BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • es24 p. 37-47
  • Abril

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Abril
  • Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2024
  • Subtítulo
  • Lune 1 sá abril
  • Majte 2 sá abril
  • Mixkue 3 sá abril
  • Xipe 4 sá abril
  • Bixine 5 sá abril
  • Xoto 6 sá abril
  • Taingo 7 sá abril
  • Lune 8 sá abril
  • Majte 9 sá abril
  • Mixkue 10 sá abril
  • Xipe 11 sá abril
  • Bixine 12 sá abril
  • Xoto 13 sá abril
  • Taingo 14 sá abril
  • Lune 15 sá abril
  • Majte 16 sá abril
  • Mixkue 17 sá abril
  • Xipe 18 sá abril
  • Bixine 19 sá abril
  • Xoto 20 sá abril
  • Taingo 21 sá abril
  • Lune 22 sá abril
  • Majte 23 sá abril
  • Mixkue 24 sá abril
  • Xipe 25 sá abril
  • Bixine 26 sá abril
  • Xoto 27 sá abril
  • Taingo 28 sá abril
  • Lune 29 sá abril
  • Majte 30 sá abril
Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2024
es24 p. 37-47

Abril

Lune 1 sá abril

Nga chótʼano xi tʼatsʼe xi makjainno, kui xi [tsjoáno] kjoatsejta (Sant. 1:3).

Si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jósʼian kʼianga ʼya xi kjoafaʼaitsjen tsjoána. A majinna nga kʼoatjín jmeni xi tíʼmina axo totjín totjen xi base̱nngiña yaona. A kjaʼaí xi fane jée”. Kʼianga chótʼayajiaan xi tʼatsʼe choʼndale Niná xi kixi kitʼale, xi xʼin kao xi yánchjín, si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jósʼin koa̱n skenngile choʼndale Niná jebi”. Kʼoati tse xi bakóyaná je ndsʼee xi sʼa xti kao xi jekoanjchínga. Tsakui nichxin tjíokʼa je ndsʼee ya jinjtínná xi kixi tjíofitʼale je Jeobá ninga kjoa tjíofaʼatojin. Tobʼelañá, tsa totaon be xtixínkjín, tsa familiale fitjenngike kʼoa tsakuije̱ nga táo chʼin tjínle. Koaan chjénngilee jotjíosʼín ndsʼee jebi. Tsa kuenta sʼiaan je choa̱ xi tjíobatío kui xi koasenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan. Nʼio chjí ʼyatokoán je ndsʼee xi kixi tjíofitʼale je Niná, nkjín koya tjínni jmeni xi sʼín xi tsjoa báya tokoán (Heb. 13:7). w22.04 13 párr. 13, 14

Majte 2 sá abril

Tongisa ndaní nga kʼoee kaoni tsa nga chjoé (Hech. 20:35).

Kʼianga ñʼai tjín kjoa bitjatojiaan, nʼio tsjoa sʼe tokoán kʼianga síkʼaya nichxinle je xi chjotajchínga sʼin tjío nga nrʼoéná kʼoa nga tsjoánganʼioná. Kʼoa tsa nganʼio machjénná nga kʼuínyalee jngo chjota, nʼio tsjoa sʼe tokoán kʼianga fikaoná jngo precursor xi jetjínle kjoafaʼaitsjen kʼoa nga kʼoatsoná jmesani xi koa̱n sʼiaan nga ngisa nda kʼuínyalee chjota. Ngatsʼi ndsʼee jebi tsjoa satío kon kʼianga binyakaoná. Kʼoati tsjoa sa̱tío tokoán tsanda ñá kʼiatsa kʼoati sʼiaan. Kʼiatsa mená nga ngisa tse si̱xálee je Niná, jméni xi machjén nga sʼiaan. To jngokjoan koya chjoéjin jmeni xi meli sʼiain. Tobʼelañá, tsakui nichxin i̱sí: “Mena nga tsesa tsjoanganʼioa ya jinjtín”. Tonga tsa tsín ʼyai jmeni xi sʼiain alikuijin jchai jósʼin kʼoainganʼiui. Kuinga tongisa ndani nga to jngokjoan chjoéjin jmeni xi sʼiain. Tsakui nichxin koasenkaoli nga kʼoétʼaxuin jmeni xi meli nga sʼiain kʼoa jósʼiain nga kuitjosonli. w22.04 25 párr. 12, 13

Mixkue 3 sá abril

Tjaocha katamai xíngi joni tsa yaoli (Sant. 2:8).

Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá tísíkatíojtín je chjota nga tíbakóyale josʼin nga koa̱n koatio kʼianga jekoatexoma Chjotaxále i̱ Sonʼnde (Apoc. 7:​9, 10). Ningalani xkoa̱ya tjío je chjota nga jtike xínkjín kʼoa nga kjoajchán batío, je chjota xi tísíkatíoxkó Jeobá alikui jtike xínkjín, joxi ki̱cha̱bʼenyi tjíosíkao je espadale (Miq. 4:3). ʼNdele nga kjoajchán koaijin kʼoa nga chjota sikʼien, tosaa binyakao chjota nga tsoyale jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná kao jme xi tjínndajinle ánni nga koa̱n sʼe̱nile xi ñaki kjoabijnachon (1 Tim. 6:19). Nga je Chjotaxále Niná tsjoánganʼiole tsakui nichxin koatiochjoale je familiale kʼoa tsa tao̱n ñʼai koa̱nleje̱, tonga jé Jeobá tsjoále jme xi machjénle (Mat. 6:​25, 30-33; Luc. 18:​29, 30). Kui jebi xi bakóná nga ñaki tíjna kjoaixi je Chjotaxále Niná kʼoa nga tosi tonda sitjoson jme xi tjínndajinle Jeobá. w22.12 5 párr. 13

Xipe 4 sá abril

Kʼoa katama [ . . . ]. Nroai, Señor Jesús (Apoc. 22:20).

Kʼianga jekjoetʼa xi jngo jmi nó, ngatsʼi xi tjío i̱ Sonʼnde jechjotatsje koa̱n. Alikui tiʼya xi kjoañʼai kjoaʼani xi totʼatsʼe jée xi tsakajngi Adán (Rom. 5:12). Tondiaa tjóxin ngayeje kjoa xi tsakajngi Adán nga tsakajngijée. Kʼianga jekjoetʼa xi jngo jmi nó ñaki koatiokon je chjota xi koatio nga̱ ñaki chjotatsje koa̱n (Apoc. 20:5). Je Jesús chjotatsje koan kʼoa ʼyañá nga kixi kitʼale Niná ningalani nʼio nkjín koya josʼin kiskotʼayakao je Na̱i. Kʼoa kʼianga jechjotatsje koa̱n ngatsʼi xi koatio i̱ Sonʼnde, a kʼoatisʼin kixi koaitʼale Niná kʼianga skótʼayakao je Na̱i. Nga jngó jngó chjota xi kuitsoni josʼin kʼianga jekjoetʼa xi jngo jmi nó nga si̱kʼéjnandái je Na̱i (Apoc. 20:7). Je xi kixi koaitʼale Niná kʼianga chótʼayakao xi tofetʼani koatio ngantsjai nichxin kʼoa ndái sʼin koatio (Rom. 8:21). Tonga je xi tsín sitjosonle Niná tondiaa ni̱kjeson (Apoc. 20:​8-10). w22.05 19 párr. 18, 19

Bixine 5 sá abril

Ji yaa ngisjaindso̱ko̱ chi̱nengi (Gén. 3:15).

Kʼiaa kitjoson én jebi nga je Na̱i xokisʼin nga je chjota judío kao chjota romano kisikʼien je ʼNdíle Niná (Luc. 23:​13, 20-24). Kʼianga miʼaon ngisjaindso̱ko̱ jngo chjota alikui tima fi choatseni. Tikʼoasʼinni, kʼianga kinikʼien Jesús kinikʼéjnajñá choatse, kʼoa me jan nichxin nga ya tsjó tsakajnaya (Mat. 16:21). Kʼianga kitjoson Génesis 3:​15, tjínnele nga jaʼáyanile je Jesús. Nga̱ je én xi tongini kinokjoa kʼoatso nga je ntje̱le chjoón jé koase̱nne jko̱ ye̱. Kʼianga jaʼáyanile Jesús nga koanjanni nichxin, kui tsoyanile nga ñaki jngokʼa koanndayani ya ngisjaindso̱ko̱ nga kinikiʼaon, kʼoa espíritu sʼin jaʼáyanile nga tsín tikʼia kuiyáni. Kʼoa kʼianga kuicho nichxin xi jetíjnachoa̱le Niná kʼiaa koase̱nne je Na̱i, xi tsonile, tondiaa sikʼien (Heb. 2:14). Je xi ya koatexomakao Jesús jé kuinyakao nga kjoaʼaxin ngatsʼi kontrale Niná, xi tsonile, je ntje̱le ye̱ (Apoc. 17:14; 20:​4, 10). w22.07 16 párr. 11; 18 párr. 12

Xoto 6 sá abril

Je xi chjotachjine bʼamjekao chjinee koa̱n (Prov. 13:20).

Jon xi xijchá mao, tinyakao je ʼndíxtino nga je katasímiyo xi nda sʼín. Kʼoatso je Énle Niná nga binyakaoná je miyo xi nda sʼín, tonga kʼoati koa̱nle sikitsónná je miyo xi tsín nda sʼín. A ʼyaño ʼyáni xi miyole ma je ʼndíxtino. Jméni xi sʼiaon nga kuinyakao ʼndíxtino nga je katasímiyo je xi tsjoake Jeobá (1 Cor. 15:33). Kʼianga jme xi sʼiaon nga jngo familia maño, kʼoatʼinlao je ndsʼee xi bakó nga tsjoake Jeobá nga katabichókonno (Sal. 119:63). Je Tony, itso: “Jekjoatse kʼianga nokjoalaijin ya ndʼianajin je ndsʼee kao tichjaa xi kjaʼaí kjaʼaí tjín nóle kʼoa xi xinxin tsʼe. Ñatjen bichiníjin kʼoa ñatjen chotʼayajtínníjin. Nga kʼoanʼia kʼoasʼin ʼyaxkonñá je chjota xi tsjoake Jeobá kʼoa xi tsjoa tjío kon nga tjíosíxále. [ . . . ] Nʼio tjíobinyakao je ʼndíxtinajin jmeni xi bʼéyanajmí ndsʼee jebi josʼin tjíosíxále Jeobá kʼoa nga tsjoa tjío kon, kʼoa ngisaa kjimachriantʼale je Jeobá”. w22.05 29, 30 párr. 14, 15

Taingo 7 sá abril

Ngayije kjoa xi tsín tsa kui kʼoaiʼndelao i̱ sonʼndebi, kʼoati likui kʼoaiʼndele ya ngʼajmi (Mat. 18:18).

Kʼianga batiojtín je xi chjotajchínga sʼin tjío kao xi tsakajngijée, kui xi mele nga kʼoatisʼin kʼoendajin kjoa josʼin jekisʼendajin ya ngʼajmi. Jósʼin basenkao je jtín nga kʼoama. Tsa tsín kʼoakoa̱nnile je jée xi tsakajngi alikui tjoʼndele nga tosi tonda ya kʼoéjnajin je jtín. Kʼoasʼin makuindani je ndsʼee xi ngikʼa nga̱ nʼio chjí be je Jeobá (1 Cor. 5:​6, 7, 11-13; Tito 3:​10, 11). Kʼoati koasenkao je chjota xi tsakajngijée nga kʼoakoa̱nnile jme xi kisʼin kʼoa nga koasjai kjoanichatʼale Jeobá (Luc. 5:32). Xi chjotajchínga sʼin tjío bʼétsʼoantjai je xi kʼoamanile je jéele kʼoa kʼoatsole Jeobá nga katabasenkao nga ndasʼin kʼoéjna ijngokʼani ngixko̱n (Sant. 5:15). Si̱kjaʼaitsjenla tsa jngo xi tsín kʼoakoa̱nnile je jéele kʼianga koatiojtín kao xi chjotajchínga sʼin tjío. Tsa kʼoalani, kuichonsjejin naxinandále Niná. Tonga tsa skanni sikjaʼaitsjenjin chjota jebi nga chʼao kisʼin, tsa kʼoakoa̱n kjoaixinile je jéele kʼoa sikʼantjaiya josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa josʼín, tíjnandaa Jeobá nga sichatʼale (Luc. 15:​17-24). Ningalani nʼio ai jée xi tsakajngi (2 Crón. 33:​9, 12, 13; 1 Tim. 1:15). w22.06 9 párr. 5, 6

Lune 8 sá abril

Tojbi toʼinda tiyo, tiyochonʼndao, nga̱ je kontrano, je na̱i, joni tsa xa xi tíbaté, tísíkʼótjindaino, tíbásjai ʼya xi ski̱ne (1 Ped. 5:8).

Jngo tjíjtsa Sonʼnde tjío je ndsʼee xi tjíochókjoajinle je kjoa xi nʼio ñʼai tjín tjíofaʼatojin nga je Jeobá tjíobinyakao kʼoa tsín kjoatsjoa tjíotsjoále je Na̱i (1 Ped. 5:9). Kʼoati koa̱n nʼio kuiyolee tsanda ñá je Na̱i. Je Jeobá tojeme kʼoakuitsole je Jesús kao xi ya koatexomakao nga kjoaʼaxin ngayeje jmeni xi tísʼín je Na̱i (1 Juan 3:8). Kʼianga jekʼoakoa̱n, je choʼndale Niná skoee josʼin bitjoson én jebi: “Tsín jme xi kuinyaxkónli kʼoa alikui jme xi kuinókjonlai” (Is. 54:14; Miq. 4:4). Nga kjesa kʼoamajin kʼoénelee yaoná nga tsín kuinókjoaan. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga tsjoakená Jeobá kʼoa nga síkuinda choʼndale. Jméni xi sʼiaan nga ngisa koa̱nnʼiotʼaa je Jeobá. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin síkuinda je choʼndale kʼoa chja̱kaonajmiá xi kjaʼaí xi tʼatsʼe jebi. Kʼoati si̱kjaʼaitsjenjiaan jósasʼin jesa tsakasenkaoná Jeobá kʼianga ñʼai tjín kjoa kitjatojiaan. Jé Jeobá koasenkaoná nga tsín kuinókjoaan (Sal. 34:4). w22.06 19 párr. 19, 20

Majte 9 sá abril

Yaa kichokangi ndso̱ko̱ xkóson jebi, jñani ki̱cha̱ kʼoa ndási títsʼónjin kʼoa kisixkoaa (Dan. 2:34).

Je chjotaxá xi nʼio tse nganʼio tjínle jetíjna nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoa jé tsoyanile ndso̱ko̱ sén xi kisakole Nabucodonosor xi ndási kao ki̱cha̱ tíkʼójin. Kʼiaa tsʼatsen nga kisʼejna Kjoajchántse xi títjon, kʼianga tojngo kisʼin yaole je Reino Unido kao Estados Unidos. Je xkóson xi tsabe Nabucodonosor ya yanijñále kui tsoyaná nga tsín mangóson josʼin chjotaxá jebi kao jokisʼin chjotaxá xi sa jetsakatéxoma. Kataʼyala jósʼin nga tsín mangóson kao xi kjaʼaí je Reino Unido kao Estados Unidos. Je sén xi kisakole Nabucodonosor oro, plata ningósonkao je chjotaxá xi nʼio tse nganʼio kisʼele xi sa jetsakatio, tonga jebi ki̱chaa kʼoa ndási tíkʼójin. Je ndási jé tsoyanile xi toxkia chjota (Dan. 2:​43, nota). Ningalani tse nganʼio tjínle chjotaxá jebi, ñʼai male nga bitjoson josʼin mele, nga̱ jé chjota kjoéjin je chjotaxá, sítoánntjai yaole, bʼéjtín yaole nga fisíjéle chjotaxá tsa jmeni xi tsín kʼoasʼin tíbitjoson. w22.07 4, 5 párr. 9, 10

Mixkue 10 sá abril

Jé xi bakjennia, nga kʼoasʼian josʼin mele je xi kisikasénna (Juan 4:34).

A kje tsojin tokuin nga kʼuínsʼenngindái. Tikjaʼaitsjenjin jméni xi bʼéchjoali (Hech. 8:36). Je Jesús kʼoakitso nga ya mangóson joni tsojmi xi chinee kʼianga kʼoakisʼin josʼin mele Nʼaile. Kui kʼoakitsoni nga tsjoánganʼioná jmeni xi chinee. Je Jesús koanjinle nga kjoanda tsaanñá jmeni xi tsoná je Jeobá. Alikui kui kʼoatsoná Jeobá nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi sikiʼaonná, je xi mele kuinga kʼuínsʼenngindái (Hech. 2:38). Kjoanda tsini tsa si̱tjosuin kjoatéxoma jebi. Chi̱nejin kʼiatsa kui tsojmi kʼoaili xi nʼio nda chine. Tikʼoasʼinni, ali jaojin bʼai tokuin nga kʼuínsʼenngindái. Tjínkʼa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga kje tjíondajin nga koaisʼenngindá. Nga nʼio tjínle kjoandosin nga bʼaitʼalee yaoná Jeobá kʼoa nga mangínsʼenngindá, machjén nga nda tikjaʼaitsjenjin kʼoa tʼenelai yaoli nga kʼoasʼiain jmeni xi koasenkaoli nga koa̱n kʼuínsʼenngindái. w23.03 7 párr. 18-20

Xipe 11 sá abril

Tso: Tʼatsʼe je tojngo ntje̱ xi tsi, jé ní xi Cristo (Gál. 3:16).

