Junio
Xoto 1 sá junio
Je yaona cho̱ndo tíbitjo kʼoa niʼnde yajon; jtsé yajon ngakjijnda kʼoa ndáxitsé tíbitjo (Job 7:5).
Je Job nda tsakʼejna kʼoa miyole Jeobá koan. Nkjínya koanni ya yaniʼyale, ndasʼin tsakatio kʼoa nyiná koan (Job 1:1-5). Tonga tojngo nichxin kisichani jmeni xi kisʼele. Kui títjon kisicha je tsojmi xi kisʼele (Job 1:13-17). Xijekoan, kʼieen ngatsʼi xtile. Si̱kjaʼaitsjenjinla jokji aon koanle kʼoa jokji ba kisatio kon je Job kao chjoónle kʼianga kisʼejinle nga kʼien nga te xtile. Kuinga tsakasénjndani najñole je Job kʼoa tsakasenxkónyʼin. Kʼoasʼin tsakakóni nga nʼio ba tjín kon (Job 1:18-20). Jé Na̱i xokisikao nga chʼin kiskatʼale je Job, nga jtsé tsakajon kʼoa nga tsín tiʼya xi kuenta kisʼinni (Job 2:6-8). Nʼio tsabexkón tsakai chjota je Job, saʼnda jé bichósíjéle kjoafaʼaitsjen tsakai (Job 31:18). Tonga nga chʼin kiskatʼale, kisikjin je chjota kʼoa tsín tiʼya xi kuenta kisʼinni. Tsín tikuenta kisʼinni je ndsʼe̱, miyole kao choʼndale (Job 19:13, 14, 16). w22.06 21 párr. 5, 6
Taingo 2 sá junio
Kʼoasʼin katamajchájinná ngayije kjoa (Efes. 4:15).
Kʼianga jngo xi fisʼenngindá machjén nga koaitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale pastro Pablo je chjotale Cristo xi Éfeso tsʼe. Kʼoakitsole nga kʼoakatamakjoan “joni tsa jngo chjotajchínga” (Efes. 4:13). Kui xi kitsonile nga tosi tonda katabʼénele yaole nga nʼio katasatío kjoamakjainle. Ningalani jetsjoachai Jeobá, koaan nga ngisa tsjoacha koai̱n. Jngo koya xi koa̱n sʼiain kui jmeni xi kitso Pablo, tojosʼin faʼaitʼa ya Filipenses 1:9. Je Pablo kʼoakitsole Jeobá nga katabasenkao je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe nga ngisa katabakó kjoatsjoacha. Kui xi tsonile nga koa̱n ngisa tsjoacha koaan je Niná kʼianga sʼe̱ná kjoankjíntokon. Nga ngisasa nda ʼyaxkoaan Jeobá ngisaa tsjoacha maa, ngisaa tsjoacha maa jokjoan kao jmeni xi sʼín. Kui xi mená nga kjoáyatsjoaa kon kʼoa tsín mená kui kʼoasʼiaan xi tsín nda kʼoe kon. Fasjaiyañá jmeni xi mele Niná nga sʼiaan kʼoa kʼoanʼia. w22.08 2, 3 párr. 3, 4
Lune 3 sá junio
Niná kisikʼatsenle Jesucristo, jméni nga koakósínile choʼndale je kjoa xi koa̱n ndi̱to̱n (Apoc. 1:1).
Jmeni xi tso libro jebi ali tsa ngatsʼijin chjota kichjile, toñá kichjiná xi choʼndale Niná maa. Kuinga tsín tokʼoamaniná nga̱ kʼoati tibʼainganʼioá nga tíbitjoson jmeni xi tso libro jebi. Je pastro Juan kʼoakitso kʼiáni kuitjoson én jebi. I kitso: “An kʼoasʼin tijnakoa je Espíritu Santo nga je nichxinle Nainá” (Apoc. 1:10). Nga kiski pastro Juan én jebi kʼiaa chrian nó 96, nga kʼia tsesa chale nga kjoaʼaí “je nichxinle Nainá” (Mat. 25:14, 19; Luc. 19:12). Tojo tso je én xi tongini kinokjoa, “je nichxinle Nainá” kʼiaa kitsʼia nga nó 1914 kʼianga Rey koan Jesús ya ngʼajmi. Kʼiaa tjen nó jebi kitjosonni jmeni xi tso libro xi tsʼe Apocalipsis xi kʼoati bʼakaotʼale naxinandále Niná. Kui xi tsonile jebi nga nichxinle Nainá tiyoaa ndʼaibi (Apoc. 1:3). w22.05 2 párr. 2, 3
Majte 4 sá junio
Je cho̱be tsakʼejnanʼio, kao je xi énndiso kinchja̱ya (Apoc. 19:20).
Je cho̱ jebi kao je xi énndiso kinchja̱ya, yaa kinikʼatsaojin nga tjíokon nga jao ya jngo jnrólʼí xi títi kao azufre. Kui xi tsonile nga sʼasa tjíobatéxoma je chjotaxá xi kontra koatiole Niná nga ni̱kjeson. Xi bakóyaná. Xi chjotale Cristo maa tjínnele nga kixi kjuintʼalee Niná kao Chjotaxále (Juan 18:36). Alikui koa̱n nga ya kʼoainganʼiolee kʼoa nga ya kuinójiaan yaoná kjoa política. Tonga sakʼoajin nʼio ñʼai koa̱nná nga̱ je chjotaxá kui xi mele nga ya kʼoainganʼiolee kao jmeni xi kuixoán kʼoa kao jmeni xi sʼiaan. Je xi ya tsjonjin yaole kui choa̱le cho̱ sʼetʼale (Apoc. 13:16, 17). Kʼoa je xi kʼoasʼin sʼechoa̱ alikui tinda bationi ngixko̱n Niná kʼoa tsín tikoa̱n koationi ngantsjai nichxin (Apoc. 14:9, 10; 20:4). Kuinga nʼio tjínnile kjoandosin nga tsín ya kʼoainganʼiolee je chjotaxá ninga nʼio kʼoenená nga kʼoasʼiaan. w22.05 11 párr. 12, 13
Mixkue 5 sá junio
A ʼyaní jngo chjota xi nʼio nda male kʼoasʼín je xále. Yaa kuichokasenjna ngixko̱n xi rey tjío, alikui ya kuichokasenjna ngixko̱n xi toxkia chjota (Prov. 22:29).
