Watchtower ONLINE LIBRARY
Watchtower
ONLINE LIBRARY
Motu
  • BIBLE
  • PUBLICATIONS
  • MEETINGS
  • es25 rau 77-87
  • August

No video available for this selection.

Sorry, there was an error loading the video.

  • August
  • Dina Ta Ta Baibul Baita Herevalaia—2025
  • Subheadings
  • Friday, August 1
  • Saturday, August 2
  • Sunday, August 3
  • Monday, August 4
  • Tuesday, August 5
  • Wednesday, August 6
  • Thursday, August 7
  • Friday, August 8
  • Saturday, August 9
  • Sunday, August 10
  • Monday, August 11
  • Tuesday, August 12
  • Wednesday, August 13
  • Thursday, August 14
  • Friday, August 15
  • Saturday, August 16
  • Sunday, August 17
  • Monday, August 18
  • Tuesday, August 19
  • Wednesday, August 20
  • Thursday, August 21
  • Friday, August 22
  • Saturday, August 23
  • Sunday, August 24
  • Monday, August 25
  • Tuesday, August 26
  • Wednesday, August 27
  • Thursday, August 28
  • Friday, August 29
  • Saturday, August 30
  • Sunday, August 31
Dina Ta Ta Baibul Baita Herevalaia—2025
es25 rau 77-87

August

Friday, August 1

Kara maoromaoro tauna ena hisihisi na momo, a Iehova ese iboudiai lalodia amo e hamauriamu.—Sal. 34:19.

Ataiai siri na point badadia rua e herevalaimu: (1) Kara maoromaoro taudia na hekwakwanai e davarimu. (2) Iehova ese eda hekwakwanai amo e hamauridamu. To Iehova be edena dalai ita e hamauridamu? Dala ta na e durudamu ina tanobada ai mauri baita laloa maoromaoro. Iehova na e gwauhamata ia baita hesiai heniamu neganai baita moalemu, to se gwaumu hekwakwanai na basita davarimu. (Isa. 66:14) Ia ese e hagoadadamu vaira nega baita laloa bada—una nega ai mauri na baita moalelaiamu ela bona hanaihanai. (2 Kor. 4:​16-18) To hari, ia na ita e durudamu ia baita hesiai henia hanaihanai totona. (Roh. 3:​22-24) Baibul negadiai bona hari ina negai, Iehova ena hesiai taudia edia sivarai amo dahaka baita dibamu? Asita lalomu hekwakwanaidia na bae vara diba. To bema Iehova enai baita tabekaumu ia ese hanaihanai ita na be durudamu.—Sal. 55:22. w23.04 rau 14-15 par. 3-4

Saturday, August 2

Gavamani taudia ba matauraidia.—Roma 13:1.

Iosef bona Maria edia haheitalai amo diba baita abimu, idia na e heḡaeḡae gavamani edia hereva e badina, ena be una na auka. (Luka 2:​1-6) Maria ena rogorogo huadia na 9 neganai, e vara ḡauna ta ese ia bona Iosef edia kamonai karana na e tohoa. Roma basileiana e lohiaiava tauna Augustus na taravatu ta e atoa, taunimanima na edia hanua ta ta bae lou lao ladadia bae rejista. Una dainai, Iosef bona Maria na Betelehem baela totona, idia na 150 kilomita (93 miles) bamona bae laolao bona ororo bae hanaidia. Maria enai una laolao na mai hekwarahina. Reana idia raruosi ese beibi ena safety danu e laloa. Idia na e lalo bema be laomu lalonai Maria be hekamonaimu be ede bamona? Bona reana Maria bogana ai beibi e laloa bada, badina ia na Iehova ese e gwauhamatalaia Mesiana. To idia be gavamani ena taravatu asie badinaia, a? Iosef bona Maria na unu lalohekwarahi ḡaudia ese se koudia gavamani ena taravatu bae badinaia. Bona Iehova ese e hanamodia. Betelehem ai e kau neganai, Maria na dika ta se davaria, bona natuna merona e havaraia, dia una mo, to Baibul ena peroveta herevana e haḡuḡurua!—Mika 5:2. w23.10 rau 8 par. 9; rau 9 par. 11-12

Sunday, August 3

Baita hahealo heheni.—Heb. 10:25.

Bema hebou ai haere ihenina na o garimu be ede bamona? Heḡaeḡae namonamo karana ese be durumumu. (Her. 21:5) Oi ese bo stadilaiamu ḡauna bo lalopararalaia namonamomu neganai, haere ihenina na basio garimu. Danu, emu haere ba hakwadoḡidia na namo. (Her. 15:23; 17:27) Haere na kwadoḡi dainai basio lalohekwarahimu. Bema sibomu emu hereva amo haere kwadoḡina ta bo henimu, bo hahedinaraiamu oi na o heḡaeḡae namonamo bona stadi na o lalopararalaiamu. Bema unu heduru herevadia na do tohodia to dounu o garimu be ede bamona? Ba helalotao Iehova ese emu hekwarahi na e laloa badamu. (Luka 21:​1-4) Iehova ese ita na se hamaorodamu basita karaia diba ḡauna baita karaia. (Fili. 4:5) Ba karaia diba ḡauna ba laloa, bona una na emu tahua ḡauna ai ba halaoa, bona Iehova ena heduru ba noia. Emu tahua ḡauna ginigunana na, haere kwadoḡina ba heni. w23.04 rau 21 par. 6-8

Monday, August 4

Kemeda ena auri dabua . . . bona . . . kwara ḡauna baita atoa. —1 Tes. 5:​8, NWT.

