BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • es25 p. 118-128
  • Diciembre

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Diciembre
  • Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2025
  • Subtítulo
  • Lune 1 sá diciembre
  • Majte 2 sá diciembre
  • Mixkue 3 sá diciembre
  • Xipe 4 sá diciembre
  • Bixine 5 sá diciembre
  • Xoto 6 sá diciembre
  • Taingo 7 sá diciembre
  • Lune 8 sá diciembre
  • Majte 9 sá diciembre
  • Mixkue 10 sá diciembre
  • Xipe 11 sá diciembre
  • Bixine 12 sá diciembre
  • Xoto 13 sá diciembre
  • Taingo 14 sá diciembre
  • Lune 15 sá diciembre
  • Majte 16 sá diciembre
  • Mixkue 17 sá diciembre
  • Xipe 18 sá diciembre
  • Bixine 19 sá diciembre
  • Xoto 20 sá diciembre
  • Taingo 21 sá diciembre
  • Lune 22 sá diciembre
  • Majte 23 sá diciembre
  • Mixkue 24 sá diciembre
  • Xipe 25 sá diciembre
  • Bixine 26 sá diciembre
  • Xoto 27 sá diciembre
  • Taingo 28 sá diciembre
  • Lune 29 sá diciembre
  • Majte 30 sá diciembre
  • Mixkue 31 sá diciembre
Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2025
es25 p. 118-128

Diciembre

Lune 1 sá diciembre

Je xi kʼen kjoaʼáyanile (Luc. 20:37).

Je Jeobá koaanle sikjaʼáyanile xi jekʼien nga̱ nʼio tse nganʼio tjínle (Apoc. 1:8). Koaanle kjoaʼaxin je kjoabiya (1 Cor. 15:26). Ijngo koya anni nga ʼyañá nga koa̱nle Jeobá sikjaʼáyanile xi jekʼien kuinga tjínjinkon ngatsʼi xi jekʼien. Je Biblia kʼoatso nga nchja̱jaʼaínle nga jngó jngó niño (Is. 40:26). Faʼaitsjenle jotjín mani ngatsʼi xi jekʼien (Job 14:13; Luc. 20:38). Faʼaitsjenle ngayeje xi tʼatsʼe nga jngó jngó chjota. Jolani ʼyani xi xínkjín, jmeni xi kisʼin kʼoa josʼin kisijchá yaole. Makjainná nga sikjaʼáyanile Jeobá xi jekʼien nga̱ mele kʼoasʼin kʼoa tjínle nganʼio. Kʼoati ʼyaa nga sa jekisikjaʼáya kʼale chjota. Nichxin kjoatse kitsjoa kʼale chjota nganʼio nga koan kisikjaʼáyale xi jekʼien, jolani Jesús. w23.04 9 párr. 7-9

Majte 2 sá diciembre

Je énno ñaki nda tinókjoao kao kjoanda. Katamale joni tsa tsojmi xi nda chine (Col. 4:6).

Kjuinrʼoéná je chjota tsa nda tso én si̱chjén kʼoa tsa ngasin nganda chja̱koaa. Tonga tsa ʼya xi tokjaʼaí kuitsoná kʼoa tsa toskoe̱sinná, alikui tosi tonda chja̱kaonajmiá (Prov. 26:4). Tonga tjínkʼa chjota xi nda binyáñoná. Kʼianga ndʼé maa nʼio nda bichómani. Kʼoakʼuínlee Jeobá nga katabasenkaoná nga ndʼé katamaa tsa ʼyani xi kui skónanginá tʼatsʼe josʼin makjainná kʼoa tsa toskoe̱sinnáje̱. Kʼianga ndʼé maa alikui chobatiaa kʼiatsa jme xi tíʼminá. Kʼiatsa koakolee kjoaxkóntokon je chjota kʼoa tsa nda tso én chja̱koaa, koa̱njinle nga tsínni kʼoatjín josʼin síkjaʼaitsjen xi tʼatsaan kao tʼatsʼe jmeni xi bakóya Biblia. Kuinga machjénni nga ndʼé si̱koaa je chjota kʼoa koakolee kjoaxkóntokon nga kʼuínyale je Énle Niná (1 Ped. 3:15). Ndʼé katamaa kʼoa nʼiojin katamaa. w23.09 19 párr. 18, 19

Mixkue 3 sá diciembre

Katasʼeno [ . . . ] kjoatsetakon (Col. 3:12).

Ñola koya kataʼyaa josʼín jngo chjota xi tsejta. Xi títjon, alikui tokjoán síjtile yaole. Tsejtaa ma ninga ʼya xi jotsole kʼoa alikui síjndangajaoni tsa jme xi matʼain (Éx. 34:6). Xi majaoni, je chjota xi tsejta ngasin nganda koya, alikui yaole síjtile kʼoa alikui masile ninga kʼoachxinle xi tíkoyale (Mat. 18:​26, 27). Xi majanni, je chjota xi tsejta kosonnile jmeni xi sʼín. Jngo chjota xi tsejta ngasin nganda bʼéndajin jmeni xi nʼio tjínle kjoandosin kʼoa alikui xitso xiská kʼoasʼín. Síkʼayaa nichxin nga bʼéndajin jmeni xi sʼin, kʼoa xijema kʼiaa kʼoasʼín jmeni xi tjínndajinle. Xi mañoni, je chjota xi tsejta chókjoajinle jme kjoa xi faʼatojin. Nga tsejtaa alikui nikinroajeen tokoán ninga kjoa bitjatojiaan kʼoa tosi tonda kao kjoatsjoa nixálee Jeobá (Col. 1:11). Xi chjotale Cristo maa machjén nga tosi tonda tsejta koaan. w23.08 20, 21 párr. 3-6

Xipe 4 sá diciembre

Jé Jeobá xi male kotʼajin jotjío ni̱ma̱ná (Prov. 17:3).

