Junio
Xipe 1 sá junio
Jicho jngo chjoónkʼan xi jekʼen xʼinle, kʼoa xi yo̱ma̱. ʼNdí ki̱cha̱sine tsakinyá xi tochoa chjíle (Mar. 12:42).
Nʼio ma̱ tísíjchá yaole je ʼndíchjoónkʼan kʼoa saʼnda tsínjinle tao̱n xi batseni je tsojmi xi machjénle. Ninga kʼoalani, yaa bichókasentʼa kaxa̱ jña sʼetsaoya tao̱n, chéché jao tao̱n síkʼatsaoya kʼoa saʼnda tsín fane nga tsaoya ya kaxa̱. Tonga je Jesús be nga jao tao̱n leptón síkʼatsaoya xi nʼio tochoa chjíle nga kui nichxin. Saʼnda tsínjin kuinje̱le jngo nise xi ngisasa choa chjíle xi kiskine chjota. Tokʼoakoanle Jesús jmeni xi kisʼin ʼndíchjoónkʼan jebi. Nchjaale je chjotatjenngile kʼoa kʼoatsole nga kuenta katasʼín je ʼndíchjoónkʼan. Itsole: “Je chjoónkʼan xi jekʼen xʼinle, kʼoa xi yo̱ma̱, ngisa tse tsakinyá kaoni tsa ngatsʼi xi tsakinyá kaxa̱”. Kʼoa itsosale: “Nga̱ ngatsʼi [je chjotanyiná] tsakinyá je xi bʼangile, tonga nda tsa yo̱ma̱ je chjoónbi tsakinyá ngayije xi tjínle xi tʼatsʼe xi kjen” (Mar. 12:43, 44). Ninga to jao ma tao̱n tjíole yaa kaxa̱ kisikʼatsaoya. Nga kʼoakisʼin, kʼoasʼin tsakakóni nga je Jeobá kisinʼiotʼa, nga je tsjoále jme xi machjénle (Sal. 26:3). w21.04 6 párr. 17, 18
Bixine 2 sá junio
Koeni, jotichanison ngakijnda Jerusalén je én xi tibakoyao (Hech. 5:28).
Kʼianga tsakʼejna i̱ Sonʼnde je Jesús, kao kjoatsjoa kitsoyason kʼoa kui kuenta kisʼin ngantsjai nga tjín je chjota xi kjuinrʼoéle, kʼoa kui xi mele nga kʼoati sʼiaan tsanda ñá (Juan 4:35, 36). Je chjotatjenngile kʼoati kao kjoatsjoa kitsoyason kʼianga yasa tíjnakao je Jesús (Luc. 10:1, 5-11, 17). Tonga alikui titsjoa kisationi kon kʼianga kindoa kʼoa nga kinikʼien je Jesús (Juan 16:32). Kʼianga jejaʼáyanile Jesús kʼoakitsole nga tosi tonda katatsoyason. Kʼoa kʼianga jekini ngʼajmi je Jesús, je chjotatjenngile tosi tonda kitsoyason kʼoa saʼnda je chjotakontrale kʼoakitso nga jekisingabason én xi tjíotsoya ngakjijnda Jerusalén tojo tso texto xi kamaxkia ndʼaibi. Jé Jesús tsakándiaale josʼin tsakʼinyason kʼianga siglo 1, kʼoa jé Jeobá tsakasenkao nga nʼio nkjín chjota koankjainle. Tobʼelañá, janla jmi koanni xi kisʼenngindá nga sʼuí Pentecostés nga nó 33 (Hech. 2:41). Sa nkjín sa nkjín koanni je chjotale Cristo (Hech. 6:7). Kʼoa je Jesús tongini kʼoakitso nga nʼio nkjín koa̱nni chjota xi koa̱nkjainle xi tʼatsʼe Niná kʼianga toje tífetʼa nichxin (Juan 14:12; Hech. 1:8). w21.05 14 párr. 1, 2
Xoto 3 sá junio
Jó tondale je xi tsín nikitsónya kjoafaʼaitsjenle xi totʼatsʼan (Mat. 11:6).
Jókisʼe tokuin kʼianga tsaʼyai xi tʼatsʼe Niná. Kʼoajinsʼin kinikjaʼaitsjain nga kʼoati koa̱nndosinle xi kjaʼaí chjota. Kʼoajinsʼin kinikjaʼaitsjain nga kuinyakao jmeni xi tso Biblia nga tsjoa sa̱tío kon kʼoa nga sʼe̱le kjoachoya (Sal. 119:105). Nʼiojin tsjoa kisʼe tokuin nga kichjakaoni je miyoli kao familiali jmeni xi kjimajinli tʼatsʼe Biblia. Tonga jókisʼe tokuin nga nkjín koanni xi tsín koanndosinle. Nkjín chjota xi tsín nrʼoéná kʼianga ʼmiyasoán je Énle Niná. Kʼianga tsakʼejna Jesús i̱ Sonʼnde, nkjín kjoaxkón tsakatío xi tsakakó nga je Jeobá tsakasenkao. Ninga kʼoalani, nkjín koanni chjota xi tsín koankjainle xi tʼatsʼe. Tobʼelañá, kʼianga kisikjaʼáyale je Lázaro nkjín chjota tsabe, tonga tojo nkjín koanni xi tsín koankjainle, kʼoa je chjota judío kʼoati tsín koankjainle tsa je Niná kisikasén je Jesús. Tosaa kui xi koanmele nga kisikʼien je Jesús kao Lázaro (Juan 11:47, 48, 53; 12:9-11). w21.05 2 párr. 1, 2
Taingo 4 sá junio
Likui si̱kʼéjnaa nga koa̱nñaa, tonga kʼoénelee xíngiaa [nga si̱nʼiojiaan] (Heb. 10:25).
