Julio
Lune 1 sá julio
Tjandiaalai je chjota xi makjainle kao je énli (1 Tim. 4:12).
Je Jeobá kui kjoanda kitsjoaná nga maná nokjoaa. Tonga nga koanskanni alikui ndasʼin kisichjén je chjota je kjoanda jebi. Je Na̱i énndiso kisichjén nga tsakʼanachale je Eva, kʼoa xi totʼatsʼe énndiso jebi chjotajée maa (Gén. 3:1-4). Je Adán alikui koanle kisichjén je kjoanda xi tsakʼaile nga koanle kinchja̱ nga̱ jé Eva kao Jeobá tsakánele jmeni xi kisʼin (Gén. 3:12). Je Caín kʼoati tsakʼéndisole Jeobá kʼianga jekisikʼien je Abel, xi ndsʼe̱ koanni (Gén. 4:9). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, me to ngayeje película nga kui síchjén je én xi chʼao tso. Kʼoa kʼoati nʼio chʼao tso én xi nchja̱ je xti ya ndʼiaskuela kao ya tʼaxále chjota. Kʼiatsa kjitʼa kui kuinóʼyá je én xi chʼao tso chanjin kʼoati kuixoán tsanda ñá tsa tsín si̱kuindaa yaoná. Nga mená ndasʼin kuiyoaa ngixko̱n Jeobá ñá xi chjotale Cristo maa, alikui koa̱n nga énchi̱nga̱ kuinókjoaa, tosaa kui xi mená nga je Jeobá chʼa̱sjejeyaa nga kuinókjoaa. w22.04 4 párr. 1-3
Majte 2 sá julio
Alikui koa̱n nixálao nga jao, Niná kao kjoanyiná (Mat. 6:24).
Je Jesús nda kiskosonnile josʼin kisikjaʼaitsjen tʼatsʼe tsojmi xi tjín sonʼnde. Tsjoa kisʼe kon nga tsakjen kʼoa nga tsakʼi (Luc. 19:2, 6, 7). Ñandia kʼianga kui vino xi ngisasa nda kisikʼóya je nandá, kʼoa kui je kjoaxkón xi títjon tsakʼéjna (Juan 2:10, 11). Xi ijngosani, kʼianga kinikʼien kui najño xi nʼio chjíle yʼakjá (Juan 19:23, 24). Tonga tsín tsakuijin tsojmi xi tjín sonʼnde xi ngisa kitsjoale kjoandosin. Je Jesús kʼoakitso nga je Jeobá tsjoáná jmeni xi koa̱nchjénná tsakui títjon Chjotaxále si̱kʼéjnaa (Mat. 6:31-33). Nʼio nkjín xi tjíobinyakao nga tjíofitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Jeobá xi tʼatsʼe tao̱n. Kataʼyala xi tʼatsʼe Daniel, jngo ndsʼee xi toje tíjna. Itso: “Kʼianga sʼa xtia ñaki kʼoatsakʼe tokoan nga kui xi ngisa chjí skoe nga je Jeobá sixále”. Nga tokjimanile josʼin tísíjchá yaole je Daniel, kʼoasʼin tísíchjén je nichxinle kao jmeni xi male sʼín nga ya tsjoánganʼio jñani kjoaxkón sʼe kʼoa nga ya Betel tísíxá. Itsosa: “Tsínjin kʼoasʼe̱ tokoan tsa to tao̱nlani tibasje. Ngisaa nʼio tsjoa tjín tokoan nga je Jeobá tisixále tikʼoajinni tsa tao̱n tjínna”. w22.05 21, 22 párr. 6, 7
Mixkue 3 sá julio
Niná xi kinchja̱no jña nga isenxkón, jitjoo jña nga njio (1 Ped. 2:9).
Jngo koya josʼin koakoá nga tsjoachaa je Énle Niná kʼiaa nga kjitʼa chótʼayá je Biblia kao xo̱n xi síkasénná naxinandále Niná. Ni chriansʼa kʼoa ni jekjoatsená nga tichotʼayá machjén nga tosi tonda kʼoasʼiaan kʼoa tsín toxitsjoani tsa kʼoasʼiaan. Alikui tongatsʼiaa nga tsjoachaa nga bʼexkiaa kʼoa nga chotʼayá, tonga je Jeobá kui xi mele nga tosi tonda kjoásjee kjoankjíntokon ánni nga koa̱njinniná jokjoantjínni xi tʼatsʼe (Prov. 2:4-6). Nʼio koasenkaoná tsa kʼoénelee yaoná nga kʼoasʼiaan. Jngo ndsʼee xi Corey ʼmi kʼoatso nga tojngokjoán versículo xi kuenta sʼín kʼianga ñandia ñandia bʼéxkia je Biblia. Itso: “Bʼexkiaña je nota xi faʼaitʼa, bʼexkiaña je referencias marginales kʼoa kotʼayajinña. […] Nga kʼoasʼian nda majinna jmeni xi bʼexkia”. Koaan kʼoasʼin chótʼayá josʼín je ndsʼee kʼoa koaan kjaʼaísʼin chótʼayá, tonga tsa chʼa̱sjeʼaa nichxin nga chótʼayá je Biblia kʼoasʼin koakoñá nga chjí ʼyaa je Énle Niná (Sal. 1:1-3). w22.08 17 párr. 13; 18 párr. 15, 16
Xipe 4 sá julio
Yaa tsakatejnatʼale joni jngo choʼnda xi nʼio nda síxá. Anña xi nʼio tsjoa tsakʼe kon nga nyaon nyaon, kʼoa nʼio tsjoa kisʼena ngantsjai nga ya tsakatejna ngixko̱n (Prov. 8:30).