Jngo koya jmeni xi koa̱n sʼiaan kuinga jngo xá chótʼayá. Kʼiatsa nda koa̱nná jngo xá, ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga kuitjosonná ninga tsesa xá sʼe̱nená. Tosikjaʼaitsjenla ngatsʼi je ndsʼee xi bʼénda je sucursal, Ndʼia jña satío kjoajtíntse kao Ndʼia jña chotʼayá. Nkjín ndsʼee jebi xi je kitsoyale ndsʼee kao tichjaa xi jengisa male xá xi tjín. Nkjín ndsʼee xi kjimale josʼin masinle Ndʼia jña satío kjoajtíntse kao Ndʼia jña chotʼayá. Jé chjota jebi tjíosíchjén Jeobá, xi Rey tíjnaná, kao ʼNdíle xi Rey sʼin tíjnale Chjotaxále Niná nga tíbitjoson ngayeje je xá xi kjima (1 Tim. 1:17; 6:15). Kui xi mená nga nʼio si̱xá kʼoa si̱chjén jmeni xi maná nʼia nga je Jeobá chʼa̱sjengʼaa, kʼoa ali tsa toñájin chʼa̱sjengʼaa yaoná (Juan 8:54). w22.04 24 párr. 7; 25 párr. 11
Xipe 6 sá junio
Je tao̱n basenkaoná (Ecl. 7:12).
Je Salomón nʼio nyiná koan kʼoa nʼio nkjín tsojmi kisʼele (1 Rey. 10:7, 14, 15). Tonga je Jesús tochoa tsojmi kisʼele kʼoa saʼnda tsín kisʼele jngo ndʼia xi ñaki tsʼe (Mat. 8:20). Ninga kʼoalani, nʼio nda kiskosonnile je Salomón kao Jesús josʼin tsabekon je kjoanyiná. Nga̱ je kjoachjine xi kisʼele nga jao tʼatsʼe Jeobá kinroani. Je Salomón tsabe nga basenkaoná je tao̱n nga bijnyiʼá yaoná kʼoa nga bindañá jmeni xi nimetokoán. Ninga nʼio nyiná koan je Salomón koanjinle nga tsín tsakuijin tao̱n xi ngisa tjínle kjoandosin. Tobʼelañá, itso xi kiski: “Ngisaa nda nga nda bʼaxkiaa tikʼoajinni tsa nʼio tse kjoanyiná tjínná” (Prov. 22:1; nota). Kʼoati kitso nga tsínni tsjoa satío kon je chjota xi tao̱n nʼio matsjoake (Ecl. 5:10, 12). Kʼoa kʼoakitso nga tsín koa̱n kui ngisa kʼoailee kjoandosin je tao̱n, nga̱ tofaʼatoya ndsaa (Prov. 23:4, 5). w22.05 21 párr. 4, 5
Bixine 7 sá junio
Je Jeobá skóyakaola nga koakono kjoanda, kʼoa kuisótjeen nga koakono kjoamatokon. Nga̱ je Jeobá jngoní Niná xi kjoatéxomakixi tjínle. Nʼio tsjoa tjíole je xi je koyale (Is. 30:18).
Kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan je kjoanda xi tjínná ndʼaibi ngisaa mamiyoaa je Jeobá. Kʼoa kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan je kjoanda xi tsjoáná Jeobá nichxin xi sʼa nroa kui xi basenkaoná nga tosi tonda je nixálee kʼoa nga kao kjoatsjoa kʼoanʼia. Je Jeobá koasenkaoná kʼianga sikjeson jmeni xi chon sonʼnde. Nga kui xi kixi kʼoasʼín ngantsjai je Niná, ʼyañá nga kʼiakjoan kjoaʼaxin jmeni xi chonle sonʼnde je Na̱i kʼianga kuicho choa̱le (Is. 25:9). Je Jeobá tíkoyakao nga kuicho nichxin nga sikatíondáiná kʼoa kʼoati tichoyá tsanda ñá. Nga kjesa kʼoamajin, tosi tonda kʼoétsʼoalee Jeobá, chótʼayá je Biblia, si̱tjosoán jmeni xi tso kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan je kjoanda xi títsjoáná. Tsa kʼoasʼiaan, je Jeobá koasenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan nga tosi tonda je si̱xálee kʼoa nga kao kjoatsjoa kʼoasʼiaan. w22.11 13 párr. 18, 19
Xoto 8 sá junio
Ali chʼasjengijin josʼin bándiaali je na̱li (Prov. 1:8).
Ninga tsín síkʼaxki̱ Biblia kʼianga kisʼenngindá je Timoteo, tonga nʼiojin tsjoa koanle je male nga kʼia (Prov. 23:25). Ninga ñʼai koanle je Eunice nga títjon, kitsoyale je Timoteo nga tsjoake katama je Jeobá kao Jesús. Je xijchále Timoteo kjaʼaí kjaʼaí religión tsakatiojin. Je nʼaile griego koan kʼoa je na̱le kao majchále judío koan (Hech. 16:1). Sʼajin ʼndí kji je Timoteo nga chjotale Cristo koan je Eunice kao Loida. Tonga je pale alikui kisikʼantjaiya religiónle. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi je xi na̱ ma kʼoatisʼin tsjoake je familiale tojo kisʼin je Eunice. Ninga ñʼai ma sakʼoale kui xi mele nga kuinyakao je ʼndíxtile nga miyole Jeobá katama. Kʼoa je Jeobá nʼio chjí be jmeni xi sʼín (Prov. 1:8, 9). Je Jeobá basenkao je xi na̱ ma nga tsoyale ʼndíxtile nga tsjoake katama Jeobá kʼoa nga je katasíxále. w22.04 16 párr. 1-3
Taingo 9 sá junio
Niná kʼoasʼin kitsjoale chjotabe ni̱ma̱ xi kʼoasʼin sitjosonle josʼin mele Niná (Apoc. 17:17).