Machjén nga kjitʼa kjuian je kjoajtín xi satíoná. Nʼio binyakaoná nga mangián kjoajtín kʼoa ngisaa nda ʼyaxkoaan je ndsʼee. Si̱miyoaa je ndsʼee xi nda choa̱ batíoná ninga xinxin tsʼe kʼoa ninga tsín tongóson tjín nóná. Je Biblia kʼoatso nga nʼio tse kjoachjine tjínle chjota xi jetjínle nó (Job 12:12). Tonga je xi sʼa xti kʼoati nʼio tse xi koa̱n kuitsoyale xi jejchínga. Tobʼelañá, je David nʼiosa xti tikʼoajinni je Jonatán, tonga nʼio nda miyo tsakjao (1 Sam. 18:1). Kitsjoanganʼiongañále xínkjín nga kisixále je Jeobá kʼianga kjoa jaʼatojin (1 Sam. 23:16-18). Je tichjaa xi Irina ʼmi, xi nijngojin xínkjín kotʼaya je Énle Niná, itso: “Koaan nga jo ndsʼee kʼoa jo xijcháná sʼin jchatokoán je xi tongóson sʼin makjainná. Je Jeobá koaanle sichjén je ndsʼee kao tichjaa nga jo familianá sʼin jchatokoán”. Tjíondaa je miyoná nga kuinyakaoná kʼoa tsjoánganʼioná, tonga machjén nga kʼoéyanajmílee jotjín tokoán. w21.06 10, 11 párr. 9-11
Lune 5 sá junio
Kʼoati sikaono Nʼaina xi tíjna ngʼajmi, tsa tsín si̱chatʼalao kao ni̱ma̱no nga jngójngó ndsʼao (Mat. 18:35).
Je Jesús jngo choa̱ kisikʼéjna xi tʼatsʼe jngo rey kao choʼndale. Je rey kʼoakitsole je choʼndale nga tsín tikatasíjndanile jotjín tao̱n kitjenle, nga̱ choʼnda jebi alikʼiajin so̱kole tao̱n xi sijndani. Xijekoan, je choʼnda jebi alikui kisichatʼale je choʼndaxínkjín, kjoanʼio kʼoakitsole nga katasíjndale ningalani ngisa choa tao̱n kitjenle. Xijekoanni, je rey ndoyá kisikʼéjnaʼya je choʼnda xi tsín tsakakó kjoamatokon. Jmeni xi kisʼin je choʼnda xi kinchja̱ni Jesús, ali tsa tojejin kisikiʼaon yaole, kʼoati kisikiʼaon xi kjaʼaí. Tobʼelañá, totaon tsabe je choʼndaxínkjín kʼoa ndoyá kisikʼéjnaʼya saʼnda nga sijndale jotjín kitjenle. Kʼoa kʼoati kisikiʼaon choʼnda xi ngikʼa, nga̱ tsabe jme xi kisʼin. Je Jesús i kitso: “Kʼia nga tsabe xikʼa choʼndaxínkjín je kjoa xi koan, nʼio koanbale” (Mat. 18:30, 31). Kʼoatisʼinni jme xi nʼia ñá. Kʼoati síkiʼaon xi ngikʼa. Jméni xi koa̱n tsa tsín si̱chatʼalee tsa ʼya xi josikaoná. Si̱kiʼaonñá, kʼoa tsakui nichxin saʼnda tsín tikuenta sʼianñá. Kʼoa kʼoati tsín nda sa̱tío kon je ndsʼee xi tjío jinjtín kʼianga skoe̱ nga tsín nda mangínkoaa tsa ʼyani xi jokasíkaoná. w21.06 22 párr. 11, 12
Majte 6 sá junio
[Kjoaʼaxin] je xi sikitsón sonʼnde (Apoc. 11:18).
Je Niná kʼoasʼin kisindaná nga koa̱n chjénngilee jokjoan, tonga je Na̱i kui xi mele nga kui xi chʼaotjín kʼoasʼin je chjota. Kʼianga tsakʼejna Noé, “je Jeobá tsabee nga sa tsʼen sa tsʼen koan je chjota”, kʼoa “aon koanle nga kʼoasʼin chjota kisinda i̱ sonʼnde; nʼio ba koanle ni̱ma̱le” (Gén. 6:5, 6, nota, 11). Saʼnda nga kʼia, sa chʼao sa chʼao kjimachon sonʼnde. Nʼio tsjoa male je Na̱i nga tsín tichʼaosʼin beni chjota kʼianga síchajngi. Alikui chʼaotjín male tsa jngo xʼin jngo chjoón xi kʼoasʼin kʼoa tsa tixʼin kʼoa tiyánchjín xínkjín kjoáyokaoni (Efes. 4:18, 19). Kʼoa je Na̱i nʼio tsjoa male kʼianga jngo choʼndale Jeobá bajngijée. Nga je Na̱i kjinentsja je sonʼnde, je chjota tijé tjíosíkiʼaonni xínkjín nga tije tjíobatéxomanile yaole, alikui tjíosíkuinda je Sonʼnde kao je cho̱ tojosʼin koanmele tsakai je Jeobá (Gén. 1:28; Ecl. 8:9). Tjínkʼa je chjotachjine xi kʼoatso nga tongichoasa nó chale kʼianga jngo millón cho̱ kao yá xi kjaʼaí kjaʼaínile jchangi. w21.07 12 párr. 13, 14
Mixkue 7 sá junio
Je Jeobá nʼio male síchatʼa (Is. 55:7).
Tjínkʼa je choʼndale Niná xi tsín nda satío kon xi totʼatsʼe je jée xi tsakajngi ngasʼa, nga̱ kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsínkʼia sichatʼale je Jeobá. Tsa kʼoatjín tokuin, xi koasenkaoli nga nda sʼe̱ni tokuin kuinga koa̱njinli nga je Jeobá mele koakoli xi ñaki kjoatsjoacha, koaan nda sʼe̱ tokoán kʼoa kao kjoatsjoa si̱xálee je Jeobá, nga̱ kao “njínle Jesucristo ʼndíle Niná sítsjeyaná ngayije jéená” (1 Juan 1:7). Kʼiatsa ba sʼe tokoán nga ñʼai maná nikʼéjnaa jmeni xi tsín sasénle Jeobá, si̱kjaʼaitsjenjiaan nga je Jeobá tíjnanda nga síchatʼale je xi kʼoama kjoaixinile je jéele. Kuenta sʼiaan jme xi kitso David xi tʼatsʼe kjoanichatʼa kʼoa nga bakóná xi ñaki kjoatsjoacha je Jeobá. I kitso: “Joni ngʼajmi nga ngisa ngʼa tíjna tikʼoajinni sonʼnde, kʼoatisʼin tíjna je xi ñaki kjoatsjoacha xi bakóle je xi tsokjónke. Jokji kjin tíjnale jña bitjoni tsʼuí kao jña kantjaini, kʼoakji kjin síkʼéjna je jée xi bijnyaa” (Sal. 103:11, 12). w21.11 5 párr. 12, 13
Xipe 8 sá junio
Je xtile binyandoo kʼoa “nʼio nda tinʼiai” tsole; je xʼinle basenndoo kʼoa bʼasjengʼaa (Prov. 31:28).