Kʼianga jaʼai i̱ Sonʼnde je Jesús kui kisikʼaxki̱ jmeni xi koannda kʼianga kitsoyale chjotatjenngile xi tʼatsʼe Nʼaile. Kataʼyala jmeni xi kisikʼaxki̱. Je Jeobá tsjoake ngatsʼi chjota. Kʼianga kitsoya Jesús ya jngo jko̱nindo kui kisikʼaxki̱ je jtsí kao ndoá, nga jao koya jebi nʼio machjénná. Je Jeobá alikui toje tsjoále ndoá kao jtsí je xi bexkon, nga tsjoakená tsjoáná ngatsʼiaa je ndoá kao jtsí (Mat. 5:43-45). Kui choa̱ jebi kisichjén je Jesús nga kʼoakitso nga kui xi mele je Jeobá nga tsjoacha koaan ngatsʼi chjota. Kʼianga jchaa nga kjibʼa jtsí kʼoa tsa kʼiaje̱ nga kantjai Tsʼuí, si̱kjaʼaitsjenjiaan nga tsjoakená Jeobá kʼoa nga tsín ʼya xi faʼájin. Josʼín je Jeobá kui tsoyaná nga kʼoati koa̱n chjénngilee kʼoa kʼuínyasonlee toʼya chjotani. w23.03 17 párr. 9, 10
Bixine 5 sá julio
Kʼia nga tsaʼbe jo tokoanxkónna (Apoc. 17:6).
Je pastro Juan kʼoatso nga tokoanxkónle nga tsabe nga jngo chjoón tíjnasonle jngo cho̱ xi ní kji. “Chjoónchajngi xi nʼio skále” sʼin ʼyale chjoón jebi kʼoa “Babilonia xi nʼio je” ʼmile. Je chjoónchajngi jebi jé síchajngikao ngatsʼi chjotaxá xi tjín Sonʼnde (Apoc. 17:1-5). Jméni je xi “Babilonia xi nʼio je” ʼmile. Chjoón jebi ali tsa jejin tsoyanile je chjota político, nga̱ ya Apocalipsis kʼoatso nga je síchajngikao je chjotatítjonle chjota político (Apoc. 18:9). Nga ya tíjnasonle je cho̱ kui xi tsonile nga je mele koanentsja. Kʼoati tsín je tsoyanile negosioyʼai xi nʼio xkaiʼale tao̱n, nga̱ skan nchja̱ni Apocalipsis tʼatsʼe “je xi sʼín kjoama̱ jasonʼnde” (Apoc. 18:11, 15, 16). Nichxin kjoatse ya naxinandá Babilonia nʼio kisʼe religión ndiso. Je xi “Babilonia xi nʼio je” ʼmile jé tsoyanile ngatsʼi xi tsínni kʼoasʼin bexkón Niná josʼin mele. Jé tínchja̱ni ngatsʼi religión ndiso xi tjín i̱ Sonʼnde (Apoc. 17:5, 18). w22.05 11 párr. 14-16
Xoto 6 sá julio
Je kontrano, je na̱i, joni tsa xa xi tíbaté, tísíkʼótjindaino, tíbásjai ʼya xi ski̱ne (1 Ped. 5:8).
Toxá kui síkjaʼaitsjenni je xi na̱ ma tsa je Jeobá sixále ʼndíxtile. Je xi xijchá ma bení nga tse kjoa faʼatojin je ʼndíxtile nga̱ ñʼai chon sonʼnde. Xi ijngosani, tjíokʼa tichjaa xi toje tjíosíjchá ʼndíxtile, kʼoa ninga tjínle xʼin tjínkʼa xi tsín je Jeobá síxále. Tsa toje xi nʼai kʼoa tsa toje xi na̱ ma tísíjchá ʼndíxtile, ali tsa tojejin xi ñʼai male josʼin tsoyale ʼndíxtile nga je Jeobá katasíxále. Kʼoati ñʼai male ninga je Jeobá tjíosíxále nga jao xi xijchá ma. Tsakui kjoa tijnajin ali kʼoajin mali, jé Jeobá koasenkaoli. Kʼoati koa̱n chjónangilai je ndsʼee xi kʼoati xti tjíosíjchá, jósʼin síchjén je xo̱n kao video xi bʼasje je naxinandále Niná kʼianga kotʼayajtín ya yaniʼya (Prov. 11:14). Xi ijngosani tʼetsʼoalai je Jeobá ánni nga katabasenkaonili jósʼiain nga ngisa nda chja̱kaonajmí je ʼndíxtili, ánni nga jchani josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jotjío kon (Prov. 20:5). w22.04 17 párr. 4, 7; 18 párr. 9
Taingo 7 sá julio
Jebi xi bʼetsʼoantjaino, nga je kjoatjaochano koa̱nnkjínyani kao kjoachjine kao kjoaʼisentakon (Filip. 1:9).
Jngo koya xi koasenkaoná nga ngisa tsjoacha koaan je Jeobá kʼiaa nga ngisa nda jchaxkoaan je ʼNdíle, nga̱ ñaki kʼoakjoánsʼin kjenngile jokjoan je Jeobá (Heb. 1:3). Nga chótʼayajiaan nga ño Evangelio ngisaa nda jchaa xi tʼatsʼe Jesús. A bʼexkianí Biblia nga nyaon nyaon. Tsa kjesa kʼoanʼiajin koaan kʼoasʼin tingalai yaoli nga kʼoéxkiai. Kʼianga kʼoéxkiai jmeni xi kisʼin kʼoa jmeni xi kitso Jesús kuenta tʼiain jokoankjoan. Nda kiskoeya toʼya chjotani kʼoa saʼnda tsakʼangʼa xtiʼndí (Mar. 10:13-16). Kʼoa je chjotatjenngile nda kisatio kon nga ya tsakatiokao, kuinga kitsoni kon nga tsakʼéyanajmíle jme xi kisikjaʼaitsjen (Mat. 16:22). Kuinga nda chjota koanni je Jesús nga kʼoakjoan je Nʼaile. Nga nʼio nda chjota je Jeobá kjuinrʼoéná nga kʼoéyanajmílee jotjín tokoán. Alikui chʼaosʼin sikjaʼaitsjen xi tʼatsaan nga̱ tsjoakená kʼoa mandosinle xi tʼatsaan (1 Ped. 5:7). w22.08 3 párr. 4, 5
Lune 8 sá julio
Ji, Jeobá, nda chjotai kʼoa tijnandaní nga nichatʼai (Sal. 86:5).