Jé Jeobá xosikao nga kʼoasʼin sikjaʼaitsjen chjotaxá josʼin mele Jeobá kʼoa tojeme kʼoasʼin. Jósʼin kuichomani. Jé xi “te chjotatítjon”, xi chjotaxá tsoyanile, kʼoetʼale religión ndiso kʼoa sikjeson (Apoc. 17:1, 2, 12, 16). Jósʼin ʼyañá nga jeme ni̱kjeson je Babilonia xi nʼioje. Je xi koasenkaoná nga jchaa xi tʼatsʼe jebi kʼiaa nga si̱kjaʼaitsjenjiaan nga kui xo̱ngá Éufrates tsakasenkao naxinandá Babilonia nichxin kjoatse nga tsín jme xi koanle. Je libro xi tsʼe Apocalipsis kʼoatso nga jngo “nandá” kijnandaile je Babilonia xi nʼioje xi síkuinda, xi tsonile, nga millón mani chjota xi tsjoánganʼiole (Apoc. 17:15). Kʼoati tso nga xíya nandá jebi, xi tsonile nga nʼio nkjín chjota xi tsín tiya tsjoánganʼionile religión ndiso xi tjín jngo tjíjtsa Sonʼnde (Apoc. 16:12). Je én jebi jetíbitjoson. Nʼio nkjín chjota tjíobitjojin je religión ndiso kʼoa xin básjai nganʼio. w22.07 6 párr. 14, 15
Lune 10 sá junio
Alijme kjoamatakon xi sʼe̱ xi tʼatsʼe je xi tsínkui tjínle kjoamatakon. Je kjoamatakon síkinjele kjoañʼai (Sant. 2:13).
Kʼianga nichatʼalee xíngiaa kʼoasʼin bakoñá nga chjí ʼyatokoán nga bakóná kjoamatokon je Jeobá. Ñandia nga jngo choa̱ tsakʼéjna je Jesús kʼianga je kisingósonkao Jeobá jngo nai xi kisichatʼale choʼndale xi nʼio tse tao̱n kitjenle. Tonga choʼnda jebi alikui tsakakóle kjoamatokon je choʼndaxínkjín xi ngisa choa tao̱n kitjenle (Mat. 18:23-35). Jméni xi tsakakóya je Jesús nga kui choa̱ kisikʼéjna. Tsa chjí ʼyatokoán je kjoamatokon xi bakóná Jeobá, kʼoasʼin koakoñá nga si̱chatʼalee xíngiaa (Sal. 103:9). Jngo revista La Atalaya xi jekjoatse kitjo i kitso: ninga nʼio nkjín kʼa si̱chatʼalee xíngiaa alikuikʼia koa̱nngóson “josʼin síchatʼaná je Jeobá kʼoa josʼin bakóná kjoamatokon xi totʼatsʼe Cristo”. Tsa si̱chatʼalee xíngiaa kʼoati sichatʼaná Jeobá. Je Niná bakóle kjoamatokon je xi bakó kjoamatokon (Mat. 5:7). Kui kinchja̱ni xi tʼatsʼe jebi je Jesús kʼianga kitsoyale je chjotatjenngile josʼin tjínnele kʼoetsʼoa (Mat. 6:14, 15). w22.06 10 párr. 8, 9
Majte 11 sá junio
Kao je ntje̱li koa̱nchikontʼainni ngatsʼi naxinandá xi tjín sonʼnde (Gén. 22:18).
Nga jaʼai Jesús i̱ Sonʼnde ñaki kʼoakjoánsʼin tsakakó jokjoan je Nʼaile (Juan 14:9). Je choa̱ xi tsakʼéjna Jesús tíbasenkaoná nga tíʼyaxkoaan je Jeobá kʼoa nga tsjoacha kjimaa. Basenkaoná josʼin títsoyaná je Jesús kʼoa josʼin tíbándiaale je jtín nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Kʼoati bakóyaná josʼin kjuinkoaa yaoná nga tsjoa sʼe̱ kon je Jeobá. Kʼianga kinikʼien je Jesús kʼoati basenkaoná ngatsʼiaa. Kʼianga jaʼáyanile, kitsjoatʼale Niná jokji chjíle je njínle ánni nga sitsjeni “ngayije jéená” (1 Juan 1:7). Je Jesús ndʼaibi Rey sʼin jetíjna, nʼio tse kjoajeya tjínle kʼoa tsín tikʼia kuiyáni. Kʼoa tojeme koase̱nne jko̱ je ye (Gén. 3:15). Nʼio tsjoa sa̱tío kon ngatsʼi chjota xi kixi fitʼale Niná nga ni̱kʼien je Na̱i. Nga kjesa kʼoamajin, alikui si̱kʼajenlee tokoán, ʼyañá nga koa̱n koa̱nkjainná jmeni xi tso Niná. Jé ntje̱le chjoón sichjén nga sichikontʼain “ngatsʼi naxinandá xi tjín sonʼnde”. w22.07 18 párr. 13; 19 párr. 19
Mixkue 12 sá junio
Jeʼyao nga jon nga kʼoasʼin kʼoakaoná [kjoañʼai] (1 Tes. 3:3).