Je chjotale Cristo tjínnele nga skoe̱xkón je yánchjínle (1 Ped. 3:7). Kui xi tsonile nga ngisa kuenta sʼin kʼoa nga koakole kjoaxkóntokon. Kʼoasʼin koakonile kjoaxkóntokon nga skoe̱chjí je chjoónle, nga tsínkui kʼoakuitsole nga katasʼín jmeni xi tsín koa̱nle kʼoasʼin kʼoa nga tsín kjaʼaí yánchjín singósonkao. Ánni nga tsín ndatjínni tsa kjaʼaí xi singósonkao je chjoónle. Kataʼyala jmeni xi tso je tichjaa xi Rosa ʼmi. Nga tsín kotʼaya Énle Niná je xʼinle kjaʼaí yánchjín síngósonkao. Nʼio síkʼajen kon je tichjaa Rosa nga toxkia fákao je xʼinle kʼoa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín ʼya xi tsjoake kjoaixi. Itso je tichjaa: “Xi basenkaona kuinga ntsjaintsjai kʼoaʼmina nga nʼio chjí bena je Jeobá”. Tonga je chjotale Cristo bexkón je yánchjínle nga̱ be nga kʼoasʼin nda bʼejna kao chjoónle kʼoa kao Jeobá. Je xi bexkón yánchjínle nda nchja̱ni xi tʼatsʼe, kʼoatsole nga tsjoake kʼoa nga nda sʼín. w21.07 22 párr. 7, 8
Bixine 9 sá junio
Tsejta koa̱n nga skoya (Miq. 7:7).
Si̱kjaʼaitsjenla tsa nʼio machjénná jmeni xi si̱kasénná, tonga tsa tsín ndi̱to̱n tífaʼai chanjin kui si̱kjaʼaitsjeen ánni kjibʼachxinnile. Tonga tsa sʼe̱jinná ánni nga kjibʼachxinnile tsejtajin koaan kʼoa chóyajinlee saʼnda nga kjoaʼaí. Ya Proverbios 13:11 jngo choa̱ faʼaitʼa xi bakóyaná nga nʼio chjíle nga tsejta maa. Itso: “Je kjoanyiná xi ngotjo sokóniná ngotjo feni, tonga je xi tochoa choa bʼexkoá sa tse sa tsee koa̱n”. Je texto jebi kui bakóyaná nga nʼio ndasʼin bichómani jmeni xi sʼín jngo chjota xi chjine, tsejta ma kʼoa nda kosonnile jmeni xi sʼín. Ya Proverbios 4:18 kʼoatso nga “je ndiaale chjotakixi kʼoasʼin mangóson joni tsa lʼíle tsʼuí nga sʼa maʼisen, sa isen sa iseen ma saʼnda nga machon isen isen”. Je én jebi kui bakóyaná nga je Jeobá tochoa choaa tsoyale je naxinandále jmeni xi tjínndajinle. Je texto jebi kʼoati basenkaoná nga majinná joma jngo chjotale Cristo kʼianga síkʼantjaiya yaole kʼoa nga síchriantʼale je Jeobá. Nichxin tjenkao nga̱ tsín tongotjo bʼantjaiyani jngo chjota. w21.08 8 párr. 1, 3, 4
Xoto 10 sá junio
I tijna. An tikasénnái (Is. 6:8).
Jetífikjetʼa nichxin kʼoa tse xá kjinená (Mat. 24:14; Luc. 10:2; 1 Ped. 5:2). Ngatsʼiñá nga mená ngisasa tse si̱xálee je Jeobá kʼoa nʼio nkjín mani xi kʼoatjíosʼín. Tjínkʼa xi mele nga precursor sʼin sixá, tjínkʼa xi mele nga ya Betel sixá kʼoa tjínkʼa xi mele ya tsjoánganʼio nga sʼenda ndʼia jña ʼyaxkón Niná. Kʼoa nʼio nkjín ndsʼee xi tjíobʼénele yaole nga siervo ministerial koa̱n kʼoa tsa chjotajchínga sʼin koatio ya jinjtín (1 Tim. 3:1, 8). Nʼiojin tsjoa sʼe kon Jeobá nga tjíonda je choʼndale nga ngisasa tse sixále (Sal. 110:3). Tonga tsa tsín tibichotjenngiaa josʼin mená si̱xálee Jeobá, kʼoéyanajmílee Jeobá jotjín tokoán (Sal. 37:5-7). Koaan kʼoakʼuínlee je ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen nga katabinyakaoná jñani machjén nga si̱ndayaa yaoná kʼoa kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná. Tsa kʼoasʼiaan, tsakui nichxin kuichotjenngiaa josʼin mená si̱xálee je Jeobá. w21.08 20 párr. 1; 21 párr. 4
Taingo 11 sá junio
Je Jeobá alikui tsjiónkon je xi kixi fitʼale (Sal. 37:28).
Je Ana, jngo ʼndíchjoónkʼan xi 84 nóle xi ntsjaintsjai ki ya yo̱ngo̱, nʼio tse kjoanda tsakakóle je Jeobá nga tsabe nga sʼa ʼndílee je Jesús (Luc. 2:36-38). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín ndsʼee kao tichjaa xi jekoanjchínga xi nʼio nda choa̱ batíole je xi sʼa xti. Tonga nʼio koasenkaoná kʼiatsa chjónangilee jokji tsjoa tjío kon nga je Jeobá tjíosíxále, kʼoa nda kuinóʼyalee jme xi kuitsoná. Nʼio chjíle jinnaxinandále Jeobá je ndsʼee xi jekoanjchínga. Tjíobe josʼin tísíchikontʼain Jeobá je naxinandále kʼoa josʼin kjimachikontʼain je. Nkjín koya jmeni xi machoyale. Tsa kuenta sʼiaan, nʼio koasenkaoná je kjoachjine xi tjínle kao choa̱ xi batío (Prov. 18:4). Kʼianga ngisa ndasʼin jchaxkoaan ndsʼee jebi, sa nʼio sa nʼio sa̱tío je kjoamakjainná kʼoa nʼio kuinyakaoná. w21.09 3 párr. 4; 4 párr. 7, 8; 5 párr. 11, 13
Lune 12 sá junio
Je xi tochoa mani jmi koa̱n, kʼoa je xi tojngo jao mani jngoo naxinandá xi nʼio tse nganʼio tjínle kʼónya (Is. 60:22).