Je Jeobá be ngayeje xi tʼatsaan nga̱ jé kisindaná. Tokʼoamaná nga be Jeobá xi tʼatsʼe nga jngó jngó chjota (Sal. 139:15-17). Be jñani sakʼoa tsín nda nʼia xi totʼatsʼe jée xi kisikakinná je Adán kao Eva. Xi ijngosani, be josʼin majchíngaa kʼoa nga ya nroani jokjoaan. Bakóná kjoamatokon je Jeobá nga̱ nʼio nda bexkonná (Sal. 78:39; 103:13, 14). Je Jeobá tsakakó nga mele sichatʼaná. Nʼio nda majinle nga totʼatsʼe Adán nga chjotajée maa kʼoa nga biyaa (Rom. 5:12). Nga chjotajée maa alikui koa̱nná nga tiñá chʼa̱sjentjaiñá yaoná kʼoa tsa kjaʼaí xi chʼa̱sjentjé (Sal. 49:7-9). Nga tjínle kjoamatokon je Niná kʼoa nga tsjoakená kisikasén je ʼNdíle nga kʼienntjainá tojo tso ya Juan 3:16 (Mat. 20:28; Rom. 5:19). w22.06 3 párr. 5, 6
Majte 9 sá julio
Je xi nda chjota tijé basenkaoni yaole (Prov. 11:17).
Je Niná síchatʼale je xi síchatʼa, tojo koan je Job. Je Job kiskale jmeni xi kitsole je Elifaz, Bildad kao Zofar. Je Jeobá kʼoakitsole je Job nga katabʼétsʼoantjai chjota jebi. Kisichikontʼain Jeobá je Job nga kʼoakisʼin (Job 42:8-10). Síkiʼaonná nga bʼengijtiaa tokoán. Nga bʼengijtiaa tokoán yaa mangóson joni tsa chʼá kichʼamiaa, kʼoa je Jeobá kui xi mele nga chja̱ʼaxinlee yaoná chʼá jebi (Efes. 4:31, 32). Je Jeobá itsoná: “Tikʼéjnai je kjoajti kʼoa titjoxinlai” (Sal. 37:8). Basenkaoná nga mangíntjenngiaa kjoafaʼaitsjen jebi, nga̱ tsjoáchʼinná nga bʼengijtiaa tokoán kʼoa tsín nda sʼe kjoafaʼaitsjenná (Prov. 14:30). Kʼianga bʼengijtiaa tokoán yaa mangóson joni tsa veneno tiʼyoá, toñá nikiʼoaan yaoná. Ñá xi nda biyoaa kʼianga nichatʼalee xíngiaa. Nda sʼe tokoán kʼoa tosi tonda je Jeobá nixálee. w22.06 10 párr. 9, 10
Mixkue 10 sá julio
Je xi makjainná, je kjoatjaocha katasʼená joni tsa chingaki̱cha̱ xi sondado yʼakjá. Je kjoachoyakaokjoa nga kuitjo̱ntjé katasʼená joni tsa xombeki̱cha̱ (1 Tes. 5:8).
Je kjoachoya xi tjínná yaa mangóson jngo xombeki̱cha̱ xi basenkao je kjoafaʼaitsjenná kʼoa basenkaoná nga tsín tokui mangínñá jmeni xi nimetokoán, nga̱ kui xi mená nga tosi tonda miyoná koa̱nni je Jeobá (1 Cor. 15:33, 34). Je kjoachoya xi tjínná xi ya mangóson jngo xombeki̱cha̱, basenkaoná nga tsínkui kuenta nʼia nga kʼoatso je chjota nga tsín nʼio tjínle kjoandosin nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsjoa báya kon Jeobá. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jokitso je Elifaz, je xi kichokjákaonajmí je Job. I kitsole: “Jósʼin tsje koa̱nni chjota xi kjoabiya koʼnda”. Kʼoa i kitsosale: “Koeni, je Niná alikui sínʼiotʼa je ánkjele, kʼoa ni kuijinla ngʼajmi xi tsje sʼin bekon” (Job 15:14, 15). Tonga alikui kʼoatjín jebi. Kuenta sʼiaan nga je Na̱i xi kʼoasʼin mele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen. Be nga tsín tisʼe̱niná kjoachoya tsa tosi tonda kui si̱kjaʼaitsjeen jebi. Kuinga machjénsíni nga tsínkui cha̱nisʼenjiaan kjoafaʼaitsjenná je xi tsínni kʼoatjín. Alikuikʼia jao kʼoé tokoán nga̱ kui xi mele Jeobá nga koatio ngantsjai nichxin ngatsʼi choʼndale kʼoa koasenkaoná nga kuichotjenngiaa jebi (1 Tim. 2:3, 4). w22.10 25, 26 párr. 8-10
Xipe 11 sá julio
Je Job alikui tsakajngijée (Job 2:10).
Je Na̱i kui xi koanmele nga kʼoasʼin katasíkjaʼaitsjen je Job nga kuinga kjoañʼai tífaʼáni nga tsín tindasʼin tíjnani ngixko̱n Jeobá. Kuinga jngo ntjao̱nʼio kisikjaʼani je Na̱i nga chixojenne ndʼia je xi te xtile Job kʼianga tjíokjen (Job 1:18, 19). Kʼoati je xokisʼin nga lʼí kinroajenni ngʼajmi nga kisikjeson cho̱ntjele Job kao choʼndale (Job 1:16). Nga ya ngʼajmi kinroani je lʼí kʼoa nga ntjao̱ jaʼa, je Job kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga je Jeobá xokisʼin, kʼoa kuinga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni nga tsín tísasénle Jeobá jme xi tísʼín. Ninga kʼoalani, alikui Niná kinchja̱ʼaonle je Job. Tosaa kui kisikjaʼaitsjen nga tse kjoanda kitsjoale Jeobá jokjitse jetísíjchá yaole. Kʼoakitso nga kiskoé xi ndatjín xi tʼatsʼe Niná kʼoa nga kʼoati skoé xi chʼaotjín. Kuinga i̱ kitsoni: “Tosi tonda katabitjongʼa jaʼaínle Jeobá” (Job 1:20, 21). w22.06 21 párr. 7
Bixine 12 sá julio
Ngatsʼi chjota koa̱njtikeno xi totʼatsʼan, tonga je xi jchókjoale saʼnda xi kjoetʼani, jebi kuitjontjainí (Mar. 13:13).