Tjínnele kuenta sʼiaan tsa kuitjosonná jmeni xi mená kuichotjenngiaa. Ánni. Nga̱ sakʼoa tsínni kʼoasʼin bichómani jmeni xi mená sʼiaan. Tobʼelañá, je pastro Pablo koanmele nga tsakasenkao je ndsʼe̱ nga kisʼejna jngo jtín ya Tesalónica, tonga je kontrale kʼoakitsole nga katabitjo ya naxinandá (Hech. 17:1-5, 10). Tsa yalani tsakʼejna Pablo, xkónjin kisikʼéjna je jtín. Ninga kʼoalani, alikui totsakʼéjngo kon, tsakásjaile josʼin tsakasenkao je jtín. Nga jekoanni, jé Timoteo kisikasén nga kisinʼiojin ndsʼe̱ xi tokʼia chjotale Cristo koan (1 Tes. 3:1, 2). Nʼiojin tsjoa kisatio kon chjotale Cristo xi Tesalónica tsʼe. Tsee jmeni xi bakóyaná je choa̱le Pablo jmeni xi koanle ya Tesalónica. Tsakui nichxin kʼoasʼin tibʼendajiaan nga ngisa tse si̱xálee je Jeobá, tonga nga sakʼoa bʼantjaiya josʼin tiyoaa alikuini kʼoama sakʼoaná (Ecl. 9:11). Jméni xi sʼiaan kʼiatsa kʼoakoa̱n. Koaan kui kʼoasʼiaan jmeni xi bele tokoán nga kuitjosonná. w22.04 25, 26 párr. 14, 15
Xipe 13 sá junio
Jó tondale chjota xi síkjaínle kjoañʼai (Sant. 1:12).
Nʼio tsjoánganʼioná nga kʼoatsoná je Jeobá nga ndasʼin kuiyoaa nichxin xi sʼa nroa. Kataʼyala kʼa kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia xi tsjoánganʼioná nga kjoa bitjatojiaan. Kao kui Biblia kʼoatsoniná je Jeobá nga tsín jme xi kʼoechjoale nga tsjoake koa̱nná ninga tojme kjoa xi kuitjátojiaan (Rom. 8:38, 39). Kʼoati tsoná je Jeobá nga chrian tíjnale ngatsʼi xi nchja̱le, xi tsonile, nrʼoéle kʼianga bʼétsʼoale (Sal. 145:18). Je Jeobá kʼoatsoná nga chókjoajinná tojme kjoa xi kuitjátojiaan tsa je si̱nʼiotʼaa kʼoa tsjoa sa̱tío tokoán ningalani kjoañʼai chja̱ʼá (1 Cor. 10:13; Sant. 1:2). Je Énle Niná kʼoati tsoná nga tofaʼato je kjoa xi bitjatojiaan ndʼaibi kʼoa nga tsín mangóson kao je kjoanda xi tsjoáná Jeobá nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin (2 Cor. 4:16-18). Je Jeobá kʼoatso nga kjoaʼaxin je Na̱i kao xi kʼoasʼín joni je, nga̱ jé xosʼín nga kjoa biyojiaan (Sal. 37:10). A tjínjinkon kʼai texto xi koasenkaoli kʼianga kjoa kuitjátojin nichxin xi sʼa nroa. w22.08 11 párr. 11
Bixine 14 sá junio
Kui xi si̱kjaʼaitsjaon (Filip. 4:8).
Jmé xi koasenkaoná tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín kuitjosonná nga nyaon nyaon kʼoa jokji kjoaʼato nichxin je kjoatéxomale Jeobá. Je Jeobá kʼoatso nga je kjoakixiná yaa mangóson je “xóle ndáchikon” (Is. 48:18). Si̱kjaʼaitsjenjinla tsa ya ndaindáchikon tiyoaa kʼoa tiʼyaa joma je xóle ndáchikon nga tifaʼai tifaʼaini, nga kʼia alikuijin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga kuicho nichxin nga tsín tikʼoakoa̱nni. Nga̱ ʼyañá nga kʼoakoa̱n. Jméni xi sʼiaan nga ya katamangóson je kjoakixiná je xóle ndáchikon. Kʼianga jme xi mená sʼiaan kui títjon si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi mele Jeobá nga sʼiaan, kʼoa xijekoa̱n kʼoasʼiaan. Ninga ñʼai koa̱nná nga chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan, je Jeobá tíjnandaa ngantsjai nga koasenkaoná kʼoa nga kuitjosonná kjoatéxomale nga nyaon nyaon (Is. 40:29-31). w22.08 30 párr. 15-17
Xoto 15 sá junio
Kʼia nga koa̱njngo je xi jngo jmi nó, je na̱i tjójndaʼñó kjoañʼaile (Apoc. 20:7).
Kʼianga jekjoetʼa xi jngo jmi nó si̱kʼéjnandái ijngokʼani kʼoa koa̱nmele kʼoanachale je chjotatsje xi koatio. Nga kʼia, je chjota koako tsa toje Niná fitʼale, nga majinle jokji chjíle jaʼaínle Niná kʼoa nga toje xi tiʼndele batéxoma (Apoc. 20:8-10). Jmeni xi sʼin kui xi kuitsoni tsa tondiaa ya sʼe̱tʼa jaʼaínle ya libro xi tsʼe kjoabijnachon. Alikui ʼyaa jotjín mani chjota xi kʼoati sʼin jokisʼin Adán kao Eva, nga tsín ya tsjoánganʼiole je Chjotaxále Niná. Jókoa̱ntʼain chjota jebi. Apocalipsis 20:15 itso: “Je xi tsín koansjaitʼa ya xo̱n xi tsʼe kjoabijnachon, kʼoasʼin kinikʼatjenjin ya jnrólʼíbe”. Je chjota xi tsín kʼoaʼénle Niná tondiaa ni̱kjeson. Tonga me tongatsʼi chjotatsje xi koatio nga kʼia xi je Niná koaitʼale. w22.09 23, 24 párr. 15, 16
Taingo 16 sá junio
Tsa tsín je kjoacircuncisión xi koa̱nno, jo tso kjoatéxomale Moisés, likui koa̱n kuitjo̱ntjao (Hech. 15:1).