Xi nʼio tjínle kjoandosin kuinga si̱kuindaa je ni̱ma̱ná, nga̱ je Jeobá male kotʼajin. Be jmeni xi tsín be je chjota, be ngayeje jotjín tokoán. Tsjoake maná Jeobá kʼianga nitjosoán je kjoatéxomale. Kʼianga kui tíjnajin ni̱ma̱ná je kjoachjine xi tsʼe Niná alikui faʼasʼenjin je énndiso, jmeni xi tsoya je Na̱i kʼoa jmeni xi chon sonʼnde (Juan 4:14; 1 Juan 5:​18, 19). Kʼianga si̱chriantʼalee Niná sa tsjoacha sa tsjoachaa koaan kʼoa koakolee kjoaxkóntokon. Alikui kui kʼoasʼiaan jmeni xi sikiʼaon kʼoa alikuikʼia kui si̱kjaʼaitsjeen nga kuijnyíjée ngixko̱n. Jngo tichjaa xi Marta ʼmi xi Croacia tsʼe kui kisʼejnabasenle nga sichajngi. Itso: “Alikui nda kisikjaʼaitsjen, kui koanmena nga kui kʼoasʼian xi chʼaotjín kʼoa ñʼai koanna nga tsínkui tikisikjaʼaitsjenña. Tonga kui xi tsakasenkaona nga tsokjonke je Jeobá”. Kui kisikjaʼaitsjen Marta jósʼin kuichomani tsakui kʼoasʼin xi jée tjenkao. Tsakui sʼe̱jnabasenná xi chʼaotjín kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan tsanda ñá. w23.06 20, 21 párr. 3, 4

Bixine 5 sá diciembre

Je naxinandá skoe̱ní nga anña je Jeobá, kui xi tso je Jeobá, kʼianga kuitjo̱tsje ya ngixkon (Ezeq. 36:23).

Je Jesús be nga kui xi mele Nʼaile nga katabitjotsje jaʼaínle nga kʼoasʼin énndiso kisʼene. Kuinga kʼoakitsonile chjotatjenngile nga i̱sʼin katabʼétsʼoa: “Nʼainajin xi tijnai ngʼajmi, kataʼyaxkón jaʼaínli” (Mat. 6:9). Je Jesús be nga kui jebi xi ngisa nʼio tjínle kjoandosin. Tojé Jesús xi ngisasa nda tsakakó nga tjínnele kuitjotsje jaʼaínle Niná. Tonga kʼianga kitsoa chjotakontrale kui jée kisʼene nga tsín jme kjoaxkóntokon tsakakóle Niná. Kʼoa nga kjesa ndoajin nʼio kisikjáojin nga̱ be nga kui jée sʼe̱ne kʼoa nga ni̱kʼien. Tsakui nichxin kuinga kʼoasikji ba kisʼeni kon Jesús nga kjesa ndoajin (Luc. 22:​41-44). w24.02 10 párr. 11

Xoto 6 sá diciembre

Kao kjoachjine sʼendani jngo niʼya (Prov. 24:3).

Kʼianga tjoéná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa, machjén nga ngisa tsjoacha koaan je Jeobá kao Jesús tikʼoajinni je xíngiaa (Mat. 10:37). Tonga alikui kui xi tsonile nga kuinjíotokoán je xi tjío ya yaniʼyaná. Kʼiatsa mená nga tsjoa sa̱tío kon je Jeobá kao Jesús tjínnele nga si̱tjosoán je xá xi kjinená ya yaniʼyaná (1 Tim. 5:​4, 8). Tsa kʼoasʼiaan, ngisaa tsjoa sa̱tío tokoán, nga̱ je Jeobá be nga nda koatiokao xínkjín je chjoón kao je xʼin tsa tsjoake kʼoa tsa koakole kjoaxkóntokon xínkjín, tsa tjao skoe̱ kʼoa tsa koakoyale je ʼndíxtile kʼoa tsa je xi ʼndíxti sitjosonle je xijchále (Efes. 5:33; 6:​1, 4). Nga kuitjosonná tojme xá xi kjinená ya yaniʼya, machjén nga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná Biblia. Alikui koa̱n nga totsaan kjoafaʼaitsjen si̱chjén, tsín koa̱n nga tokui kjuinñá josʼin koanjchíngaa kʼoa tsakuije̱ jotso chjota. Si̱chjén je xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná nga̱ yaa faʼaitʼa josʼin si̱chjén je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná Biblia. w23.08 28 párr. 6, 7

Taingo 7 sá diciembre

Nichxin kao nitjen kʼoéxkiai kʼoa si̱kjaʼaitsjenjin jmeni xi tso, ánni nga kʼoakjoansʼin si̱tjosonsíni ngayeje xi tjítʼa. Tsa kʼoasʼiain ndasʼin kuijnai kʼoa kui xi ndatjín kʼoasʼiain (Jos. 1:8).

Kʼianga nkjín xá maná binyakaoná. Je xá xi koa̱nle sʼin tichjaa nga sʼa ʼndí kjoan koa̱nchjénle ngantsjai. Tobʼelañá, katamali josʼin sʼexkia kʼoa josʼin chji. Tjín ʼnde jñani kʼoasʼin síkjaʼaitsjen chjota nga tsínkjoan machjén nga koa̱nle skí kʼoa koa̱nle kʼoexkia je xi yánchjín. Tonga xi chjotale Cristo maa machjén nga koa̱nná kʼoéxkiaa kʼoa koa̱nná chjiá (1 Tim. 4:13). Ali bʼaiʼndejin nga jme xi kʼoechjoali nga koa̱nli kʼoéxkiai kʼoa koa̱nli chjí. Nda kuichomani tsa kʼoasʼiain. Tsakui nichxin ngisa choa ñʼai koa̱nli nga so̱koxáli, ngisaa nda chótʼayai Biblia kʼoa ngisaa nda koakoyalai xi kjaʼaí. Tonga xi ngisa chjíle kuinga miyole Jeobá koai̱n kʼianga kʼoéxkiai Biblia kʼoa nga si̱kjaʼaitsjenjin jme xi tso (1 Tim. 4:15). w23.12 20 párr. 10, 11

Lune 8 sá diciembre

Je Nainá male bʼasjentjai chjota xi bexkón nga je (2 Ped. 2:9).

