Septiembre
Xoto 1 sá septiembre
Je kjoatsejta katamajngo (Sant. 1:4).
Ya Biblia, je kjoaka ali tsa tokuijin xi tsonile nga tobʼejngoaa tokoán kʼoa nga tokaná je kjoa xi bitjatojiaan. Kui tsoyanile jósʼin ʼyatokoán je kjoa xi sʼená. Kui tsoyanile nga nʼiojin maa, nga kixi maa kʼoa nga tsejta maa. Jngo libro xi kʼoatso nga je kjoaka kui tsoyanile nga nʼio sʼená kjoamakjain kʼoa nga tsín nikʼajenlee tokoán kʼianga kjoa bitjatojiaan ninga kui bitjatojiaan kjoa xi ngisasa ñʼai tjín. Kʼianga kaná, nikinjelee je kjoa kʼoa ʼndele nga tokui si̱kjaʼaitsjeen je kjoa xi tjínná, tosa kui nikjaʼaitsjeen jmeni xi choyalee. Je kjoatsjoacha basenkaoná nga kaná (1 Cor. 13:4, 7). Ánni. Kuinga je kjoatsjoacha xi tjínná kao Jeobá kui xi basenkaoná nga kaná kʼianga kjoa bitjatojiaan (Luc. 22:41, 42). Je kjoatsjoacha xi tjínná kao ndsʼee kui xi basenkaoná nga kaná jñani saténgi (1 Ped. 4:8). Kʼoa je kjoatsjoacha xi tjínná kao je chjoónná kʼoa tsa xʼinná kui xi basenkaoná kʼianga kaná je kjoa xi sʼe sakʼoa kʼoa ngisaa nda biyokoaa xíngiaa (1 Cor. 7:28). w16.04 2:3, 4
Taingo 2 sá septiembre
Nyaon nyaon kitjenngi josʼin kitsoya pastro, kʼoa tojngo koanxkó (Hech. 2:42).
Je chjotale Cristo tosi tonda tsakatioxkó ninga kitjenngike je chjotaxá xi tsʼe Roma kao je naʼmitítjonle chjota judío. Ninga tsín choa ñʼai koanle, tosi tonda tsakatioxkó. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, bʼailee kjoanda je Jeobá nga ma biyoxkoá. Si̱kjaʼaitsjenla je choa̱le ndsʼee xi George Gangas tsakʼin, xi tsʼato 22 nó nga ya tsakʼejnajinle je Cuerpo Gobernante. Je ndsʼee kʼoakitso nga nʼio kitsjoanganʼiole nga ki kjoajtín kʼoa nga kui xi ngisa nʼio tsjoa tsakʼé kon. Kʼoa kʼoakitso nga kui xi ngisa nʼio tsjoake koan nga ki je kjoajtín. Tsa kʼoatisʼin ʼyatokuin je kjoajtín joni je ndsʼee Gangas, tosi tonda tʼenelai yaoli nga tʼin je kjoajtín xi satíoná, ninga sakʼoa ñʼai koa̱nli. Takolai je Jeobá nga kʼoati tjín tokuin joni je rey David nga kʼoakitso nga nʼio tsjoake koan ʼnde jñani tsaʼyaxkón je Jeobá (Sal. 26:8). w16.04 3:16-18
Lune 3 sá septiembre
Títjonkjoanla timiyo ngijngokʼai ndsʼai (Mat. 5:24).
Tobʼelañá, tsa tjín xi tsakixoán kʼoa tsa tjín xi kinʼia xi kisijtile je ndsʼee, jósʼiaan. Tjínnele chja̱kaonajmiá je ndsʼee. Kʼoa ʼndele nga je koasenlee jmeni xi koan tosa kʼoakuixoán nga kʼoati kisʼená jée tsanda ñá. Xi mená kuinga nda kuiyo ijngokʼañá kao ndsʼee. Je xi nʼio chjíle kuinga nyʼán sʼin kuiyokoaa je ndsʼee. Kataʼyala choa̱le Abrahán kao Lot. Nga jao nʼio nkjín cho̱ntje kisʼele. Ñandia kʼianga tsakjáoti je choʼndale nga tsín nʼio tseʼnde jñani tjíokoʼnda je cho̱le. Je Abrahán kui xi koanmele nga nyʼán sʼin tsakʼejna kao Lot, kuinga kitsjoaʼndenile je Lot nga je títjon kiskoejin jñani koanmele (Gén. 13:1, 2, 5-9). Nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná je Abrahán. A kisichaa nga kʼoakisʼin. Mai, nga̱ je Jeobá kʼoakitsole nga ngisa tse tsjoále (Gén. 13:14-17). Je choa̱le Abrahán kui tsoyaná nga sichikontʼainná je Jeobá kʼiatsa kao kjoanda kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená ninga sakʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ñá si̱chaa nga kʼoasʼiaan. w16.05 1:11, 12
Majte 4 sá septiembre
Katamachoyano josʼin nga mele Jeobá (Efes. 5:17).
Ya Biblia faʼaitʼa je kjoatéxoma xi kʼoatsokixiná jmeni xi mele Jeobá nga sʼiaan. Tobʼelañá, kʼoatso nga tsín koa̱n xkóson kʼoétsʼoalee, nga tsín koa̱n si̱ché, nga tsín koa̱n koa̱nchʼiaa kʼoa nga tsín kjoachajngi sʼiaan (1 Cor. 6:9, 10). Kʼoa je Jesús kʼoati tsjoále kjoatéxoma je chjotale. Tobʼelañá, kitso: “Kuinga tangínsíño, kʼoa chjotana tikao je chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá, cha̱nisʼenngindáo kao jaʼaínle Nʼai kʼoa kao tsʼe ʼNdí kʼoa kao tsʼe nganʼiotsje, takoyalao nga katasítjoson ngayeje jme xi an tsakʼeneno. Kʼoa ¡koeni!, an tijnakaono ngantsjai nichxin saʼnda nga kuichokjetʼa xi chon sonʼnde” (Mat. 28:19, 20, TNM). Kjoanda tsaanñá jmeni xi tsoná je Jeobá kao Jesús. Je kjoatéxomale Jeobá basenkaoná ñá kʼoa kao familianá nga nda biyoaa. Kʼoati basenkaoná nga tsjoa sʼe tokoán. Tonga xi ngisa chjíle kuinga tsjoa sʼe̱le Jeobá kʼoa sichikontʼainná tsa si̱tjosoán je kjoatéxomale, jolani xi kʼoatso nga kʼuínyasoán. w16.05 3:1
Mixkue 5 sá septiembre
Katabʼantjaiyao nga koa̱nchjotseyanda ijngokʼani kjoafaʼaitsjenno (Rom. 12:2).