Aposetolo Paulo ese ita na tuari dabuadia e hahedokilai bona e gimamu tuari taudia ida e haheḡereḡereda. Tuari tauna na hanaihanai tuari totona baine heḡaeḡae na namo. Una heḡereḡerena, Iehova ena dina dainai baita heḡaeḡae totona, hanaihanai abidadama bona lalokau na keme auri dabuana bamona baita atoa, bona hahemauri helarona na kwara ḡauna bamona baita atoa. Keme auri dabuana ese tuari tauna kemena e gimaiamu heḡereḡerena, abidadama bona lalokau ese laulau dalanai kudouda e gimaiamu. Unu kara ruaosi ese be durudamu dounu Dirava baita hesiai henia bona Iesu baita badinaia. Abidadama dainai ta dibamu mai kudouda ibounai ida Iehova baita tahuamu neganai ia ese davada namona be henidamu. (Heb. 11:6) Danu, abidadama ese be hagoadadamu Igunalaida Tauna, Iesu, baita badinaia hanaihanaimu, metau baita davarimu negadiai danu. Hari ina negai daḡedaḡe o moni ena hekwakwanai lalodiai Dirava e badinaia tarika-tarikamu taudia edia haheitalai amo eda abidadama baita hagoadaia, unu amo hekwakwanai baita haheaukalai. Danu, edia mauri lalonai Basileia e atoa gunamu taudia edia haheitalai baita tohotohoamu neganai, moni bona kohu iura henidia hedibaḡanina na baita dadaraia dibamu. w23.06 rau 10 par. 8-9

Tuesday, August 5

Dagadaga e ita taomu tauna na basine ḡeiḡei.—Koh. 11:4.

Boga-auka na ta ese sibona ena hemami bona kara baine biagudia karana. Baita boga-auka na namo bema ta uramu eda tahua gauna baita hagugurua, eiava ḡaukara ta na auka o ikarana urana na lasi. Ba helalotao, boga-auka na lauma huahuana ta, una dainai Iehova ba noia ena lauma helaḡa amo baine durumu, una mai anina bada karana ba hahedinaraia totona. (Luka 11:13; Gal. 5:​22, 23) Nega namona na basio naria. Ina tanobada ai, nega namona ta na basita davariamu. Bema nega namona baita nariamu eda tahua ḡauna na basita haḡuḡuruamu. Nega haida eda tahua ḡauna baita haḡuḡurua na auka. Bema oiemu ai una e varamu, tahua ḡaudia maraḡidia bavato diba, a? Bema emu tahua ḡauna na, kara namona ta ba hahedinaraia, dala maraḡidia ai una kara ba hahedinaraia guna. Heḡereḡere, bema emu tahua ḡauna na Baibul ibounai ba duahia, emu sediual ai emu duahiduahi negana ba hakwadoḡia diba. w23.05 rau 29 par. 11-13

Wednesday, August 6

Kara maoromaoro taudia edia dala na daba matana na heto; diarina na e bada e laomu ela bona dina e taramu.—Her. 4:18.

Dina gabediai, Iehova ese ena orea na e ḡaukaralaiamu lauma aniani baine heni totona, unu amo ita iboudai e durudamu “Dala Helaḡana” ai dounu baita raka. (Isa. 35:8; 48:17; 60:17) Reana baita gwaumu ta na Baibul stadi e abia daemu neganai, ia na una “Dala Helaḡana” ai e raka matamamu. Haida na nega sisina e rakamu bena una dala na e rakataniamu. A haida be lalodia e hadai una dala ai bae raka ela bona dokona. Dokona be dahaka? Guba helarona bae abia taudia na, “Dala Helaḡana” bae badinaia ela bona “Dirava ena paradaiso” guba ai ahudia bae abi. (Apok. 2:7; NWT) A tanobada helarona bae abia taudia be, una dala ai bae raka ela bona laḡani 1,000 dokonai bae ḡoevadae. Bema hari oi na una dala helaḡana ai o rakamu namona na basio roha lou. Bona una dala na basio rakatania ela bona tanobada matamatana ai ba ginidae! w23.05 rau 17 par. 15; rau 19 par. 16-18

Thursday, August 7

Ita na mai eda lalokau, badina be ia ese e lalokau henida guna.—1 Ioa. 4:19.

Iehova ese oi daimu ai e kara ḡau namodia momo bo lalo dobumu neganai, oi na bo uramu emu mauri ba gwauhamatalaia emu tenkiu karana ba hahedinaraia totona. (Sal. 116:​12-14) Baibul ese Iehova na e gwauraia “harihari ḡaudia namodia iboudiai bona herahia ḡaudia ḡoeva-daedia iboudiai” ihenidia Diravana. (Iak. 1:17) To unu harihari ḡaudia iboudiai e hereadia hariharina na ia Natuna, Iesu, ena boubou ḡauna. Mani a laloa, una mauri davana ese dala e kehoa oi na Iehova turana ai baola. Danu Iehova ese mauri hanaihanai helarona na oi e henimu. (1 Ioa. 4:​9, 10) Una dainai bema Iehova enai emu mauri bo gwauhamatalaiamu, bo hahedinaraiamu oi ese una lalokau karana hereadaena bona Iehova ese e henimu hahenamodia na o lalodia badamu.—Deu. 16:17; 2 Kor. 5:15. w24.03 rau 5 par. 8

Friday, August 8

Kara maoromaoro ai e rakamu tauna ese Iehova garina e garimu.—Her. 14:2.