Je jtín xi kisʼejna nga siglo 1, tjínkʼa xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tjínnele jtíndai yaole xi xʼin xi tsín chjota judío tsa mele nga chjotale Cristo koa̱n ánni nga tsín jokuitsonile xi kjaʼaí chjota (Gál. 6:12). Ningalani tsín kisasenle Pablo nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen chjotale Cristo jebi, tonga tsín tokui kini josʼin kisikjaʼaitsjen je, nangitokon koan kʼoa kʼoakitso nga tosa je katabʼéndajin kjoa jebi je pastro kao chjotajchínga xi tjío ya Jerusalén (Hech. 15:2). Nga kʼoasʼin tsakʼéndajin kjoa jebi nda kikao xínkjín je chjotale Cristo kʼoa tsjoa kisatio kon (Hech. 15:30, 31). Tsa jmeni xi tsín sa̱sénná josʼin xíngiaa ya jinjtín koaan si̱jélee kjoafaʼaitsjen je ndsʼee xi tsakinyánda Jeobá nga bándiaaná ánni nga nda koanngínkaoñá xíngiaa. Yaa Biblia bʼangini jmeni xi tsoná naxinandále Niná kao kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa je xo̱n xi bʼasje. Tsa si̱tjosoán kjoafaʼaitsjen xi bʼainá kʼoa tsa tsín tokui kjuinñá josʼin nikjaʼaitsjeen nga jngó jngoá nda kjuinkoaa xíngiaa ya jinjtín. w22.08 22 párr. 8, 9
Lune 17 sá junio
Jngo xi ñaki miyo tsjoakená tokʼiani (Prov. 17:17).
Me tongatsʼiaa nga je miyoná bʼeyanajmí sakʼoalee jmeni xi maná. Tonga sakʼoa ñʼai maná nga ʼya xi bʼeyanajmílee jokjoan tjín kjoaixi tokoán. Kʼoa tsa kuitso tokoán nga kʼoéyanajmílee je miyoná tonga tsa skanni sʼe̱jinná nga jekjaʼaí xi kabʼéyanajmíle tsín nda sʼe tokoán. Tonga nʼio nda sʼe tokoán tsa ʼyani xi tjín xi kʼoéyanajmílee kʼoa tsín ʼya xi kʼoeyanajmí ijngokʼale. Kʼianga tsín ʼya xi bʼéyanajmíle je xi chjotajchínga sʼin tjío jmeni xi sʼeyanajmíle, yaa mangóson jngo ʼnde jñani ma bijnangʼiánngiaa nga ntjao̱ faʼa (Is. 32:2). ʼYañá nga koa̱n kʼoéyanajmílee tojmeni nga̱ ʼyañá nga tsín ʼya xi kuitsoya ijngokʼale. Alikui kjoanʼio kʼoaʼmilee nga katabʼéyanajmíná jmeni xi tsín ñá tjínnele sʼe̱jinná. ʼYachjíñá je yánchjínle xi chjotajchínga sʼin tjío nga̱ tsín kjoanʼio kʼoatsole je xʼinle nga katabʼéyanajmíle jmeni xi tsín je tjínnele sʼe̱jinle. Nda sʼín xi chjotajchínga sʼin tjío nga tsín je yánchjínle bʼéyanajmíle jmeni xi sʼejinle xi tʼatsʼe ndsʼee. w22.09 11 párr. 10, 11
Majte 18 sá junio
Anña Niná. Kʼoa kuitjongʼaña ya jinle naxinandá (Sal. 46:10).
Alikui jao tjínná nga kʼoasjentjai Jeobá je choʼndale xi kixi fitʼale kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse (Dan. 12:1; Mat. 24:21). Je Jeobá kʼoasjentjai choʼndale xi kixi fitʼale kʼianga jngo jtín naxinandá xi Gog xi tsʼe Magog ʼmile kʼoetʼale choʼndale Niná jngo tjíjtsa Sonʼnde. Ningalani je xi 193 mani chjota xi nyatítjonle Naciones Unidas kʼoetʼale naxinandále Niná, alikui sikinjele Jeobá kao xi tjío ya ngʼajmi. Je Jeobá itso: “Kʼoasjejeyaña yaona kʼoa kʼoasjetsjeña yaona kʼoa nkjín naxinandá skoe̱na; kʼoa skoee nga anña Jeobá” (Ezeq. 38:14-16, 23). Kʼianga kʼoetʼale Gog je naxinandále Niná kʼiaa kjoaʼaí Armagedón, kʼoa je Jeobá kʼiaa sikjeson ngatsʼi rey xi tjín jngo tjíjtsa Sonʼnde (Apoc. 16:14, 16; 19:19-21). “Tojé chjota xi kixi xi koatio i̱ sonʼnde, kʼoa tojé xi tsín jme jée tjínle xi i̱ koatio” (Prov. 2:21, nota). w22.10 16, 17 párr. 16, 17
Mixkue 19 sá junio
Je [Niná] mele nga ngatsʼi chjota kuitjontjai, kʼoa nga kuichonrʼoe xi kjoakixi (1 Tim. 2:4).