Tsa si̱jélee nganʼiotsjele je Jeobá koasenkaoná nga koa̱njinná jmeni xi sasénle kʼoa koaanná kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je. Kʼoa jmeni xi si̱kjaʼaitsjeen, jmeni xi kuixoán kʼoa jmeni xi sʼiaan, sa̱sénle je Jeobá (Luc. 11:13; Gál. 5:22, 23). Tonga tojo machjén nga tosi tonda kuixkantʼakoaa xi chʼaotjín (Prov. 4:23). Tse kuichomani nga kʼoakoa̱nkjoaan jokjoan je Jeobá. Kuinga tsín si̱kinroajenñá tokoán tsa tojo kje mandayajián ninga tibʼenelee yaoná. Nga sʼa títjon, tsakui nichxin machjén nga nʼio kʼoénelee yaoná nga kʼoasʼiaan jotso je Biblia. Tonga tsa tosi tonda kʼoénelee yaoná nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen kʼoa nga kʼoasʼiaan josʼin mele Jeobá, ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa nga kui xi ndatjín kʼoasʼiaan (Sal. 37:31; Prov. 23:12; Gál. 5:16, 17). w16.05 4:14, 16
Xipe 6 sá septiembre
Tsjoake je kjoatéxomale Jeobá, kʼoa chéché bʼéxkia nichxin kao nitje̱n (Sal. 1:2).
Kʼianga síndayaná je Jeobá kui síchjén je Biblia, nganʼiotsjele kao je jtín. Tsa mená nga sindayaná je Énle Niná, tjínnele kʼoéxkiaa, si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kʼoéxkiaa kʼoa si̱jélee je Niná nga katabasenkaoná nga si̱tjosonlee. Je rey David i kitsole je Jeobá: “Sikjaʼaitsjenjinña tʼatsi bʼajnda nitje̱n” (Sal. 63:6). Kʼoa i kitsosa: “Kʼoasjengʼaña je Jeobá, je xi tsjoána kjoafaʼaitsjen. Kʼoa je kjoafaʼaitsjenna síkixiyandana nga manjio” (Sal. 16:7). Je David kisikjaʼaitsjenjin kjoatéxomale Jeobá kʼoa kitsjoaʼnde nga kui tsakándiaale kjoafaʼaitsjenle. Kʼoakisʼin ninga sakʼoa ñʼai koanle nga kisitjoson je kjoafaʼaitsjen xi tsakʼaile (2 Sam. 12:1-13). Jósʼin chjénngilee je David nga kisʼele kjoanangitokon kʼoa nga kisitjoson. Kʼiaa nga chjónangilee yaoná jebi: “Kʼianga bʼexkia Biblia, a sikjaʼaitsjenjinña kʼoa a tsjoaʼndeña nga kui kjoatéxomale Jeobá bándiaana josʼin sikjaʼaitsjen kʼoa jotjín tokoán. A koaan nga ngisasa sindaya yaona” (Sal. 1:3). w16.06 1:11
Bixine 7 sá septiembre
Ali ngotjojin nijtinilai yaoli (Ecl. 7:9).
Chjotajéeñá ngatsʼiaa kʼoa saténgiñá. Kuinga tsejta katamasíñá kʼoa si̱kjaʼaitsjeen nga sakʼoa tsín ndatjín jme xi kuitso kʼoa jme xi sʼin je ndsʼee. Xi ijngosani, alikui ndatjín nga tosi tonda kui si̱kjaʼaitsjeen jme xi kasʼín xi ngikʼa. Tsa kʼoasʼiaan tochale tsín titsjoa sʼe̱ni tokoán nga si̱xálee je Jeobá. Kʼoa tsakui nichxin saʼnda kjuinroajen kjoamakjainná kʼoa saʼnda si̱kʼéjnaa naxinandále Jeobá. Tsa kʼoakoaan, alikuijin tikoa̱n Jeobá si̱xánilee kʼoa tsínjin tisʼe̱niná kjoachoya nga ya kuiyoaa ya sonʼnde chjotse. Jmé xi koasenkaoná nga tosi tonda kao kjoatsjoa si̱xálee je Jeobá kʼianga ʼya xi josikaoná. Kui si̱kjaʼaitsjenjiaan én jebi: “Ngʼajmi chjotse kʼoenda kao jngo sonʼnde chjotse; kʼoa je kjoa xi jaʼato jetondiaa jchajin, alikui tikui kjoaʼaítsjennile ni̱ma̱ná” (Is. 65:17; 2 Ped. 3:13). Je Jeobá tsjoáná kjoanichikontʼain jebi tsa tosi tonda kixi kjuintʼalee. w16.06 4:13, 14
Xoto 8 sá septiembre
Je Jeobá, je Jeobá Nináná tojngo mani (Deut. 6:4).