Ina tanobada ai e varamu kara dikadia daidiai, iseda hemami na kara maoromaoro tauna Lot ena hemami heḡereḡerena. Ia na “lalona e hesiku, kara dika taudia edia lebulebu karadia daidiai,” badina mai dibana Tamada guba ai e nohomu ese kara dikadia na e inai henidiamu. (2 Pet. 2:​7, 8) Lot na Dirava e gari henia bona e lalokau henia dainai, taunimanima edia kara dikadia na e inai henidia. Ita danu Iehova ena taravatu asie lalodia badamu o asie matauraidiamu taudia bogaraḡidiai ta nohomu. To, eda kara na bae ḡoeva diba bema Dirava baita lalokau heniamu bona baita gari heniamu. Iehova na Hereva Lada-isidia bukana amo e hagoadadamu unu baita kara toma. Una buka ai e hetore aonega sisibadia ese Kristen taudia iboudiai, tatau, ha’hine, matamata taudia bona burukadia na be durudiamu. Iehova baita gari heniamu neganai, hebamo dikadia na baita dadaraimu. w23.06 rau 20 par. 1-2; rau 21 par. 5

Saturday, August 9

Tau ta iḡavagu urana baine ura, ia na sibona baine hedadarai, dina iboudiai ena satauro baine abia isi, lau murigu ai baine raka.—Luka 9:23.

Reana emu bese taudia ese e dadaraimu eiava tauani dalanai ḡau namodia haida o dadarai Basileia bavatoa guna totona. (Mat. 6:33) Bema oi na unu o kara toma, Iehova ese ia dainai o kara ḡaudia na basine laloboiomu. (Heb. 6:10) Reana oiemu ai Iesu ena hereva na e ḡuḡuru. Ia na e gwa: “Ta ese ruma eiava tadikakana eiava taihuna eiava sinana eiava tamana eiava natuna eiava tano lau daigu ai bona sivarai namo dainai vada e rakatanidia, ia hari ina nega ai sinahu sinahu be abimu—ruma, tadikakana, taihuna, sinana, natuna, tano, bona hisihisi danu—bona bainema negana ai mauri hanaihanai baine abia.” (Mar. 10:​29, 30) Oibe, o abimu hahenamodia ese o dadarai ḡaudia na e hereadiamu.—Sal. 37:4. w24.03 rau 9 par. 5

Sunday, August 10

Tau ta turana ese nega iboudiai e lalokau heniamu; bona tadikakana ena lalokau na dika negana ai e hedinaraimu.—Her. 17:17.

Iudea ai doe bada e vara neganai, Antioka kongrigeisin taudia na lalodia e hadai “ta ta ena kohu ena kohu e abi heḡereḡeredia, edia harihari ḡauna bae siaia lao, varavara Iudea ai e nohova edia.” (Apos. 11:​27-30) Ena be doe dainai e ogoḡami tadikakadia edia noho gabudia na daudau, to Antioka ai Kristen taudia na lalodia e hadai idia bae durudia. (1 Ioa. 3:​17, 18) Ita danu hari ina negai disasta daidiai dika e davarimu tadikakadia ediai hebogahisi karana baita hahedinaraia. Unu baita kara toma daladia haida na, reana elda taudia baita nanadaidia bema projek ta ai baita heduru diba, eiava tanobada heḡeḡemadai ḡaukarana iduruna totona kontribiusin baita heni, o disasta amo dika e davari tadikakadia daidiai baita ḡuriḡuri. Nega unu bamodia ai eda tadikaka taihu na edia dabu ḡaudia ai baita durudia. Bena eda King, Keriso Iesu, na hahemaoro totona bainema neganai, baine davaria ita na hebogahisi ta hahedinaraiamu, bona Basileia amo hahenamo baine henida.—Mat. 25:​34-40. w23.07 rau 4 par. 9-10; rau 6 par. 12

Monday, August 11

Emui lalo-manau na taunimanima iboudiai bae diba.—Fili. 4:5.

Iesu ese Iehova ena lalo maoromaoro karana e tohotohoa. Ia na e siaia “Israel besena ena dobi mamoedia” baine haroro henidia. To una ḡaukara e karaia neganai lalo maoromaoro karana e hahedinaraia. Haheitalai ta na, nega ta idau bese hahinena ta ese e noia, ia natuna kekenina, “lauma dikana ese a boloa” kekenina baine hanamoa. Iesu ese una hahine e bogaia hisi dainai ena noinoi na e abia dae bona una kekeni e hanamoa. (Mat. 15:​21-28) Haheitalai ma ta na, Iesu ena hesiai ḡaukara matamana ai, ia na ini e gwau toma: “[Lau] baine ḡoregu tauna na lau ese . . . baina ḡorea.” (Mat. 10:33) To Petro ese nega toi Iesu e ḡorea neganai Iesu ese e dadaraia, a? Lasi. Iesu ese Petro ena helalo-kerehai bona abidadama e lalodia. Una dainai e tore isi lou bona Petro enai e hedinarai neganai, e hadibaia iena dika na vada e gwauatao bona ia na e lalokau henia. (Luka 24:​33, 34) Iehova Dirava bona Iesu Keriso na lalo maoromaoro taudia. Una dainai Iehova na e uramu ita danu idia baita tohotohodia. w23.07 rau 21 par. 6-7

Tuesday, August 12

Mase . . . bae ore.—Apok. 21:4.

