xi choʼndale Niná maa, mená kʼoainganʼiolee je Chjotaxále Niná kʼoa si̱tjosoán jmeni xi kʼuínná. Je ndsʼee xi jejchínga koaan kuitsoyale je ndsʼee xi sʼa xti. Je ndsʼee xi sʼa xti koaan nga ngisasa tse xá sʼe̱nele kʼoa nga kao kjoanangitokon kʼoa kao kjoaxkóntokon kʼoasʼinni. Kʼoa je ndsʼee xi jechixan tsjoa sʼele nga tsjoánganʼiole yánchjínle ngantsjai. Nga kʼoasʼín kui choa̱le Priscila fitjenngi, jngo chjoón xi kixi kitʼale Niná kʼoa xi kitsjoanganʼiole ngantsjai je Áquila, xi xʼinle koanni (Hech. 18:2). w17.01 5:15, 16
Xipe 26 sá julio
Anña xi maʼndía (Juec. 6:15).
Je Gedeón nʼio nda choa̱ tsakʼéjna nga nangitokon koan. Ñandia kʼianga kʼoakitsole je Jeobá nga katabʼasjentjai je chjota israelita kʼianga kichone je chjota madianita. Jókisʼin je Gedeón. Kʼoakitso nga kui ntje̱le xi ngisasa ʼndí kji kʼoa nga je xi ngisa nangi tíjna ya ndʼiale nʼaile. Ninga kʼoalani, je Gedeón jé Jeobá kisinʼiotʼa kʼoa kiskoé xá xi kitsjoale. Tsakʼejnatsʼinya kjoanla jmeni xi mele Jeobá nga sʼin kʼoa kʼoakitsole nga je katabándiaale (Juec. 6:36-40). Je Gedeón chjotataja koan kʼoa nʼiojin koan, tonga kʼoati chjine koan kʼoa nda kiskosonnile jokisʼin (Juec. 6:11, 27). Kʼianga koanmele je naxinandá nga je katabatéxomale, alikui koanjyole. Kʼianga jekisitjoson jmeni xi kitsole Jeobá, kini ya niʼyale (Juec. 8:22, 23, 29). Tsa jngo chjotale Cristo xi skoé je xá xi kʼoaile ya jinjtín kʼoa tsa ngisa koa̱nmele nga sixá ya jinjtín alikui kui xi tsonile tsa tsín nangitokon kjima. Je Biblia kʼoatso nga ndatjín nga ngisasa nda si̱xálee Niná kao ndsʼee (1 Tim. 4:13-15). Kʼianga ngisasa nda si̱xálee je Niná alikuikjoan machjén nga jngo xá kʼoainá ya jinjtín. Ngatsʼiñá nga koa̱nsa si̱ndayaa yaoná jokjoaan kʼoa jmeni xi maná nʼia. Tsa kʼoasʼiaan, ngisasa nda si̱xálee je Jeobá kʼoa ngisaa nda kuinyakoaa xi ngikʼa. w17.01 3:15, 16
Bixine 27 sá julio
Niná kisikasén i̱ sonʼndebi je ʼndíle xi tojngo mani, jméni nga kuiyochonsíñá xi totʼatsʼe (1 Juan 4:9).