Je xá xi male nga jngó jngó xi tjíofaʼasʼenjin naxinandále Jeobá “ndáchikile naxinandá” tsole Isaías. Kʼoa je naxinandále Jeobá nʼio nda tísíchjén jebi kʼianga tíʼmiyason (Is. 60:5, 16). Nga kʼoasʼin tjíotsjoánganʼio je xi xʼin kao xi yánchjín 240 naxinandá kao ʼnde tíʼmiyason, kʼoa jetsʼato 1,000 én tíbitjo je xo̱n xi Énle Niná yʼangini. Nga toje tífikjetʼa nichxin nga kjimatinyale naxinandá tjínnele skoéjin jmeni xi sʼin je chjota. A jé Chjotaxále Niná tsjoánganʼiole axo jé chjotaxá sonʼnde. Ningalani sítjoson je choʼndale Niná je kjoatéxoma xi tjín ya naxinandále, alikui kjoa política tsjonjin yaole (Rom. 13:1-7). Majinle nga toje Chjotaxále Niná xi koa̱nle kʼoendajin je kjoa xi tjín, kʼoa Chjotaxá jebi alikui i̱ Sonʼnde tíjna (Juan 18:36, 37). w21.09 17, 18 párr. 13, 14
Majte 13 sá junio
Kʼoatʼinlao jotjío je ni̱ma̱no (Sal. 62:8).
Kʼiatsa jngo xíngi kuichonsjejin naxinandále Niná, nʼio tjínle kjoandosin nga tosi tonda je Jeobá si̱miyui kʼoa kao je familiali. Jméni xi koa̱n sʼiain. Je xi koasenkaoli nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainli kuinga kjitʼa kʼoéxkiai je Énle Niná kʼoa si̱kjaʼaitsjenjin jmeni xi tso. Kʼoati nʼio koasenkaoli nga kʼuín kjoajtín. Je nʼaile kao tsoti ndichja Joanna alikui tije Jeobá síxánile. Itso: “Nda sʼe tokoan kʼianga kui bʼexkia je choa̱ xi faʼaitʼa Biblia, jolani tʼatsʼe Abigaíl, Ester, Job, José kao Jesús. Kʼianga kui bʼexkia tsjoánganʼiona kʼoa nda sʼe tokoan”. Kʼianga ba sʼe tokuin tʼetsʼoalai Jeobá. Kʼoatʼinlai nga katabasenkaoli nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjain josʼin síkjaʼaitsjen je tʼatsʼe kjoa xi tibitjatojin. Tijélai kjoachjine kʼoa kʼoatʼinlai nga katatsoyali jme xi koa̱n sʼiain (Sal. 32:6-8). Tsakui nichxin tsín kuitso tokuin nga kʼoéyanajmílai je Jeobá jokjoantjín tokuin, tonga je nʼio nda majinle. Kui xi mele nga kʼoéyanajmílai jotjín tokuin (Éx. 34:6; Sal. 62:7). w21.09 27, 28 párr. 9, 10
Mixkue 14 sá junio
Jebi ʼndína xi tsjoake̱. Jonda sʼekoan xi tʼatsʼe. Tinóʼyalao nga je (Mat. 17:5).
Kʼianga jejaʼato sʼuí Paxko nga nó 32, je pastro Pedro, Santiago kao Juan jngo sén tsabe. Ya jña tíjna jngo nindo xi nʼio ngʼa kji, tsakui nichxin ya nindo Hermón, je Jesús tsʼantjaiyaa ngixko̱n. Je Biblia itso: “Koanfate nkjaín joni tsa tsʼuí, kʼoa najñole koanchxoa joni tsa nyʼán” (Mat. 17:1-4). Je pastro kinrʼoéle Niná nga i̱ kitso: “Jebi ʼndína xi tsjoake̱. Jonda sʼekoan xi tʼatsʼe. Tinóʼyalao”. Josʼin kikao yaole nga jan chjota jebi tsakakó nga kinrʼoé kjoaixile je Jesús, kʼoa ñá kʼoati mená nga kʼoasʼiaan. Bʼailee kjoanda je Jeobá nga nʼio tsjoakená kʼoa nga je Jesús tísíchjén nga tíbándiaaná, je xi jko̱ tíjnale jtín (Efes. 5:23). Tojo kisʼin je pastro Pedro, Santiago kao Juan, kʼoati kuinóʼyalee tsanda ñá je Jesús. Tsa kʼoasʼiaan, tsee kjoanichikontʼain sʼe̱ná ndʼaibi kʼoa tsjoa sa̱tío tokoán ngantsjai nichxin. w21.12 22 párr. 1; 27 párr. 19
Xipe 15 sá junio
Koatekjáyale jokji tjen choa̱le (Jer. 30:11).
Jngo chjotale Cristo xi Corinto tsʼe kisichajngi nga̱ jé tsakʼejnakao chjoónle nʼaile. Je Pablo kʼoakitso nga katabichonsjejin ya jinjtín. Nga tsakajngijée chjotale Cristo jebi kisikiʼaon je jtín, nga̱ tjínkʼa xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín nʼio ai jée xi tíbajngi (1 Cor. 5:1, 2, 13). Kʼianga jeki nichxin, je Pablo kisʼejinle nga jekisindaya yaole chjota xi tsakichonsjejin naxinandále Niná kʼoa kʼoakitsole je xi chjotajchínga sʼin tsakatio nga katasíchatʼale kʼoa nga katasínʼiojin. Kʼoa kʼoakitsole ánni nga kʼoasikaoni. Kitsole: “Jméni nga je xi kʼoakisʼin likui ya kjoejin kjoaba xi nʼio tse”. Je Pablo koanmake chjota jebi nga̱ kʼoakoannile je jéele. Je Pablo kui xi koanmele nga tsín nʼio sikjáojin kʼoa nga tsín nʼio sibale kon chjota jebi xi totʼatsʼe je jée xi tsakajngi, nga tosa kui katabásjai nga jchatʼa je jéele (2 Cor. 2:5-8, 11). Tojo sʼín je Jeobá, je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoati bakó kjoamatokon. Batekjáya kʼianga tjen ndiaale, tonga kʼoati bakó kjoamatokon kʼianga kʼoamanile jéele chjota xi bajngijée. Kʼiatsa tsín koatekjáyale je xi bajngijée, alikuijin tjíobakó kjoamatokon kʼoa totjíotsjoáʼndejin jme xi kjima. w21.10 10-12 párr. 12-15
Bixine 16 sá junio
Ali nijndajinni kʼoa ali bʼengijtijin tokuin (Lev. 19:18).
Josʼe tokoán yaa mangóson joma nga ti yaoná, sakʼoa tse ti kʼoa sakʼoa tochoa. Tobʼelañá, tsa tjín xi tibichayaa kʼoa tsa ndsaa jtí, tsakui nichxin aon koa̱nná nga tokʼia tonga nga koa̱nnyaon koa̱njngini koanndayani, kʼoa tsínjin tikjoaʼaítsjenniná jñani kati. Tikʼoasʼinni, tsa jngo miyoná xi tjín xi kuitsoná kʼoa tsa jme xi sikaoná xi sikiʼaonná tsakui nichxin ngotjo si̱chatʼanilee. Tonga tsa nʼio tse kati je ndsaa tsakui nichxin skónya je chjinexki kʼoa koajtéjon. Tonga tsa ngotjo ngosa ya si̱kaoñá, ngisajin koa̱ntáo. Kʼoakjoán tima jngo chjota xi bʼéngijti kon, kʼiatsa kui ngotjo ngosa sikjaʼaitsjenjinni jmeni xi tsakʼinle kʼoa jotjín kon to yaole sikiʼaon. Tongisa nda nga kui mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je texto xi kamaxkia ndʼaibi. w21.12 12 párr. 15
Xoto 17 sá junio
Ánni nga ndsʼai ʼyasinsíni (Rom. 14:10).
Tsa jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna kui kjimakjáojinle jokjoan najño xi bʼakjá kʼoa jofa jngo ndsʼee. Koaan i̱ tso xi sikjaʼaitsjen: “A kui jmeni xi tso Biblia tífaʼatone nga kjoafaʼaitsjen tsjoanile”. Nga tsín tokui koaini josʼin síkjaʼaitsjen koaan je skónangile xi kʼoati chjotajchínga sʼin tíjna kʼoa tsa jngoje̱ ndsʼee xi kʼoati jetjínle kjoafaʼaitsjen. Koaan kui skótʼayajin nga jao ndsʼee jebi jokitso Pablo tʼatsʼe josóyoaa kʼoa jokjoan najño xi chʼa̱kjá (1 Tim. 2:9, 10). Je Pablo alikui ñaki jngo kjoatéxoma kitsjoa jmeni xi koa̱n sʼiaan kʼoa jmeni xi mai. Tosaa kui kjoafaʼaitsjen kitsjoa xi koasenkaoná jokjoan najño xi chʼa̱kjá, nga tsín si̱kʼatoné choa̱le josóyoaa kʼoa nga nda chósonnilee. Koanjinle kʼianga jngó jngó xi kuixónñá josóyoaa kʼoa jokjoan najño xi chʼa̱kjá, tonga nga tsínkjoanni kuitjátoné jotso kjoatéxomale Niná. Je xi chjotajchínga sʼin tjío, kui kuenta sʼin a tíkosonnile je ndsʼee jokjoan najño xi bʼakjá kʼoa jofa. Ninga kjaʼaí kjaʼaísʼin nikjaʼaitsjeen nga jngó jngoá, ali tsakuijin xi tsonile nga jngo xi tsín ndatjín jmeni xi tísʼín. Kuinga tsín koa̱n kʼoakʼuínnilee xi ngikʼa jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi tsín ndatjín maná ñá. w22.02 16 párr. 9, 10
Taingo 18 sá junio
Takolao xíngio xi ñaki kjoatsjoacha kao kjoamatokon (Zac. 7:9).
Nkjín koya anni nga bakonilee xi ñaki kjoatsjoacha je xíngiaa. Yaa Biblia tsoyaná ánni nga kʼoasʼiansíñá. Itso: “Alikui katatsjionkonli je xi ñaki kjoatsjoacha kao je kjoakixi [...]. Tsa kʼoasʼiain, ya ngixko̱n Niná kao ngixko̱n chjota ndasʼin kuijnai kʼoa kʼoasʼin jchali nga tjínli kjoachjine”. Kʼoa “je xi nʼio bʼénele yaole nga básjai je kjoakixi kao xi ñaki kjoatsjoacha so̱kole kjoabijnachon” (Prov. 3:3, 4; 11:17, nota; 21:21). Jan koya tjínni xi síkʼaxki̱ Biblia ánni nga koakosíñá xi ñaki kjoatsjoacha. Xi títjon, kuinga ngisa chjí bekonná je Niná. Xi majaoni, kʼianga bakoá xi ñaki kjoatsjoacha tiñá basenkaoniná. Tobʼelañá, sʼená xi ñaki miyo. Xi majanni, tsa koakoá xi ñaki kjoatsjoacha tsee kjoanichikontʼain sʼe̱ná nichxin xi nroa, jolani nga kuiyoaa ngantsjai nichxin. Kuinga nitjosonñá nga i̱ tsoná je Jeobá: “Takolao xíngio xi ñaki kjoatsjoacha kao kjoamatokon”. w21.11 8 párr. 1, 2
Lune 19 sá junio
Tisenkaonajin, jméni nga ngisa nʼio koa̱nkjainsíninajin (Luc. 17:5).