Si̱jélee nganʼio je Jeobá nga tsínkui kʼoasʼiaan xi chʼaotjín. Makjoanni nga chjotajée maa, machjén nga ntsjaintsjai kʼoéchjoalee yaoná nga tsínkui kʼoasʼiaan xi chʼaotjín. Kʼoa je Na̱i ñaki básjaile josʼín kʼianga kui kʼoasʼiaan xi chʼaotjín. Nga mele nga tsín tindasʼin si̱kjaʼaitsjenñá, je Na̱i kui kanísʼenjin kjoafaʼaitsjenná je xi tsín ndatjín. Jolani tsakui kʼoétsaojinkoaa xi kjoajndí tjenkao. Sijndí kjoafaʼaitsjenná tsakui cha̱nisʼenjiaan jebi kʼoa likui titsje kuiyoñá ngixko̱n Jeobá, kʼoa yaa kjuinroani nga jée ska̱jiaan (Mar. 7:​21-23; Sant. 1:​14, 15). Alikui kʼoakoa̱nná nga toñá chʼaa yaoná, machjén nga je Jeobá koasenkaoná. Nga tsakʼéjnachoa̱ Jesús josʼin tjínnele kʼoétsʼoaa, i̱ kitso: “Ali bʼaiʼndejin nga chótʼayakaonajin, tonga chʼa̱sjentjaináijin tʼatsʼe je xi tsʼen” (Mat. 6:​13, TNM). Je Jeobá tíjnandaa nga koasenkaoná, tonga tjínnele nga ñá si̱jélee nganʼio. Kʼoa tsín tokui xi machjén nga kʼoétsʼoaa, kʼoati tjínnele kʼoénelee yaoná nga tsín tikui kʼoasʼianñá xi chʼaotjín. w23.05 5, 6 párr. 15-17

Majte 9 sá diciembre

Jngo nʼó xi jan kjikjao alikui ndi̱to̱n tjójtso (Ecl. 4:12).

Kʼiatsa miyole Jeobá ma xi jechixan, ngisaa choa ñʼai koa̱nle nga sitjoson jmeni xi tso je Jeobá kʼoa chókjoajinle tojme kjoa xi kjoaʼatojin kʼoa tosi tonda tsjoake koa̱n xínkjín. Je xi miyole Jeobá ma kʼoatisʼin síkjaʼaitsjen joni je kʼoa kjenngile jokjoan. Tobʼelañá, ndʼéní, tsejtaa kʼoa síchatʼale xínkjín (Efes. 4:32–5:1). Kʼianga je Niná kjenngile xi jechixan ngisaa tsjoake ma xínkjín. Jngo tichjaa xi Lena ʼmi, xi jetsʼato 25 nó nga chixan, itso: “Ngisaa choa ñʼai maná nga tsjoacha maa kʼoa nga bakolee kjoaxkóntokon jngo chjota xi miyole Niná ma”. Jngola choa̱ kataʼyaa xi ya Biblia faʼaitʼa. Ngatsʼi xi ya kitjenni ntje̱le David, jé María kao José kiskoejin Jeobá nga xijchále koan je Jesús, xi Mesías koan nga koanskanni. Kuinga je kiskoejinni nga̱ miyole mani kʼoa nda síxále Niná nga jao chjota jebi. w23.05 20, 21 párr. 3, 4

Mixkue 10 sá diciembre

Titjosonlao je xi bándiaano (Heb. 13:17).

Chjotatsjee je Jesús, xi séntítjonná. Tonga alikui chjotatsje je xi títsjoáxále nga tjíobándiaaná i̱ Sonʼnde. Kuinga sakʼoa ñʼai maniná nga nitjosonlee. Ngisaa tsakui kʼoakuitsoná jmeni xi tsín mená kʼoasʼiaan. Kʼoakoan ñandia je pastro Pedro. Jngo ánkje kʼoakitsole nga katakjine je cho̱ xi jndí sʼin tsaʼyakon, tojo tso je kjoatéxomale Moisés. Ninga jan kʼa kʼoatsakʼinle Pedro alikui kiskine (Hech. 10:​9-16). Alikui koanjinle ánni nga kui kjoatéxoma tsakʼainile. Tonga je pastro Pablo kisitjoson jme xi kitsole je xi chjotajchínga sʼin tsakatio ya Jerusalén, kʼianga kʼoakitsole nga ya koai ya yo̱ngo̱ kʼoa nga ño chjota koaikao xi skoe̱ nga sitsje yaole tojo tso je kjoatéxomale Moisés. Je Pablo be nga tsín titjínnenile kui kjoatéxoma sitjoson kʼoa nga tsín jme xi chʼaotjín kʼoatísʼín. Ninga kʼoalani, kisitjoson jmeni xi tsakʼinle. Itso je Biblia: “Kʼia Pablo kiskoé chjotabe. Xi koannyaonni kisitsje yaole nga je” (Hech. 21:​23, 24, 26). Nga kisitjoson je Pablo jtín sʼin tsakatio je chjotale Cristo (Rom. 14:​19, 21). w23.10 10 párr. 15, 16

Xipe 11 sá diciembre

Je xi nʼio miyole mani Jeobá jéní xi tsokjónke (Sal. 25:14).