Je Jeobá tse kjoama̱ tsakʼéngi nga tsakʼéchjíntjainá (1 Ped. 1:19). Nʼio bechjíná nga kitsjoaʼnde nga kʼienntjainá je ʼNdíle xi nʼio tsjoake. Je Jesús jé Adán tsakʼejnangajaole kʼoa jé xi nʼainá koanni (1 Cor. 15:45). Nga kʼienntjainá je Jesús, koaan kuiyoaa ngantsjai nichxin kʼoa koaan familiale Niná koaan. Xi totʼatsʼe nga tsakʼéchjíntjainá je Jesús, koaan chjotatsje koaan nichxin xi nroaján. Kʼoa je Jeobá xtile sʼin skoe̱konná kʼoa tsín tikuitjátoneñá je kjoatéxomale. Si̱kjaʼaitsjenla jonaskákoa̱nchon kʼianga chjotatsje koa̱n ngatsʼi je chjota xi kixi koaitʼale Niná. Ngatsʼi xi tjío ya ngʼajmi kao xi i̱ Sonʼnde tjío tojngo familia koa̱n. Xtile Niná koaan ngatsʼiaa (Rom. 8:21). Tsa chjí ʼyatokoán nga tsakʼéchjíntjainá je Jesús, kʼoajinkʼuínlee je chjota xi tʼatsʼe kjoabʼechjíntjai jebi. w17.02 1:17, 19
Xoto 28 sá julio
ʼYáni tsokʼoa je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá (Mat. 24:45).
Je Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe 1 sá julio nó 2013 kʼoakitso nga “je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” jéní je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai xi Cuerpo Gobernante ma. Je ndsʼee xi tjíojin Cuerpo Gobernante xki̱ jin nichxin batiojtín, kʼoa kʼiaa bʼéndajin jmeni xi nʼio tjínle kjoandosin. Kʼianga kjitʼa batiojtín, kui xi binyakao nga jtín tjío kʼoa nga ndasʼin fáoyani jmeni xi sʼendajin (Prov. 20:18). Je xi ya tjíojin Cuerpo Gobernante nijngojin xi ngisa ngʼa tíjnale xi ngikʼa. Kuinga jngó jngó nó bʼantjaiyasíni je xi bándiaa je kjoajtín xi satíole nga xki̱ jin nichxin (1 Ped. 5:1). Kʼoatisʼin tjíosíxá nga jaon comité xi tsʼe Cuerpo Gobernante. Nijngojin xi ya tíjnajin je Cuerpo Gobernante xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen tsa je xi ngʼajko̱ tíjnale xi ngikʼa. Nga jngó jngó yaa maxki̱kao je “xikʼa choʼndale” Niná. Nga jngó jngó kʼoati bʼaile kjoankjíntokon xi tsʼe Niná kʼoa kui fitjenngi josʼin bándiaa “je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá”. Je Cuerpo Gobernante ali tsa ñaki Ninájin fákaosontsen kʼoa kʼoati maskáyajinle. Sakʼoaa maskáyajinle josʼin tsoya kʼoa josʼin bándiaa. w17.02 4:10-12
Taingo 29 sá julio
Niná likui tsakʼéchjoale nda tsa titsʼeni ʼndí, kitsjoatʼa xi tʼatsaan ngatsʼiaa (Rom. 8:32).
Jngo koya josʼin bakoá nga ʼyachjiá je kjoabʼechjíntjai kʼiaa nga bʼaitʼalee yaoná je Jeobá kʼoa mangínsʼenngindá. Kʼoasʼin bakoñá nga tjínná kjoamakjain kʼoa nga “tsʼe nía Nainá [Jeobá]” (Rom. 14:8). Ngayeje jmeni xi sʼín je Jeobá, kui kʼoasʼínni nga tsjoakená, kʼoa kui xi mele nga je choʼndale kʼoati katasʼín, nga tsjoake katama xínkjín (1 Juan 4:8-11). Kʼianga tsjoachaa je chjota, bakoñá nga mená “ʼndíle Nʼai[ná] xi tíjna ngʼajmi” koaan (Mat. 5:43-48). Je Biblia kʼoatso nga je kjoatéxoma xi títjon tíjna kuinga tsjoacha koaan je Jeobá. Kʼoa xi majaoni xi kʼoati nʼio chjíle, kuinga tsjoacha koaan xíngiaa (Mat. 22:37-40). Koaan koakoá nga tsjoachaa je chjota, kʼianga chja̱kaonajmíñá je énnda chjotse xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Tsa si̱tjosoán je kjoatéxomale Jeobá xi kʼoatso nga tsjoacha katamaa xíngiaa, kʼoa ngisaa je xi ndsʼee mani, ñaki koa̱njngojin je kjoatsjoachaná (1 Juan 4:12, 20). w17.02 2:13, 14
Lune 30 sá julio
Kʼiatsa je Jeobá xi ñaki Niná, je tangíntjenngilao; tonga tsa jéní je Baal, je tangíntjenngilao (1 Rey. 18:21).