Tsa kjoa kitjatojin nichxin xi jaʼato kʼoa tsa kjoa tibitjatojin ndʼaibi, kʼoa tsa ʼyai nga kjoamakjainsa machjénli ali nikʼajenjinlai tokuin. Tosa titajasai kjoamakjainli. Tʼeyanajmílai Jeobá jotjín tokuin, ngisaa kʼianga ñʼai tjín kjoa tibitjatojin. Kuenta tʼiain nga je familiali kao je ndsʼee sichjén Jeobá nga koasenkaoli. Kʼiatsa kʼoaiʼndelai Jeobá nga je koasenkaoli nga ñʼai tjín kjoa kuitjátojin, ngisaa sʼe̱jngo tokuin nga je koasenkaoli tojme kjoa xi kuitjátojin nichxin xi sʼa nroa. Je Jesús kʼoakitsole chjotatjenngile jñani kichale kjoamakjain, kʼoa tsín jao kisʼele nga chókjoajinle chjotale je kjoa xi kjoaʼatojin nga je Jeobá koasenkao (Juan 14:1; 16:33). Je Jesús kʼoati be nga nʼio nkjín chjota xi kuinje̱ngile yaole nga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse nga nʼio tjío je kjoamakjainle (Apoc. 7:9, 14). Yaa koa̱nxki̱koaa chjota jebi tsa tosi tonda kʼoénelee yaoná nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná (Heb. 10:39). w21.11 25 párr. 18, 19
Majte 20 sá junio
Je ánkjele Jeobá tsoʼba jngotjondaile je xi tsokjónke (Sal. 34:7).
Ningalani tsín ñaki xkoaan jchañá ndʼaibi nga jngo ánkje kjoaʼaíkʼasjentjainá, tsa je Jeobá si̱nʼiotʼaa tojme kjoa xi kuitjátojiaan kʼoa ninga kuiyá, ʼyañá nga je Jeobá tsjoá ijngokʼaniná kjoabijnachon. Nichxin xi machrianle yaa koakoá tsa je Jeobá ninʼiotʼaa kʼoa tsa makjainná nga je sikuindaná. Kʼianga kʼoetʼaná je Gog xi tsʼe Magog, xi tsonile, je naxinandá xi jngo jtín mani, tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga sikjesonná. Machjén nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá koasenkaoná. Je chjota kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín ʼya xi koasenkaoná (Ezeq. 38:10-12). Alikui be nga je ánkjele Jeobá sitoánntjainá. Alikui majinle chjota xi tʼatsʼe jebi nga̱ tsín makjainle xi tʼatsʼe Jeobá. Tokʼoajin koa̱nle nga skoe̱ josʼin sitoánntjainá je ánkjele Jeobá (Apoc. 19:11, 14, 15). w22.01 6 párr. 12, 13
Mixkue 21 sá junio
Tsjoacha katamao ngatsʼi ndsʼee (1 Ped. 2:17).
Tsa chjí bekon Jeobá ngatsʼi je ndsʼee, kʼoati tjínnele chjí jchatokoán tsanda ñá. Tjínnele nga si̱kuindaa kʼoa kuinyakoaa. Tsa sʼe̱jinná nga kjoafaʼaitsjenle ndsʼee kanikiʼoaan, alikui koa̱n nga tokjoa koa̱nná kʼoa tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga nʼio ʼnyi je ndsʼee, kʼoa nga tjínnele tosichajin jmeni xi koan. Ánni nga miʼaon kʼani kjoafaʼaitsjenle. Tsakui nichxin ya nroa sakʼoani josʼin koanjchínga kʼoa tsa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa nangi tjío tikʼoajinni xi ngikʼa. Tsakui nichxin sʼa choatsele nga tíkotʼaya Énle Niná kʼoa sʼa ñʼai male nga síchatʼale xi ngikʼa. Tojosʼinni, tjínnele kʼoéndajiaan kʼianga kjoa sʼená kao ndsʼee. Xi ijngosani, tjínnele sindaya yaole tsa ʼyani xi ngotjo majtinile. Nʼio chjíle nga kʼoasʼin, nga̱ tokʼoasʼin nga tsjoa sʼe̱ kon kʼoa nda kʼoéjna kao xi ngikʼa. w21.06 21 párr. 7
Xipe 22 sá junio
Je Jeobá chrian tíjnale ngatsʼi je xi nchja̱le, ngatsʼi xi ñaki ni̱ma̱le nroajinni nga nchja̱le (Sal. 145:18).
Je Jesús majinle jotjín tokuin. Kʼianga nʼio nikjáojiaan nda sʼená kʼianga je chjakaonajmiá miyoná xi majinle jotjín tokoán, kʼoa ngisaa tsa je xi kʼoati kui kjoa jaʼatojin. Jé Jesús xi nʼio nda majinle josatío tokoán. Be joma kʼianga nroajen tokoán kʼoa nga nganʼio machjénná. Be nga to chao koanndañá kʼoa jé koasenkaoná nga nganʼio koa̱nchjénná (Heb. 4:15, 16). Kʼianga jngo ánkje kitsjoanganʼiole Jesús koanjinle nga je Jeobá xi kitsjoanganʼiole. Kʼoati kʼoaiʼndelee tsanda ñá je Jeobá nga katatsjoánganʼioná. Kui síchjén xo̱n xi Énle Niná yʼangini, video, kjoanokjoaya xi tsjoá je ndsʼee kʼoa tsa kʼiaje̱ nga bichósíxatʼaná xi chjotajchínga sʼin tjío nga tsjoánganʼioná kʼoa tsa jeje̱ miyoná xi jetjínle kjoafaʼaitsjen (Luc. 22:39-44). Jé Jeobá koasenkaoná nga nda sʼe̱ tokoán. Kʼianga bʼetsʼoalee kui tsjoáná je kjoanyʼántokonle “xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota” (Filip. 4:6, 7). w22.01 18, 19 párr. 17-19
Bixine 23 sá junio
Kʼoasʼin kitsole, nga katasítjoson je kjoatéxoma xi kʼoasʼin tsakʼénda pastro (Hech. 16:4).
Kui xi kixi kʼoasʼín Jeobá ngantsjai. Tonga tsakui nichxin ñʼai maná nga makjainná jotso je xi tsakinyánda nga bándiaaná. Tsakui nichxin i̱ bixoán: “A kʼoatjíosʼín tsokʼoa josʼin mele Jeobá axo totsʼee kjoafaʼaitsjen tjíosíchjén”. Alikuijinni makjainná jmeni xi tso je Jeobá kʼiatsa tsín makjainná jmeni xi tso je chjota xi je tsakinyánda nga bándiaaná. Jé “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” tísíchjén Jeobá ndʼaibi nga tíbándiaale je naxinandále i̱ Sonʼnde (Mat. 24:45). Jé choʼnda jebi tíbándiaale naxinandále Niná kʼoa tsjoále kjoafaʼaitsjen xi chjotajchínga sʼin tjío, tojo kisʼin je cuerpo gobernante nga siglo 1. Kʼoa jé xi chjotajchínga sʼin tjío bándiaale je jtín nga katabitjoson jotso “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá”. Kʼiatsa mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je naxinandále Niná kʼoa jme xi tsoná xi chjotajchínga sʼin tjío, kʼoasʼin koakoñá nga nitjosoán josʼin bʼéndajin je Jeobá. w22.02 4 párr. 7, 8
Xoto 24 sá junio
Ali chóbejinná nga nda sʼiaan (Gál. 6:9).
Nʼio tsjoa tjío tokoán nga testigole Jeobá maa. Tsjoa satío tokoán nga ʼmiyalee Énle Niná je chjota xi mele so̱kole kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Hech. 13:48). Kʼoatisʼin tsjoa satío tokoán jokoan je Jesús nga “nʼio koantsjoale xi tʼatsʼe Espíritu Santo” kʼianga jekichoni je chjotatjenngile nga kikakóyason kʼoa nga tsakʼéyanajmíle josʼin kitsoyason (Luc. 10:1, 17, 21). Je pastro Pablo i kitsole Timoteo: “Tikuindai yaoli, kʼoa tikuindai je xi tibakoyai”. Kʼoa i kitsosale: “Kʼoasʼin kuitjo̱ntjai nga tijini, kʼoati je xi nrʼoéli” (1 Tim. 4:16). Én jebi kui bakóyaná nga xkón tjío je chjota ndʼaibi. Nikuindañá josʼin mangínkoaa yaoná nga̱ ʼyañá nga je Chjotaxále Niná batéxomaná. Nga je Jeobá ʼyaxkoán kʼoasʼin mangínkoaa yaoná josʼin mele kʼoa jotso je Énle Niná xi bakoyasoán (Filip. 1:27). Kʼoati nʼio bʼailee kjoandosin nga ʼmiyasoán nga tongini biyondaa, kʼoa jé Jeobá nijélee nga katabasenkaoná kʼianga kʼuínyalee je chjota. w21.10 24 párr. 1, 2
Taingo 25 sá junio
Jekichjóao je ni̱ma̱ xi chjotse (Col. 3:10).
Kʼianga chjoe “je ni̱ma̱ xi chjotse” kui xi tsonile nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa nga kʼoamakjoaan jokjoan je Jeobá. Kʼoa kʼianga jetjínná je kjoanda xi tsjoá je nganʼiotsjele Niná ngisaa nda nikjaʼaitsjeen, nda sʼe tokoán kʼoa nindayañá yaoná. Kʼoa kʼianga jekʼoamakjoaan josʼin mele Niná tsjoachaa maa je Jeobá kao choʼndale (Mat. 22:36-39). Tsjoa satío tokoán ninga kʼia nga kjoa bitjatojiaan (Sant. 1:2-4). Nda mangínkoaa xíngiaa (Mat. 5:9). Tsejta maa kʼoa nda chjota maa (Col. 3:13). Kui kʼoanʼia xi ndatjín (Luc. 6:35). Jmeni xi nʼia yaa bakoñá nga ñaki makjainná xi tʼatsʼe Jeobá (Sant. 2:18). Alikui tokjoan nijtilee yaoná kʼianga ʼya xi jotsoná (Tito 3:2). Kʼoa maná chjoéxkoá yaoná kʼianga kui xi chʼaotjín sʼejnabasenná (1 Cor. 9:25, 27). Kʼianga si̱ndayaa yaoná machjén nga kʼoakoa̱nkjoaan jotso Gálatas 5:22, 23 kʼoa jmesani xi tso xi kjaʼaí texto. w22.03 8, 9 párr. 3, 4
Lune 26 sá junio
Chjénngináo nga an (1 Cor. 11:1).
Kʼianga skénngi choa̱le Pablo je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼiaa nga kuitsoya tojñani sa̱téjin je chjota, ali tsa tokʼiajinkjoan nga xki̱ ndʼia xki̱ ndʼia kuitsoyason (Efes. 6:14, 15). Tojo kisʼin Pablo, je xi chjotajchínga sʼin tjío koaan kuitsoyale je ndsʼee, jolani je xi siervo ministerial ma ánni nga ngisa nda koa̱nnile kuitsoya (1 Ped. 5:1, 2). Je xi chjotajchínga sʼin tjío alikui koa̱n nga ñaki tokui xá sʼin je xá xi kjinele kʼoa tsa tsín tikoa̱nʼanile nga kuitsoyason (Mat. 28:19, 20). Kʼiatsa kuenta sʼin jokji tjen kʼoakoa̱nle, sakʼoajin kʼoakuitso nga tsín kʼoakoa̱nle kʼiatsa tsesa xá sʼe̱nele. Kʼianga jekʼoetsʼoa, tsakui nichxin kʼia koa̱njinle nga tse xá kjinele ya jinjtín kʼoa kuinga tsín kʼoasʼin bitjosonnile jmeni xi ngisa tjínle kjoandosin, jolani nga kotʼayajtín ya yaniʼyale, nga tsjoánganʼio nga ʼmiyason kʼoa nga tsoyale je ʼndíxtile josʼin kuitsoyason. Tsakui nichxin tsín skoé sakʼoa je xá xi bʼaile, kʼoa je Jeobá majinle ánni. w22.03 27 párr. 4, 7; 28 párr. 8
Majte 27 sá junio
Ali bijkonjinlao je xi síkʼen yaoná, tonga ni̱ma̱ná likui koa̱nle sikʼen (Mat. 10:28).