Je én xi “je Jeobá Nináná tojngo mani” tso kʼoati kui tsoyanile nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je Jeobá kʼoa nga ñaki sítjoson énle. Alikʼia bʼantjaiya je Jeobá kʼoa alikʼia síkʼantjaiya jmeni xi tso. Ñaki kixiní kʼoa ñaki kʼoa tjín jmeni xi tso. Tobʼelañá, kʼoakitsole je Abrahán nga je ntje̱le koatio ya ʼNde jña kitso nga tsjoále. Je Jeobá nikʼiajin kisikʼantjaiya jmeni xi kitso kʼoa nʼio nkjín kjoaxkón tsakatío kʼianga kisitjoson énle. Ño siento basen nó kitjosonni jmeni xi kitso (Gén. 12:1, 2, 7; Éx. 12:40, 41). Kʼoa nga jenkjín siento nó jaʼato, je Jeobá kʼoakitso nga testigole mani je chjota israelita kʼoa i kitsole: “Tojo anña. Tsín Niná xi koannda títjonna an kʼoa xi koanskanni tojo liʼya xi kisʼe”. Je Jeobá kʼoati kitso nga tsínkʼia síkʼantjaiya jmeni xi tjínndajinle, nga tojo je ngantsjai (Is. 43:10, 13; 44:6; 48:12). Nʼio tse kjoanda kisʼele je chjota israelita nga tsínkʼia bʼantjaiya je Niná xi tsakʼétsʼoale kʼoa nga ñaki sítjoson je énle. Ñá kʼoati kui kjoanda tjínná nga̱ kʼoati je Niná jebi ʼyaxkoán (Mal. 3:6; Sant. 1:17). w16.06 3:6, 7
Taingo 9 sá septiembre
Tjenyatokon tiyo nga̱ likui ʼyao kʼiáni nga kʼoakoa̱n (Mar. 13:33).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, me ngatsʼi je chjotaxá nga tjínle sondado kʼoa kao ki̱cha̱ xi síchjén nga síkuinda naxinandá jña tjen bʼakaole. Nga kʼoasʼín, síkuindaa nga tsín ʼya xi josikao naxinandále. Tonga chjotaxá jebi alikui be nga jngo Chjotaxá tíjnale Niná ya ngʼajmi kʼoa nga je xi ngisa tse nganʼio tjínle. Je Chjotaxále Niná jeme skaan kao ngatsʼi chjotaxá sonʼnde (Is. 9:6, 7, 56:10; Dan. 2:44). Mená nga katafaʼai nichxin jebi kʼoa kʼoati mená nga tiyondaa kʼianga kjoaʼaí. Kuinga kuenta nʼiasíñá josʼin tíbitjoson jme xi tongini kitso je Biblia kʼoa nga kixi mangíntʼasínilee je Jeobá (Sal. 130:6). Nga jetífikjetʼa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kuinga nʼio machjénsíni nga tosi tonda tjenyatokon kuiyoaa. Nga sa chrian sa chrian tiyolee kjoafetʼa ngisaa ñʼai koa̱nná nga tjenyatokon kuiyoaa. w16.07 2:2, 9, 10
Lune 10 sá septiembre
Je kjoandale Niná li tokjoatjaojin kitsjoana (1 Cor. 15:10).
Je Pablo kitjenngike je chjotale Cristo. Kuinga kʼoakitsoni nga tsín bakinle nga koakole kjoamatokon je Niná. Kʼianga tojeme kuiyá, je pastro Pablo i kitsole Timoteo: “Tsjoale kjoanda je xi kitsjoana nganʼio, Cristo Jesús Nainá, nga̱ kʼoasʼin nʼiotʼakonna nga tsakaséjnana je xábi” (1 Tim. 1:12-14). Jméni xá xi tsakʼaile je Pablo. I kitso kʼianga kiskile je chjotajchínga xi tsakatio ya Éfeso: “Alikui ni̱ma̱na skonle xi totʼatsʼan. Tokui xi mena nga nda sikjetʼa ndiaana kao kjoatsjoa, kʼoa nga nda sikjetʼa je xá xi kitsjoana je Nainá Jesús, nga tsjoa je énnda xi tʼatsʼe kjoandale Niná” (Hech. 20:24). Je Pablo kao kjoatsjoa kitsoyason kʼoa jngo choa̱ tsakʼéjnaná xi chjotale Cristo maa ndʼaibi. Nga kʼoakisʼin tsakakóní nga tsín tokjoatjao nga tsakakóle kjoanda je Niná. w16.07 4:1-3
Majte 11 sá septiembre
Kao kjoatsejta skoyale (Miq. 7:7).
Tsakui nichxin kui xi mená nga ngisasa nda si̱xálee je Jeobá. Tonga jósʼiaan tsa jekjoatse tichoyalee nga kʼoainá xá ya jinjtín kʼoa tsakui tichoyaleje̱ nga kʼoantjaiya josʼin tiyoaa. Machjén nga tsejta katamaa. Tsakui nichxin tosi tonda tsjoáʼnde je Jeobá nga tojo kʼoalasʼin kuiyoaa. Tonga kʼoakʼoé tokoán nga je koasenkaoná. Si̱kjaʼaitsjenla jokisʼin je Abrahán. Je Jeobá kʼoakitsole nga jngo ʼndí sʼe̱le, tonga nʼio nkjín nó kichomani nga kʼoakoan. Jmé xi kisʼin je Abrahán jokji nó kiskoya. Tsejta koan kʼoa alikʼia kisikinroajen kjoamakjainle (Gén. 15:3, 4; 21:5; Heb. 6:12-15). Tsín choa ñʼai tíjna nga choya (Prov. 13:12). Tonga tsa tosi tonda kui si̱kjaʼaitsjeen josʼin tiyoaa, kjuinroajenjin tokoán. ʼNdele nga kʼoasʼiaan, tosa kui si̱kjaʼaitsjeen jmésani xi machjén nga sʼiaan nga kuitjosonná xá xi tjín ya jinjtín. Tsa kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kʼoéxkiaa, chjinee koaan, nda sʼin si̱kjaʼaitsjeen kʼoa jchañá jme xi sʼiaan. Kʼoa jmeni xi koa̱njinná nga nyaon nyaon koaan si̱chjén nga kʼoasʼiaan jmeni xi sasénle Niná. Tobʼelañá, jchañá jósʼin jchatokoán xi ngikʼa, jósʼin nga nda si̱chjén je tao̱n, jókjoan najño xi chʼa̱kjá kʼoa jósʼin kʼoétsaojiaan. w16.08 3:9-11
Mixkue 12 sá septiembre
Je Niná nda tísíxájin ni̱ma̱no (Filip. 2:13).
Tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá tsakasenkao je naxinandále nga kinjele kʼianga kiskan kao chjota amalequita kʼoa kao chjota etíope. Kʼoati kitsjoanganʼiole je Nehemías kao chjota judío nga tsakʼéndaya je xjáo xi kjindai Jerusalén. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, je Jeobá tsjoáná nganʼio nga tosi tonda koakoyasoán ninga kjoanikjaojin tjínná, ninga batiochjoa je chjota kʼoa ninga tsín mandosinle je Énle Niná (1 Ped. 5:10). Je Jeobá alikui kjoaʼaxinná je kjoa xi tjínná. Tsa mená chókjoajinná, jméni xi tjínnele sʼiaan. Tjínnele nyaon nyaon kʼoéxkiaa Biblia, kuiyondalee je kjoajtín xi satíoná kʼoa kjuian ngantsjai kʼianga satío nga xki̱ xomana, chótʼayá nga toñá je Énle Niná, chótʼayá kao familianá kʼoa si̱jélee nganʼio je Jeobá. Alikui kʼoaiʼndee nga tjín xi kʼoechjoaná nga kʼoasʼiaan jmeni xi tsoná je Jeobá nga tsjoánganʼioná. Kʼiatsa jetsín tinanda kʼoatinʼiañá jmeni xi saje kanikʼaxkiaa, si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná. Kʼoa jé nganʼiotsjele Jeobá koasenkaoná nga koa̱nmená kʼoasʼiaan jmeni xi tsoná. w16.09 1:12
Xipe 13 sá septiembre
Nga kjoachajngi tjín, nga jngó jngó katasʼele chjoón kʼoa nga jngó jngó katasʼele xʼin (1 Cor. 7:2).
Je pastro Pablo kui kjoafaʼaitsjen jebi kitsjoa. Kʼoa i kitsosa: “Tsa tsín koa̱nle kjoéxkó yaole, tosa katabixan. Ngisa nda nga kuixan kaoni tsa yaole sisjueyale”. Tsakui nichxin tosa kuixan tsa ʼyani ánni nga tsín ntsja sitjosjeyanile yaole kʼoa nga tsín kjoachajngi ska̱jinni. Ninga kʼoalani, je xi toje sʼa tjío tjínnele sikjaʼaitsjen tsa jekichole nó nga koa̱n kuixan. Je Pablo kʼoakitso nga koa̱n kuixan tsa jngo xi tsín kixi jmeni xi tísíkao yaole, kʼoa tsa jekafaʼato kjoaxtile (1 Cor. 7:9, 36, TNM; 1 Tim. 4:1-3). Alikui koa̱n nga kʼoakʼuínlee jngo xi sʼa xti nga katabixan tsa tokuini nga nʼio kjimamekon nga tjín xi koájnakao, nga̱ toxá kʼoamanile je xi sʼa xti. Tsakui nichxin kje tíjnandajin nga kuitjosonle jme xi kjinele xi jekabixan. w16.08 1:17
Bixine 14 sá septiembre
Tojme kjoani nda mangínkoaijin yaonajin, joni xi síxále Niná (2 Cor. 6:4).
Jokjoan najño xi chʼakjá kui bakó jokjoaan (1 Sam. 16:7). Nga choʼndale Niná maa, alikui tsa tokuijin kjuinñá nga nda chʼakjá jngo najño kʼoa tsa tokui nga naskánakjoan. Je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia koasenkaoná nga tsínkui chʼa̱kjá najño xi sʼeyanʼio yaoná, xi matsenya kʼoa tsa xi koto kjoan. Alikui koa̱n nga kui chʼa̱kjá najño xi tosa je xíngiaa koa̱nsoale nga skótsenná kʼoa tosa toxin skótsen. Tsa tsje kjoan najñoná kʼoa ndasʼin matsen, tochale ngisa skoe̱xkón chjota je naxinandále Niná. Kʼoa tsakui nichxin saʼnda koa̱nndosinle tʼatsʼe Niná kʼoa kjuinrʼoéná kʼianga kʼuínyasonlee. w16.09 3:5, 6
Xoto 15 sá septiembre
Tondʼé toʼindajin katamao kao ngatsʼi chjota (Tito 3:2).
Tjínkʼa chjota xi tʼatsʼe evolución makjainle tonga kʼoati makjainkaonile tʼatsʼe Niná. Kʼoasʼin makjainle nga kui evolución kisichjén Niná nga kisinda ngatsʼi je xi tjíokon. Kʼoa tjínkʼa chjota xi kuinga makjainnile tʼatsʼe evolución nga kui sakóya ya ndʼiaskuela. Kʼoa tjínkʼa xi kuinga tsín timakjainnile tʼatsʼe Niná nga tsín kisasenle josʼín je relijión. Kʼianga chja̱kaonajmí je chjota títjon kjoanla chjónangilai jmé xi makjainle kʼoa ánni nga kʼoasʼin makjainnile. Tsa nda kuinóʼyalai jme xi kuitso tochale kʼoati kjuinrʼoéli tsanda je. Tsa ʼya xi tobijnokeli nga tʼatsʼe Niná makjainli, takolai kjoaxkóntokon kʼoa chjónangilai jósʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe josʼin kitsʼiani nga kisʼe kjoabijnachon. Koaan kʼoakʼuínlai tsa kjoaixilani nga kʼoatjín xi tʼatsʼe evolución, tjínnejinle koannkjínya je célula xi títjon koantsen. Jngo maestro xi tsʼe química kʼoakitso nga tokʼoakoanle nga tsabe nga nʼio ñʼai sʼin tjínnda ninga je tsojmi xi tojngo célula machjénle. w16.09 4:12, 13
Taingo 16 sá septiembre
Kaile kiskoé kjoabitjontjaile, jméni nga sikinjesíni kjoafaʼáya xi ngisa nda (Heb. 11:35).