Tsakui nichxin kʼoakuixoán nga choa ñʼai koanle kiskoejin, nga̱ ʼyañá nga kui xi ngisa nda nga je Jeobá nixálee. Jngo chjota xi chjine alikuijin je sixále jngo niná xi tsín tíjnakon. Tonga je chjota israelita ñʼai koanle nga kiskoejin ʼyani xi sixále. Je Biblia kʼoatso nga jao kisatio kjoafaʼaitsjenle. Je Elías chjine koan nga kʼoakitsole nga je Jeobá katabexkón, je xi ñaki Niná kjoaixi. Ánni nga ñʼai koannile je chjota israelita nga nda kiskoejin jmeni xi sʼin. Xi títjon, tsín kisʼele kjoamakjain xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa tsín kinrʼoéle. Alikui je kisinʼiotʼa kʼoa alikui kisikʼaya nichxin nga tsabe xi tʼatsʼe Jeobá. Tsa kʼoalani kisʼin, koanjínle nga kui xi ndatjín kiskoejin (Sal. 25:12). Tokui kini josʼin kisikjaʼaitsjen je chjota xi kjaʼaí naxinandále. Saʼnda kitsjoaʼnde nga kjaʼaí chjota kʼoakitsole jmeni xi sʼin. Je chjota israelita jé kiskenngile chjota xi xin tsʼe kʼoa niná ndiso tsakʼétsʼoale. Je Jeobá nʼio tongini tsakájinkon nga kʼoakoa̱n tsa tsín koa̱nle nda skoéjin jmeni xi sʼin (Éx. 23:2). w17.03 2:6, 7
Majte 31 sá julio
Je Ezequías tsakjaʼáxin je ye̱ xi kichaní kisindani je Moisés (2 Rey. 18:4).
Je choa̱le Ezequías kʼoati basenkaoná nga ʼyaa tsa jmeni xi tjínnele chja̱ʼaxinlee yaoná. Tobʼelañá, tsa jmeni xi tíbʼéchjoaná nga tosi tonda si̱miyoaa je Jeobá kʼoa tsa jmeni xi nichxin tífáʼaná nga tinixálee. Tobʼelañá, nʼio nkjín chjota xi redes sociales síchjén kʼoa tsa jñasanile xi ya Internet nroatʼa nga ma fákaonajmí xínkjín. Nʼio nkjín chjota xi jo niná sʼin bekon chjota xi kjaʼaí. Nʼio bexkón je chjota xi nʼio ʼyale kʼoa kʼoati síkao ninga je chjota xi tsín bexkon. Tse nichxin síkʼayale nga bʼéxkia kʼoa nga kotsenle fotole je chjota jebi. Alikui chʼaotjín nga kui Internet nichjén nga chjakaonajmiá je familianá kʼoa tsa jeje̱ xi nʼio miyoná mani. Tonga je redes sociales koaanle tse nichxin kjoaʼaná. Tochale saʼnda kjoangʼakon kʼoetʼaná kʼiatsa nkjín chjota xi kʼoakuitso nga sasénle je foto kao jmeni xi batiotʼaa ya Internet. Kʼoa tsa maije̱ saʼnda koa̱njtiná kʼiatsa tsín ʼya xi tikuenta sʼinni jmeni xi batiotʼaa. Koaan chjónangilee yaoná jebi: “A sikuindaña yaona nga tsín jo niná sʼin ʼbekoan je chjota. A tsínkui nʼio sikʼayale nichxinna jmeni xi tsín nʼio tjínle kjoandosin” (Efes. 5:15, 16). w17.03 3:14, 17