Je Jesús kʼoakitsole je chjotatjenngile nga kʼoakoa̱ntʼain jotso én xi faʼaitʼa ya Juan 17:14. Tiʼyañá nga tíbitjoson én jebi je xi 100 nó jetífaʼato. Ánni kʼoabixónñá. Kʼiaa nga nó 1914 tsakʼaile xá je Jesús nga Rey sʼin tsakʼejnale je Chjotaxále Niná. Tochoatsee jaʼato nga tsakʼaonjenngi i̱ Sonʼnde je Na̱i. Je Na̱i toʼisa Sonʼnde jñani kʼoasʼín josʼin mele kʼoa tokuisa tíkoyale nga ni̱kʼien (Apoc. 12:9, 12). Tonga tsín tojyó tíjna. Nga nʼio jtile jé tíbʼetʼale naxinandále Niná (Apoc. 12:13, 17). Kuinga nʼio jtikeniná chjota nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tonga tsín koa̱n kuinókjonlee je Na̱i kao xi ya fitʼale. Tosaa kʼoatjín tokoán jokisʼe kon pastro Pablo nga i̱ kitso: “Kʼia tsa Niná tíjna tʼatsaan, ʼyá xi kontraná koa̱nʼni” (Rom. 8:31). Je Jeobá si̱nʼiotʼaa. w22.07 18 párr. 14, 15
Xoto 13 sá julio
Je énnda xi tʼatsʼe je kjoatéxomale ngʼajmi kuinókjoayani ngakijnda sonʼnde (Mat. 24:14).
Je Jesús be nga nkjín koa̱nni xi kuitsoyason kʼianga toje tífikjetʼa nichxin. Be nga kuitjoson én jebi: “Je naxinandáli tjíondaní nichxin nga kuise̱ntítjonlai je chjotakjoajchánli” (Sal. 110:3). Kʼiatsa ʼmiyasuin, tibʼainganʼiolai je Jesús kao “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” kʼoa tinitjosonní jotso je én xi tongini kinokjoa. Tonga tjín jmeni xi sakʼoa ñʼai kjima nga tíʼmiyason. Ñʼai maná kʼianga chjota batiochjoa nga ʼmiyasoán. Nga énndiso kaníbason je xi yátsʼi̱n binyále Niná, chjota político kao xi nyatítjonle religión. Tsa koa̱nkjainle énndiso jebi je xíngiaa, chjota xi ʼyaxkoaan kao xi ñatjen nixá, tsakui nichxin kʼoechjoaná nga tsín tije Jeobá si̱xánilee kʼoa nga tsín tikʼuínyasonñá. Tjín naxinandá jñani binyáxkónná je kontraná, bʼetʼaná kʼoa tjínkʼa je ndsʼee kao tichjaa xi ndoyá nikatíoʼya. w22.07 8 párr. 1; 9 párr. 5, 6
Taingo 14 sá julio
Kjaínga machjén nga tse kjoañʼai chja̱ʼá nga kuitjásʼeen ya kjoatéxomale Niná (Hech. 14:22).
Nga koasenkaoná je Énle, kui xi mele Jeobá nga kʼoasʼin si̱ngalee yaoná nga ntsjaintsjai kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso. Tsa kʼoasʼiaan jmeni xi majinná nga bʼexkiaa Biblia, ngisaa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná kʼoa ngisaa koa̱nmiyoaa je Niná. Kui xi koasenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan. Tsjoáná je nganʼiotsjele Jeobá tsa koa̱nkjainná jmeni xi tso je Énle, kʼoa kui nganʼiotsjele tsjoánganʼioná nga chókjoajinná tojme kjoa xi kuitjátojiaan (2 Cor. 4:7-10). Jé Jeobá basenkao “je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” nga nkjín koya jmeni xi tsjoáná xi binyakaoná nga nʼio satío kjoamakjainná kʼoa nga tjenyatokon biyoaa, jolani xo̱n xi Énle Niná yʼangini, video kao canción (Mat. 24:45). Je Jeobá tsoyaná nga tsjoacha koaan je xíngiaa kʼoa nga kʼoainganʼiolee kʼianga kjoa faʼatojin (2 Cor. 1:3, 4; 1 Tes. 4:9). Je ndsʼee kao tichjaa kʼoati binyakaoná kʼianga kixi kjuintʼalee Jeobá nga kjoa bitjatojiaan. w22.08 12, 13 párr. 12-14
Lune 15 sá julio
Tixítíyalao yaono nga tojngo tiyokjao nga nyʼán tiyo (Efes. 4:3).
Kʼoéyanajmílee xi ngikʼa jñani nda sʼín je ndsʼee. Tsa kʼoasʼiaan ngisaa nda koaikao xínkjín je ndsʼee kʼoa ngisaa miyo kjao. Tsakui nichxin saʼnda je ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen tsín sa̱sénle jmeni xi sʼin xi ngikʼa kʼoa tsa saʼnda kjaoti. Kʼoakoan je Pablo kao Bernabé ninga nʼio nda miyo tsakjáo. Kui tsakjáotiyani tsa koaikao je Marcos kʼoa tsa mai nga kjin koaikakóyason. Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin. Je Biblia itso: “Kjoasi kisʼele. Tsakjaʼáxintʼale yaole xínkjín” (Hech. 15:37-39). Tonga tsakʼéndajin kjoa xi kisʼele je Pablo, Bernabé kao Marcos. Nga jeki nichxin je Pablo nda kinchja̱ni tʼatsʼe Bernabé kao Marcos (1 Cor. 9:6; Col. 4:10). Ñá kʼoati machjén nga kʼoéndajiaan tojme kjoa xi sʼe̱ná kao ndsʼee xi tjío ya jinjtín kʼoa kui kuenta sʼiaan jñani nda sʼín. Tsa kʼoasʼiaan, nda kjuinkoaa xíngiaa kʼoa jtín sʼin kuiyoaa. w22.08 23 párr. 10, 11
Majte 16 sá julio
Ali jéejin fanao, jméni nga tsín jée koanenino (Mat. 7:1).