Kʼianga tosʼa kichotʼayá je Biblia, tsakui nichxin kinokjoaan nga testigole Jeobá koaan, nga̱ kʼoajinsʼin kinikjaʼaitsjeen nga tsín kuitso tokoán nga xki̱ ndʼia xki̱ ndʼia kʼuínyasoán. Kʼoa tsakui kinikjaʼaitsjeenje̱ nga koa̱njtikená je xíngiaa kʼoa tsa je xi miyoná mani. Kʼianga kui kjoa bitjatojiaan, majinná josatío kon je xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia. Je Jesús kʼoakitso nga toxá kui koa̱nkjáojin kʼanile chjota. Tonga kʼoati kitsole je chjotatjenngile nga tosi tonda je Jeobá katasíxále ningalani kjoajkon kʼoetʼa sakʼoale (Mat. 10:16, 17, 27). Koaan choa choa kʼuínyalee je xi Biblia tíkotʼaya nga katafákaoni chjota jmeni xi kjimajinle. Tsakui nichxin kʼoati kitsokjon je chjotatjenngile Jesús nga kʼoakitsole nga tjínnele kuitsoyason. Tonga je Jesús kʼoakitsole jme xi kuitso kʼoa ʼyani xi kuitsoyasonle (Mat. 10:5-7). Koaan chjénngiaa je choa̱le Jesús, kʼoakʼuínlee je xi tiʼmiyalee Biblia ʼyáni xi koa̱n kuitsoyale. Tobʼelañá, tsa bexkon kʼa chjota xi koasenkao jmeni xi tso je Énle Niná. Xijekoa̱n, kʼuínyalee jmeni xi kuitso nga kjoakaonajmí. w21.06 6 párr. 15, 16
Mixkue 28 sá junio
Sitinyale ngatsʼi naxinandá, kʼoa tsojmichjí xi tjíole ngatsʼi naxinandá kjoaʼasʼeen ndʼia jebi (Ageo 2:7).
I kitso kʼa chjota xi kinjenngile yaole kʼianga jaʼa cháon ya Nepal nga nó 2015: “Tongotjo chixojenni je tienda kao ndʼiayʼai xi jekjoatse kjio. Nʼio kitsokjon je chjota [...]. Je chjota kʼoakitso nga to jao minuto jaʼa cháon, tonga an ñaki tsee jaʼa koanna”. Ndʼaibi kʼoatisʼin kjimatinyale naxinandá, tonga ali tojngojin naxinandá jña kʼoakjima. Jé Jeobá tísítinyale ngatsʼi naxinandá. Je profeta Ageo i kitso: “Kui jebi xi tso je Jeobá xi tsʼe chjotakjoajchán: To choasa chale kʼoa ijngokʼa sitinyale ngʼajmi kao sonʼnde” (Ageo 2:6). Kʼianga cháon faʼa nʼio nkjín chjota feson, tonga je xi tínchja̱ni Ageo nga matinyale naxinandá tso ndasʼin bichómani. Je Jeobá itso: “Sitinyale ngatsʼi naxinandá, kʼoa tsojmichjí xi tjíole ngatsʼi naxinandá kjoaʼasʼeen ndʼia jebi kʼoa jeya sʼin sikʼéjna”. w21.09 14 párr. 1-3
Xipe 29 sá junio
Jon nío xi tsakiyokaontsjaináo, kʼia nga [kichotʼayakaona] (Luc. 22:28).
Nga tjínná miyo kjitʼaa chjakaonajmiá. Kʼoatisʼinni xi kao Jeobá, tjínnele kjitʼa chja̱kaonajmiá. Kʼianga kʼoaʼmilee jotjín tokoán, jmeni xi nikjaʼaitsjeen kʼoa jmeni xi makjáojinná, kʼoasʼin bakonilee nga je ninʼiotʼaa kʼoa nga ʼyaa nga tsjoakená (Sal. 94:17-19; 1 Juan 5:14, 15). Si̱kʼayalee nichxin je ndsʼee, nga̱ jngoo kjoatjao xi je Jeobá tsjoáná (Sant. 1:17). Je Jeobá kʼoasʼin bakóniná nga mandosinle xi tʼatsaan nga tjío je ndsʼee kao tichjaa xi tsjoakená (Prov. 17:17). Kʼianga kiskile chjotale Cristo xi Colosas tsʼe, je Pablo kisikʼaxki kʼa je ndsʼe̱ xi kitsjoanganʼiole (Col. 4:10, 11). Je Jesús kʼoati koanchjénle nganʼiole miyole kʼoa kitsjoaa kjoanda nga tsakinyakao je ánkje kʼoa kao je chjota (Luc. 22:43). Tsa kʼoakʼuínlee je miyoná nga jme xi nikjáojiaan nʼio koasenkaoná. w21.04 24, 25 párr. 14-16
Bixine 30 sá junio
[Je kjoatsjoacha] síkjaínle ngayije, makjainle ngayije, koyale ngayije, ngayije jchókjoakaole (1 Cor. 13:7).
Jméni xi sʼiaan tsakui kʼoasʼin jngo ndsʼee xi tsín sa̱sénná. Alikui koa̱n nga koa̱njtichaa. Kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoa kʼoéyanajmílee jotjín tokoán. Kʼoakʼuínlee nga katasíchikontʼain tsa ʼyani xi jokatsoná kʼoa kʼoakʼuínlee nga katabasenkaoná nga kui chótsenlee jñani nda sʼín, tojo sʼín je Jeobá nga kui kotsenle jñani nda sʼín je ndsʼee (Luc. 6:28). Kʼoa tsa tsín chajinná jokisikaoná kʼoa jokitsoná ndsʼee, si̱kjaʼaitsjeen josʼin koa̱n chja̱kaonajmiá. Ngisaa nda nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín toxá kisʼinni (Mat. 5:23, 24). Kʼianga chja̱kaonajmiá ali tokjoan chʼaosʼin si̱kjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe, tosa kʼoaiʼndelee nga katabʼéyanajmíná jokjoantjínni kjoa. Kʼoa jósʼiaan tsa tsín mele kʼoendajin kjoa. Je Biblia kʼoatso nga tosi tonda katakaná kʼoa tosi tonda koakolee kjoatsejta je ndsʼee (Efes. 4:32). Tonga xi ngisa chjíle kuinga tsín kʼoéngijtiaa tokoán. Nga̱ tsa kʼoasʼiaan likuijin tinda kuiyoñá kao Jeobá. Tsa tsín kʼoaiʼndee nga jme xi sikaténginá, kʼoasʼin koakoñá nga ngisa tsjoachaa je Jeobá tikʼoajinni tojmeni (Sal. 119:165). w21.06 23 párr. 15