Tsakui nichxin kʼoakuixoán nga je xi miyo chobá alikui nokjonlee, tonga machjén nga kuinókjonchá je Jeobá tsa mená nga miyoná koa̱nni. Ni chriansʼa kʼoa ni jekjoatse nga tichotʼayá Énle Niná machjén nga kuinókjonchá Jeobá. Jósʼin tsoyanile nga nokjonchá. Je chjota xi tsokjónke Jeobá tsjoake kʼoa kaile nga chʼaosʼin kʼoéjna ngixko̱n. Je xi nʼio nda choa̱ tsakʼéjna nga kitsokjonke Niná jé Jesús (Heb. 5:7). Ali tsa kʼoajinsʼin kitsokjonke Niná josʼin nokjonlee tsa ʼyani xi sikiʼaonná (Is. 11:​2, 3). Je Jesús tsjoake koan Nʼaile, kuinga kisitjosonnile (Juan 14:​21, 31). Ñá kʼoati bakolee kjoaxkóntokon Niná kʼoa jé nixálee nga̱ ʼyañá nga tsjoakená, nga nʼio chjine, nga tjínle nganʼio kao kjoatéxomakixi. Kʼoa mandosinle jmeni xi nʼia. Ba sʼe kon tsa tsín si̱tjosonlee, tonga tsjoa sʼele tsa si̱tjosonlee (Sal. 78:41; Prov. 27:11). w23.06 14 párr. 1, 2; 15 párr. 5

Bixine 12 sá diciembre

Tonga nga jekisʼele nganʼio, je ni̱ma̱le ngʼakon koan kʼoa tijé tsakajnginile kjoa yaole, likui kixi jokisʼin xi kao Jeobá (2 Crón. 26:16).

Kʼianga rey koan je Uzías alikui tikui kuenta kisʼinni nga je Jeobá tsakasenkao. Jebi kui bakóyaná nga tsín koa̱n si̱chajiaan nga je Jeobá basenkaoná nga bitjosonná tojme xá xi kjinená nga je tinixálee kʼoa nga je tsjoáná jmeni xi tjínná. ʼNdele nga toñá ngʼa chʼa̱sjee yaoná tosa je Jeobá chʼa̱sjengʼaa (1 Cor. 4:7). Nangitokon katamaa, kuenta sʼiaan nga chjotajée maa kʼoa nga machjénná nga ʼya xi kjoafaʼaitsjen tsjoáná. Jngo ndsʼee xi jetsʼato 60 nóle, i kitso: “Alikui to yaona fiña, sindayaña yaona tsa ʼyani xi kjoafaʼaitsjen tsjoána jñani tsín nda tisʼian”. Nda kuiyoaa tsa nangitokon koaan kʼoa tsa kuijkónchaa je Jeobá (Prov. 22:4). w23.09 10 párr. 10, 11

Xoto 13 sá diciembre

Machjénno nga jchókjoajinno, jméni nga kuinje̱sínino je kjoanisʼengi [xi kitso Niná], kʼia nga jekinitjoson josʼin nga mele Niná (Heb. 10:36).

Je chjotale Cristo xi títjon tsakatio kiskale je kjoa xi jaʼatojin. Sa tse sa tsee kjoa jaʼatojin chjotale Cristo jebi xi totʼatsʼe kjoamakjainle. Kitjenngike je chjota judío xi tsakinyatítjonle religión kʼoa kao chjotaxá xi Roma tsʼe, kʼoa kʼoati totaon tsabe je xi tixínkjín mani (Mat. 10:21). Ñʼai koanle nga tsakatio je chjota xi yátsʼi̱n tsakinyále Niná, xi koanmele kisixkoa̱ya je jtín nga kui kitsoya xi tsín kixi tíjna (Hech. 20:​29, 30). Ninga kui kjoa jebi jaʼatojin chjotale Cristo kiskale (Apoc. 2:3). Je xi tsakinyakao nga kichokjoajinle, kuinga kisikjaʼaitsjenjin nga kʼoati kjoa jaʼatojin je choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse, jolani je Job (Sant. 5:​10, 11). Kʼoati tsakʼétsʼoale Niná nga kisijéle nganʼio (Hech. 4:​29-31). Kʼoa kui kuenta kisʼin nga je Jeobá sichikontʼain kʼiatsa chókjoajinle je kjoa xi tjíofaʼatojin (Hech. 5:41). Kʼoati ska̱ná je kjoa xi kuitjátojiaan tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin je choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse, kʼoa kʼoéxkiaa je choa̱ xi faʼaitʼa je xo̱n xi Énle Niná yʼangini. w23.07 3 párr. 5, 6

Taingo 14 sá diciembre

Títjon tijnyísjao je kjoatéxomale Niná, kao kjoakixile, kʼoa ngayije kjoa jebi kʼoasʼin kʼoaisonno (Mat. 6:33).

Je Jeobá kao Jesús alikui kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsínkʼia si̱kʼantjaiyaa yaoná. Kʼianga kʼoakitso je Pedro nga tsín bexkon Jesús kui kisikjaʼaitsjenjin jósʼin, a tondiaa tsjiónkon je Jesús axo tosi tonda chjotatjenngile koa̱n. Je Jesús tsakʼétsʼoantjai je Pedro nga kʼoakitsole Jeobá nga tosi tonda katasʼele kjoamakjain. Je Jesús kʼoakitsole Pedro nga tsakʼétsʼoantjai kʼoa kʼoakitsole nga kʼoati koa̱n kʼoasʼin tsanda je nga kuinyakao je ndsʼe̱ nga jekoa̱nni (Luc. 22:​31, 32). Nʼiojin tsjoa kisʼe kon Pedro nga kʼoakitsole Jesús. Kʼianga tsín ʼyaa jme xi sʼiaan, tsakui nichxin je xi chjotajchínga sʼin tjío sichjén je Jeobá nga kuinyakaoná kʼianga tosi tonda kixi kjuintʼalee (Efes. 4:​8, 11). Jé Jeobá tsakasenkao je Pedro kao xi ngikʼa pastro nga kitsjoale jme xi koanchjénle. Kʼoatisʼin koasenkaoná tsanda ñá tsakui títjon xále si̱kʼéjnaa. w23.09 24, 25 párr. 14, 15

Lune 15 sá diciembre

Je xi bakóle kjoanda je xi ma̱ tíjna jé Jeobá síkinyale, kʼoa jé tsjoángajaonile jmeni xi sʼín (Prov. 19:17).