Nʼio nkjín choʼndale Niná xi kixi kitʼale ninga nʼio ñʼai tjín kjoa jaʼatojin, nga̱ koankjainle nga sikjaʼáyanile Niná. Bení nga je Jeobá tsjoá ijngokʼanile kjoabijnachon kʼoa nga i̱ koatio ngantsjai nichxin i̱ Sonʼnde. Si̱kjaʼaitsjenla jmeni xi koantʼain je Nabot kao Zacarías. Nga Niná kisitjosonle la̱jao̱ kinikʼienni nga jao (1 Rey. 21:3, 15; 2 Crón. 24:20, 21). Je Daniel yaa kinikʼatjenjinle xa, kʼoa jan miyole xi nga̱já xi tífaʼájnga̱ kinikʼatsaoya. Kitsjoaʼnde nga kʼoakinikao ʼndele nga yátsʼi̱n kuinyale Jeobá. Chjota jebi koankjainle nga je Jeobá tsjoále nganʼiotsjele kʼoa nga je koasenkao nga ska̱le tojme kjoa xi kjoaʼatojin (Dan. 3:16-18, 20, 28; 6:13, 16, 21-23; Heb. 11:33, 34). Nʼio nkjín je profetale Niná xi tsaʼyasin kʼoa xi ndoyá kinikatíoʼya, jolani je Micaya kao Jeremías. Kʼoa je Elías kao xi kjaʼaísa profeta yaa tsakʼetsoma “ya ʼndetʼaxintʼa, jinjñá, ngingijao, kʼoa ya nga̱jao̱ jin nangi”. Ngatsʼi kixi kitʼale Niná kʼoa kichokjoajinle kjoa xi jaʼatojin nga̱ ñaki kʼoatsakatío kon nga kuitjoson jmeni xi tjíokoyale (Heb. 11:1, 36-38; 1 Rey. 18:13; 22:24-27; Jer. 20:1, 2; 28:10, 11; 32:2). w16.10 3:10, 11
Lune 17 sá septiembre
Tosa nangi tjayao tokon nga ngisa ngʼa tjío xi ngikʼa (Filip. 2:3).
Jngo koya josʼin koa̱n koakolee kjoanda je xi xin naxinandále kuinga nda chjoéyaa kʼianga bichó ya Ndʼia jña chotʼayá. Je xi xin naxinandá fikatio sakʼoaa tsín tso kon nga nchja̱najmí kʼoa tsín síchriantʼale chjota xi ya tsʼe. Tsakui nichxin kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa nangi tíjna naxinandále, josʼin tsen yaole kʼoa josʼin tjío. Kuinga chja̱kaonajmísíñá, koakolee kjoanda kʼoa koakolee nga mandosinná. Tsa tíjnaná aplicación JW Language koaan chótʼayá jokʼuínlee nga kao én xi nchja̱ si̱tiʼndañá (Filip. 2:4). Tsakui nichxin sakʼoa likui ʼyaa jokʼuínlee nga chja̱kaonajmiá je xi xin tsʼe. Jméni xi koasenkaoná. Koaan kʼoéyanajmílee tʼatsaan. Tsa kʼoasʼiaan jchañá nga nʼio tse xi mangósoán kao je. Nga jngó jngoá tsen tjín jmeni xi ñʼai maná. w16.10 1:13, 14
Majte 18 sá septiembre
Tjín kjoachajngi jinno nga jon, tonga kjoachajngi xi kʼoatjín xi ni yajin tjín jinle chjota xi li judíojin (1 Cor. 5:1).
Je Énle Niná kʼoatsoná jmeni xi tjínnele sʼiaan nga tsínkui xi chʼaotjín sʼe̱ ya jinjtín. Si̱kjaʼaitsjenla jokoan ya naxinandá Corinto. Je Pablo nʼio tsjoake koan je ndsʼee xi ya tsʼe. Nʼio nkjín xi je kitsoyale Biblia (1 Cor. 1:1, 2). Si̱kjaʼaitsjenla jókisʼe kon kʼianga kisʼejinle nga jngo xi kjoachajngi tísʼín, kʼoa nga totítsjoáʼnde je jtín. Je Pablo kʼoakitsole je xi chjotajchínga sʼin tjío nga je Satanás katatsjoátʼale je xi kjoachajngi tísʼín. Xi tsonile, nga tjínnele kʼaonsjejin ya jinjtín (1 Cor. 5:5-7, 12). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele nga kʼaonsjejin tsa ʼyani xi ai tíjna jée xi kabajngi kʼoa tsín kʼoakoa̱nnile. Tsa kʼoasʼin jchatokoán je xi bichonsjejin naxinandále Niná jotso je Biblia, kʼoainganʼioñá nga tsje sʼin kʼoéjna je jtín. Kʼoa nga kʼoasʼiaan, tsakui nichxin je xi kabichonsjejin kʼoakoa̱nnile jéele kʼoa sijénile kjoanichatʼa je Jeobá. w16.11 2:14
Mixkue 19 sá septiembre
Tsa tjínno én xi tsjoánganʼiole naxinandá, kʼoatixón (Hech. 13:15).
Nʼio kuinyakao xíngiaa kʼiatsa si̱nʼiojiaan. Jngo ndsʼee xi Rubén ʼmi itso: “Ñandia kʼianga tiʼmiyasuinjin kao jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna, tsabee nga tsín ndatjín tokoan nga kʼia. Kʼoakixinle jotjín tokoan kʼoa nda kinrʼoéna. Kʼoakitsona jñani nda tisʼian. Kʼoati kitsona nga kʼoakitso je Jesús nga ngisa nʼio chjílee ñá tikʼoajinni je ʼndínise. Kjitʼaa sikjaʼaitsjenjian testo jñani kʼoatso kʼoa tojo kajin ni̱ma̱na. Jme xi kitsona je ndsʼee jebi nʼio tsakasenkaona” (Mat. 10:31). Je Biblia kʼoatso nga tjínnele si̱nʼiojiaan xíngiaa ngantsjai. Je pastro Pablo itso xi kiskile je chjota hebreo: “Tikuindao yaono, ndsʼe, nga niʼyajin xi jon xi sʼele ni̱ma̱tsʼen xi tsín makjainle, nga toxin koaile je Niná xi tíjnakon. Tosa tʼenelao xíngio [tinʼiojion] nga nyaonnyaon” (Heb. 3:13). Tsa si̱kjaʼaitsjeen nga nʼio nda sʼe tokoán nga ʼya xi sínʼiojinná, kui xi koasenkaoná nga si̱nʼiojiaan xi kjaʼaí. w16.11 1:2, 3
Xipe 20 sá septiembre
Kuisótjenjinno chjota xi kuinchja̱ én xi chʼaotjín. Koa̱nmele koaikao chjota xi je koaitʼale (Hech. 20:30).
Kʼianga nó 313, je xi tsakatéxoma ya Roma xi Constantino tsakʼin, jé xi kʼoakitso nga relijión sʼin kataʼyale josʼin kitsoya je xi yátsʼi̱n tsakinyále Niná. Kʼoa saʼnda nga kʼia, je yo̱ngo̱ kao je chjotaxá xi tsʼe Roma tsakákjao jko̱. Xi koanskanni, je Constantino tsakʼaonsjee ya naxinandá je naʼmi xi Arrio tsakʼin, nga̱ tsín kʼoasʼin koankjainle nga Niná je Jesús. Xijekoan, jé xi Teodosio tsakʼin tsakatéxoma ya Roma. Kʼoa kui relijión Católica xi relijiónle koan jña tsakatéxoma naxinandá Roma. Je chjota xi kotʼayason jmeni xi koan ngasʼa kʼoatso nga kʼia “chjotale Cristo” kitsole yaole je naxinandá Roma kʼianga tsakatéxoma je Teodosio. Tonga je xi chjotale Cristo kitsole yaole kui koankjainle jmeni xi to chjota kitsoya kʼoa kuinga ya koanjngokaoni je Babilonia xi nʼioje. Tonga nga kui nichxin tojo tsakatiosa kʼa je chjotale Cristo xi kixi kitʼale Niná. Chjotale Cristo jebi yaa koanngóson je trigo xi kinchja̱ni Jesús. Tsakʼénele yaole nga kʼoasʼin tsabexkón Niná josʼin mele, tonga nʼio tokʼa xi kinrʼoé jmeni xi kitso (Mat. 13:24, 25, 37-39). w16.11 4:8, 9
Bixine 21 sá septiembre
Je Jeobá tikʼamio ngayije kjoanikjaojinno, nga̱ je tísíkuindano (1 Ped. 5:7).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Na̱i kʼoatísʼín “joni tsa xa xi tíbaté” nga tísíkʼótjindainá nga “tíbásjai ʼya xi ski̱ne” (1 Ped. 5:8; Apoc. 12:17). Kʼoa kuinga nʼio tse kjoanikjaojin tjínni ndʼaibi, saʼnda ñá xi choʼndale Jeobá maa kʼoati sakʼoa nʼio nikjáojiaan. Kʼoati sakʼoa nʼio kisikjáojin choʼndale Niná nichxin kjoatse. Tobʼelañá, je Biblia kʼoatso nga je rey David nʼio kisikjáojin sakʼoa (Sal. 13:2). Kʼoa je pastro Pablo koankjáojinle “tʼatsʼe ngatsʼi naxinandále Cristo” (2 Cor. 11:28). Jméni xi koa̱n sʼiaan tsa nʼio tinikjáojiaan. Nichxin kjoatse, je Niná tsakinyakao choʼndale kʼianga nʼio kisikjáojin. Kʼoa kʼoati koasenkaoná tsanda ñá kʼiatsa nʼio si̱kjáojiaan. Nga tsín nʼio si̱kjáojiaan koaan kʼoétsʼoaa, kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jme xi kʼoéxkiaa, si̱jélee je Jeobá nganʼiotsjele, kʼoa kʼoéyanajmílee jotjín tokoán jngo chjota xi nʼiotʼaa. w16.12 3:1, 2
Xoto 22 sá septiembre
Xi kjoetʼale je kjoabe, kjoabiya ní (Rom. 6:21).
Kʼianga siglo 1, ya naxinandá Corinto tjínkʼa chjota xi ché koan, xi tixʼin xínkjín tsakjayokaoni, xi kisichajngitʼale chjoónle kʼoa tsa xʼinle, xi xkóson tsakʼétsʼoale kʼoa xi cháchʼi̱ koan. Tonga nga tsabe xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa koantsjoake, kisikʼantjaiyaa yaole. Soa koanle tʼatsʼe jmeni xi kisʼin (Rom. 6:21; 1 Cor. 6:9-11). Je chjotale Cristo xi tsʼe Roma kʼoati kisikʼantjaiya yaole. Je Pablo i kitsole: “Niʼi̱tséjin bʼaiʼndelao jée jo tjín jko̱yale yaono, nga kjoatsʼen síchjén. Tosa Niná tʼaiʼndelao yaono, joni tsa xi kʼen kinikjaʼáyanile, tjíokonni ndʼaibi. Kʼoati tʼaiʼndelao Niná ngayije jko̱yale yaono, nga koa̱nchjénle xi tʼatsʼe xi kjoakixi” (Rom. 6:13). Je Pablo likui jao kisʼele nga je chjotale Cristo koaanle nga kui xi ndatjín kʼoasʼin ánni nga koakonile Niná je kjoandale. w16.12 1:13
Taingo 23 sá septiembre
Tinʼiotʼai je Jeobá (Sal. 37:3).