Ñá, tsín ʼyaa jotjío ni̱ma̱le xíngiaa. Tojé Jeobá xi be jotjío ni̱ma̱ná (Prov. 16:2). Je Niná tsjoake ngatsʼi chjota tojñani tsʼe, kʼoa itsoná: “Titseyao ni̱ma̱no” (2 Cor. 6:13). Je xi mená kuinga tsjoacha koaan ngatsʼi je ndsʼee, alikui mená nga ñá kʼoakuixoán tsa nda tjíosʼín kʼoa tsa chʼao tjíosʼín. Kʼoati tsín ñá kʼoabixoán tsa nda tjíosʼín kʼoa tsa mai xi kjaʼaí chjota. Tobʼelañá, alikui ñá kʼoabixoán tsa nda tjíosʼín kʼoa tsa chʼao tjíosʼín xíngiaa xi tsín kotʼaya je Énle Niná, kʼoa tsín kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsínkʼia koa̱nkjainle je Énle Niná. Tsa kʼoalani sʼin si̱kjaʼaitsjeen, ngʼakonjin kjimaa kʼoa ngisajin kixi tichʼasjee yaoná tikʼoajinni xi kjaʼaí. Je Jeobá títsjoáʼndesale ngatsʼi chjota nga kʼoakatamanile je jéele (Hech. 17:30). Je Jeobá chjotatsʼeen tsole je xi ngisa kixi bʼasje yaole tikʼoajinni xi kjaʼaí. Tsa tsjoachaa je kjoatéxomakixile Jeobá tsjoa sa̱tío tokoán kʼoa nda choa̱ koatiolee xi kjaʼaí. Tsa kʼoasʼiaan, tsjoake koa̱nná kʼoa tsjoake koa̱n Niná. w22.08 31 párr. 20-22
Xipe 20 sá junio
Skoee nga jngo profeta kinchja̱yajinle (Ezeq. 2:5).
ʼYañá nga toxá batiochjoa kʼani chjota kʼianga ʼmiyasoán kʼoa ngisajin koatiochjoa nichxin xi sʼa nroa (Dan. 11:44; 2 Tim. 3:12; Apoc. 16:21). Ñaki tjínjngoo tokoán nga je Jeobá koasenkaoná. Jósʼin ʼyañá. Je Jeobá basenkao ngantsjai je choʼndale nga bitjosonle je xá xi bánele ninga ñʼai tjín sakʼoa. Kataʼyala jokoan je profeta Ezequiel, jé kitsoyasonle chjota judío xi ya Babilonia kinikatíonʼio. Jókoankjoan chjota xi kitsoyasonle Ezequiel. Je Jeobá kʼoakitso nga je chjota judío alikui tsakʼaʼén, tsʼeen koan kʼoa nʼio xíjin koan. Nʼio tsʼen koan nga̱ yaa kiningósonkao je naʼyá kʼoa joni tsa cho̱naʼyá. Kuinga nkjín kʼa i̱ kitsonile Jeobá je Ezequiel: “Ali nokjonjin” (Ezeq. 2:3-6). Jan koya tjínni xi tsakasenkao Ezequiel nga kitjosonle je xá xi kisʼenele: Xi títjon, jé Jeobá kisikasén. Xi majaoni, jé nganʼiotsjele Niná tsakasenkao. Kʼoa xi majanni, kui Énle Niná tsakasenkao nga nʼio kisʼejna je kjoamakjainle. w22.11 2 párr. 1, 2
Bixine 21 sá junio
Nichxin nga kui chi̱nai, kuiyání (Gén. 2:17).
Kʼianga kisinda Jeobá ngayeje jmeni xi tjín, tojé chjota xi tsín kuiyá tsakai. Kui kjoanda kitsjoale nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin. Toxá kʼoasʼin kisindaniná Jeobá nga mená kuiyoaa ngantsjai. Je Biblia kʼoatso nga je Niná “yaa ni̱ma̱le chjota kisikʼéjnajin nga koa̱nmele koatio ngantsjai nichxin” (Ecl. 3:11). Kuinga kontraná mani je kjoabiya (1 Cor. 15:26). Tobʼelañá, kʼiatsa táo chʼin ska̱tʼaná tokjoan mangínñá tsʼe chjinexki kʼoa chineñá xki xi koasenkaoná, kuinga kʼoanʼiañá nga̱ tsín mená kuiyá. Kʼoa kʼianga jngo xíngiaa biya tsa sʼa ʼndí kʼoa tsa jejchínga nʼio ba sʼe tokoán kʼoa tsín ndi̱to̱n chajinná (Juan 11:32, 33). ʼYañá nga tsjoakená je Jeobá kʼoa kui xi mele nga kuiyoaa ngantsjai nichxin. w22.12 3 párr. 5; 4 párr. 7
Xoto 22 sá junio
Jeʼyao nga tijeni kjoañʼai kʼoasʼin bitjoson kao ngatsʼi ndsʼao xi tjío i̱ sonʼnde (1 Ped. 5:9).
Nkjín je ndsʼee xi tjíomʼe, xi tjíosíkjáojin kʼoa xi toje tjío. Alikui si̱kjinlee je ndsʼee. Kʼianga chʼinʼbi sʼe alikui tima mangínchonnilee xi kjaʼaí kʼoa tsín tima ya biyotʼachriannilee xíngiaa. Nga kʼoama kʼoati sʼe tokoán jokisʼe kon je pastro Juan nga koanmele tsabe je miyole xi Gayo ʼmi (3 Juan 13, 14). Kʼoakitso nga tsín koan kikon choatsele, kuinga jngo carta kisikasénnile. Tsa tsín koa̱n nga ñaki jtsaojiaan je ndsʼee, koaan teléfono kuinókjoalee, tsa videollamada chja̱kaonajmíñá kʼoa tsa mensaje si̱kasénleeje̱. Nga kʼoanʼia, nda sʼe tokoán kʼoa tsín kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga toñá tiyoaa. Tonga tsa nʼio tinikjáojiaan, chja̱kaonajmiá xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná (Is. 32:1, 2). w22.12 17, 18 párr. 6, 7
Taingo 23 sá junio
Je naile José, kikao José kʼoa ndoyá kisikʼéjnaʼya, ya jñani tjíoʼyale ndoyá chjota je rey (Gén. 39:20).
Je Biblia kʼoatso nga kisʼenʼio choatse ndso̱ko̱ je José kʼoa nga cadena kisʼengi yásin (Sal. 105:17, 18). Sa tse sa tse kjoa jaʼatojin José, yaa kisixákao tsakai je Potifar nga choʼndale koan kʼoa xijekoan ndoyá tsakʼejnaʼya. Tsakui nichxin sa tse sa tse kjoa bitjatojiaan ningalani jenkjín kʼa tibʼetsʼoalee je Niná. Toxá kʼoama sakʼoani, nga̱ tsín bʼéchjoa je Jeobá je kjoa xi bitjatojiaan nga je Na̱i tíbatéxoma i̱ Sonʼnde (1 Juan 5:19). Tonga tsín jao kʼoé tokoán nga kuenta sʼínná Jeobá kʼoa nga mandosinle xi tʼatsaan (Mat. 10:29-31; 1 Ped. 5:6, 7). Kʼoa itsoná: “Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle” (Heb. 13:5). Jé Jeobá koasenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan ninga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tisʼe̱ndajinni. w23.01 16 párr. 7, 8
Lune 24 sá junio
Nináná nʼio male síchatʼa (Is. 55:7).
Je Biblia kʼoatso nga tsín tsjiónkonná Niná ninga tsín nda nʼia sakʼoa. Ngotjo ngosa tsakajngijéeni je chjota israelita ngixko̱n Jeobá, tonga nga kʼoakoannile jme xi kisʼin kisichatʼale je Jeobá. Je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1 kʼoati koanjinle nga tsjoake Jeobá. Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga kʼoakitsole Pablo je chjotale Cristo xi ngikʼa nga katasíchatʼale kʼoa katatsjoánganʼiole je chjota xi kʼoakoannile nga kjoachajngi kisʼin (1 Cor. 5:1-5; 2 Cor. 2:6, 7). Nda sʼe tokoán nga nikjaʼaitsjenjiaan nga tsín kitsjionkon choʼndale Jeobá kʼianga chʼao kisʼin sakʼoa. Tosaa tosi tonda tsakasenkao, tsakatekjáyale kʼoa kʼoakitsole nga katasíchriantʼa ijngokʼanile. Kʼoati tsoná Jeobá ndʼaibi, nga kʼoati sikao je chjota xi kʼoakoa̱nnile kʼiatsa koa̱njngijée (Sant. 4:8-10). Je Biblia tsoyaná nga kixi Niná, nga chjine kʼoa nga nʼio tsjoakená. Je Biblia kʼoati bakóyaná nga kui xi mele Jeobá nga jchaxkoaan kʼoa nga miyole katamaa. w23.02 6, 7 párr. 16, 17
Majte 25 sá junio
Kjaínga nda nʼiao tsa si̱sion je énbe (2 Ped. 1:19).
Nʼio chjíle nga kuenta sʼiaan josʼin tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa. Tobʼelañá, je Jesús kʼoakitso jmeni xi koa̱n kʼianga tojeme kjoetʼa jme xi chonle sonʼnde je Na̱i (Mat. 24:3-14). Je pastro Pedro kʼoati kitso nga tjínnele kuenta sʼiaan josʼin tíbitjoson jmeni xi tso Biblia, nga̱ kui xi koasenkaoná nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná (2 Ped. 1:20, 21). Kʼoati chósonnilee josʼin nikjaʼaitsjeen nga chotʼayajiaan je én xi tongini kinokjoa. Kʼoatsoná nga tjenyatokon kuiyolee nichxinle Jeobá (2 Ped. 3:11-13). Ánni. Ali tsakuijin xi mená jchaa jmé nichxinni kʼoa jmé horani kjoaʼaíkao Jeobá je Armagedón. Tosaa kui xi mená nga kʼoasʼin ni̱chjén je nichxin xi tíjnasa nga kʼoasʼin kjuinkoaa yaoná josʼin mele Niná kʼoa nga jchaxkoán (Mat. 24:36; Luc. 12:40). Nda kjuinkoaa yaoná kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan tsa kuinga tsjoachaa Jeobá nga je nixánilee. Machjén nga si̱kuindaa yaoná. w23.02 16 párr. 4, 6
Mixkue 26 sá junio
Kʼoati tjínsana xi kjaʼaí barré [ . . . ]. Kʼoati jebe machjénna nga kjuinroakoa (Juan 10:16).
Tjín xi tjínnele sʼin ndʼaibi xi “kjaʼaí barré” ʼmile nga koa̱n koatio kʼianga jeʼndenaxó koa̱n. Tjínnele koako kjoanda. Tobʼelañá, kʼoasʼin bakoñá nga tsjoachaa je Jesús jonikoaa je xi ya koatexomakao ya ngʼajmi. Je Jesús kʼoakitso nga kʼoati kui kuenta koa̱n jebi nga sʼe̱ndajinle kjoa je chjota (Mat. 25:31-40). Jngo koya josʼin kʼoainganʼiolee kʼiaa nga kʼuínyasoán kʼoa nga kʼuínyalee Biblia chjota (Mat. 28:18-20). Machjén nga tongini si̱ndayaa yaoná ndʼaibi nga kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Jeobá ánni nga koa̱n kuiyoñá nga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde. Machjén nga kui xi kixi tjín kuinókjoaa, nga kui xi kixi kʼoasʼiaan kʼoa nda si̱kjaʼaitsjeen josʼin kjuinkoaa yaoná. Kʼoati machjén nga kixi kjuintʼalee Jeobá, nga kixi koa̱nle xínkjín xi jechixan kʼoa nga kixi kjuintʼalee je ndsʼee. Tsa nitjosoán ndʼaibi kjoatéxomale Jeobá, ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga si̱tjosoán nichxin xi sʼa nroa nga jeʼndenaxó koa̱n. Kʼoati koakoá nga jetiyondaa nga ya kuiyoaa kʼiatsa kui xi ndatjín kʼoasʼiaan. w22.12 11, 12 párr. 14-16
Xipe 27 sá junio
Je xi tsjoakena nga an, kʼoasʼin Nʼaina tsjoake nga je (Juan 14:21).
Nʼio tsjoa tjío tokoán nga je Jesús xi Rey tíjnaná, nga̱ jé xi ngisa nda batéxoma, jesoaa Jeobá kitsoyale kʼoa jé tsakasénnda (Is. 50:4, 5). Xi ijngosani, tsakakó Jesús nga nʼio tsjoakená (Juan 13:1). Kʼoati tsjoachaa tsanda ñá nga Rey sʼin tíjnaná. Je Jesús kʼoakitso nga je xi tsjoake kjoaixi sítjoson kjoatéxomale kʼoa je Jesús miyo sʼin bekon chjota jebi (Juan 14:15; 15:14, 15). Nʼio tse kjoanda tjínná nga miyoná mani je Jesús, je ʼNdíle Niná. ʼYaní nga nangitokon kʼoa nga je Jeobá kjenngile jokjoan. Kʼoati jetjínjinli nga kisikjen chjota xi baole, kisinʼio kon je xi tjíonroajen kon kʼoa saʼnda kisindayaa xi chʼin tjínle (Mat. 14:14-21). Kʼoati tiʼyai nga je tíbándiaale naxinandále Niná (Mat. 23:10). ʼYaní nga Rey sʼin tíjnale je Chjotaxále Niná kʼoa nga nʼio tse kjoanda kjoaʼaíkao nichxin xi sʼa nroa. Jósʼin koakoni nga tsjoachai. Kʼiaa nga chjénngilai je Jesús. Kuinga machjénni nga kʼoaitʼalai yaoli je Jeobá kʼoa kʼuínsʼenngindái. w23.03 4 párr. 8, 10
Bixine 28 sá junio
Chjómingʼao jko ya ngʼá kʼoa chótsaon. ʼYáni xi kisinda ngayeje jebi (Is. 40:26).
Ali toyajin ngʼajmi jña naskánakisichon Jeobá, kʼoati kisichon i̱ Sonʼnde kao jinndáchikon kʼoa tsee xi bakóyaná (Sal. 104:24, 25). Si̱kjaʼaitsjenla nga kʼoasʼin kisindaná Jeobá nga chjí ʼyatokoán jmeni xi kisinda. Kʼoati kui xi koanmele nga tsjoa sa̱tío tokoán nga jchaa jmeni xi koannda, kuinga kitsjoaniná xkoaan, xo̱ñoaa, nijeen, nitjoaan kao ndsaa. Je Biblia kʼoati tso nga ngisa nda jchaa jokjoan je Jeobá nga chótsenlee jmeni xi kisinda (Rom. 1:20). Tobʼelañá, nga chotsenlee josʼin kisinda Niná jmeni xi tjín ʼyañá nga nʼio chjine. Kʼoa nga nkjín koya tjín tsojmi xi ma chinee ʼyañá nga nʼio tsjoakená. ʼYañá jokjoan Niná kʼianga kuenta nʼia jmeni xi kisinda, ngisasa nda ʼyaxkoaan kʼoa ngisaa machriantʼalee. w23.03 16 párr. 4, 5
Xoto 29 sá junio
Ñaki kixi je énli (Sal. 119:160).
Sa chʼao sa chʼao koa̱nchon kʼoa yaa koakoñá tsa tosi tonda si̱nʼiotʼaa jotso Énle Niná. Tsakui nichxin tjínkʼa chjota xi kʼoakuitsoná nga tsín kʼoatjín jmeni xi tso Biblia kʼoa nga tsín je Niná tsakasénnda je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá nga tíbándiaale naxinandále. Alikui koa̱nkjainná jebi tsa ñaki tjínjngo tokoán nga kʼoatjín jmeni xi tso Énle Niná. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga si̱tjosoán kjoatéxomale Jeobá saʼnda nga kjoetʼa jme xi chon sonʼnde (Sal. 119:112). Alikui soa koa̱nná nga chja̱kaonajmíñá Énle Niná xi kjaʼaí chjota kʼoa kʼoakʼuínlee nga katasítjoson jmeni xi tso Biblia (Sal. 119:46). Tsa kʼoasʼiaan tsejta koaan kʼoa tsjoa sa̱tío tokoán ninga tse kjoa kuitjátojiaan kʼoa ninga chjota koaitjenngikená (Col. 1:11; Sal. 119:143, 157). Je Énle Niná basenkaoná nga nda satío tokoán, ʼyañá jme xá tiyoñá kʼoa nda kjoafaʼaitsjen tsjoáná. Kʼoatsoná nga ndasʼin kuiyoaa kʼianga jekoatexoma Chjotaxále Niná. w23.01 7 párr. 16, 17
Taingo 30 sá junio
Jngo kjoatéxoma chjotse xi tsjoano: Katamatsjoachao xíngio. Josʼin nga an koantsjoake̱no, kʼoasʼin katamatsjoachao xíngio (Juan 13:34).
Jngo nitje̱n tongini nga kjesa nikʼienjin je Jesús, tsakʼétsʼoantjai chjotatjenngile kʼoa kʼoakitsole je Nʼaile nga katasíkuinda, i kitsole: “Jméni nga je xi tsʼen likui sikaosíni” (Juan 17:15). Je Jesús kʼoasʼin tsakakóni nga tsjoake chjotatjenngile. Ningalani be nga tojeme kjoañʼai ni̱kjaʼá, kui xi koanmele nga nda koatio je chjotatjenngile. Tojo kisʼin Jesús, alikui tokui mangínñá jmeni xi machjénná ñá, kʼoati bʼetsʼoantjé je ndsʼee. Nga kʼoanʼia kʼoasʼin nitjosonñá jmeni xi kitso Jesús nga tjínnele tsjoacha koaan xíngiaa, kʼoa kʼoasʼin bakonilee Jeobá jokji tsjoachaa je ndsʼee. Kʼoa ʼyañá nga tsín toxitsjoa nga bʼetsʼoantjé je ndsʼee. Je Biblia kʼoatso nga tse nganʼio tjínle je kjoabʼetsʼoale chjota xi kixi (Sant. 5:16). Machjén nga kʼoétsʼoantjé je ndsʼee nga̱ tsee kjoa faʼatojin. w22.07 23, 24 párr. 13-15