Je Jeobá kuenta sʼín ninga tochoa jokji binyakoaa je xíngiaa. Be nga tse kjoama̱ sʼenginá jmeni xi nʼia kʼoa mele nga tsjoángajaoniná. Tsa siervo ministerial koain kʼoa tsa chjotajchínga sʼin tsakijnai tsakai, je Jeobá alikui chajinle josʼin tsakakolai kjoatsjoacha je ndsʼee (1 Cor. 15:58). Kuenta tísʼín nga tosi tonda tibakolai kjoatsjoacha je ndsʼee. Je Jeobá kui xi mele nga tsjoacha katamaa je kʼoa kao ndsʼee. Nga ngisa tsjoacha koaan je Jeobá machjén nga kʼoéxkiaa je Biblia, si̱kjaʼaitsjenjiaan jme xi bʼexkiaa kʼoa ntsjaintsjai kʼoétsʼoaa. Nga kuinyakoaa je ndsʼee kʼoasʼin koakonilee nga tsjoachaa. Kʼianga ngisa tsjoacha koaan Jeobá, ngisaa miyoná koa̱n kʼoa ngisaa jtín sʼin kuiyoaa kao je ndsʼee. Kʼoa miyole Niná koaan ngantsjai nichxin. w23.07 10 párr. 11; 11 párr. 13; 13 párr. 18

Majte 16 sá diciembre

Nga jngójngó katabʼami chʼá xi titsʼeni (Gál. 6:5).

Ñá xi kuixónñá nga jngó jngoá josʼin si̱kuindaa yaoná nga tsín chʼin katakatʼaná. Kʼianga si̱xkiaa kuenta sʼiaan jotso kjoatéxomale Niná xi tʼatsʼe njín kao tʼatsʼe kjoabʼenda (Hech. 15:20; Gál. 5:​19, 20). Kʼiatsa tsín kjoatéxomale Niná tibitjatoné, ñá xi kuixónñá josʼin si̱xkiaa. Ningalani kjaʼaí kjaʼaísʼin nikjaʼaitsjeen nga jngó jngoá machjén nga jchaxkoán josʼin síxkile yaole je ndsʼee. Kuinga machjénni nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: Xi títjon, tojé Chjotaxále Niná xi koa̱nle kjoaʼaxin ngayeje chʼin xi tjín (Is. 33:24). Xi majaoni, nga jngó jngó chjotale Cristo xi kuitsoni josʼin sixkile yaole (Rom. 14:5). Xi majanni, alikui koa̱n xíngiaa si̱kʼaxkiaa josʼin síxkile yaole kʼoa tsín ñá kʼoéchjoalee jmeni xi sʼin (Rom. 14:13). Kʼoa xi mañoni, tsjoachañá xíngiaa kʼoa ngisaa chjíle nga jtín sʼin kuiyoaa tikʼoajinni nga kui kuenta sʼiaan jmeni xi sʼín nga jngó jngó (Rom. 14:​15, 19, 20). w23.07 24 párr. 15

Mixkue 17 sá diciembre

Jokjitse nga nazareo koa̱n tsje tíjna ngixko̱n Jeobá (Núm. 6:8).

Nkjín chjota xi nʼio chjí be nga miyole mani je Jeobá kʼoa kʼoajin tichjí ʼyatokuin tsanda ji (Sal. 104:​33, 34). Nkjín xi ñaki toje Niná síxále, jolani je xi nazareo koan kʼianga tsakatio chjota israelita. Je én jebi bakinle je chjota israelita xi ñaki to xále Niná kisʼin. Je kjoatéxoma xi tsakʼaile kʼoatso nga je kiskoejin jokjitse nga ñaki to xále Niná sʼin jngo chjoón kʼoa tsa jngo xʼin (Núm. 6:​1, 2). Jngo xi nazareo koan nkjín koya jmeni xi tsakʼéchjoale yaole. Kui kʼoakisʼinni nga nʼio tsjoake Jeobá kʼoa kʼoasʼin tsakakónile kjoanda nga kisichikontʼain (Deut. 6:5; 16:17). w24.02 14 párr. 1, 2

Xipe 18 sá diciembre

Jeobá, bakolai xi ñaki kjoatsjoacha je xi tsjoakeli kʼoa xi sítjoson kjoatéxomali (Dan. 9:4).

Je én xi “kixi” sʼin faʼatoya ya Biblia kʼianga én hebreo, kui nchja̱ni je kjoatsjoacha xi bakóle Niná je choʼndale. Kʼoati kui tínchja̱ni jokji tsjoake je xínkjín choʼndale Niná (2 Sam. 9:​6, 7). Je Jeobá kui xi mele nga kʼoati kixi kjuintʼalee. Kʼoa nga jefi nichxin sa nda sa nda bakoá nga kixi mangíntʼalee tojo kisʼin je Daniel. Jokjitse tsakʼejna Daniel kixi kitʼale Niná, kʼoa kʼianga jetsʼato 90 nóle tsee kjoa jaʼatojin. Tjínkʼa chjota xi xá kisʼele xi jtike koan Daniel kʼoa tsín tsabexkón je Jeobá. Kui xi koanmele nga sikʼien Daniel kʼoa tsakjáoyani jmeni xi sʼin. Jngo kjoatéxoma tsakʼasje kʼoa jé rey kisʼin firma kjoatéxoma jebi. Je Daniel tjínnele kiskoéjin ʼyáni xi kixi koaitʼale, a jé Niná axo jé rey. To 30 nichxin nga tsín tije Jeobá kʼoetsʼoanile kʼianga kixi koaitʼale je rey. Tonga jé Jeobá xi kixi kitʼale (Dan. 6:​12-15, 20-22). w23.08 5 párr. 10-12

Bixine 19 sá diciembre

Tjaocha katamaa xíngiaa (1 Juan 4:7).