Paradaiso gwauhamatana ena ḡuḡuru e daradaralaiamu taudia baita hadibalaidia. Badi ginigunana na, Iehova sibona ese una gwauhamata e gwauraia. Apokalupo bukana ai e gwa: “Terono ai e helaimu Diravana eto, ‘A itaia, lau na ḡau iboudiai na hamatamatamu.’” Iehova na aonega bona siahu Diravana, bona e ura dikadikamu ena gwauhamata na baine haḡuḡurua. Badi iharuana be, Iehova na ena gwauhamata be haḡuḡurua momokanimu dainai, ia enai una na vaitani vada e vara. Una dainai ina hereva e gwauraia na maoro: “Ini hereva na mamaoro-mamaoro bona momomo-kakani. . . . Unu na vada e ḡuḡuru.” Badi ihatoina na, ḡau ta ese Iehova basine koua diba e hamatamaia ḡauna baine haḡuḡurua totona. Una dainai ia na e gwa: “Lau na Alefa bona Omega.” (Apok. 21:6) Iehova ese be hamomokaniamu Satana na koikoi tauna bona Iena ura na basine koua diba. Una dainai bema ta baine gwa, “Una na namo herea, namona na Apokalupo 21:​5, 6 ba duahidia bona ba herevalaidia. Bona ba hahedinaraia una na vaitani Iehova ese gwauhamata pepana e sainia.—Isa. 65:16. w23.11 rau 7 par. 18-19

Wednesday, August 13

Lau ese bese badana ai baina halaomu.—Gen. 12:2.

Abraham na laḡanina 75 bona do asi natuna neganai, Iehova ese una gwauhamata e karaia. Abraham ese una gwauhamata ibounai e ḡuḡuru be e itaia, a? Lasi, to gwauhamata kahana mo e itaia. Ia na Eufrate Sinavaina e hanaia bena ma laḡani 25 e nari murinai natuna Isaak e vara, bona ma laḡani 60 muridiai, tubuna Esau bona Iakobo e vara. (Heb. 6:15) Abraham ese ia besena na bese badana ai ela bona Gwauhamata Tanona e abia negana na se itaia. To, Abraham na Dirava e abidadama henia bona ia turana namona ai ela. (Iak. 2:23) Abraham be tore isi loumu neganai, be moalemu badina be dibamu iena abidadama bona haheauka daidiai bese iboudiai na hahenamo e davari! (Gen. 22:18) Una ese dahaka e hadibadamu? Reana harihari ita ese Iehova ena gwauhamata iboudiai be haḡuḡurumu na basita itamu. To Abraham heḡereḡerena bema baita haheaukamu, Iehova ese hari be hanamodamu bona e gwauhamatalaia tanobada matamatana ai hahenamo momo be henidamu.—Mareko 10:​29, 30. w23.08 rau 24 par. 14

Thursday, August 14

Iehova e tahuava negadia iboudiai lalodiai, Dirava ese ena namo e habadaia.—2 Sis. 26:5.

King Usia na matamatana negana ai, ia na e manau, bona “Dirava garina” e gariva. Bona Iehova ese laḡani 68 lalodiai e hanamoa. (2 Sis. 26:​1-4) Usia ese Israel taudia inaidia momo e hadareredia bona Ierusalem e gimaia. (2 Sis. 26:​6-15) Ia na e moale badina e kara ḡaudia iboudiai lalodiai Dirava ese e durua. (Koh. 3:​12, 13) King Usia na nega momo ma haida e hamaorodiava iena hereva bae badina. Reana una dainai e laloava ena ura ḡaudia na baine kara diba. Dina ta, ia na Iehova ena dubu helaḡa ai e vareai bona mai hekokorokuna ida e ura boubou patana ai muramura mai bonana baine gabua, to una na dia king edia ḡaukara. (2 Sis. 26:​16-18) Hahelaḡa Tauna Badana Asaria ese e sisiba henia, to ia na e badu dikadika. Usia na Iehova se badinaia dainai lepra gorerena amo e hahisia. (2 Sis. 26:​19-21) Bema ia na dounu bema manau, Dirava ese bema lalo namo henia. w23.09 rau 10 par. 9-10

Friday, August 15

Idau bese taudia edia amo e raka oho, peritome taudia garidia.—Gal. 2:12.

Aposetolo Petro na horoa Kristen tauna ta ai ela danu dounu e hekwarahiva ena manoka ḡaudia baine hanaidia. Laḡani 36 C.E. ai, Dirava ese Petro e siaia Idau Bese tauna Korenelio dekena bona una negai Dirava ese Korenelio na lauma helaḡa amo e horoa. Una ese e hahedinaraiamu “Dirava ese taunimanima oromadia [na] se lalomu,” bona Idau Bese taudia na Kristen kongrigeisin ai bae noho diba. (Apos. 10:​34, 44, 45) Una murinai, Petro na Idau Bese taudia ida e aniani hebouva, guna unu na se kara tomava. To, Iuda Kristen taudia haida na e laloava Iuda taudia bona Idau Bese taudia na basie aniani hebou. Unu e lalo toma taudia haida na Antioka ela neganai, Petro na Idau Bese tadikakadia edia amo e raka oho, Iuda tadikakadia baine habadudia garina. Aposetolo Paulo na una kara e itaia neganai, taunimanima vairadiai Petro e gwau henia. (Gal. 2:​13, 14) Ena be Petro na e kerere to e haheauka. w23.09 rau 22 par. 8

Saturday, August 16

Baine hakwalimumui.—1 Pet. 5:10.