Je Jeobá nʼio ndasʼin kisindaná. Kʼoasʼin kisindaná nga ma nikjaʼaitsjeen kʼoa kui xi basenkaoná nga ma bʼendajiaan je kjoa xi sʼená. Kʼoati kui xi basenkaoná nga tongini nikjaʼaitsjeen jmeni xi sʼiaan nichxin xi nroaján (Prov. 2:11). Kʼoasʼin kisindaná nga ma kʼoanʼia jmeni xi kanikjaʼaitsjeen kʼoa nga bichotjenngiaa jmeni xi mená (Filip. 2:13). Kʼoati kitsjoaná tokoán nga ʼyaa jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Je tokoán basenkaoná nga tsín jée tsaojiaan kʼoa nga nindayaa yaoná tsa jme xi kanʼia (Rom. 2:15). Tobʼelañá, ya Biblia itso: “Jngo chjota xi tongini nda bʼéndajin jme xi sʼín, nʼio ndasʼin bichótsjoá”. Kʼoati i̱ tsoná: “Ngayeje jmeni xi koa̱nle kʼoasʼin ndsai, kʼoatʼiain kao ngayeje nganʼioli” (Prov. 21:5; Ecl. 9:10). Itsosa kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná: “Tje̱n nga sʼe̱saná ʼnde, nda si̱xá tʼatsʼe ngatsʼi” kʼoa je “kjoanda [xi] tsakʼaile, nga jngójngó katasíchjén tʼatsʼe xi kjaʼaí” (Gál. 6:10; 1 Ped. 4:10). Tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá kui xi mele nga kui xi ndatjín kʼoasʼiaan kʼoa nga kʼoati kuinyakoaa xi kjaʼaí. w17.01 1:1, 2
Lune 24 sá septiembre
Je kjoabi kʼoakoanle nga kisichoyale, tonga kʼoasʼin kichji nga bakóyaná nga ñá xi jejaʼainená je nichxin xi fetʼani (1 Cor. 10:11).
Ngatsʼiaa kui jéele Adán kao Eva tsakinná kʼoa kjoabiya choʼndá ngatsʼiaa. Tonga tojo tiʼndená nga ñá chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan. Kʼoa yaa ʼyañá jmeni xi kitsole Jeobá je naxinandá Israel. Kʼoakitsole nga koa̱n skoéjin tsa mele nga naxinandále koa̱n (Éx. 19:3-6). Je naxinandá kʼoakitso nga mele naxinandále Niná koa̱n kʼoa nga sitjoson ngayeje jme xi kuitsole. Kitso: “Ngayeje jmeni xi títso Jeobá kʼoasʼiainjin” (Éx. 19:8). Tonga xi koanskanni alikuini kisitjoson énle. Nʼio chjíle xi bakóyaná jebi. Kui bakóyaná nga jchachjiá kjoandái xi tjínná nga ma chjoejiaan jme xi nʼia, chrian kuiyolee je Jeobá kʼoa si̱tjosoán kjoatéxomale. w17.01 2:9
Majte 25 sá septiembre
Nga nangitokon koai̱n nga kuitómjekoai je Nináli (Miq. 6:8).
Je Jeroboán, xi rey sʼin tsakʼejnale naxinandá Israel jngo sonxta tsakʼénda ya naxinandá Betel, jñani niná ndiso tsakʼétsʼoale. Kuinga jngo profeta xi tsʼe Judá kisikasénni Jeobá xi kikaole én je rey. Profeta jebi nangitokon koan kʼoa kʼoakitsole rey jme xi kitso Jeobá. Je rey nʼio koanjtile kʼianga kinrʼoé én jebi, tonga jé Jeobá tsakasenkao je profeta (1 Rey. 13:1-10). Je Jeobá kʼoakitsole je profeta nga tsín jme xi katakjine kʼoa tsín jme xi kataʼbi ya naxinandá Israel kʼoa nga xin ndiaa katafini nga koai ya niʼyale. Kʼianga tífini niʼyale jngo profeta xi jejchínga kisatekjao, tsakʼanachale kʼoa kʼoakitsole nga jngo én kitsjoale je Jeobá. Kikao niʼyale kʼoa kitsjoale xi tsakʼi kʼoa xi kiskine. Je profeta xi tsʼe Judá alikui kisitjosonle Jeobá kʼoa kikao je profeta jchínga ya niʼyale. Alikui kisasenle Jeobá nga kʼoakisʼin profeta jebi. Kʼianga kini niʼyale jngo xa kisikʼien (1 Rey. 13:11-24). Alikui ʼyaa anni nga je profeta jchínga kisitjosonnile ʼndele nga je Jeobá sitjosonle. Je xi ʼyaa kuinga tsín nangitokon koan nga tsakʼamjekao Jeobá. w17.01 4:1-3
Mixkue 26 sá septiembre
Jekinchja kʼoa kʼoasʼian. Kʼoasʼin tjínndajinna jebi, kʼoa sitjosonña (Is. 46:11).
Je én xi fitsʼiani Biblia tochoa mani, tonga nʼio tse jmeni xi tsoyanile. Itso: “Nga sʼa kitsʼia, Niná kisinda ngʼajmi kao sonʼnde” (Gén. 1:1). Nʼio tochoa ʼyaa jotjín koya tsojmi kisinda Niná, jolani tʼatsʼe jmeni xi tjío ya ngʼajmi, tʼatsʼe gravedad kʼoa nga isen machon (Ecl. 3:11). Tonga je Jeobá tsoyaná jme xi tjínndajinle xi kao Sonʼnde kʼoa jme xi tjínndajinle tʼatsʼe chjota. Kʼoasʼin kisindaná jokji je kʼoa kui xi mele nga kʼoétsaojiaan nga kuiyoaa i̱ Sonʼnde (Gén. 1:26). Mele nga xtile koaan kʼoa nga Nʼainá koa̱nni je. Ya kapítulo 3 xi tsʼe Génesis kʼoatso nga jngo kjoa kisʼe kʼoa kuinga tsín kʼoakoanni josʼin tjínndajinle Niná tsakai (Gén. 3:1-7). Tonga je Jeobá male bʼéndajin tojme kjoani. Alikui ʼya xi koa̱nle kʼoechjoale nga kuitjoson jmeni xi mele (Is. 46:10; 55:11). Alikui jao tjínná nga kʼiakjoan nga choa̱le kuitjoson jme xi tjínndajinle Jeobá saʼnda ngasʼa. w17.02 1:1, 2
Xipe 27 sá septiembre
Jñáni tíjna Moisés xi kitsjoale nganʼiotsjele (Is. 63:11).