Je Jeobá kui xi mele nga tsjoacha koaan je ndsʼee. Kʼiatsa jngo ndsʼee kʼoa tsa jngo tichjaa xi kui kʼoasʼin kʼoa tsakui kʼoakuitso jmeni xi tsín nda kʼoee tokoán, alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga toxá sʼínni, tosa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tíbʼénele yaole nga kui xi ndatjín kʼoatísʼín (Prov. 12:18). Ningalani chjotajée maa, nʼio tsjoakená je Jeobá, alikui síkjinná kʼianga sakʼoa chʼao nʼia kʼoa alikui bʼéngijti kon (Sal. 103:9). Chjénngilee josʼín je Jeobá kʼoa si̱chatʼalee xíngiaa (Efes. 4:32–5:1). Nga jenʼio machrianle nga kjoetʼa jme xi chon sonʼnde ngisaa timachjénngáni nga si̱miyoaa je ndsʼee. ʼYañá nga sʼasa tse kjoa kuitjátojiaan kʼoa tsakui nichxin ndoyá si̱katío’yaná, kʼiaa nga ngisa koa̱nchjénná nga kuinyakaoná je ndsʼee (Prov. 17:17). w24.03 15, 16 párr. 6, 7

Xoto 20 sá diciembre

Jé Jeobá bándiaale josʼin bʼamje jngo chjota (Prov. 20:24).

Ya Biblia síkʼaxki xti xi ndasʼin tsakatio nga kisichriantʼale Niná kʼoa ndasʼin tsakatio ngixko̱n. Tobʼelañá, kʼianga sʼa xti je David jé Jeobá kisimiyo, kʼoa nga jeki nichxin rey koan kʼoa kixi kitʼale Niná (1 Rey. 3:6; 9:​4, 5; 14:8). Tsa chótʼayajin xi tʼatsʼe David koasenkaoli nga kixi kʼuíntʼalai Jeobá. Kʼoati koa̱n chótʼayajin xi tʼatsʼe Marcos kao Timoteo. Kʼianga sʼa xti jé Jeobá kisixále nga jao kʼoa kixi kitʼale. Nga kʼoakisʼin, tsjoa tsakáya kon Jeobá. Jósʼin meli kuijnai nichxin xi sʼa nroa. Kui xi kuitsoni jmeni xi sʼiain ndʼaibi. Tsa tsín toji chʼai yaoli kʼoa tsa je Jeobá si̱nʼiotʼai, jé koasenkaoli nga nda chjoéjin jmeni xi sʼiain. Tsa kʼoasʼiain, nda kuijnai kʼoa tsjoa sʼe̱ tokuin. Je Jeobá nʼio bechjí jmeni xi tinʼiai nga je tinixálai, nʼio tsjoakená kʼoa tsín toxitsjoa nga je nixálee. w23.09 13 párr. 18, 19

Taingo 21 sá diciembre

Tichatʼalao xíngio (Col. 3:​13, TNM).

Je pastro Pablo be nga chjotajée je ndsʼe̱. Tobʼelañá, kʼianga kicho ya jtín xi tíjna Jerusalén tjínkʼa xi kitsokjon kʼoa xi tsín kisasenle nga ya kicho (Hech. 9:26). Nga koanskanni, tjínkʼa xi chʼaosʼin kisikʼaxki̱ (2 Cor. 10:10). Xijekoan, je Pablo tsabe nga tsín nda kiskoéjin jmeni xi kisʼin ñandia jngo chjotale Cristo xi jetjínle kjoafaʼaitsjen (Gál. 2:​11, 12). Kʼoati tsín nda kisʼe kon tʼatsʼe jmeni xi kisʼin ñandia je Marcos, je xi ñatjen kitsoyason (Hech. 15:​37, 38). Koanjin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen Pablo nga tsín tiya koajtani xi kʼoakisikao. Tonga alikui kʼoakisʼin, tosaa nda kisikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe ndsʼe̱ kʼoa tosi tonda kisixále Jeobá. Jmé xi tsakasenkao Pablo nga tsín tsakʼéngijti kon. Je Pablo tsjoake koan je ndsʼe̱, kui ngisa kini jñani nda kisʼin kʼoa kisichatʼale tojo tso én xi kamaxkia ndʼai. w24.03 15 párr. 4, 5

Lune 22 sá diciembre

Je choʼndale Nainá alikui machjén nga chjotakjoasi koa̱n, tonga machjén nga ndʼé koa̱n xi tʼatsʼe ngatsʼi (2 Tim. 2:24).

Ya Biblia nkjín choa̱ síkʼaxki̱ nga nʼio chjíle nga ndʼé maa. Tobʼelañá, kʼianga ya kichokʼejna Isaac ya Guerar, je chjota filisteo xi ya tsʼe koanxinkonke kʼoa tsakʼéʼndee je nandá xi tsakaʼngi je choʼndale Abrahán. ʼNdele nga koa̱njtile nga kʼoakoantʼain, je Isaac tosaa xin ʼnde kikʼejna kʼoa yaa tsakaʼngi nga tsakásjai nandá (Gén. 26:​12-18). Tonga je chjota filisteo tikʼoakitsongáni nga tsʼe je nandá xi ya tjín, ninga nkjín kʼa kʼoatsakʼinle je Isaac alikui yaole kisijtile (Gén. 26:​19-25). Jmé xi tsakasenkao Isaac nga ndʼé koan. Kuijin tsakasenkao jokisʼin je xijchále, nga̱ je Abrahán kao Sara ndʼé koan (Gén. 21:​22-34; 1 Ped. 3:​4-6). w23.09 15 párr. 4

Majte 23 sá diciembre

Kʼoasʼin tjínndajinna jebi, kʼoa sitjosonña (Is. 46:11).