Ningalani kʼoasʼin mangínkoaa yaoná jotso je kjoatéxomale Jeobá alikui koa̱n nga yaoná si̱ngósonkoaa kao josʼín xi kjaʼaí, kʼoa alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa nda nʼia tikʼoajinni je. Kuenta sʼiaan nga jé Jeobá xi Juez sʼin tíjna jngo tjíjtsa Sonʼnde (Gén. 18:25). Ali tsa ñájián xi juez tísíkatíoná. Si̱kjaʼaitsjenjinla jokisʼin je José, jngo chjota xi kixi koan. Alikui jée tsakáne xi kjaʼaí ninga kʼia nga totaon tsaʼya. Tijéni ndsʼe̱ xi totaon tsabe, jochoʼnda sʼin tsakaténa kʼoa kʼoakitsole nʼaile nga kʼien je José. Nga jenkjín nó jaʼato, kiskajin ijngokʼa je ndsʼe̱. Kʼianga je jetíbatéxoma koanjin nga totaon tsabe je ndsʼe̱ kʼoa nga kisijndangajaoni jme xi kisikao. Je ndsʼe̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga sijndangajaoni José jme xi koantʼain. Tonga je José i kitsole: “Ali nokjonjion, nga̱ tsín Niná tijnangajaole” (Gén. 37:18-20, 27, 28, 31-35; 50:15-21). Je José nangitokon koan kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga toje Jeobá xi tiʼndele kʼoendajinle kjoa je xtindsʼe̱. w22.08 30 párr. 18, 19
Mixkue 17 sá julio
Ali chʼaondaijin mai kao chjota xi machjénle nga kuisenkoai, kʼiatsa bichó nganʼioli nga koa̱n kʼoasʼiain (Prov. 3:27).
Tsakui nichxin ji sichjénli Jeobá nga kuisenkoai jngo ndsʼee xi nganʼio síjéle. Koaan kuinyakoaa ngatsʼiaa xi nganʼio machjénle, tsa chjotajchínga sʼin tiyoaa, tsa siervo ministerial maa, tsa precursor sʼin tinixá, tsa sʼa xtiaa, kʼoa tsa jejchíngaa. Kʼianga ʼya xi nganʼio síjéle Jeobá, jé síchjén xi chjotajchínga sʼin tjío kao xi kjaʼaísa ndsʼee nga tsjoánganʼiole (Col. 4:11). Tsee kjoanda tjínná nga je Jeobá nixálee kʼoa nga binyakoaa je ndsʼee. Koaan kuinyakoaa je ndsʼee kʼianga chʼinʼbi sʼe, tsa toxijña kjoa faʼaine kʼoa tsa kʼiaje̱ nga chjota fitjenngike. Ninga mená kuinyakoaa xi kjaʼaí, sakʼoajin tsín kʼoakoa̱nná tsa kʼoati kjoa tífaʼatojin familianá. Ninga kʼoalani, kui xi mená nga kuinyakoaa je ndsʼee, kʼoa tsjoa sʼe kon Jeobá kʼianga kʼoanʼia jokji tjen bichó nganʼioná (Prov. 19:17). w22.12 22 párr. 1, 2
Xipe 18 sá julio
Kui jebi kjoatéxoma xi tsjoano: tsjoacha katamao xíngio josʼin tsjoake̱no an (Juan 15:12).
Nga tsjoachaa xíngiaa yaa nroani nga ninʼiotʼaa. Je Jesús kʼoakitso nga kui nga jao kjoatéxoma xi ngisa chjíle nga tsjoacha koaan je Jeobá kao xíngiaa (Mat. 22:37-39). Nga tsjoachaa je Jeobá mená kʼoati sʼiaan josʼín je. Tsínsa ʼya xi tjín xi kʼoasʼin manʼiotʼaa joni Jeobá. Kʼoa nga tsjoachaa je ndsʼee alikui kui chanibasoán tsa jmeni xi ʼyaa xi tʼatsʼe. Alikuikʼia nga kui kʼoéyanajmiá tsa jmeni xi sikiʼaon kʼoa tsa jmeni xi kjoasoa sikatíojin. Kʼoati sinʼiotʼaná xi ngikʼa tsa nangitokon koaan. Je xi nangitokon alikui je títjon bʼéyanajmíle xi kjaʼaí jmeni xi sʼejinle (Filip. 2:3). Kʼoati tsínkui kʼoakuitso nga tjín xi tjínjinle, tonga nga tsín koa̱n nga ʼya xi kʼoeyanajmíle. Tsa nangitokon maa, alikui koa̱n nga ñá kʼoakʼuínlee xi ngikʼa josʼin nikjaʼaitsjeen tʼatsʼe jmeni xi tsín ya Biblia faʼaitʼa kʼoa tsa tsín ya faʼaitʼa je xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná. w22.09 12 párr. 12, 13
Bixine 19 sá julio
Je xi ñaki kjoachjine sa tse sa tsesa koa̱n (Dan. 12:4).
Je ánkje kʼoakitsole Daniel nga je naxinandále Niná ngisaa nda koa̱njinle jmeni xi tso je én xi tongini kinokjoa xi kichjitʼa libro xi tsʼe Daniel, tonga kʼoakitso nga “nijngojinla chjotatsʼen xi koa̱njinle” (Dan. 12:10). Machjén nga koakoá ndʼaibi nga tsín kʼoati nʼia josʼín je chjotatsʼen (Mal. 3:16-18). Je Jeobá tísíkatíoxkó xi tsʼe tsole kʼoa xi nʼio chjí bekon, kʼoa mená nga ya kuiyojinlee chjota jebi. Nkjín koya xi tiʼyaa ndʼaibi jmeni xi kjima. Tonga ngisaa titokʼoakoa̱nngániná jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa. Jemachrianle nga tjóxin kjoatsʼen. Xijekoa̱n, jchañá josʼin kuitjoson jmeni xi tsakʼinle Daniel. Nga i̱ tsakʼinle: “Kuisenndoní nga kuichokjetʼa nichxin nga kʼoaili je ʼnde xi bʼakaoli” (Dan. 12:13). A nʼio choyalai nga kjoaʼaí je nichxin nga kjoaʼáyanile Daniel kao je xíngi xi jekʼien. Tsa kʼoalani, tosi tonda kixi tʼintʼalai Niná ánni nga ya sʼe̱tʼasíni jaʼaínli ya libro xi tsʼe kjoabijnachon xi kijnale Jeobá. w22.09 24 párr. 17; 25 párr. 19, 20
Xoto 20 sá julio
An tisikasénle (Ezeq. 2:3).
Nʼiojin tsakasenkao Ezequiel nga kʼoatsakʼinle. Jaʼaitsjenjinle nga kʼoati kitsole Jeobá je Moisés kao Isaías nga profetale koan (Éx. 3:10; Is. 6:8). Je Ezequiel kʼoati be nga je Jeobá tsakasenkao profeta jebi nga kitjosonle je xá xi ñʼai tjín kisʼenele. Nga jao kʼa “tisikasénle” kitsole Niná, koanjinle nga je koasenkao. Ya libro xi tsʼe Ezequiel nkjín kʼa nga i̱ tso én xi faʼaitʼa: “Tsakjákaonajmína je Jeobá” (Ezeq. 3:16). Kʼoa nkjín kʼa nga kʼoati i̱ tso én xi faʼaitʼa: “Ijngokʼa tsakjákaonajmína je Jeobá” (Ezeq. 6:1). Alikui jao kisʼe kon profeta jebi nga je Jeobá kisikasén. Kʼoa nga naʼmi koan je nʼaile kitsoyajinle nga kʼoatsole ngantsjai Jeobá je profetale nga je koasenkao. Je Jeobá i kitsole je Isaac, Jacob kao Jeremías: “An tijnakaole” (Gén. 26:24; 28:15; Jer. 1:8). w22.11 3 párr. 3
Taingo 21 sá julio
Jé xi kjoabijnachon ngantsjai (Juan 17:3).
Alikui tíbʼantjaiya jme xi tjínndajinle Jeobá ninga tsakajngijée je Adán kao Eva kʼoa ninga kjoabiya kisikakinná (Is. 55:11). Kui xi mele Jeobá nga koatio ngantsjai nichxin je chjota xi kixi fitʼale, kʼoa ʼyañá jmeni xi tso kʼoa jmeni xi tísʼín nga sitjoson jmeni xi tjínndajinle. Je Jeobá kʼoatso nga sikjaʼáyanile je chjota xi jekʼien kʼoa kui kjoanda tsjoále nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin (Hech. 24:15; Tito 1:1, 2). Je Job ñaki kʼoatsakʼé kon nga mele Jeobá sikjaʼáyanile xi jekʼien (Job 14:14, 15). Je profeta Daniel kʼoati koanjinle nga kjoaʼáyanile je kʼien kʼoa nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin (Sal. 37:29; Dan. 12:2, 13). Je chjota judío xi kʼia tsakatio nga nichxinle Jesús kʼoati koanjinle nga koa̱nle Jeobá tsjoále kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa je choʼndale xi kixi koaitʼale (Luc. 10:25; 18:18). Je Jesús nkjín kʼa kisikʼaxki̱ nga kʼoasʼin je Niná kʼoa kʼoati kinikjaʼáyale tsanda je (Mat. 19:29; 22:31, 32; Luc. 18:30; Juan 11:25). w22.12 4, 5 párr. 8, 9
Lune 22 sá julio
Ji sinʼiotʼale Jeobá (Sal. 31:14).
Kui xi mele Jeobá nga si̱chriantʼalee (Sant. 4:8). Mele nga Nináná koa̱n, nga Nʼainá koa̱n kʼoa nga miyoná koa̱n. Nrʼoéná kʼianga bʼetsʼoalee kʼoa basenkaoná nga kjoa bitjatojiaan. Jé naxinandále síchjén nga bakóyaná kʼoa nga síkuindaná. Koa̱nchriantʼalee je Jeobá kʼiatsa kʼoétsʼoalee, tsa kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, ngisaa tsjoacha koaan, kʼoailee kjoanda, si̱tjosonlee kʼoa chʼa̱sjengʼañá nga̱ tojé xi bakinle kuitjongʼa (Apoc. 4:11). Kʼianga ngisasa nda jchaxkoaan je Niná ngisaa koa̱nnʼiotʼaa kʼoa ngisaa si̱nʼiotʼaa je naxinandále nga̱ kui síchjén nga síkuindaná. Je Na̱i bijbi síkinroajen tokoán nga tsín tije Jeobá si̱nʼiotʼañá kao naxinandále. Tonga tsa nʼio tíjna kjoamakjainná kʼoa tsa ñaki je Jeobá ninʼiotʼaa alikuijin si̱kjinlee kʼoa tsínjin si̱kʼéjnaa je naxinandále kʼianga kjoa kuitjátojiaan (Sal. 31:13, 14). w22.11 14 párr. 1-3
Majte 23 sá julio
Ñaki kʼoatjío kon nga kuiyá ʼndele nga je sixále kʼoa je skoe̱xkón xi kjaʼaí niná (Dan. 3:28).
Nʼio nkjín chjotale Cristo xi ndoyá tjíonikatíoʼya kʼoa xi saʼnda tjíonikʼien nga tsjoake Jeobá, nga̱ be nga toje Jeobá rey xi nʼio ngʼa tíjna. Kʼoatisʼin mele kixi koa̱n tojo kisʼin je xi jan xti hebreo. Je Niná tsakʼasjentjai xti jebi nga ya nga̱já xi tífaʼájnga̱ kinikʼatsaojin xi totʼatsʼe nga kixi kitʼale Niná. Je David koanjinle nga nʼio tjínle kjoandosin nga kixi mangíntʼalee Niná. Itso xi kiski: “Jé Jeobá xokuitso jme kjoañʼai xi kʼoaile naxinandá. Kuenta tʼiain nga kixi kjima kʼianga kʼoéndajinnái kjoa Jeobá, nga kixi tifitʼale” (Sal. 7:8). Kʼoa i kitsosa: “Tsín jme xi koa̱nna nga kixi kjima kʼoa nga kixi tifitʼale” (Sal. 25:21). Je xi ngisasa ndatjín xi sʼiaan kuinga kixi kjuintʼalee je Jeobá, nga tsín yándsʼiaan koasenlee. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoati sa̱tío tokoán jokitso jngo xi kiski salmo: “Tsjoa tjíole xi kixi [ . . . ], xi kʼoasʼin tjíotsoma jotso kjoatéxomale Jeobá” (Sal. 119:1, nota). w22.10 17 párr. 18, 19
Mixkue 24 sá julio
Je kjoa xi tsínkui matsen xi tsʼe Niná [ . . . ] tsaʼyale totʼatsʼe tsojmi xi kisʼenda (Rom. 1:20).
Nʼiojin nkjín chjota tsakjákaonajmí je Job jokjitse tsakʼejna, tonga xi ngisa nʼio tsakasenkao kuijin jmeni xi kitsole Jeobá. Kʼoakitsole nga kui kuenta katasʼín jmeni xi koannda, nga̱ kui xi koasenkao nga skoe̱ jokji chjine je Jeobá kʼoa nga kʼoejngo kon nga síkuinda je choʼndale. Tobʼelañá, je Job tsabe nga je Jeobá tsjoále je cho̱ jmeni xi kjine kʼoa nga kʼoati koa̱nle kʼoasikao tsanda je (Job 38:39-41; 39:1, 5, 13-16). Kʼianga kui jebi kisikjaʼaitsjenjin je Job koanjinle jokjoan je Jeobá. Kʼianga chótsenlee jmeni xi kisinda Niná kʼoati jchasaa xi tʼatsʼe. Tonga tsakui nichxin ñʼai koa̱nná kʼiatsa ya tinijchá yaoná jñani jenaxinandáyʼai nga̱ tsín tinanda jme yá kao cho̱ tjínni, kʼoa ninga tsín naxinandáyʼai tiyoaa tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín maʼaná nga kui chotsenlee jmeni xi tjín. w23.03 15 párr. 1, 2
Xipe 25 sá julio
Je xi sínkjínle kon be jmeni xi xkón tíjna kʼoa bʼejnaʼmale (Prov. 22:3).
Je Jesús kʼoakitsole chjotatjenngile nga kjoaʼa cháon kʼoa nga tsesa kjoa sʼe̱ nga kjesa fetʼajin jme xi chon sonʼnde (Luc. 21:11). Kʼoati kitso nga sa tsʼen sa tsʼen koa̱n chjota. Yaa ʼyañá jebi nga síché chjota, nga tsʼen kʼoa nga síkjeson xínkjín (Mat. 24:12). Je Jesús alikui kʼoakitso nga toje kuichone kjoa jebi chjota xi tsín je Jeobá bexkón. Kʼoati bʼakaotʼale choʼndale Niná je kjoaxkón xi sʼe (Is. 57:1; 2 Cor. 11:25). Ningalani tsín kjoaʼaxinná Jeobá je kjoa xi faʼainená, koasenkaoná nga nda sʼe̱ tokoán kʼoa nga tsín nʼio si̱kjáojiaan. Kʼiatsa tongini kuiyondaa alikui nʼio si̱kjáojiaan tsa totsejinni kjoa kjoaʼaínená. Kʼiatsa kʼoasʼiaan alikui kui xi tsonile tsa tsín je Jeobá ninʼiotʼaa. Tosaa kʼoasʼin bakoñá nga makjainná nga je sikuindaná, nga̱ je Biblia kʼoatso nga si̱kuindalee yaoná jmeni xi xkón sikatíoná. w22.12 18 párr. 9, 10
Bixine 26 sá julio
Kuinga koatiokon chjota nga an títjon tsakʼétenina Niná (Gén. 45:5).
Jé Jeobá xokisʼin nga jao nijñá tsakʼaile faraón kʼianga sʼasa ndoyá tíjnaʼya je José. Kʼianga kisʼejinle nga male kʼoatso josʼin tsoyanile nijñá je José, kinchjale. Jé Jeobá tsakasenkao José nga kitsoyale faraón josʼin tsoyanile nijñá xi tsakʼaile kʼoa kʼoati kitsole jmeni xi tjínnele sʼin. Kʼoa tokʼoakoanle je faraón nga kisʼejinle. Nga tsabe faraón nga je Jeobá basenkao je José, jé tsakánele ngayeje tsojmi xi majchá ya Egipto (Gén. 41:38, 41-44). Kʼianga jeki nó, nkjín nó nga kjinrá koan ya Egipto kʼoa kʼoati koan ya Canaán, jñani tjío xínkjín José. Nga xá kisʼele José ya Egipto, kitsjoale tsojmi xi kiskine xínkjín kʼoa kʼoati kui kjoanda kisʼele nga ya ntje̱le jaʼaini Mesías. Jé Jeobá tsakasenkao José nga nda kichomani jmeni xi kisʼin. Ningalani jochoʼnda sʼin kisatena, je Jeobá kʼoasʼin kisichjén jme xi koantʼain José nga kitjoson jme xi mele Jeobá. w23.01 17 párr. 11, 12
Xoto 27 sá julio
Tikuindao yaono (Luc. 21:34).
Jmé xi tsoyanile nga nikuindaa yaoná. Kui xi tsonile nga kuenta nʼia jmeni xi tsín tinda sikatíoniná ngixko̱n Jeobá kʼoa nga tsínkui kʼoanʼia. Tsa kuenta sʼiaan jebi, tosi tonda tsjoake koa̱nná Niná (Prov. 22:3; Jud. 20, 21). Je pastro Pablo kʼoakitsole chjotale Cristo nga tjínnele sikuinda yaole. Tobʼelañá, i kitsole je chjotale Cristo xi Éfeso tsʼe: “Kixi timao, ali joni chjota xi tsínle kjoafaʼaitsjenjin, tonga joni chjota xi tjínle kjoafaʼaitsjen” (Efes. 5:15, 16). Je Na̱i kui xi mele nga tsín tinda kuiyoñá ngixko̱n Jeobá. Kuinga kʼoatsoniná Biblia nga kataʼyaa jmeni xi mele Jeobá nga̱ kui xi koasenkaoná nga tsín je Na̱i kʼoanachaná (Efes. 5:17). Nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan machjén nga katamajinná jméni xi mele Jeobá. Kʼoa nga jchaa xi tʼatsʼe jebi machjén nga kjitʼa chótʼayajiaan Énle Niná kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso. Kʼianga ngisa nda koa̱njinná jmeni xi mele Jeobá kʼoa nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen Cristo, jchañá josʼiaan ninga tsínkjoan ñaki ya Biblia kʼoakuitsoná jotjínnele sʼiaan (1 Cor. 2:14-16). w23.02 16, 17 párr. 7-9
Taingo 28 sá julio
Katabʼantjaiyao yaono nga koa̱nchjotseyanda ngijngokʼani kjoafaʼaitsjenno, jméni nga jchasínio jmeni xi Niná mele, jñale xi nda, xi sasénle, xi ñaki tjíjngo (Rom. 12:2).
Jókji tse nitsjeni ndʼiali. Tsakui nichxin títjonkjoanla kinitsjai ngakjijnda ndʼiali nga kjesa ya bijnaʼyajin. Tonga jndíjin koa̱nchon tsa tsín tisi̱tsjeni. Kʼianga tsje machon ya yaniʼya tjínnele kjitʼa matsje. Tojo nikoaa nga nitsjee jngo ndʼia, kʼoati tjínnele si̱koaa je kjoafaʼaitsjenná kʼoa kao jokjoaan. Kʼianga kjesa mangínsʼenngindájián nindayañá yaoná nga tsín tikui kʼoanʼiañá jmeni xi síjndí yaoná kao kjoafaʼaitsjenná (2 Cor. 7:1). Tonga nga jechjotale Cristo maa ndʼaibi, machjén nga si̱tjosoán kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je pastro Pablo nga kitso: “Kʼoasʼin katamachjotseya jo tjín kjoafaʼaitsjenno” (Efes. 4:23). Nʼio machjén nga kjitʼa kjitʼa kʼoasʼiaan, ánni nga tsínkui kʼoasʼianñá jmeni xi jndí sʼin sikatíoná ngixko̱n Niná. Machjén nga kjitʼa si̱kjaʼaitsjenjiaan jotjín kjoafaʼaitsjenná, jokjoaan kʼoa kao xi nimetokoán ánni nga tsje kuiyoñá ngixko̱n Jeobá. w23.01 8 párr. 1, 2
Lune 29 sá julio
Tsabe je nganʼiole Niná xi kinroajen joni nisechxoa kʼoa yaa kinroajennele Jesús (Mat. 3:16).
A sakʼoa nikjaʼaitsjeen jósʼin kitsoya Énle Niná je Jesús. Kʼianga kui kisikʼaxki̱ jmeni xi tso Énle Niná, kitsoyaa josʼin tsoyanile kʼoa to jetjínjinkon jme xi kitso. Kʼianga jekisʼenngindá Jesús tsakʼaile nganʼiotsje kʼoa kʼiaa jaʼaitsjen ijngokʼale josʼin tsakʼejna ya ngʼajmi kʼianga kjesa faʼaijin i̱ Sonʼnde. Yaa ʼyañá xi tʼatsʼe jebi jmeni xi kitso Jesús kʼianga jekisʼenngindá kʼoa jmeni xi kitso kʼianga tojeme kuiyá (Deut. 8:3; Sal. 31:5; Luc. 4:4; 23:46). Je xi jan nó basen kitsoya je Jesús kjitʼaa tsakʼéxkia Énle Niná, kisikʼaxki kʼoa kitsoya jme xi tínchja̱ni (Mat. 5:17, 18, 21, 22, 27, 28; Luc. 4:16-20). Nga kjesa tsoyasonjin je Jesús tokʼoa jengale nga bʼéxkia Énle Niná. Kʼoati nda tsakasénñole xi kjaʼaí nga tsakʼéxkia Énle Niná. Ndajin tsakasénñole je José kao María kʼianga tsakjáoyani Énle Niná nga jngo yaniʼya (Deut. 6:6, 7). Je Jesús ki ntsjaintsjai ya ndʼia sinagoga nga xoto kao xínkjín. Kʼoa ndajin tsakasénño nga koa̱nxkia Énle Niná (Luc. 4:16). w23.02 8 párr. 1, 2
Majte 30 sá julio
Katamatsjoachai tsokʼoa je Nainá Nináli (Mar. 12:30).
Nkjín koya anni nga tsjoachañá je Jeobá. Tobʼelañá, tʼatsʼe nga tiyochoán kʼoa jé tsjoáná “ngayije kjoatjao xi ñaki nda” (Sal. 36:9; Sant. 1:17). Ngayeje jmeni xi tjínná tʼatsʼe Jeobá tínroani. Kuinga tsjoániná nga nda chjota kʼoa nga tsjoakená. Nʼio chjíle je kjoatjao xi kitsjoaná Jeobá nga tsakʼéchjíntjainá je ʼNdíle. Nʼio tsjoake xínkjín je Jeobá kao Jesús. Kʼoakitso je Jesús nga tsjoake je Nʼaile kʼoa nga je Nʼaile kʼoati tsjoake tsanda je (Juan 10:17; 14:31). Nga nʼio nkjín millón nó nga ya ñatjen tsakatio je Jeobá kao Jesús sa tjao sa tjao koanle xínkjín (Prov. 8:22, 23, 30). Kʼoa nʼiojin ba kisʼe kon je Jeobá nga tsabe je ʼNdíle nga kjoañʼai kinikjaʼá kʼoa nga kinikʼien. Tonga kuinga nʼio tsjoakená nga kisikasénni je ʼNdíle nga kʼienntjainá ánni nga koa̱n kuiyosíñá ngantsjai nichxin (Juan 3:16; Gál. 2:20). Kuinga tsjoachañá Jeobá nga kʼoasikji tse kjoanda tsakakóná. w23.03 4, 5 párr. 11-13
Mixkue 31 sá julio
Je chʼá xi jetjínno, kʼoasʼin katasʼejnano (Apoc. 2:25).
Alikui koa̱n koa̱nkjainná jmeni xi tso je chjota xi yátsʼi̱n binyále Niná. Je Jesús tsakatekjáya kʼale chjotale xi tsakatio ya Pérgamo xi tjíosíjaoya je jtín (Apoc. 2:14-16). Je Jesús kʼoakitsole je chjotale xi ya tsʼe Tiatira nga nda kisʼin nga tsínkui tsakʼanachale je kjoandisole Na̱i, kʼoa kʼoakitsole nga tosa kui katasítjoson xi kixi tíjna (Apoc. 2:24-26). Je chjotale Cristo xi koankjainle je kjoandiso xi tsakʼinyale, tjínnele nga kʼoakoannile jmeni xi kisʼin. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati tsín koa̱n kui koa̱nkjainná jmeni xi kontra tíjnale jotso Jeobá. Tsakui nichxin kʼoasʼin matsen chjota jebi nga bexkón Niná, tonga jmeni xi sʼín yaa bakóni nga tsín sítjoson jotso je Biblia (2 Tim. 3:5). Tsa nda chótʼayá jmeni xi tso Énle Niná, tsínkui koa̱nkjainná je énndiso xi kaníbason chjota xi yátsʼi̱n binyále Niná (2 Tim. 3:14-17; Jud. 3, 4). Machjén nga jchaa tsa sasénle je Jeobá josʼin tiʼyaxkoán. Tsakui kʼoatinʼia xi chʼaotjín, machjén nga kjitʼanangi si̱ndayaa yaoná ánni nga nda kuiyoñá ngixko̱n Niná (Apoc. 2:5, 16; 3:3, 16). w22.05 4 párr. 9; 5 párr. 11