Bema mai momokanimu ida emu kara bo tahu namonamomu neganai, emu manoka ḡaudia bo dibamu, to basio lalomanoka. “Lohiabada [Iesu]” na hebogahisi tauna bona ia ese be durumumu emu manoka ḡaudia ba hanamo. (1 Pet. 2:3) Aposetolo Petro na e gwaumu: “[Dirava] ese baine hanamomui ḡuḡuru, baine haginimui tutuka-tutuka.” Nega ta Petro na e laloa ia na dia heḡereḡere Iesu baine bamoa. (Luka 5:8) To, Iehova bona Iesu edia heduru dainai, Petro na dounu Iesu e badinaia. Una dainai Dirava ese Petro na “eda Lohiabada bona eda Hahemauri Tauna Iesu Keriso ena mia-hanaihanai basileiana lalonai” e abia dae. (2 Pet. 1:11) Una na hahenamo badana ta. Bema Petro bamona baita haheaukamu bona Iehova ese e hadibamumu ḡaudia bo badinamu, mauri hanaihanai hahenamona bo abiamu. Momokani “emui abidadama” dainai hahemauri do bavabia.—1 Pet. 1:9. w23.09 rau 31 par. 16-17

Sunday, August 17

Guba bona tanobada . . . e kara Diravana ba toma henia diho. —Apok. 14:7.

Idaunegai kalaga helaḡana na mai ariarana—una ariara na e maḡua heḡeḡe, bona una ariara lalonai hahelaḡa taudia na edia hesiai ḡaukaradia e karava. Bona una ariara ai kopa amo e kara boubou pata badana bona beisin e atoa, hahelaḡa taudia na una beisin ranuna amo aedia bona imadia e huri gunava bena gabeai edia helaḡa ḡaukaradia e karava. (Eso. 30:​17-20; 40:​6-8) Hari ina negai, Keriso ena horoa tadikaka oredia na tanobada ai Iehova ena lauma dubuna laloma ariarana ai mai abidadamadia ida Dirava e hesiai heniamu. Una laloma ariarana ai kopa beisin mai ranuna na unu horoa taudia bona Kristen taudia iboudiai bae hahelalodiatao namona na nega iboudiai tauani bona lauma dalana ai bae ḡoeva. To “hutuma bada-herea be edeseniai Dirava e hesiai heniamu? Aposetolo Ioane na ena matahanai ai e itaia idia “ibouboudiai na terono vairanai . . . e gini,” una na tanobada ai dubu ariarana iharuana ese e laulaulaia, idia na “Dubu Helaḡa lalonai [Dirava] isiaina e lao heni boimu e lao heni ranimu.” (Apok. 7:​9, 13-15) Oibe, ta moalemu badina Iehova ese dala e kehoa ita iboudai ese ena lauma dubu badana ai Ia baita tomadiho henia! w23.10 rau 28 par. 15-16

Monday, August 18

Dirava ena gwauhamata dainai iena abidadama na e goada. —Roma 4:​20, NWT.

Iehova ese goada e henidamu dalana ta na elda taudia e ḡaukaralaidiamu. (Isa. 32:​1, 2) Una dainai o lalohekwarahimu neganai, elda taudia edia heduru ba tahu. Bona idia ese e henimu heduruna na bavabidae, badina idia edia amo Iehova ese oi na be hagoadamumu. Baibul ena gwauhamata mauri hanaihanai—tanobada paradaisona ai eiava guba basileiana ai—ese goada baine henida diba. (Roma 4:​3, 18, 19) Una helaro ese ita na baine hagoadada hekwakwanai idauidau baita haheaukalai, sivarai namona baita harorolaia, bona kongrigeisin ai asainmen idauidau baita karadia. (1 Tes. 1:3) Aposetolo Paulo danu una helaro ese e hagoadaia. Ena be “ini amo unu amo hahedika e aru maimu . . . to daramai asie dokomu, . . . e daḡedaḡe henimaimu, . . . [bona] e haketomaimu.” Iena mauri danu kahirakahira e haboioa. (2 Kor. 4:​8-10) Paulo na vaira nega helarona e laloa bada dainai e haheauka. (2 Kor. 4:​16-18) Paulo ese guba ai baine mauri hanaihanai helarona na e laloa bada. Paulo ese una helaro na e laloa dobu dainai, e mamia ‘daba daba idoidiai’ lalona na e goadava. w23.10 rau 15-16 par. 14-17

Tuesday, August 19

Iehova ese ena orea taudia na goada baine henidia; Iehova ese ena orea taudia na maino amo baine hanamodia.—Sal. 29:11.

O ḡuriḡurimu neganai, ba laloa bema una na Iehova ese emu noinoi baine haerelaia negana. Reana baita lalomu eda ḡuriḡuri haeredia baita abi haraḡa na namo. To, Iehova na mai dibana edena nega maorona ai baine duruda. (Heb. 4:16; NWT) Ta noiamu ḡauna asita abia haraḡamu neganai, reana baita laloamu, Iehova ena haere na “Lasi.’ To ia ena haere na vaitani e gwaumu, ‘Dohore.’ Heḡereḡere, matamata tadikakana ta na e ḡuriḡuri ena gorere amo baine namo totona. To ena gorere amo se namo. Bema Iehova ese hoa dalanai ena gorere bema hanamoa, Satana na bema gwau una tadikaka na Iehova e hesiai heniamu badina ia ese ena gorere e hanamoa. (Iobu 1:​9-11; 2:4) Danu, Iehova ese nega ta vada e abia hidi gorere iboudiai baine haoredia. (Isa. 33:24; Apok. 21:​3, 4) To basita laloa Iehova ese hari ina negai eda gorere na hoa dalanai be hanamodiamu. Una dainai tadikaka na Iehova baine noia diba goada bona lalomaino baine henia unu amo ena gorere baine haheaukalaia bona mai ena abidadama ida Ia baine hesiai henia. w23.11 rau 24 par. 13

Wednesday, August 20

Eda kara dika heḡereḡeredia se kara henidamu, eda kara havara na davadia se henidamu.—Sal. 103:10.

Samson na kerere badana ta e karaia, to dounu Iehova e hesiai henia. Ia na dala e tahu Filistia taudia baine tuari henidia, unu amo Dirava ese e henia ḡaukarana baine haḡuḡurua. (Hah. 16:​28-30) Samson na Iehova e noia, eto: “Lau na noimumu, a hagoadagu, . . . bena Filistia taudia davadia baina henidia.” Dirava momokanina ese Samson ena ḡuriḡuri e haerelaia bona goada e henia lou. Una dainai, Samson ese Filistia taudia momo herea e aladia. Ena be Samson na ena kerere dainai dika bada e davari, to ia ese Iehova ena ura ikarana na se hadokoa. Ita danu bema kerere ta dainai sisiba ta abi eiava eda maduna ta haboio, namona na Iehova ena ura ikarana na basita hadokoa. Baita helalotao, Iehova na noho heḡaeḡae eda dika baine gwautao. (Sal. 103:​8, 9) Ena be kerere ta kara, to Iehova ese dounu goada be henidamu iena ura baita karaia, Samson heḡereḡerena. w23.09 rau 6 par. 15-16

Thursday, August 21

Haheauka karana ese Dirava e hamoaleamu bona eda helaro e hagoadaiamu.—Roma 5:​4, NWT.

Baita haheaukamu neganai Dirava ese be lalonamo henidamu. Una anina na dia hahetoho eiava hekwakwanai o davarimu neganai Iehova na e moalemu, to ia na oi emu ai e moalemu. Emu haheauka dainai ia ese e lalonamo henimumu. Una na hahenamo namona ta! (Sal. 5:12) Mani Abraham aita laloa, ia na hahetoho momo e davari, bona e haheaukalaidia neganai Iehova ese e lalonamo henia. Iehova ese Abraham na turana ai e halaoa bona e gwauraia kara maoromaoro tauna. (Gen. 15:6; Roma 4:​13, 22) Ita edai danu unu baine vara toma. Dirava ese ita e lalonamo henidamu badina na dia hesiai ḡaukaradia idauidau ta karamu eiava ta abimu hahenamodia daidiai. To badina na mai eda abidadama ida ta haheaukamu dainai. Bona ena be ita laḡanida, eda noho daladia, eiava eda diba na idauidau, to baita haheauka dibamu. Harihari oi be hekwakwanai ta o haheaukalaiamu, a? Bema oibe, namona na ba helalotao Dirava ese oi na e lalonamo henimumu. Dirava ena lalonamo ita edai ta lalopararalaimu dainai, una ese eda helaro na e hagoadaiamu. w23.12 rau 11 par. 13-14

Friday, August 22

Tau doḡadoḡa ai baola.—1 Han. 2:2.

Kristen tauna na ma haida ida herevahereva namonamo daladia baine diba na namo. Herevahereva namonamo tauna ena kara na e hakala namonamomu, bona ma haida edia lalohadai bona hemami e lalopararalaimu. (Her. 20:5) Danu, ia na haida edia hereva daladia, vairadia toadia, bona edia kara na e lalopararalaimu. To unu na basio dibadiamu bema oi na nega basio atomu ma haida ba bamodia. Bona bema oi na hanaihanai email eiava teks meseij mo bo ḡaukaralaimu, una ese oi na be koumumu ma haida ba bamodia bena idia ida ba herevahereva. Una dainai, ma haida ida ba herevahereva hebou. (2 Ioa. 12) Danu, lo Kristen tauna na sibona bona ena ruma bese baine naridia na namo. (1 Tim. 5:8) Ḡaukara ta ikarana dalana ba diba na namo. Badina una ese be durumumu moni ḡaukara ta ba davaria. (Apos. 18:​2, 3; 20:34; Efe. 4:28) Namona na ba ḡaukara goada, bona o hamatamaiamu ḡaukarana na ba haḡuḡurua. Haida ese una be itaiamu neganai, emu ḡaukara na be laloa badamu. Bona moni ḡaukara ta na bo davaria dibamu. w23.12 rau 27 par. 12-13

Saturday, August 23

[Iehova] ena dina na bainema, henao tauna hanuaboi ai e maimu na heto.—1 Tes. 5:2.

Baibul ese “Iehova ena dina” e herevalaiamu neganai, una na Iehova ese inaina baine hahemaoro henidia bona ena taunimanima baine hamauridia negana e herevalaiamu. Gunaguna, Iehova ese bese haida e hahemaoro henidia. (Isa. 13:​1, 6; Esek. 13:5; Sef. 1:8) Hari ina negai, “Iehova ena dina” na Babulono Badana be haoreamu negana ai be matamamu bona Aramagedono tuarina ai be dokomu. Una “dina” amo baita roho mauri totona, hari baita heḡaeḡae na namo. Iesu ese e hadibadamu ‘hisihisi bada hereana’ dainai baita “noho heḡaeḡae,” anina na hanaihanai baita heḡaeḡae. (Mat. 24:21; Luka 12:40) Aposetolo Paulo ese Tesalonika e tore henidia revareva ginigunana ai, haheitalai idauidau amo Kristen taudia e durudia, Iehova ena hahemaoro dinana badana dainai bae noho heḡaeḡae. Paulo na dibana Iehova ena dina na dia una nega ai baine kau. (2 Tes. 2:​1-3) To, tadikakana e hagoadadia una dina totona bae heḡaeḡae, vaitani una dina na kerukeru baine kau, bona ita ese danu iena sisiba baita badinaia. w23.06 rau 8 par. 1-2

Sunday, August 24

Varavaragu e, egu lalokau, ba gini tutuka-tutuka, basio marere. —1 Kor. 15:58.

Laḡani 1978 ai, bildin lata hereana ta (60-story) na Tokyo, Japan ai e haginia. Una siti ai tano laga momo e varava dainai, taunimanima na e lalova bema una bildin na dounu be ginimu eiava. Una bildin basine moru totona e disainia taudia be dahaka e kara? Idia ese bildin badina e hadaia neganai, ia na baine gini auka bona tano laga negadiai basine moru diba. Kristen taudia na una bildin heḡereḡerena. Edena dala ai? Namona na Kristen tauna na hekwakwanai negadiai baine gini tutuka-tutuka bona lalohadai maorona baine abia. Namona na hanaihanai Iehova ena taravatu baine badinadia. Ia na Dirava ena ‘hereva baine badinaia haraḡa’ bona hahetoho baine dadaraidia. To danu, baine “lalo maoromaoro” na namo. (Iak. 3:​17, NWT) Unu e kara tomamu Kristen tauna na sibona ena taravatu basine ato bona ma haida edia hereva o lalohadai na basine abi dae kava. w23.07 rau 14 par. 1-2

Monday, August 25

Ena be nega ta asio itaia, to o ura [“lalokau,” NWT] heniamu. —1 Pet. 1:8.

Iesu ese Satana Diabolo ena hedibaḡani baine dadarai na namo, unu hedibaḡani lalodiai, Satana ese e hamaoroa Dirava ibadinana karana baine dadaraia. (Mat. 4:​1-11) Satana na e urava Iesu na kara dikana ta baine karaia amo mauri davana ihenina ai basine heḡereḡere. Iesu na tanobada ai ena hesiai ḡaukara lalonai hahetoho ma haida e haheaukalai. Ia inaina ese e daḡedaḡe henia bona e ura bae hamasea. (Luka 4:​28, 29; 13:31) Ia ese ena hahediba taudia edia manoka ḡaudia na e haheaukalai. (Mar. 9:​33, 34) Bona ia e kota henia taudia ese e hahisia bada bona e kirikirilaia. Dia una mo, to kara dika tauna ta bamona au ai e kokoa kau neganai, e hahemairaia bona hisihisi bada e mamia. (Heb. 12:​1-3) Ena be Iehova ese unu na se kou, to Iesu na e haheauka. (Mat. 27:46) Iesu na mauri davana baine heni totona hisihisi bada herea e davari. Iesu ese e haheaukalai ḡaudia baita lalomu neganai eda lalokau ia enai na be badamu, ani? w24.01 rau 10-11 par. 7-9

Tuesday, August 26

Lalo-haraḡa taudia iboudiai na bae dabu.—Her. 21:5.

Ma haida ta kara henidiamu neganai, haheauka karana na mai anina bada. Una kara ese be durudamu ta e herevamu neganai, baita hakala namonamomu. (Iak. 1:19) Danu, haheauka karana ese be durudamu ma haida ida maino ai baita nohomu. Ta lalohekwarahimu negadiai basita hereva haraḡamu eiava hereva kererena ta basita gwauraiamu. Bona haida ese eda hemami e hadikaiamu neganai, basita badu haraḡamu, to ‘baita haheauka hehenimu bona dika baita hegwau tao hehenimu.’ (Kol. 3:​12, 13) Haheauka karana ese be durudamu abi hidi namodia baita karamu. Bona nega bada lalonai ḡau baita haerodiamu. Anina na abi hidi ta do asita karaia lalonai, baita hetahu namonamo bena abi hidi maorona baita karaia. Heḡereḡere, moni ḡaukara ta tahumu neganai, reana baita uramu ta davaria ḡaukara ginigunana baita abia dae. To, namona na baita haeroa guna, una ḡaukara ese eda hetura karana eda ruma bese bona Iehova ida be duruamu eiava lasi. Bema baita haheaukamu, abi hidi maorona baita karaiamu. w23.08 rau 22 par. 8-9

Wednesday, August 27

Tau-anigu ai taravatu idauna na itaiamu, ia be lalogu ena taravatu e tuari heniamu, bena e ḡuigumu, kara dika taravatuna ena, tau-anigu ai e nohomu ḡauna bunai.—Roma 7:23.

Bema oi na lalohadai kereredia eiava ura dikadia daidiai o lalomanokamu, Iehova enai emu mauri o gwauhamatana negana ba laloa, una ese oi na be hagoadaiamu, o davarimu hahetohodia na ba hanaidia totona. Edena dala ai? Iehova enai emu mauri o gwauhamatalaiamu neganai, oi na ia o hamaoroamu, emu mauri na bo ḡaukaralaiamu ia ba hesiai henia hanaihanai totona. Anina na Iehova ba hamoalea totona, emu ura ḡaudia iboudiai bo dadaraimu. (Mat. 16:24) Una dainai emu ai hahetoho ta baine vara neganai, oi na da mai dibamu dahaka ba kara. Badina oi na lalomu vada o hadaia—Iehova ba badinaia bona ia ba hamoalea. Iobu na unu e kara toma. Hekwakwanai negadiai, ia na mai lalona ibounai ida e gwa: “Harihari ela bona baina mase, egu lalo-maoromaoro basina negea.”—Iobu 27:5. w24.03 rau 9 par. 6-7

Thursday, August 28

Iehova na e boi heniamu taudia iboudiai dekedekediai, e boi heniamu mai momokanidia ida taudia iboudiai dekedekediai.—Sal. 145:18.

Iehova, “ura heni . . . Diravana,” na ita ida! (2 Kor. 13:11) Ia ese ita ta ta na e laloda badamu bona ta dibamu “Iehova e abidadama heniamu tauna na hebogahisi ese e ḡeḡea daemu.” (Sal. 32:10) Iehova ena lalokau e hahedinaraia daladia baita lalo dobumu neganai, baita abia daemu ia na momokani e nohomu bona baita hakahikahiamu. Una dainai, ia ihereva henina na basita gari, bona baita hamaoroa iena lalokau ita edai na baine hesiriu. Eda lalohekwarahi ḡaudia na ia baita hamaorolaia, badina ia ese ita na e lalopararalaidamu bona e uramu baine duruda.(Sal. 145: 19) Keru neganai ita na ta uramu lahi badinai baita helai, una heḡereḡerena Iehova ena lalokau dainai ita na ta uramu ia baita hakahikahia. Ena be Iehova ena lalokau na mai siahuna to mai hebogahisina ida e hahedinaraiamu. Una dainai ba moale badina Iehova ese oi na e lalokau henimumu. Bona iena lalokau dainai iboudai baita gwa: “Iehova na lalokau heniamu.”—Sal. 116:1. w24.01 rau 31 par. 19-20

Friday, August 29

Oi ladamu danu vada na hadibalaidia.—Ioa. 17:26.

Iesu ese taunimanima e hadibadia Dirava ladana na Iehova, bona una lada anina danu e hahedinaraia. Iuda taudia na Dirava ladana mai dibadia, una dainai Iesu ese Dirava ena kara ‘e gwaurai hedinarai.’ (Ioa. 1:​17, 18) Heḡereḡere, Heberu Revarevadia ese e hahedinaraiamu, Iehova na hebogahisi Diravana. (Eso. 34:​5-7) Iesu ese boio merona bona tamana parabolena amo Iehova ena hebogahisi karana e hahedinaraia ḡoevaḡoeva. Una parabole ai, boio merona na “dauhai tamana ese e mataia davari,” bena tamana na e heau lao mero aionai e hegagiu dae, bona mai kudouna ibounai ida ena dika e gwauatao. Una tama ena kara amo Iehova ena hebogahisi ta dibaiamu. (Luka 15:​11-32) Oibe, Iesu ese Tamana ena kara na e herevalai ḡoevaḡoeva. w24.02 rau 10 par. 8-9

Saturday, August 30

Dirava ena tauhalo e henimaimu ai ese ma a henidiamu. —2 Kor. 1:4.

Iehova ese lalometau taudia na taudia e halomu bona goada e henidiamu. Edena dala ai Iehova heḡereḡerena haida baita bogadia hisi bona tauhalo baita henidia? Dala ta na, ita ese baita kara ḡaudia amo. Unu ḡau haida be dahaka? Dahaka ese baine duruda hanaihanai ma haida baita lalokau henidia bona baita “hahegoada heheni”? (1 Tes. 4:18) Namona na baita hekwarahi baita hekaha heheni, baita heura heheni tadikaka na heheto, bona baita gado namo. (Kol. 3:12; 1 Pet. 3:8) Unu kara ese ita be ede bae duruda toma? Hebogahisi bona kara namodia ma haida na iseda kara ai baela neganai, hekwakwanai e davarimu taudia na baita hagoadadiamu. Una na Iesu ena hereva bamona, eto: “Lalona e honu honu daemu ḡaudia amo uduna e herevamu. Tau namona ese ḡau namodia lalona ai e haboumu amo ḡau namodia e vaimu.” (Mat. 12:​34, 35) Heduru e uramu tadikakadia bona taihudia ta durudiamu neganai, ta hahedinaraiamu idia na ta lalokau henidiamu. w23.11 rau 10 par. 10-11

Sunday, August 31

Aonega taudia lalodia bae parara.—Dan. 12:10.

Baibul ena peroveta herevadia baita lalopararalai totona, namona na heduru baita tahu. Ina haheitalai mani a laloa: Oi na asi dibamu gabuna ta o lao heniamu, to e bamomu tauna be una gabu na mai dibana namonamo. Ia na mai dibana oi be edena gabu ai bona ededia dala ba badina. Ia ese oi e bamomu dainai bo moalemu! Una heḡereḡerena, Iehova na hari bona vaira negai bae vara ḡaudia na mai dibana namonamo. Una dainai, Baibul ena peroveta herevadia baita lalopararalai totona, namona na mai manauda ida Iehova ena heduru baita tahua. (Dan. 2:28; 2 Pet. 1:​19, 20) Iehova na tama namona ta na heto, e uramu natuna na vaira negai bae moale. (Ier. 29:11) To ia na vaira negai bae vara ḡaudia na baine gwaurai diba bona ena hereva na nega iboudiai mamaoro. Ia ese Baibul lalonai peroveta herevadia e toredia, gabeai bae vara mai anidia bada ḡaudia baita diba helaoreana.—Isa. 46:10. w23.08 rau 8 par. 3-4

    Motu Pablikeisen (2001-2025)
    Log Out
    Log In
    • Motu
    • Share
    • Preferences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share