Jósʼin tsabeni je naxinandá nga kui nganʼiotsjele Niná tsakasenkao je Moisés. Nga nganʼiotsjele Niná tsakʼaile je Moisés kui xi tsakasenkao nga koannile tsakatío kjoaxkón, kʼoati kui tsakasenkao nga tsakʼéjnatsenle jaʼaínle Niná je faraón (Éx. 7:1-3). Je nganʼiotsjele Niná kʼoati tsakasenkao Moisés nga kisʼele kjoatsjoacha kʼoa nga tsejta koan. Alikui jao tjínná nga je Jeobá kiskoejin Moisés nga koasentítjonle naxinandále. ʼYásani xi kitsjoale Jeobá je nganʼiotsjele nga tsakándiaale je naxinandále. Je Biblia itso: “Je Josué tile Nun nʼio tse nganʼio xi tsʼe kjoachjine kisʼele” (Deut. 34:9). “Jé nganʼiole Jeobá jaʼasʼenjinle je Gedeón” (Juec. 6:34). Kʼoa “kui nganʼiole Jeobá kitsjoanganʼiole je David” (1 Sam. 16:13). Ngatsʼi chjota jebi tsabení nga je nganʼiotsjele Niná tsakinyakao nga kʼoakisʼin jmeni xi tsín kʼoakoanle nga toje (Jos. 11:16,17; Juec. 7:7, 22; 1 Sam. 17:37, 50). w17.02 3:3-5
Bixine 28 sá septiembre
Likui jin batexomalaijin je kjoamakjainno, tonga binyakaolaijin xi tʼatsʼe kjoatsjoano, nga nʼio katasatío kjoamakjainno (2 Cor. 1:24).
Koaan chjénngilee ngatsʼiaa jokisʼin je pastro Pablo. Tsabee nga tjínle ʼnde je ndsʼe̱ nga je skoéjin jmeni xi sʼin. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele kui choa̱le je pastro Pablo skénngi kʼianga tsjoále kjoafaʼaitsjen jngo ndsʼee xi tjín xi mele skoéjin. Kao kjoatsjoa tsjoále kjoafaʼaitsjen xi ya yʼangini je Énle Niná. Tonga alikui je kʼoakuitsole jmeni xi sʼin, nga̱ be nga je ndsʼee kjinele tsa nda kuichotsjoá kʼoa tsa mai jmeni xi skoéjin. Nʼio chjíle jmeni xi tsoyaná jebi. Kui tsoyaná nga koa̱n kʼuínyalee jngo ndsʼee jmeni xi tso je Biblia tʼatsʼe jmeni xi tífaʼatojin. Tonga jé kjinele skoéjin jmeni xi sʼin. Kʼianga kʼoasʼín ndasʼin bichómani. Alikʼia kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tjínná ʼnde kʼianga ñá kʼoakuixoán jmeni xi tjínnele sʼin je ndsʼee. w17.03 2:11
Xoto 29 sá septiembre
Titjosonlao je xi bándiaano, kʼoa nangi tiyolao (Heb. 13:17).
Je Cuerpo Gobernante tíbakó nga nʼio tjínle kjoamakjain nga ñaki kao kjoatsjoa tsoyason kʼoa nga kʼoatso nga kataʼmiyason je énnda chjotse. A tibʼainganʼiolee. Tsa kʼoatinʼia, nʼiojin tsjoa sa̱tío tokoán kʼianga i̱ kuitsoná je Jesús: “Kʼia nga kʼoakinikao jngo xi je ndsʼebi xi ngisa nangi tjío, kʼoati an xi kʼoakinikaonáo” (Mat. 25:34-40). Kʼianga jekini Jesús ya ngʼajmi, alikui kitsjionkon je chjotale (Mat. 28:20). Bení nga kui tsakasenkao je nganʼiotsjele Niná kao Énle kʼoa kao ánkje josʼin tsakándiaale je chjotale nga tsakʼejna i̱ Sonʼnde. Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kui nga jan koya jebi tísíchjén nga tíbasenkao je choʼnda xi nʼiotʼakon. Je Cuerpo Gobernante fitjenngi “tojñanibe nga koai” je Barré, xi tsonile je Jesús (Apoc. 14:4). Kʼianga mangíntjenngiaa josʼin bándiaaná je Cuerpo Gobernante, jéni Jesús timangíntjenngilee, xi séntítjonná. Tojeme tsjoáná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Apoc. 7:14-17). Nijngojin chjotasonʼnde xi koa̱nle tsjoáná kjoachoya jebi. w17.02 4:17-19
Taingo 30 sá septiembre
Je Jeobá tintsjai je ndiaali, kʼoa je tinʼiotʼai yaoli, kʼoa je koasenkaoli (Sal. 37:5).
Ñaki je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa alikui koa̱n nga toñá chʼaa yaoná. Nga je si̱jélee nganʼio nga katabasenkaoná ninga tse kʼoa ninga choa kjoa tibitjatojiaan. Kʼoa nga kʼoati ndatjín nga chjónangilee yaoná josʼiaan tsa jme kjoa tibitjatojiaan. Tobʼelañá, a toñá chʼaa yaoná kʼoa a toñá kjoásjailee josʼiaan nga kʼoéndajiaan. Axo kʼoasʼin nganá nga títjonkjoanla fasjaiyaa jotso je Biblia kʼoa nga kui kuenta nʼia nga bʼendajiaan je kjoa. Tobʼelañá, tsa kjoa sʼená kao familianá kʼianga mangián kjoajtín kʼoa tsa kjoajtíntse. A jé Jeobá ni̱jélee nga katabándiaaná jokoa̱n sʼiaan. Xi ijngosani, tsa jekjoatse jngo xá tifasjee kʼoa tochan ska̱jiaan jngo chjota xi tsjoáxáná. A kʼoakʼuínlee chjota jebi nga tjínnele koanngián ngayeje kjoajtín xi satíoná nga xki̱ xomana, ninga tsínni so̱koxáná. Tojme kjoa xi tibitjatojiaan si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi kitso jngo chjota xi kiski salmo, tojo tso je testo xi kamaxkia ndʼaibi. w17.03 4:6