Kʼianga tsakʼaile nganʼiotsje je Jesús jé xi títjon ntje̱le chjoón koan. Kʼianga jejaʼáyanile Jesús nga kinikʼien, je Niná kitsjoale “kjoajeya kao kjoangʼa”, kʼoa kitsjoale kjoatéxoma ya ngʼajmi kao i̱ Sonʼnde ánni “nga sikixoyasíni xále na̱i” (Heb. 2:7; Mat. 28:18; 1 Juan 3:8). Tjíosa xi kʼoati ya maxki̱kao ntje̱le chjoón. Je pastro Pablo kui kisikʼaxki̱ kʼianga kiskile chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai xi chjota judío kitjenni kao xi xin naxinandále. I kitsole: “Kʼia tsa jon tsʼe Cristo mao, ñaki kjoakixi nga ntje̱le Abraham maoʼni, kʼoati tjínno kjoatjao josʼin nga Niná kitsjoa tsʼoa nga tsjoá” (Gál. 3:​28, 29). Nga kao nganʼiotsje kjoejinni Jeobá jngo chjotale Cristo nga ya ngʼajmi koai yaa maxki̱kao je ntje̱le chjoón. Je ntje̱le chjoón jéní Jesús kao xi 144,000 mani xi ya koatexomakao (Apoc. 14:1). Ngatsʼi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen kʼoa kʼoasʼín josʼín Jeobá, je Nʼaile. w22.07 16 párr. 8, 9

Bixine 12 sá abril

Jekichobena josʼin tijna. Alikui timenina koatejnakoan (Job 7:16).

ʼYañá ngatsʼiaa nga kjoa kuitjátojiaan nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi (2 Tim. 3:1). Tsakui nichxin nʼio si̱kjáojiaan kʼoa tsín tijchañá josʼiaan, ngisaa tsa nkjín kjoa kjoaʼaínená. Si̱kjaʼaitsjenjiaan nga kuenta sʼínná Jeobá kʼoa nga je koasenkaoná nga chókjoajinná tojme kjoa xi kuitjátojiaan. Kataʼyala xi tʼatsʼe je Job. Toxijña nʼio tse kjoa jaʼaine. Tojngo nichxin kisʼejinnile nga kisicha ngayeje cho̱ntjele, je choʼndale kao ʼndíxtile (Job 1:​13-19). Kʼianga kʼoasikji kjoa tíjnajin tosa táo chʼin kiskatʼangále (Job 2:7). Je Jeobá kuenta kisʼin ngayeje kjoa xi jaʼatojin je Job. Kʼoa nga tsjoake tsakasenkao nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin kʼoa nga tosi tonda kixi kitʼale. w22.08 11 párr. 8-10

Xoto 13 sá abril

Je Nainá tsjoále kjoañʼai je xi tsjoake (Heb. 12:6).

Tsakui nichxin aon koa̱nná kʼianga kuichákjáyaná. Tochale kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín kixi tíjna. Tsa tsín tikʼoasʼin si̱kjaʼaitsjenñáje̱ nga kuinga tsjoakená Jeobá nga batekjáyaniná (Heb. 12:​5, 11). Chʼa̱ʼáin nga bichakjáyali kʼoa kʼoatʼiain jmeni xi ʼmili. Nkjín kʼa tsakatekjáyale Jesús je Pedro ngixko̱n pastro xi ngikʼa (Mar. 8:33; Luc. 22:​31-34). Soajin koanle Pedro nga kʼoatsakʼinle. Tonga tosi tonda kixi kitʼale Jesús, tsakʼaʼén nga tsakichakjáyale kʼoa kisindayaa yaole. Je Jeobá kisichikontʼain nga kixi koan Pedro kʼoa tsesa xá kitsjoale ya jinjtín (Juan 21:​15-17; Hech. 10:​24-33; 1 Ped. 1:1). Ninga kjoasoa tjenkao nga bichakjáyaná, ngisaa nda nga chʼaʼén kʼoa nga nindayaa yaoná. Tsa kʼoasʼiaan, je Jeobá ngisaa tse xá tsjoáná kʼoa kuinyakaoñá je ndsʼee. w22.11 21, 22 párr. 6, 7

Taingo 14 sá abril

Ya takai Isaac nga tʼaitʼai (Gén. 22:2).

Je Abrahán be nga kui xi kixi tjín kʼoasʼín ngantsjai je Niná. Je pastro Pablo kʼoakitso nga je Abrahán koanjinle nga koa̱n sikjaʼáyanile Jeobá je Isaac (Heb. 11:​17-19). Nga̱ je Jeobá kʼoakitsole nga ya ntje̱le Isaac kjuinroani jngo naxinandá, kʼoa nga kui nichxin kje tsínjinle xti je Isaac. Nga nʼio tsjoake koan Abrahán je Jeobá ñaki tsakʼéjngo kon nga kui xi kixi tjín kʼoasʼin. Ninga tsín choa ñʼai koanle je Abrahán kisitjosonle je Niná nga̱ koankjainle xi tʼatsʼe (Gén. 22:​1-12). Jósʼin koa̱n chjénngilee je Abrahán. Machjén nga sa nda sa nda jchaxkoaan je Jeobá. Tsa kʼoasʼiaan, ngisaa koa̱nchriantʼalee kʼoa ngisaa tsjoacha koaan (Sal. 73:28). Kʼoatisʼin si̱ngalee yaoná nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni Jeobá (Heb. 5:14). Alikuijin si̱jyoaa kʼiatsa ʼya xi kʼoakuitsoná nga kui xi chʼaotjín kʼoasʼiaan. Saʼnda tsínjin kui si̱kjaʼaitsjeen nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi chʼao kʼoe kon je Niná, nga̱ mená nga tosi tonda miyoná koa̱nni. w22.08 28, 29 párr. 11, 12

Lune 15 sá abril

Nga nʼio síkjáojin jngo chjota kui xi kjoaba síkʼéjnajin, tonga je én xi nda tso kui xi tsjoa bʼé kon (Prov. 12:25).

Kʼianga kicho ijngokʼani Pablo kao Bernabé ya Listra, Iconio kao Antioquía tsakinyándaa xi chjotajchínga sʼin tsakatio nga jngó jngó jtín (Hech. 14:​21-23). Je xi chjotajchínga sʼin tsakatio nʼiojin kitsjoanganʼiole je jtín, tojo sʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío ndʼaibi. Xi chjotajchínga sʼin tiyo kuenta tʼiaon je ndsʼee xi nganʼio machjénle. Je Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo nga nʼio nkjín choʼndale Niná xi kichokjoajinle ninga nʼio ñʼai tjín kjoa jaʼatojin nga je Jeobá tsakinyakao (Heb. 12:1). Koanjinle Pablo nga kui xi kuinyakao je chjotale Cristo je choa̱ xi tsakatío choʼndale Niná nichxin kjoatse, nga nʼiojin koa̱n kʼoa nga kui sikjaʼaitsjen “je naxinandále Niná xi tíjnakon” (Heb. 12:22). Kʼoati koasenkaoná tsanda ñá je choa̱ xi tsakatío choʼndale Niná nichxin kjoatse. Basenkaoná ngatsʼiaa nga bʼexkiaa josʼin tsakasenkao Jeobá je Gedeón, Barac, David, Samuel kao xi kjaʼaísa choʼndale Niná (Heb. 11:​32-35). w22.08 21 párr. 5, 6

Majte 16 sá abril

Nga kisʼendajinle kjoa nga jngó jngó kui kuenta koan tojo nga kisʼin (Apoc. 20:​13, TNM).

A kui kuenta koa̱n jmeni xi kisʼin nga kjesa mʼejin kʼianga sʼe̱ndajinle kjoa je xi kjoaʼáyanile. Mai. Nga̱ kʼiaa kichajin je jéele kʼianga kʼien. Kʼianga kui nchja̱ni texto jebi jmeni xi kisʼin ali tsakuijin tínchja̱ni jokisʼin nga kjesa mʼejin. Kui nchja̱ni jósʼin nga sa̱kóyale ya sonʼnde chjotse. Ninga je chjota xi kixi kitʼale Niná, jolani, Noé, Samuel, David kao Daniel machjén nga skoe̱ jokjoantjínni xi tʼatsʼe Jesús kʼoa nga koa̱nkjainle nga je kʼienntjainá. Kʼoa ngisaa machjén nga kʼoasʼin je xi chjotatsʼen ʼmile. Jókoa̱ntʼain je xi tsín sitjoson jme xi sa̱kóyale. Ya Apocalipsis 20:15 itso: “Je xi tsín koansjaitʼa ya xo̱n xi tsʼe kjoabijnachon, kʼoasʼin kinikʼatjenjin ya jnrólʼíbe”. Kui xi tsonile nga tondiaa jchajin. Kuinga nʼio chjínile nga ya sʼe̱tʼa jaʼaínná ya libro xi tsʼe kjoabijnachon kʼoa nga tsínkʼia katachajon. w22.09 19 párr. 17-19

Mixkue 17 sá abril

Tsín jme jée xi tjínle xi tʼatsʼe Niná, kʼoa xi tʼatsʼe chjotasonʼnde (Hech. 24:16).

Kʼianga chjoéjiaan josʼin si̱xkiaa kui xi kuitsoni josʼin nikjaʼaitsjeen nga jeʼyaa jotso je kjoatéxomale Jeobá (1 Tim. 3:9). Kuinga kuenta nʼiañá jotso Filipenses 4:5 kʼianga chjoejiaan josʼin koa̱nxkiná kʼoa nga kui chobayañá kao xi kjaʼaí, nga itso: “Katabe ngatsʼi chjota nga mano nikjaʼaitsjaon”. Nda nikjaʼaitsjeen kʼianga tsínkui nʼio nikjáojiaan tʼatsʼe josʼin koa̱nxkiná. Tsjoachañá kʼoa alikui joʼmilee je ndsʼee ningalani tsín kʼoatisʼin síkjaʼaitsjen joni ñá (Rom. 14:​10-12). Tʼatsʼe Jeobá nroani je kjoabijnachon kʼoa kʼoasʼin bakonilee Jeobá nga chjí ʼyaa je kjoabijnachon xi tsjoáná kʼianga nikuindaa yaoná kʼoa nga je nixálee (Apoc. 4:11). Nichxin xi tiyoaa ndʼai kjoa bitjatojiaan kʼoa chʼin tsaotʼaná, tonga tsín mele Jeobá nga kʼoasʼin kuiyoaa. Kuinga kʼoatsoniná nga jeme kjoaʼaí sonʼnde chjotse, jñani tsín tisʼe̱ni kjoañʼai kao kjoabiya (Apoc. 21:4). Nga kjesa kʼoamajin, tosi tonda chjí jchatokoán je kjoabijnachonná kʼoa je Jeobá si̱xálee nga̱ jé kitsjoaná kjoatjao jebi. w23.02 24, 25 párr. 17, 18

Xipe 18 sá abril

Koanjaoya jñani tibatexomai kʼoa jé koatexoma chjota medo kao chjota persa (Dan. 5:28).

Je Jeobá bakó nga ngisa ngʼa tíjnale je chjotaxá xi tjín (Rom. 13:1). Janla choa̱ kataʼyaa. Je faraón xi tsakʼejna ya Egipto choʼnda kisikao je naxinandále Niná, kʼoa nkjín kʼa nga tsín kitsjoaʼndele nga ndái sʼin koatio. Tonga je Niná kisikʼéjnandái naxinandále kʼoa yaa kisikʼienjin je faraón ya ndáchikon Ní (Éx. 14:​26-28; Sal. 136:15). Kʼianga sʼuí tsakʼéjna je rey Belsasar xi Babilonia tsʼe, alikui je Jeobá tsakʼasjengʼa, jé tsakʼasjengʼa niná xi oro kʼoa xi plata koanndani (Dan. 5:​22, 23). Tonga je Jeobá kjoasoa kisikʼéjnajin rey jebi nga nʼio ngʼakon koan. Xi tikuini nitje̱n kʼiaa kinikʼien je Belsasar, kʼoa jé tsakatéxomangajaole je chjota medo kao chjota persa (Dan. 5:​30, 31). Je rey Herodes Agripa I, xi ya Palestina tsʼe, kisikʼieen je pastro Santiago, kʼoa xijekoan ndoyá kisikʼéjnaʼya je pastro Pedro, nga̱ kui xi koanmele nga sikʼien. Tonga alikui kitsjoaʼnde Niná nga kʼoakisʼin. Jé ánkjele Jeobá xokisikao nga kitjochʼinle je Herodes kʼoa kʼieen (Hech. 12:​1-5, 21-23). w22.10 15 párr. 12

Bixine 19 sá abril

An kjuinrʼoeno (Jer. 29:12).

Nga kʼoéxkiaa jósʼin kisikuinda Jeobá je choʼndale xi kixi kitʼale nichxin kjoatse, koasenkaoná nga ngisa sʼe̱jngo tokoán nga kuitjoson jme xi choyalee. Ngayeje jmeni xi kichjitʼa Énle Niná, kui xá kichjitʼani “nga koakoyaná, jméni nga sʼe̱síniná kjoachoyakaokjoa xi totʼatsʼe kjoatsejta kao kjoanijetakon xi tjínle xo̱n Escrituras” (Rom. 15:4). Si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin tísítjoson Jeobá jmeni xi tongini tso. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jókisʼin je Jeobá xi tʼatsʼe Abrahán kao Sara. Kʼianga jejchínga alikui tikoa̱n nga xti sʼe̱nile, tonga je Niná kʼoakitsole nga sʼe̱ jngole ʼndí (Gén. 18:10). Jókitso je Abrahán. Je Biblia itso: “Koankjainnile Abraham, nga koa̱n nʼaile nkjín naxinandá” (Rom. 4:18). Je chjota kʼoajinsʼin sikjaʼaitsjen nga tsínkʼia kʼoakoa̱n jme xi kiskoyale Abrahán, tonga je ñaki tsakʼéjngo kon nga sitjoson Jeobá jme xi kitsole. Je Abrahán kixi kitʼale Niná, kʼoa je Niná kisitjoson jmeni xi kitsole (Rom. 4:​19-21). Jmeni xi tso Biblia jolani tʼatsʼe Abrahán kao Sara, kui bakóyaná nga koa̱n koa̱nkjainná ngantsjai jmeni xi tso Jeobá kʼoa nga sitjoson jmeni xi tso. w22.10 27 párr. 13, 14

Xoto 20 sá abril

Kao xkuin jchani je xi nʼio nda bakóyali (Is. 30:20).

Kʼiaa kitjoson én jebi nga kitjoni Babilonia je chjota judío. Je Jeobá tsakakó nga je xi nʼio nda male bakóya. Nga je Jeobá tsakándiaale je chjota judío kʼoasʼin tsabexkón ijngokʼa josʼin mele. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati je Jeobá bakóyaná kʼoa kui xi tsjoa bʼé tokoán. Je texto jebi síkʼaxki josʼin bakóyaná Jeobá. Je Isaías itso: “Kao xkuin jchani je xi nʼio nda bakóyali”. Je Isaías kʼoatso josʼín je xi tsoyaná. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kui naxinandále síchjén Jeobá nga bakóyaná. Bʼailee kjoanda Jeobá nga bakóyaná je naxinandále, jolani nga satíoná kjoajtín, kjoajtíntse, nga tsjoáná xo̱n xi Énle Niná yʼangini, je JW Broadcasting® kao xi kjaʼaísanile. Ngayeje jebi basenkaoná nga chókjoajinná kʼianga kjoa bitjatojiaan. w22.11 10 párr. 8, 9

Taingo 21 sá abril

Jmé choa̱ xi sʼe̱ [ . . . ] nga kjoetʼa [xi chon] sonʼndebi (Mat. 24:3).

Jmeni xi kitso Jesús jokoa̱n nga kuichonikjeson chjota judío, kʼoa nga kuichokjetʼa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, i kitso: “Je nichxinbe, kʼoa je orabe nga kʼoakoa̱n, liʼya xi be, nijejin ánkje xi tsʼe ngʼajmi, nijejin ʼndíle Niná, tojngo je Nʼainá xi be”. Xijekoan, i kitsole: “Tjenyatokon tiyo” (Mar. 13:​32-37). Je chjotale Cristo xi chjota judío xi tsakatio nga siglo 1, tjenyatokon tsakatio nga̱ kui xi tsakinyakao nga tsín jme xi koanle. Je Jesús i kitsole: “Kʼia nga jchao Jerusalén, nga tjíochjoandaile sondado, jchaoʼni nga kuixo̱ya xítí”. Kʼianga tsabe nga kʼoakjima tjínnele kʼia tsakanga jokitsole je Jesús (Luc. 21:​20, 21). Je xi kisitjoson jme xi kitsole Jesús tongini kitoka nga kjesa bichósíkjesonjin chjota romano ya Jerusalén kʼoa kinjengile yaole nga kʼoakisʼin. Nga tojeme fetʼa jme xi chon sonʼnde ndʼaibi, kʼoati machjén nga tjenyatokon kuiyoaa tojo kisʼin je chjotale Cristo xi títjon tsakatio. w23.02 14 párr. 1, 2; 16 párr. 3

Lune 22 sá abril

Ji Jeobá, Niná xi ñaki kixi (Sal. 31:5).

Je Jeobá bakóyaná nga kixi katamaa kʼoa nga tsín chʼa̱nachaa. Nga ʼyaa jebi chjí ʼyatokoán yaoná kʼoa nda satío tokoán (Prov. 13:​5, 6). Jokjitse jetichotʼayai Biblia tiʼyajin nga tokui je kjoatéxomale Jeobá xi ngisa nda bándiaaná (Sal. 77:13). Kuinga menili si̱tjosuin jotso je kjoatéxomale Jeobá (Mat. 6:33). Kʼoajinti meli koakui nga to énndiso jmeni xi títso je Na̱i xi tʼatsʼe Niná. Jméni xi koa̱n sʼiain. Jmeni xi sʼiain kʼoasʼin koakoni nga tsínkui nisin je énndiso xi tso je Na̱i, nga nitoánntjai xi kixi tíjna, nga meli nga je Jeobá koatexomali kʼoa nga meli si̱tjosuin jmeni xi tso. Nga kuitjosonli jebi tjínnele kʼoétsʼoalai Jeobá nga kʼoakʼuínlai nga toje si̱xálai ngantsjai nichxin. Xijekoa̱n, machjén nga kʼuínsʼenngindái nga̱ kʼoasʼin koakoni nga jetsakʼaitʼalai yaoli Jeobá. Kuinga kʼuínsʼenngindáni nga tsjoachai je kjoatéxomakixi kao xi kixi tjín. w23.03 3 párr. 4, 5

Majte 23 sá abril

Ali aonjin male ni̱ma̱no, ali jkonjion (Juan 14:27).

je chjota alikui be je “kjoanyʼántakonle Niná”, kuinga tjínniná kjoanyʼántokon jebi nga miyoná mani je Jeobá. Nda sʼe tokoán nga tsjoáná “kjoanyʼántakonle Niná” (Filip. 4:​6, 7). Miyo chobá kao je xi tsjoake Jeobá kʼoa kʼoati miyoná mani je Niná xi tsjoá kjoanyʼán (1 Tes. 5:23). Tsjoáná “kjoanyʼántakonle Niná” kʼianga ʼyaxkoaan, nga nitjosonlee kʼoa nga je ninʼiotʼaa. Basenkaoná nga nda sʼe tokoán je kjoanyʼántokon xi tsjoáná kʼianga kjoa bitjatojiaan. A koaan nga tsín nʼio si̱kjáojiaan nga chʼinʼbi sʼe, nga toxijña kjoa faʼainená, nga kjoasi sʼe kʼoa tsa chjota koaitjenngikená. Kʼianga kui kjoa jebi bitjatojiaan nokjonñá. Tonga nkjín ndsʼee kao tichjaa xi fitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús tojo tso én xi kamaxkia ndʼaibi, kʼoa jé Jeobá binyakao nga nda satío kon kʼianga kjoa faʼatojin. w22.12 16 párr. 1, 2

Mixkue 24 sá abril

Tsjoakjoa katamao kao Espíritu Santo, kʼoa joni choʼnda sʼin tixálao Nainá (Rom. 12:11).

Alikui ñá tjínjinná jmeni xi ma sakʼoaná. Kuinga kuenta sʼianñá nga tsín tsakuijin xi ngisa chjí be je Jeobá je xá xi bʼainá jinnaxinandále. Kʼoati tsín koa̱n nga tokui kjuinñá je xá xi tjínle xi ngikʼa (Gál. 6:4). Je xi ngisa ndatjín kuinga kjoásjailee josʼin nga ngisa nda si̱xálee je Jeobá kʼoa nga kuinyakoaa xi ngikʼa. Tsa tokoa̱nniná josʼin tiyoaa kʼoa tsa tsín tao̱n kjoéntʼeen yaoná, ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga kuitjosonná tsa tsesa xá kʼoainá. Tʼendajin josʼin koa̱n si̱xálai je Niná ndʼaibi, ánni nga sa tse sa tse si̱xánilai nichxin xi sʼa nroa. Tobʼelañá, kʼiatsa meli nga precursor regular koai̱n, koaan títjonkjoanla precursor auxiliar sʼin si̱xá choatsai. Kʼoa tsa meli nga siervo ministerial koai̱n, koaan ngisasa tse tʼinyasuin. Jmeni xi sʼiain ndʼaibi, kui xi koasenkaoli nga ngisasa tse xá sʼe̱neli nichxin xi sʼa nroa. Nda titjosuin tojme xá xi sʼe̱neli. w22.04 26 párr. 16, 17

Xipe 25 sá abril

Tsjoake̱ña je Jeobá nga̱ nrʼoéna nga nchjale, nrʼoéna nga sijéle nganʼio (Sal. 116:1).

Je Jeobá koasenkaoná nga kjoa kuitjátojiaan ánni nga tsjoa sa̱tíosíni tokoán nga si̱xálee. Kʼianga bʼetsʼoalee Jeobá nga kjoa tijnajiaan, je xi títjon sʼín kuinga tsjoáná nganʼio nga chókjoajinná je kjoa xi tibitjatojiaan. Kʼoa tsa tsín ndi̱to̱n tjoxin je kjoa xi tijnajiaan, tsakui nichxin nkjín kʼa kʼoakʼuínlee nga katatsjoáná nganʼio nga chókjoajinná. Kui xi tsoná Jeobá nga sʼiaan. Kʼoa je Isaías kui kinchja̱ni kʼianga i̱ kitso: “Ali jyójin nikʼéjnao” je Jeobá (Is. 62:7). Kui xi tsonile je én jebi nga ngotjo ngosa kʼoétsʼoanilee Jeobá. Mangóson jmeni xi kitso Jesús tojo tso ya Lucas 11:​8-10, 13. Je Jesús kʼoakitso nga kjitʼa kʼoétsʼoaa kʼoa nga si̱jélee Niná je nganʼiotsjele. Kʼoati koa̱n kʼoakʼuínlee Jeobá nga je katabándiaaná jmeni xi sʼiaan. w22.11 8 párr. 1; 9 párr. 6, 7

Bixine 26 sá abril

Machjén nga tse kjoañʼai chja̱ʼá nga kuitjásʼeen ya kjoatéxomale Niná (Hech. 14:22).

Tongini tiyondalao ndʼaibi nga jngo yaniʼya maño jmeni xi sʼiaon tsa chjota koaitjenngikeno. Alikuijin nikjaʼaitsjaon jmeni xi koa̱ntʼaon, tosa tosi tonda timiyo je Jeobá kʼoa tinyakao je ʼndíxtino nga kʼoati katasʼín. Tsa nikjáojion tʼeyanajmílao Jeobá jotjín tokon (Sal. 62:​7, 8). Cho̱bayaño ngatsʼio ánni nga koa̱n si̱nʼiotʼañá je Jeobá. Nʼio chjíle nga kʼuínyalao ʼndíxtino josʼin tsa totsejinni kjoa kjoaʼaíneno. Kʼoati nʼio chjíle nga tongini kʼuínyalao josʼin tsa chjota koaitjenngikeno kʼoa kʼoatʼinlao nga je Jeobá katasínʼiotʼa. Tsa kʼoasʼin tongini si̱katíondao, nʼiojin koa̱n kʼoa tsín yaole kuinyaxkónle. Nda bʼé tokoán je kjoanyʼántokonle Niná (Filip. 4:​6, 7). Nga tsjoáná kjoanyʼántokonle Niná alikui nʼio nikjáojiaan kʼianga chʼinʼbi sʼe, tsa kjoa kjoaʼaínená kʼoa tsa kʼiaje̱ nga chjota fitjenngikená. Je Niná, jé xi chjotajchínga sʼin tjío síchjén nga binyakaoná. Kʼoati kui kjoanda tsjoáná nga binyakaongañá xíngiaa. Je kjoanyʼántokon xi tsjoáná Niná basenkaoná nga tongini biyondalee jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa, jolani je kjoañʼai xi nʼio tse (Mat. 24:21). w22.12 27 párr. 17, 18

Xoto 27 sá abril

Tsín chjota xi kixijin jeʼe̱ nchjale, tojé xi chjotajée (Mat. 9:13).

Tsín koa̱n nga tosi tonda kui si̱kjaʼaitsjeen jñani tsakijnyijée ngasʼa. Tonga kʼoati tsín koa̱n toxá kuijnyíjéeñá, tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga jetsakʼéchjíntjainá Jesús (Heb. 10:​26-31). Tonga tsa kʼoama kjoaixininá nga ai jée xi tsakijnyaa, tsa jekinijélee nganʼio je Jeobá kao xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa tsa jetinindayaa yaoná, koaan kʼoéjngoaa tokoán nga jekisichatʼaná Jeobá (Is. 55:7; Hech. 3:19). Koaan jchatʼa je jéená kʼoa koaan ya kuiyoaa ʼndenaxó nga̱ jetsakʼéchjíntjainá Jesús. Kʼoa alikui koa̱nsiná kʼianga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde. Nda cho̱banajmiá kʼoa tsjoa sʼe̱ tokoán nga si̱xá. Sa tse sa tsee xi jchaa tʼatsʼe Jeobá nga nyaon nyaon kʼoa nʼio tsjoa sa̱tío tokoán tʼatsʼe kjoanda xi tsjoáná. Tosi tonda jchaa xi tʼatsʼe Niná kao tʼatsʼe jme xi kisinda. w22.12 13 párr. 17, 19

Taingo 28 sá abril

Kontra sʼin sikatíono, ji kʼoa kao je chjoón (Gén. 3:15).

Alikui je Eva tínchja̱ni je chjoón. Je én xi tongini kinokjoa kʼoatso nga je ntje̱le chjoón koase̱nne je jko̱ ye̱. Je ye̱ jé Na̱i tínchja̱ni. Alikuijin jokoa̱nnile nga jngo chjotajée sikʼienni je Na̱i, xi ya kjuinroani ntje̱le Eva. Kuinga kjaʼaí xi tínchja̱ni. Je libro xi tofetʼani faʼaitʼa ya Biblia kʼoatso ʼyá xi nchja̱ni je chjoón xi bʼaxki̱ ya Génesis 3:15 (Apoc. 12:​1, 2, 5, 10). Ali tsa ñaki chjoónjin xi tínchja̱ni. Je Biblia kʼoatso nga ya ngindso̱ko̱ tíjna je sá, kʼoa nga jngo corona tíjnason jko̱ xi 12 niño tjíotʼa. Kʼoa jngo ʼndí sʼele. ʼNdí jebi jé Chjotaxále Niná tínchja̱ni. Nga ya ngʼajmi tíjna Chjotaxále Niná kʼoati ya tíjna chjoón jebi. Jé tsoyanile jtínle Jeobá ya ngʼajmi, ngatsʼi xi ya tjío ngʼajmi (Gál. 4:26). Je Énle Niná kʼoati bakóyaná ʼya xi tínchja̱ni je xi séntítjonle ntje̱le chjoón. Kʼoatso nga ya ntje̱le Abrahán nroani (Gén. 22:​15-18). w22.07 15, 16 párr. 6-8

Lune 29 sá abril

Kʼoasʼin kichjobáo énle Niná xi kinoʼyanajin. Likui kichjobáo joni tsa énle chjota, tonga joni tsa énle Niná xi ñaki kʼoatjín (1 Tes. 2:13).

Kui kjoachjinele Niná nya je Biblia. Nʼio nda binyakao chjota je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia, binyakao nga síkʼantjaiya yaole. Kʼianga kiski Moisés je xi títjon aon libro faʼaitʼa Biblia, i kitsole chjota israelita: “Li tsa toxkia énjin jebi, kui xi kuiyochonño” (Deut. 32:47). Je xi kisitjoson tsjoa kisatio kon kʼoa nda tsakatio (Sal. 1:​2, 3). Ninga jenʼio kjoatse kichji Biblia, tojo binyakao ndʼaibi je chjota nga síkʼantjaiya yaole. Je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia machjén ngantsjai, tjíobinyakao chjota jokji tífaʼa nichxin. Nga bʼexkiaa kʼoa nga nikjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso Biblia kui nganʼiotsjele Jeobá basenkaoná nga nitjosoán jmeni xi tso (Sal. 119:27; Mal. 3:16; Heb. 4:12). Je Jeobá mele koasenkaoli. Kʼianga ʼyaa jebi kʼoati mamená bʼexkiaa Biblia nga nyaon nyaon. w23.02 3 párr. 5, 6

Majte 30 sá abril

Nʼio tse kjoa koa̱njngí (Dan. 8:24).

Yaa capítulo 13 xi tsʼe Apocalipsis tsoyaná josʼín je xi mañatoni jko̱ je cho̱, xi tsonile, je Estados Unidos kao Reino Unido. Itso: “Tjínle jao nra̱ xi kʼoakjoan tsʼe barré kjoan, tonga kinchja̱ joni cho̱toán”. Cho̱ jebi “tse kjoaxkón xi sʼín, saʼnda lʼí kaníjenni ngʼajmi sonʼnde ngixko̱n chjota” (Apoc. 13:​11-15). Kʼoa ya capítulo 16 kao 19 xi tsʼe Apocalipsis “je xi énndiso kinchja̱ya” tsole (Apoc. 16:13; 19:20). Kʼoati me kitso je Daniel kʼianga kui kinchja̱ni jmeni xi sʼin je Reino Unido kao Estados Unidos, kʼoakitso nga nʼio tse jmeni xi sikjeson (Dan. 8:​19, 23, 24, nota). Kʼoa kʼoakjoán koan nga kisʼejna je Kjoajchántse xi majaoni. Kʼiaa jetʼa kjoajchán kʼianga jao bomba kisʼetsao. Bomba jebi jé tsakʼénda chjota científico xi Estados Unidos tsʼe kao xi Gran Bretaña tsʼe. Kʼoa nga kʼoakisʼin je Estados Unidos kao Reino Unido kʼoasʼin kitjosonni je én xi tso nga “lʼí kaníjenni ngʼajmi sonʼnde”. w22.05 10 párr. 9

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani