Mayo
Mixkue 1 sá mayo
Koanskanni kjoa jebi kiskotsen. Koeni jo nkjín mani chjota, jñale xi tsín maxki̱le, xi tsʼe ngatsʼi ʼnde, kao ntje̱, kao naxinandá, kao én (Apoc. 7:9).
Kʼianga jebe pastro Juan je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi, jngo jtín chjotankjín be xi i̱ Sonʼnde koatio, tonga je chjotankjín jebi alikui ʼya xi maxki̱le jotjín mani. Jméni xi ʼyaa tʼatsʼe chjota jebi. Je Juan i tsakʼinle: “Jébi xi nʼio tse kjoañʼai tsakjaʼá, kʼoa jetsakanéjon najñole, kʼoa je kisichxoa kao je njínle je Barré” (Apoc. 7:14). Kʼianga jekjoaʼatojin tjínkon kjoañʼai xi nʼio tse, je chjotankjín jebi nʼio tse kjoanichikontʼain sʼe̱le nga koatio i̱ Sonʼnde (Sal. 37:9-11, 27-29; Prov. 2:21, 22; Apoc. 7:16, 17). Ni ya ngʼajmi kjuian kʼoa ni i̱ Sonʼnde kuiyoaa ngatsʼiñá nga kuenta sʼiaan jmeni xi tso ya capítulo 7 xi tsʼe Apocalipsis. Nga je Chjotaxále Niná bʼainganʼiolee nʼio tsjoa sa̱tío tokoán nichxin xi sʼa nroa. w22.05 16 párr. 6, 7
Xipe 2 sá mayo
Jé Jeobá xi male tsjoá kjoachjine (Prov. 2:6).
Kʼianga kui kichjoejin jmeni xi nʼio tjínle kjoandosin jéjin Jeobá kinijélai kjoafaʼaitsjen (Sant. 1:5). Je rey Salomón itso xi kiski: “Je xi ngisa chjíle kuiní kjoachjine” (Prov. 4:7). Kʼianga kʼoakitso kui kinchja̱ni je kjoachjine xi tʼatsʼe Jeobá nroani. Kʼoati koasenkaoná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Niná kʼianga kjoa bitjatojiaan. Jngo koya xi koasenkaoná kʼianga chjine koa̱n kjoaixiaa kʼiaa nga chótʼayajiaan kʼoa si̱tjosoán jmeni xi kitso je chjota xi nʼio chjine koan. Xi títjon, je Salomón. Je Biblia kʼoatso nga je Niná nʼio tse kjoachjine kao kjoankjíntokon kitsjoale je Salomón (1 Rey. 4:29). Kʼoa xi majaoni, je Jesús, je chjota xi nʼiosa chjine xi tsakʼejna i̱ Sonʼnde (Mat. 12:42). Itso én xi tongini kinokjoa xi tʼatsʼe: “Sʼeele nganʼiole Jeobá, sʼeele kjoachjine kao kjoamajintokon” (Is. 11:2). w22.05 20 párr. 1, 2
Bixine 3 sá mayo
Tʼaiʼndenái nga xínyale jokji tajai je chjota xi sʼa koatio (Sal. 71:18).
Alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tikoa̱nni josasʼin si̱xálee je Niná tokuini nga jekoanjchínga. Si̱kjaʼaitsjenla je choa̱le tichjaa Beverley xi 75 nóle. Nga chʼin kisʼele alikui nanda koan tsakʼamje. Tonga nʼio koanmele tsakájinkon chjota nga faʼaitsjenya je Kjoabiyale Cristo. Je Beverley tsakʼéndajin josʼin kuitsoyason kʼoa nʼio tsjoa kisʼe kon nga kitjosonle jmeni xi tsakʼéndajin. Jmeni xi kisʼin tsakinyakao xi ngikʼa nga ngisa nda kitsoyason. Je Jeobá nʼio chjí be jokji bʼénele yaole je ndsʼee xi jekoanjchínga kʼianga síxále ninga ñʼai male (Sal. 71:17). Kui kʼoéndajiaan xi bele tokoán nga kuitjosonná. Tobʼelañá, kʼoénelee yaoná nga kʼoakatamakjoaan josʼin mele Jeobá. Ngisa nda katamaná jmeni xi maná nʼia ánni nga kʼoainganʼioñá jme xá xi tjín jinnaxinandále Niná. Kjoásjailee josasʼin nga ngisa nda kuinyakoaa je ndsʼee. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, je Jeobá sichikontʼainná, kʼoa tojo koan je Timoteo, skoee xi ngikʼa nga tinindayaa yaoná kʼoa nga nda tinixálee Niná (1 Tim. 4:15). w22.04 27 párr. 18, 19
Xoto 4 sá mayo
Saʼnda nga ʼndí tisui, tsaʼyai je xo̱n Escritura xi tsʼe Niná (2 Tim. 3:15).
Ninga nda tiʼmiyalao ʼndíxtino, tonga tsa jngo xi kʼoakuitso nga tsín timenile nga je Jeobá sixále, ali kʼoajinsʼin nikjaʼaitsjaon nga jon tjínno jée. Ngatsʼiñá, jolani je ʼndíxtino, nga tsjoáʼndená Jeobá nga ñá chjoejiaan jmeni xi sʼiaan, tsa je si̱xálee kʼoa tsa mai. Ali kʼoajinsʼin nikjaʼaitsjaon nga tsín tikʼia kjoaʼaíjinni naxinandále Niná. Tikjaʼaitsjaon je choa̱ xi kinchja̱ni Jesús tʼatsʼe ti xi ki (Luc. 15:11-19, 22-24). Ti jebi alikui ndatjín jmeni xi kisʼin tonga xijekoanni kisindayani yaole. Xi xijchá mao kui kjoanda títsjoáno Jeobá nga kʼoasʼin si̱jcháo ʼndíxtino nga choʼndale katama (Sal. 78:4-6). Alikui choa ñʼai tíjna nga kʼoasʼin nijchá je ʼndíxti, nʼio nda tinʼiao ninga tse kjoama̱ tísʼengino nga kʼoasʼin tinijcháo jotso kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná Jeobá (Efes. 6:4). Nʼio tsjoa tjín kon Jeobá nga kʼoatinʼiao. w22.05 30, 31 párr. 16-18
Taingo 5 sá mayo
Ngayije yaole kʼoasʼin mayʼai mangʼa (Efes. 4:16).
Tsa kʼoénelee yaoná jokji tjen kʼoakoa̱nná nga si̱xálee je Jeobá, nda kjuinkoaa xíngiaa kʼoa jtín sʼin kuiyoaa ya jinjtín. Kʼoakisʼin je ndsʼee xi kʼia tsakatio nga siglo 1. Kjaʼaí kjaʼaí xá xi kisʼenele kʼoa kjaʼaí kjaʼaí jmeni xi koanle kisʼin (1 Cor. 12:4, 7-11). Alikui xínkjín kisingósonkao yaole kʼoa tsín xkoa̱ya tsakatio. Je Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo xi Éfeso tsʼe nga tjínnele jtín sʼin sixá ánni nga kuinngʼani “je yaole Cristo”. Kʼoa i kitsosa: “Xi totʼatsʼe Cristo ngayije yaole kʼoasʼin mayʼai mangʼa kao kjoatjaocha [ . . . ]. Kʼoasʼin tjínle nganʼio josʼin nga nda síxá jngójngó kʼa xi tsʼe yaole” (Efes. 4:1-3, 11, 12). Nga kisitjoson kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Pablo, ndasʼin tsakatio kʼoa jtín sʼin tsakatio. Kʼoa kʼoasʼin tiyoaa ndʼaibi jinnaxinandále Niná. Alikui xíngiaa si̱ngósonkoaa yaoná, tosa je Jesús chjénngilee jokisʼin kʼoa jokoankjoan. Kuenta sʼiaan nga je Jeobá alikui chajinle josʼin tinixálee (Heb. 6:10). Je Jeobá chjí be jokji bʼenelee yaoná nga nixálee. w22.04 14 párr. 15, 16
Lune 6 sá mayo
Cristo Jesús jaʼai i̱ sonʼndebi, jaʼaikʼasjentjai chjotajée (1 Tim. 1:15).
Nda sʼe tokoán nga tsín ñá kjinená kʼoakuixoán tsa sichatʼale Jeobá jngo chjota xi kabajngijée kʼoa tsa mai. Tonga tjín jmeni xi koa̱nná ñá kʼoakuixoán. Kataʼyala jméni. Tsa ʼyani xi josikaoná, ni sijéná kjoanichatʼa kʼoa ni mai, koaan si̱chatʼalee ñá. Xi tsonile alikui kʼoéngijtiaa tokoán kʼoa tsín jtichaa koaan chjota jebi. Tsakui nichxin nʼio ñʼai koa̱nná kʼoa tse kuichomani nga si̱chatʼalee, ngisaa tsa nʼio kisikiʼaon kjoafaʼaitsjenná. Je revista La Atalaya xi tsʼe 15 de septiembre de 1994, itso: “Nga nichatʼalee jngo xi bajngijée ali tsakuijin xi tsonile nga sasénná jmeni xi sʼín. Nga nichatʼalee tsa ʼyani kui xi tsonile nga tjínjngo tokoán nga ngisa nda be Jeobá josʼin kʼoendajin kjoa. Jé Jeobá xi Juez sʼin tíjna ya ngʼajmi kao i̱ Sonʼnde, ñaki kixi kʼoa ngisaa nda be kʼiáni nga kʼoendajin je kjoa”. w22.06 9 párr. 6, 7
Majte 7 sá mayo
Je Jeobá chóyalai (Sal. 27:14).
Je Jeobá kʼoatso nga kʼoexkó je chjota xi xinxin naxinandále, xi xinxin tsʼe kʼoa xi kjaʼaí kjaʼaí én male nga kʼoasʼin skoe̱xkón josʼin mele. Chjota jebi jé xi chjotankjín ʼmile nichxin xi tiyoaa ndʼaibi (Apoc. 7:9, 10). Ngatsʼi xi xʼin, xi yánchjín kao ʼndíxti xi xinxin tsʼe jtín tjío ngatsʼi jngo tjíjtsa Sonʼnde kʼoa nda fikao xínkjín (Sal. 133:1; Juan 10:16). Tjíondaa nga tsoyale je xi mele kjuinrʼoé tʼatsʼe jokoa̱nchon nichxin xi sʼa nroa (Mat. 28:19, 20; Apoc. 14:6, 7; 22:17). Tsa ya tijnajinlai chjotankjín jebi nʼiojin chjí ʼyatokuin je kjoachoya xi tsjoáná Niná. Je Na̱i tsín mele nga sʼe̱ná kjoachoya. Kui xi mele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín sitjoson Jeobá jmeni xi tso. Tsínjin tinʼiojin koa̱nñá tsa tsín tisʼe̱niná kjoachoya kʼoa tsakui nichxin tsín tije Jeobá si̱xánilee. Kui xi mele je Na̱i nga kʼoakatamaa. w22.06 20 párr. 2, 3
Mixkue 8 sá mayo
Je kjoachoyakaokjoabi xi tjínná kjoakixiní, kʼoa síkʼéjnanʼio ni̱ma̱ná joni tsa jngo ki̱cha̱ʼba̱ xi kjitʼanʼio (Heb. 6:19).
Je kjoachoya xi tjínná basenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan ndʼaibi, nga̱ ʼyañá nga tsín tikui kjoa kuitjátojinñá nichxin xi sʼa nroa. Kuenta sʼiaan nga kʼoakitso je Jesús nga chjota koaitjenngikená (Juan 15:20). Nga kui nikjaʼaitsjenjiaan je kjoanda xi tsjoáná Jeobá nichxin xi sʼa nroa, basenkaoná nga tosi tonda nixálee. Kataʼyala jósʼin tsakasenkao Jesús je kjoachoya xi kisʼele nga kixi kitʼale Niná ningalani be nga ni̱kʼien. Kʼianga sʼuí Pentecostés nga nó 33, je pastro Pedro kui kisikʼaxki̱ je én xi tongini kinokjoa xi tʼatsʼe Jesús xi faʼaitʼa ya Salmos xi tsoya jokisʼe kon je Jesús kʼoa nga tsín jme xi kitsokjonle. Itso: “Yaona nda sikjáya nga tíkoyakaokjoa. Likui si̱kʼéjnai ni̱ma̱na ngi kjoatéxomale kjoabiya. Likui kʼoaiʼndelai Cristo xi ʼndítsjeli nga kjuiʼndo. [ . . . ] Kjaínga totsjoa koa̱n ni̱ma̱na kʼia nga tijnakaonái” (Hech. 2:25-28; Sal. 16:8-11). Je Jesús ñaki kʼoatsakʼé kon nga sikjaʼáyanile Niná kʼoa nga nʼio tsjoa sʼe̱ kon nga koai ijngokʼani ya ngʼajmi jñani tíjna Nʼaile (Heb. 12:2, 3). w22.10 24, 25 párr. 4, 5
Xipe 9 sá mayo
Ngatsʼi nía tse tochʼao nʼia (Sant. 3:2).
Ñandia nga kʼoakitsole Santiago kao Juan je male nga kʼoakatatsole Jesús tsa koa̱n ya koatiotʼale kʼianga koatexoma (Mat. 20:20, 21). Nga kʼoakitso nga jao pastro jebi yaa tsakakóni nga ngʼakon kjima kʼoa nga xkaiʼa kjima (Prov. 16:18). Ali tsa tojejin Santiago kao Juan xi tsín nda kisʼin nga kʼia. Koanjtile je xi ngi te pastrole Jesús nga kisʼejinle jme xi kitso je Santiago kao Juan (Mat. 20:24). Tonga je Jesús tsín koanjtile kʼoa tsín kʼoakitso nga tosa kjaʼaí chjota koa̱njngí xi pastrole koa̱n, xi tsjoake koa̱n xínkjín kʼoa xi nangitokon koa̱n. Je Jesús ngasin nganda tsakjákao nga̱ be nga ndatjío ni̱ma̱le (Mat. 20:25-28). Ningalani nkjín kʼa nga kui tsakjáotiyani je pastro ʼyáni xi ngisa ngʼa tíjna, je Jesús tsakakóle kjoatsjoacha. w23.03 28, 29 párr. 10-13
Bixine 10 sá mayo
Chjine katamai, ’ndítá, kʼoa tjayatsjoai ni̱ma̱na, ánni nga koa̱n k’oekjao’akaosíña je xi tíbesinna (Prov. 27:11).
Nga Biblia tichotʼayai tiʼyajin nga ñaki Énle Niná, kʼoa tsakui nichxin jenkjín nó tichotʼayai. Tonga xi ngisa chjíle kuinga tiʼyai kʼoa nga tsjoacha kjimai je Jeobá, je xi kitsjoaná Biblia. Nga tsjoachai Jeobá kitsʼaitʼalai yaoli kʼoa kisʼenngindáni. Nʼio nda kinʼiai nga kʼinsʼenngindái. Kʼianga kjesa ʼmisʼenngindájin tsakui nichxin kjoa kitjatojin xi kiskotʼayakao kjoamakjainli. Nga jekoai nichxin nkjínjinsa kjoa kuitjátojin nga̱ kui xi mele je Na̱i nga tsín titsjoacha koa̱nni je Jeobá kʼoa nga si̱kjinlai (Efes. 4:14). Ali bʼaiʼndejin nga je kʼoanachali. Jméni xi koasenkaoli nga si̱tjosuin jotsakʼinlai Jeobá nga tsakʼaitʼalai yaoli kʼoa nga kixi kʼuíntʼalai. Machjén nga sa nʼio sa nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainli (Heb. 6:1). w22.08 2 párr. 1, 2
Xoto 11 sá mayo
Jchaxkuín je nʼaili kao na̱li, josʼin tíbʼéneli Jeobá Nináli, ánni nga tse kuijnani kʼoa nda kuijnani (Deut. 5:16).
Ngatsʼi xi tjío ya yaniʼya machjén nga tsín ʼya xi kʼoeyanajmíle jmeni xi ma ya yaniʼya. Tobʼelañá, alikuijin ʼya xi kʼoeyanajmíle jngo ndsʼee kʼiatsa tobijnochaa jmeni xi sʼín je chjoónle. Nga tsjoake alikuijin kui kʼoakuitso jmeni xi sikiʼaon kʼoa jmeni xi kjoasoa sikʼéjnajin je chjoónle (Efes. 5:33). Je xi xijchá ma kʼoati machjén nga kuenta sʼin nga kui xi mele je xtile nga sa̱kóle kjoaxkóntokon. Kuinga tsín koa̱n kjaʼaí chjota kuitsoyanile jñani tsín nda sʼín sakʼoa je xtile (Col. 3:21). Kʼoa je xtiʼndí kʼoati tsín koa̱n nga kui kʼoeyanajmí jmeni xi kjoasoa sikatíojin je xi tjío ya yaniʼya. Ngisaa nda koatio ya yaniʼya tsa tsín ʼya xi kʼoeyanajmíle jmeni xi sʼín nga jngó jngó. w22.09 10 párr. 9
Taingo 12 sá mayo
Tasenñui xi tʼatsʼe jebi, ji Job; tisenjnai kʼoa nʼio nda chótsain (Job 37:14).
Jesoaa Jeobá tsakjákao je Job, kʼoakitsole jokji kjoachjine tjínle, nga tsjoake kʼoa nga síkuinda ngayeje jmeni xi kisinda. Nʼio nkjín cho̱ kisikʼaxki̱ kʼianga kitsoyale xi tʼatsʼe jebi (Job 38:1, 2; 39:9, 13, 19, 27; 40:15; 41:1, 2). Kʼoa je Elihú kisichjén Jeobá nga tsakasenkao kʼoa kitsjoanganʼiole je Job. Je Elihú kʼoakitsole Job nga síchikontʼain ngantsjai Niná je xi chókjoajinle kjoa xi faʼatojin kʼoa xi tosi tonda je síxále. Tonga je Jeobá kʼoati kui xi koanmele nga kjoafaʼaitsjen kitsjoale Elihú je Job. Je Elihú ngasin nganda tsakjákaonajmí je Job nga koanjinle ánni nga kjoa tífaʼatojinni. Kʼoakitsole nga tsín mangósoán kao Jeobá, nga̱ jé kisinda ngʼajmi kao Sonʼnde. Je Jeobá kʼoakitsole je Job nga katabʼétsʼoantjai nga jan miyole xi tsín ndasʼin kinchja̱ni xi tʼatsʼe (Job 42:8-10). Jósʼin basenkaoná ndʼaibi je Jeobá kʼianga ñʼai tjín kjoa bitjatojiaan. Alikui jesoa Jeobá fákaoná ndʼaibi tojo kisikao je Job, kui Biblia síchjén nga fákaoná (Rom. 15:4). w22.08 11 párr. 10, 11
Lune 13 sá mayo
Nda tjín nga tsín tsa yao chinai, ni ʼyojin xán, kʼoa nijmejin xi nʼiai xi sa̱téngi ndsʼai (Rom. 14:21).
Je jtín xi kisʼejna ya Roma tsakatio je chjotale Cristo xi chjota judío kʼoa xi xin naxinandále. Nga tsín tikui koanchjénni je kjoatéxomale Moisés, alikui tikisʼechjoanile je chjotale Cristo jokjoan tsojmi xi ski̱ne (Mar. 7:19). Tjínkʼa chjotale Cristo xi chjota judío xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín chʼaotjín nga ski̱ne tojmeni, tonga tjínkʼa xi tsín kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen kʼoa kui xi xkoa̱ya kisikatío. Je Pablo kʼoakitsole nga kui xi ngisa chjíle nga nda koaikao xínkjín. Je Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo nga tije sikiʼaonni yaole kʼoa nga sikiʼaon je jtín kʼianga xkoa̱ya tjíobatio (Rom. 14:19, 20). Je Pablo alikui kui kʼoakisʼin jmeni xi sikaténgi je ndsʼe̱ (1 Cor. 9:19-22). Tojo kisʼin Pablo, kʼoainganʼiolee je ndsʼee kʼoa nda kjuinkoaa xíngiaa tsa tsín tokui kuixkanyañá jmeni xi sasénná kʼoa jmeni xi mai. w22.08 22 párr. 7
Majte 14 sá mayo
Je Jeobá tsjoake je xi kjoatéxomakixi básjai (Prov. 15:9).
Kʼianga mená nga ngisa nda si̱xálee Niná bʼenelee yaoná nga nitjosoán josʼin bʼendajiaan. Kʼoatinʼia nga fasjee je kjoatéxomakixi. Kʼoa jé Jeobá koasenkaoná nga sa nda sa nda sʼiaan nga jekoai nichxin (Sal. 84:5, 7). Nga tsjoakená Jeobá kʼoatsoná nga tsín ñʼai tjín nga kuitjosonná jmeni xi síjé (1 Juan 5:3). Kʼoa kʼianga nitjosoán jme xi tso Jeobá basenkaoná nga nyaon nyaon. Si̱kjaʼaitsjenla jmeni xi kisikʼaxki̱ Pablo xi basenkaoná (Efes. 6:14-18). Jméni je xi síkuinda ni̱ma̱ná. Je “najñoki̱cha̱ xi ngoyale kjoa xi tjínle kjoakixi”, xi tsonile, je kjoatéxomale Jeobá. Tojosʼin basenkao ni̱ma̱ná je najñoki̱cha̱, je kjoatéxomale Jeobá kʼoatisʼin síkuinda je ni̱ma̱ná, xi tsonile jokjoaan. Kuinga nʼio machjénsíni nga chʼa̱kjá ʼndeʼndee je najñoki̱cha̱ xi ngoyale kjoa xi tjínle kjoakixi (Prov. 4:23). w22.08 29 párr. 13, 14
Mixkue 15 sá mayo
Je énle Nináná tíjnaa ngantsjai nichxin (Is. 40:8).
Jokji tífaʼato nichxin, je choʼndale Niná nʼio nda tjíobinyakao jmeni xi tso Énle Niná. Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga xin kichjitʼa ijngokʼa je Énle. Ningalani chjotajée koan je chjota xi xin kiskitʼa ijngokʼa je Énle Niná ñaki kʼoakjoansʼin kiski josʼin kichji nga títjon. Kʼianga kui kinchja̱ni xi tʼatsʼe Escrituras Hebreas, jngo chjota xi kui kotʼayason i kitso: “Tokui je Biblia xi kʼoakjoansʼin kichji jotjío je xo̱njchá xi kichjitítjon”. Alikui jao tjínná nga ñaki Énle Niná je Biblia xi kjioná ndʼaibi. “Ngayije xi kjoanda, ngayije kjoatjao xi ñaki nda” tʼatsʼe Jeobá nroani, kʼoa kui Biblia je kjoatjao xi nʼio chjíle xi kitsjoaná Niná (Sant. 1:17). Kʼianga jme xi tsjoákjoatjaoná jngo chjota yaa ʼyañá tsa bexkon kjoaixiná kʼoa tsa be jme xi machjénná. Kʼoama kʼianga bʼexkiaa je Biblia, ʼyañá xi tʼatsʼe Jeobá, majinná nga bexkonná kʼoa be jmeni xi machjénná. w23.02 2, 3 párr. 3, 4
Xipe 16 sá mayo
Kui kjoankjíntokonle Jeobá sʼe̱ ngakjijnda sonʼnde (Is. 11:9).
Si̱kjaʼaitsjenla jokji kjoatsjoa sʼe̱ kʼianga jekjoaʼáyanile chjota i̱ Sonʼnde kʼianga koatexoma Jesús xi jngo jmi nó. Ngatsʼiaa xi jekinichaa xíngiaa mená nga jcha ijngokʼañá, kʼoa je Jeobá kʼoati mele sikjaʼáyanile (Job 14:15). Si̱kjaʼaitsjenjinla jokji tsjoa sa̱tío kon je chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde nga skoe̱ ijngokʼa xínkjín. Je “chjota xi tjínle kjoakixi” xi ya tjíotʼa jaʼaínle ya libro xi tsʼe kjoabijnachon “kjoaʼáyanile nga sʼe̱le kjoabijnachon” (Hech. 24:15; Juan 5:29). Tsakui nichxin je xíngiaa xi jekʼien je títjon kjoaʼáyanile i̱ Sonʼnde. Kʼoa je xi “chjotatsʼen” ʼmile xi tsín nanda tsabe xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa tsa jeje̱ xi tsín kʼoakoanle nga je Jeobá kisixále nga kjesa mʼejin “kjoaʼáyanile nga sʼe̱ndajinle kjoa”. Ngatsʼi xi kjoaʼáyanile tse jmeni xi sʼa sa̱kóyale (Is. 26:9; 61:11). Kuinga machjénni nga sʼe̱ndajin josʼin sa̱kóyale chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde (Is. 11:10). w22.09 20 párr. 1, 2
Bixine 17 sá mayo
Jéní je Niná xi tíjnakon (Dan. 6:26).
Je Jeobá tíbakó nga je xi ngisa ngʼa tíjna tikʼoajinni ninga jngo jtín mani naxinandá. Jé kisitoánntjai chjota israelita nichxin kjoatse kʼianga kitjoéle ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Jos. 11:4-6, 20; 12:1, 7, 24). Je Jeobá bakó nga je xi ngisasa ngʼa tíjna. Jé xokisikao nga koanskáyale je rey Nabucodonosor xi ya Babilonia tsakatéxoma nga̱ nʼio tsakʼasjengʼa yaole chjota jebi, alikui nangitokon koan kʼoa tsín je Jeobá tsakʼasjengʼa. Kʼianga jekoanndayani, je Nabucodonosor tsakʼasjengʼa je xi Nʼio ngʼa tíjna kʼoa kʼoakitso nga toje Jeobá xi batéxoma ngantsjai. Kʼoakitso nga tsín ʼya xi koa̱n kʼoechjoale Niná jmeni xi sʼin (Dan. 4:30, 33-35). Jngo xi kiski salmo i kitso: “Tsjoa tjínle je naxinandá xi je Jeobá Ninále, je naxinandá xi je kiskoéjin nga tsʼe koa̱n” (Sal. 33:12). Kuinga machjénsíni nga kixi kjuintʼalee je Jeobá. w22.10 15, 16 párr. 13-15
Xoto 18 sá mayo
Kixi je énli (Sal. 119:160).
Nga bitjoson je én xi tongini kinokjoa ngisaa sʼejngo tokoán nga kuitjoson jmeni xi tso Niná tʼatsʼe nichxin xi sʼa nroa. Kʼoati tjín tokoán tojo kitso jngo xi kiski Salmo, nga i̱ kitsole Jeobá: “Koyale nga chʼa̱sjentjainái, nga̱ kui énli xi tsjoána kjoachoya” (Sal. 119:81). Nga tsjoakená Jeobá kui Biblia síchjén nga kʼoatsoná nga ndasʼin kuiyoaa nichxin xi sʼa nroa (Jer. 29:11). Kui kuenta nʼia kjoachoya xi tsjoáná Jeobá, ali tsakuijin mangínñá josʼin je chjota. Tosi tonda chótʼayajiaan je én xi tongini kinokjoa ánni nga ngisa sʼe̱jngoni tokoán nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je Énle Niná. Kʼoati ʼejngo tokoán nga ʼyaa nga binyakao chjota xi fitjenngi kjoafaʼaitsjen xi tsjoá (Sal. 119:66, 138). Tobʼelañá, je chjota xi mele tsjión xínkjín tsakai, ndʼaibi ndatjío kʼoa tsjoa tjío kon. Kʼoa je xtile tsjoa tjío kon nga̱ be nga tsjoake xijchále (Efes. 5:22-29). w23.01 5 párr. 12, 13
Taingo 19 sá mayo
Kjoatsjoa katasʼeno xi tʼatsʼe xi choyalao (Rom. 12:12).
A sakʼoa nikjaʼaitsjenjiaan jósʼin tísítjoson Jeobá jmeni xi tso je Énle. Tobʼelañá, je Jesús kʼoakitso nga tsjoáná Niná jmeni xi kuiyochonñá (Mat. 6:32, 33). Je Jesús kʼoati kitso nga je Jeobá tsjoáná nganʼiotsjele kʼiatsa si̱jélee (Luc. 11:13). Je Jeobá tísítjoson jmeni xi kitso je Jesús. Tsakui nichxin kʼoati faʼaitsjenná jmesani xi tísʼín Jeobá xi tʼatsaan, jolani nga síchatʼaná, nga tsjoánganʼioná kʼoa tsjoáná jmeni xi koasenkaoná nga si̱chriantʼalee (Mat. 6:14; 24:45; 2 Cor. 1:3). Tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tísʼín Niná xi tʼatsaan, ngisaa koa̱nkjainná nga kuitjoson jmeni xi tso tʼatsʼe nichxin xi sʼa nroa. Tsín jao tjínná nga sitjoson Jeobá jmeni xi tso. Tojo kitso jngo xi kiski salmo: “Tsjoa tjínle [ . . . ] xi je Jeobá Ninále sínʼiotʼa, [ . . . ] xi kixi ngantsjai” (Sal. 146:5, 6). w22.10 28 párr. 15, 17
Lune 20 sá mayo
Jé Jeobá siʼisenli (Is. 60:2).
Tíbitjoson nichxin xi tiyoaa ndʼaibi je én xi tongini kinokjoa nga kʼoasʼin tíʼyaxkón Jeobá josʼin mele. Tjen nó 1919, millón chjota tjíobitjojinle je Babilonia xi nʼioje, xi tsonile, je religión ndiso. Chjota jebi ngisaa nda tjíobatio tikʼoajinni josʼin tsakatio chjota israelita nga kicho ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Kʼoasʼin tjíobexkón Jeobá josʼin mele kʼoa jtín tjío (Is. 51:3; 66:8). Tjen nó 1919, je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi nyʼán tjío kʼoa jtín sʼin tjío. Kʼoa je chjotale Cristo xi i̱ Sonʼnde koyale koatio, je xi kjaʼaí barré ʼmile kʼoati nyʼán sʼin tjíobatio kʼoa jtín sʼin tjíobatio. Tjínná ngayeje xi tʼatsʼe Niná tínroani (Juan 10:16; Is. 25:6; 65:13). Tojña naxinandáni tiyoaa, tsa kʼoasʼin jchaxkoán Jeobá josʼin mele, nda kjuinkoaa xíngiaa kʼoa jtín kuiyoaa. w22.11 11, 12 párr. 12-15
Majte 21 sá mayo
Ji Jeobá, xi tijnai ngantsjai nichxin. Jiní Ninána, Tsjení, alikuikʼia kuiyái (Hab. 1:12).
A ñʼai maná nga majinná kʼianga kui nikjaʼaitsjeen nga tíjna ngantsjai nichxin je Jeobá (Is. 40:28). Ali tsa toñájin xi kʼoamaa. Je Elihú kʼoati i̱ kitso xi tʼatsʼe Niná: “Alikui machoyaná jotjínle nó” (Job 36:26). Tsa tsín majinná jebi tsínkui xi tsonile nga tsín kʼoatjín. Tobʼelañá, tsa tsín majinná josʼin síxá je lʼí alikui kui xi tsonile nga tsín. Tikʼoasʼinni, ñá xi chjota, tsakui nichxin tsín koa̱njinná jótjínnile nga tsín kinroatsʼiani nga tíjna Niná kʼoa nga tsínle kjoafetʼa. Tsa ñá xi tsín majinná ali tsakuijin xi tsonile nga tsín tíjna Niná ngantsjai. Alikui ñá majinyejená jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná (Rom. 11:33-36). Je Niná tokʼoa tíjnaa nga kjesa mandajin jmeni xi tjín ngʼajmi kao Sonʼnde, jolani je Tsʼuí kao niño. Jé tsakʼénda ngʼajmi (Jer. 51:15). w22.12 2, 3 párr. 3, 4
Mixkue 22 sá mayo
Je kjoabʼetsʼoana kʼoasʼin katasʼejna joni tsa xongó ngixkuin (Sal. 141:2).
Sakʼoajin kʼoakʼuínná nga ya jinle xíngiaa kʼoétsʼoaa. Tobʼelañá, kʼianga Biblia tsoyale chjota jngo tichjaa, tsakui nichxin je tichjaa xi koaikao kʼoakuitsole nga je katabʼétsʼoa. Tsakui nichxin tichjaa jebi tosa kʼoakuitso nga kʼia kʼoetsʼoa nga jekjoetʼale nga skótʼaya nga̱ tsín nanda bexkon je xi Biblia tíʼmiyale. Kʼoasʼin skoe̱ni jmeni xi machjénle je xi Biblia tíʼmiyale. Jméni xi koa̱n sʼin jngo ndsʼee tsa je kʼoakʼuínle nga kʼoetsʼoa kʼianga satíoná kjoajtín kʼoa tsa kʼiaje̱ nga bitjokʼinyasoán. Je xi kui kjoanda jebi tjínle machjén nga kuenta sʼin ánni nga biyojtínñá. Je ndsʼee xi kʼoakaole kʼoetsʼoa alikui koa̱n nga kʼia tsjoá kjoafaʼaitsjen kʼoa tsa jme én xi koajinkon je ndsʼee. Kʼianga satíoná kjoajtín me tongantsjai nga aon minuto bʼainá nga jndaa kʼoa nga sʼetsʼoa. Kuinga tsín koa̱n nʼio tse kuinchja̱ni je ndsʼee xi kʼoakaole kʼoetsʼoa, ngisaa nga tosʼa tífitsʼia je kjoajtín (Mat. 6:7). w22.07 24, 25 párr. 17, 18
Xipe 23 sá mayo
Kuinóʼyalao tʼatsʼe kjoajchán, kʼoa én xi kʼoámje tʼatsʼe kjoajchán. Tikuindao yaono, ali biyoxkónjion. Machjén nga kʼoakoa̱n ngayije je kjoabi, tonga kje fetʼajin (Mat. 24:6).
Je Jesús kʼoakitso nga nkjín ʼnde koa̱n “chʼinʼbi” nga to jetífikjetʼa nichxin (Luc. 21:11). Alikui nʼio nikjáojiaan nga̱ ʼyañá nga toxá kʼoakoa̱nni. Ñaki kʼoakjoán kjima jokitso Jesús. Kuinga mangíntjenngiñá je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa jotjínnele sʼiaan nga to jenichxin fetʼa tiyoaa. I kitso: “Tikuindao yaono, ali biyoxkónjion”. Kʼianga chʼinʼbi sʼe bʼantjaiyaa josʼin biyoaa. Tonga machjén nga tosi tonda chótʼayá nga toñá kʼoa kjuian kjoajtín. Je xo̱n kao video xi tjíoná faʼaitʼa choa̱le je ndsʼee xi kʼoati kui kjoa tjíofaʼatojin, kʼoa tosi tonda kixi tjíofitʼale Jeobá. w22.12 17 párr. 4, 6
Bixine 24 sá mayo
Ngatsʼi faʼaine jmeni xi tsín je tjínjinle (Ecl. 9:11).
Je Jacob nʼio tsjoake koan je José (Gén. 37:3, 4). Kuinga koanxinkonkeni je ndsʼe̱ xi majchínga kʼoa jochoʼnda sʼin tsakaténale je chjota madianita. Chjota jebi, kjin kikao je José, yaa saʼnda Egipto kichokaténa ijngokʼa. Jé xi séjnatítjonle chjotakjoajchánle faraón tsakatsele xi Potifar ʼmi. Tosasa tsʼantjaiyani josʼin tsakʼejna je José, nga títjon yaa ndʼiale tíjna kʼoa nʼio tsjoake koan je nʼaile kʼoa nga koanskanni choʼnda koan ya Egipto (Gén. 39:1). Toxá kjoa bitjatojin sakʼoañá xi chjota (1 Cor. 10:13). Tsakui nichxin skoe̱sinná je chjota nga chjotale Cristo maa, tsa koatiochjoaná kʼoa tsa koaitjenngikená (2 Tim. 3:12). Ninga kʼoalani jé Jeobá koasenkaoná nga nda kuichomani jme xi sʼiaan. w23.01 15 párr. 3, 4
Xoto 25 sá mayo
Jñani tsín chikín fitsʼao je lʼí (Prov. 26:20).
Tsa mená chja̱kaonajmiá jngo ndsʼee xi jokitsoná kʼoa tsa jokisikaoná, títjonkjoanla si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A tjínjinyejena jokjoantjínni kjoa (Prov. 18:13). A tokjoataon xi koanle tsa jokitso kʼoa tsa jokisʼin (Ecl. 7:20). A kʼoati jekisʼian tsanda an (Ecl. 7:21, 22). A ngisaa tse kjoa kuichomani tsa kjoakaonajmía je ndsʼee”. Tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi tsakui nichxin koa̱njinná nga ngisa nda nga tosi̱chajiaan jmeni xi koan kʼoa nda kjuinkoaa xíngiaa. Kʼoa jósʼin koakoá nga jngó jngoá nga chjotatjenngile Cristo ma kjoaixiaa. Kʼiaa nga tsjoacha koaan je ndsʼee ninga tsín sa̱sén sakʼoaná jmeni xi sʼin. Nga kʼoasʼiaan, kʼoasʼin skoe̱ni chjota nga kui religión xi kixi tiyojiaan kʼoa tsakui nichxin kʼoati koa̱nmele nga je Jeobá skoe̱xkón. Kuinga machjénni nga tosi tonda koakolee kjoatsjoacha xíngiaa, nga̱ kʼoasʼin bakoñá nga ñaki chjotatjenngile Cristo ma kjoaixiaa. w23.03 31 párr. 18, 19
Taingo 26 sá mayo
Jé Niná xi kjoatjaocha (1 Juan 4:8).
Je Biblia bakóyaná nga tsjoakená Niná. Nga nʼio tsjoakená Jeobá alikui kui tsakʼétʼaxo̱n jmeni xi tsínni koa̱nchjénná (Juan 21:25). Kʼoati bakóná Jeobá nga tsjoakená kʼianga fákaoná. Je Jeobá alikui ñaki jngó jngó kjoan kjoatéxoma tsakʼétʼaxo̱n ya Biblia jmeni xi tjínnele sʼiaan ngantsjai, tosaa kui tsakʼétʼaxo̱n jokoan je chjota xi tsakatio, én xi tongini kinokjoa kao kjoafaʼaitsjen xi koasenkaoná nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan. Nga kui jebi faʼaitʼa Biblia basenkaoná nga tsjoacha maa Niná kʼoa nga nitjosonlee. Je Biblia kʼoatso nga nʼio mandosinle Jeobá xi tʼatsaan. Yaa ʼyañá xi tʼatsʼe jebi nga̱ faʼaitʼa ya Biblia jokisatio kon je chjota xi síkʼaxki̱. Basenkaoná jebi nga̱ kʼoati kisatio kon josatío tokoán tsanda ñá (Sant. 5:17). Kʼoa nga chotʼayajiaan jokisikao Jeobá je chjota xi kʼoakisatio kon majinná nga tsjoakená Niná kʼoa nga mamakená (Sant. 5:11). w23.02 5, 6 párr. 13-15
Lune 27 sá mayo
Tojbi toʼinda tiyo, tiyochonʼndao (1 Ped. 5:8).
Je libro xi tofetʼani xi faʼaitʼa Biblia itso én xi fitsʼiani: “Niná kisikʼatsenle Jesucristo, jméni nga koakósínile choʼndale je kjoa xi koa̱n ndi̱to̱n” (Apoc. 1:1). Kuinga mandosinniná jmeni xi kjima sonʼnde ndʼaibi kʼoa josʼin tíbitjoson jmeni xi tso Biblia. Kʼoa tsakui nichxin kui tʼatsʼe jebi chobayañá kao ndsʼee. Machjén nga chósonnilee jokuixoán kʼianga kui chobayañá tʼatsʼe josʼin tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa nga̱ tsín mená kui kʼoakuixoán josʼin nikjaʼaitsjeen ñá. Tsa kʼoasʼiaan, xkoa̱ya sʼin kuiyoaa ya jinjtín. Tsakui nichxin kui kuinóʼyalee jokuitso chjotaxá xi tse nganʼio tjínle tʼatsʼe josʼin kʼoendajin kjoa xi tjín, nga sʼe̱ kjoanyʼán kʼoa nga nda kuiyoaa. ʼNdele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga kui tíbitjoson jotso 1 Tesalonicenses 5:3, tosa kui kuenta sʼiaan jmeni xi tso naxinandále Niná. Tsa ya chʼa̱ngiñá jokuixoán jotso naxinandále Niná, jtín sʼin kuiyoaa kao je ndsʼee ya jinjtín kʼoa tongóson sʼin si̱kjaʼaitsjeen (1 Cor. 1:10; 4:6). w23.02 16 párr. 4, 5
Majte 28 sá mayo
Titoánntjai je xi ñaki kʼoatjín, je kjoanangitokon kʼoa kao je xi kixi tíjna, kʼoa je ndsai ngakixi kui kʼoasʼin jmeni xi tokʼoamaná (Sal. 45:4).
Ánni nga tsjoachani je Jesús. Je Jesús sítoánntjai kʼoa tsoya xi kixi tjín, nangitokon kʼoa tsjoake je kjoatéxomakixi. Tsa kʼoati tsjoachai je kjoatéxomakixi kao xi kixi tjín, kʼoajinti tsjoachai je Jesús. Je Jesús nʼiojin koan nga kisitoánntjai xi kixi tjín kao kjoatéxomakixi (Juan 18:37). Jósʼin bakó Jesús nga nangitokon. Jmeni xi tso je Jesús kʼoa jmeni xi sʼín kʼoasʼin bakóni nga nangitokon. Tobʼelañá, alikui yaole bʼasjengʼa, jé Jeobá bʼasjengʼa ngantsjai (Mar. 10:17, 18; Juan 5:19). Jósʼe tokuin nga nangitokon je Jesús. Tsjoachajin kʼoa mejinli chjénngilai. Ánni nga nangitokonni je Jesús. Kuinga nangitokon je Jeobá kʼoa je Jesús tsjoake je Nʼaile kʼoa nʼio nda kjenngile jokjoan (Sal. 18:35; Heb. 1:3). Nga ʼyaa jebi ngisaa machriantʼalee je Jesús. w23.03 3, 4 párr. 6, 7
Mixkue 29 sá mayo
Kjoaʼáyale xi kʼen, nda tsa kao chjota xi tjínle kjoakixi, kao chjotatsʼen (Hech. 24:15).
Je Biblia jao jtín chjota síkʼaxki̱ xi kjoaʼáyanile i̱ Sonʼnde xi koa̱n koatio ngantsjai nichxin, je “chjota xi tjínle kjoakixi, kao chjotatsʼen”. Je “chjota xi tjínle kjoakixi” jé xi kixi kitʼale Jeobá nga tsakatiokon. Je xi “chjotatsʼen” ʼmile jé xi tsín je Jeobá kisixále. Nga kjoaʼáyanile je “chjota xi tjínle kjoakixi, kao chjotatsʼen”, a kui xi tsonile nga jeya tjíotʼa jaʼaínle ya libro xi tsʼe kjoabijnachon. Kʼianga kjesa mʼejin je “chjota xi tjínle kjoakixi” tokʼoa jeya tjíotʼa jaʼaínle ya libro xi tsʼe kjoabijnachon, kʼoa tsín kichajon jaʼaínle kʼianga jekʼien, nga̱ tojo tjínjinkon Jeobá. Je Biblia itso: “Niná ali Ninále xi kʼenjin, tonga tsʼe xi tjíokon, nga̱ ngatsʼi tʼatsʼe Niná tjíokon” (Luc. 20:38). Kui xi tsonile nga tojo ya tjíotʼa jaʼaínle ya libro xi tsʼe kjoabijnachon kʼianga jekjoaʼáyanile, jngoyanile joni tsa yálapi kichjitʼani jaʼaínle (Luc. 14:14). w22.09 16, 17 párr. 9, 10
Xipe 30 sá mayo
Je Niná Jeobá yaa kisikʼéjna je chjota ya ʼndenaxóle Edén nga katabʼéntje kʼoa katasíkuinda (Gén. 2:15).
Je Jeobá kui xi koanmele nga tsjoa sʼe̱ kon je Adán nga skoe̱ jmeni xi koannda, kuinga ya ʼndenaxó kisikʼéjnani nga je sikuinda jme xi tjín kʼoa nga kʼoentje tsojmintje (Gén. 2:8, 9). Si̱kjaʼaitsjenla jokisʼe kon Adán kʼianga tsabe je tocho nga bisó kʼoa nga xonga naxó. Nʼio tse kjoanda kisʼele nga je kisʼenele kisikuinda je ʼndenaxóle Edén. Kʼoati kui xá tsakánele Jeobá nga je katatsjoájaʼaínle je cho̱ (Gén. 2:19, 20). Koanjin nga je Jeobá kʼoakisʼin xá jebi, tonga jé Adán tsakánele. Ndajin kiskotsenle Adán josʼín nga jngó jngó cho̱ kʼoa jokjoan kʼoa kʼiajin kitsjoajaʼaínle. Tsjoajin kisʼe kon Adán nga kʼoakisʼin, nga̱ kʼoasʼin tsabeni nga nʼio chjine je Jeobá nga naskánakjoan xi kisinda. w23.03 15 párr. 3
Bixine 31 sá mayo
Ñaki sixkoa̱ní kʼoa kjoaʼaxinní ngatsʼi chjotaxá xokjoan, kʼoa tojé kʼoéjna ngantsjai nichxin (Dan. 2:44).
Je chjotaxá jebi jé tsoyanile ndso̱ko̱ sén xi kisakole Nabucodonosor. Chjotaxá jebi, xi je Reino Unido kao Estados Unidos tínchja̱ni jé xi tofetʼani síkʼaxki̱ Biblia (Dan. 2:31-33). Kui xi tsonile nga tsín tiʼya chjotaxá xi nʼio tse nganʼio tjínle sʼe̱ni. Jé Chjotaxále Niná sikjeson chjotaxá jebi kao xi ngikʼa nga kjoaʼaí Armagedón (Apoc. 16:13, 14, 16; 19:19, 20). Jósʼin basenkaoná je én xi tongini kinokjoa. Je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel tsoyasaná nga toje nichxin fetʼa tiyoaa. Jetsʼato 2,500 nó tjínle nga kʼoakitso Daniel nga ngi ño chjotaxá xi nʼio tse nganʼio tjínle kʼoetʼale naxinandále Niná kʼianga jeska̱jenngi Babilonia. Kʼoati kitso nga je Reino Unido kao Estados Unidos xi tofetʼani xi tse nganʼio sʼe̱le. Je én jebi nʼio tsjoánganʼioná nga̱ ʼyañá nga jeme kjoaʼaxin Chjotaxále Niná ngatsʼi chjotaxá xi tjín kʼoa jé koatexoma i̱ Sonʼnde. w22.07 4 párr. 9; 5 párr. 11, 12