Je Jeobá kisikasén ʼNdíle i̱ Sonʼnde nga jaʼaitsoyale chjota xi tʼatsʼe Chjotaxále kʼoa kʼienntjainá nga ndái kuiyolee je jée kao kjoabiya. Kʼianga jejaʼáyanile Jesús, ki ijngokʼani ya ngʼajmi nga Rey sʼin kʼoéjnale je Chjotaxále Niná. Je xi nʼio tínchja̱ni je Biblia kuinga kuitjotsje je jaʼaínle Jeobá kʼianga koatexoma je Chjotaxále i̱ Sonʼnde. Alikui jme xi kʼoechjoale Jeobá nga sitjoson jme xi tjínndajinle (Is. 46:​10, nota; Heb. 6:​17, 18). Nga jekoai nichxin, ʼndenaxó koa̱n je Sonʼnde kʼoa je ntje̱le Adán chjotatsje koa̱n kʼoa koaan koatio ngantsjai nichxin (Sal. 22:26). Ali tsa tokuijin jebi xi sʼin Jeobá, ngatsʼi xi tjío ya ngʼajmi kao xi koatio i̱ Sonʼnde jtín koatio kʼoa tojé Jeobá skoe̱xkón (Efes. 1:​8-11). Tsjoa sʼe tokoán nga ʼyaa josʼin tísítjoson Jeobá jme xi tjínndajinle. w23.10 20 párr. 7, 8

Mixkue 24 sá diciembre

Tajajin katamao. Nga̱ an tijnakaono, kui xi tso Jeobá xi tsʼe chjotakjoajchán (Ageo. 2:4).

Nga jekicho ya Jerusalén je chjota israelita tsee kjoa jaʼatojin, nga̱ tsín tikisʼenile tao̱n, kjoasi kisʼe ya naxinandá kʼoa nkjín chjota xi tsakatiochjoa. Nga kʼoasikji kjoa jaʼatojin, tjínkʼa xi kisikʼajenle kon kʼoa tsín tinʼio nda kitsjoanganʼioni nga kisʼendaya je yo̱ngo̱. Kuinga je Ageo kao Zacarías kisikasénni Jeobá nga kitsjoanganʼiole je naxinandá, nʼio nda tsakinyakao naxinandá profeta jebi (Ageo 1:1; Zac. 1:1). Tonga nga jeme 50 nó jaʼato, tikisikinroajenngáni kon je chjota israelita, kuinga je Esdras kicho sínʼiojinni kʼoa kitsjoanganʼiole nga tosi tonda kui xále Niná tsjoále kjoandosin. Je Esdras nʼio nda koanle kiski je kjoatéxoma kʼoa yaa Babilonia kini (Esd. 7:​1, 6). Jmeni xi kitso je Ageo kao Zacarías nʼio tsakinyakao je chjota israelita kʼianga je Jeobá kisinʼiotʼa nga chjota tsakatiochjoale. Kʼoati kuinyakaoná ndʼaibi kʼianga je Jeobá si̱nʼiotʼaa tojme kjoa xi kuitjátojiaan (Prov. 22:19). w23.11 14 párr. 2, 3

Xipe 25 sá diciembre

Katamatsjoachao xíngio, nga je kjoatjaocha xi nda bʼékjaoná (Col. 3:14).

Jósʼin koakoá nga tsjoachaa je ndsʼee. Kʼiaa nga si̱nʼioá kon, tonga kʼoati machjén nga koakoá kjoamatokon (1 Tes. 4:18). Kʼoa nga tosi tonda tsjoacha koaan xíngiaa machjén nga si̱chatʼalee tsa jñani tsín nda sʼín. Ánni nga nʼio chjínile nga tsjoacha koaan xíngiaa ndʼaibi. Kataʼyala nga̱ i̱ kitso Pedro: “Machrianle nga kjoetʼa ngayije kjoa. […] Nʼio katamatsjoachao xíngio” (1 Ped. 4:​7, 8). Kʼianga tsakjákao Jesús je chjotatjenngile kʼoakitsole jokoa̱n nga to jetífikjetʼa nichxin. I kitsole: “Chʼao skoe̱konno ngatsʼi naxinandá xi tʼatsʼan” (Mat. 24:9). Ningalani koaitjenngikená je chjota, tjínnele nga jtín sʼin kuiyoaa ngatsʼiaa nga si̱xálee Jeobá. Je Na̱i kui xi mele nga xkoa̱ya kuiyoaa, tonga nga tsjoachaa xíngiaa alikui je kuinje̱le nga̱ je kjoatsjoacha jtín síkatíoná (Filip. 2:​1, 2). w23.11 13 párr. 18, 19

Bixine 26 sá diciembre

Jinjin tojngo nixákoaijin Niná (1 Cor. 3:9).

Je Énle Niná tsee nganʼio tjínle. Kʼianga ʼmiyalee chjota jokjoantjínni xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa jokjoan binyakao nga síkʼantjaiya yaole. Kʼianga be nga to énndiso jmeni xi tso je Na̱i, majinle nga nda chjota Niná kʼoa jo Nʼaile sʼin bekon. Tokʼoamale nga be jokji nganʼio tjínle Niná (Is. 40:26). Ngisaa sínʼiotʼa nga majinle nga tjínle kjoatéxomakixi (Deut. 32:4). Tokʼoamale nga be nga nʼio chjine (Is. 55:9; Rom. 11:33). Kʼoati nda satío kon nga be jokji tsjoakená je Niná (1 Juan 4:8). Kʼianga majinle jebi sʼejngo kon nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin kʼoa nga xtile Niná koa̱n. Nʼio tse kjoanda tjínná nga binyakoaa chjota nga síchriantʼale Niná, nga̱ jé Jeobá nixákoaa nga kʼoanʼia (1 Cor. 3:5). w24.02 12 párr. 15

Xoto 27 sá diciembre

Ngisaa nda nga tsín énli kʼoai tikʼoajinni tsa énli kʼoai kʼoa tsínni si̱tjosuin (Ecl. 5:5).

A sʼaa tichotʼayai Biblia axo jé xijcháli títsoyali xi tʼatsʼe Niná. Tsa kʼoalani, tsakui nichxin jekʼoasʼin tinikjaʼaitsjain nga meli kʼuínsʼenngindái. Tonga nga kjesa ʼmisʼenngindájin machjén nga títjonkjoanla kʼoaitʼalai yaoli je Jeobá. Kʼianga bʼaitʼalee yaoná Jeobá jngoo kjoabʼetsʼoa bʼejnalee nga kʼoaʼmilee nga toje jchaxkoán kʼoa nga kui kʼoasʼiaan josʼin mele. Kui xi ʼmilee nga tsjoacha koaan ya jinni̱ma̱ná kao kjoafaʼaitsjenná kʼoa kao nganʼioná (Mar. 12:30). Kʼianga bʼaitʼalee yaoná Jeobá, toñákjoán xi chjakaonajmiá. Kʼoa kʼianga mangínsʼenngindá bená xi kjaʼaí kʼoa kʼoasʼin bakoñá nga jetsakʼaitʼalee yaoná je Niná. Kʼianga kʼoanʼia jebi alikui tokjoaská tjenkao, tjínnená si̱tjosoán jmeni xi ʼmilee Niná nga̱ kui xi mele nga si̱tjosoán jmeni xi bixoán (Ecl. 5:4). w24.03 2 párr. 2; 3 párr. 5

Taingo 28 sá diciembre

Jngójngó ngatsʼiobi ñaki kʼoasʼin tsjoacha katamao yánchjínno, josʼin tsjoachao yaono. Je xi chjoón xkón katabe xʼinle (Efes. 5:33).

Je Biblia kʼoatso nga toxá kjoa sʼe sakʼoanile xi jechixan (1 Cor. 7:28). Kui kʼoamani nga chjotajée nga jao, nga kjaʼaí kjaʼaísʼin síkjaʼaitsjen, nga kjaʼaí kjaʼaísʼin koanjchínga, tsa xinxin tsʼe kʼoa tsa kʼiani skoe̱ nga jekabixankao xínkjín jmeni xi tsín tsabe nga tosʼa tsakʼetsomakao xínkjín, kuinga kjoa sʼe sakʼoanile xi jechixan. ʼNdele nga kʼoendajin kjoa xi sʼele, tosaa to bánengañá jée xínkjín kʼoa kʼoatso nga ngisa nda tsa kuinyatʼaxinle xínkjín kʼoa tsa tosa ñaki jngokʼa tsjión xínkjín. A ndatjín tsa kʼoalani sʼin. Mai. Je Jeobá kui xi mele nga xkón katabe kjoabixanle xi jechixan, ninga ñʼai koa̱nle nga koatiokao xínkjín. w24.03 16 párr. 8; 17 párr. 11

Lune 29 sá diciembre

Je kjoachoyakaokjoa alikui sísoa (Rom. 5:5).

Nga tosi tonda chotʼayá Énle Niná nga jemangínsʼenngindá ngisaa sʼejngo tokoán nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin (Heb. 5:13–6:1). Kʼoajinti maa jotso ya Romanos 5:​2-4, nga je Jeobá basenkaoná nga kjoa bitjatojiaan. Nga ʼyaa nga tsjoa tjín kon Jeobá xi tʼatsaan ngisaa timakjainngániná nga kuitjoson jmeni xi tso kʼoa ngisaa sʼejngo tokoán nga kuitjoson jme xi choyalee. Basenkaoná nga nda biyoaa kao familianá, ngisaa ʼyaa jmeni xi chjoejiaan kʼoa nda nichjén je nichxinná. Kʼianga kʼoakitso Pablo nga sʼená kjoachoya nga nda tijnaa ngixko̱n Niná, kʼoati kitso nga nʼio tjínle kjoandosin nga kʼoéjngoaa tokoán nga kuitjoson jmeni xi choyalee. Rom. 15:13. w23.12 12, 13 párr. 16-19

Majte 30 sá diciembre

Niná [ . . . ] nda sikʼéyono (1 Ped. 5:10).

Kʼianga tse kjoa bitjatojiaan, ñʼai maná nga kui nikjaʼaitsjeen xi ndatjín kʼoa nga kʼoanʼia jonʼia tsakai ngantsjai. Alikui tinda sʼeni tokoán kʼoa alikui tinda nikjaʼaitsjenñá. Yaa mangóson joma jngo chitso nga tsín tifi kixi kixini. Jósʼin basenkaoná Jeobá kʼianga kjoa bitjatojiaan kʼoa nga tsín tinda sʼeni tokoán. Kʼoatsoná nga koasenkaoná nga nda sʼe̱ tokoán. Kʼianga jtsíntjao̱ bʼanele je chitso fijen fikjá. Nga tsín kʼoakatama, je chitso tjínle xi bʼejnanʼioni kʼoa je chjota xi ya tjíoya alikui nʼio síkjáojin. Kʼoati tjín ki̱cha̱ xi nda binyakao je chitso kʼianga tjíofi. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, jé Jeobá koasenkaoná kʼianga kjoa kuitjátojiaan tsa tosi tonda je si̱xálee kʼoa kixi kjuintʼalee. w24.01 22 párr. 7, 8

Mixkue 31 sá diciembre

Jé Niná sinʼiotʼa, alikui tsokjoan (Sal. 56:4).

Kʼianga nokjuin kui tikjaʼaitsjenjin jmeni xi kisʼin Jeobá nichxin kjoatse. Tikjaʼaitsjain jmeni xi kisinda. Tobʼelañá, je Jeobá síkuindaa je nise kao naxó, ningalani tsín kʼoasʼin koannda jokjoan Niná kʼoa ninga tsín koa̱n kʼoetsʼoale. Nga kʼoasʼín, kʼoati majinná nga sikuindaná tsanda ñá (Mat. 6:​25-32). Kʼoati tikjaʼaitsjenjin josʼin tsakasenkao Jeobá je choʼndale nichxin kjoatse. Koaan chótʼayajin jósʼin tsakakó nga koankjainle je choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse. Kʼoati koa̱n chótʼayajin tʼatsʼe ndsʼee xi tjío nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tikjaʼaitsjenjin jósʼin tíbasenkaoli Jeobá ndʼaibi kʼoa jósʼin tsakasenkaoli nga tsaʼyaxkuin (Juan 6:44). Jósʼin basenkaoli kʼianga bʼetsʼoalai (1 Juan 5:14). Jósʼin basenkaoli nga nyaon nyaon kʼianga kisikasén ʼNdíle nga kʼienntjainá (Efes. 1:7; Heb. 4:​14-16). w24.01 4 párr. 6; 7 párr. 17

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani