STADI ATIKOL 50
ANE 48 Hanaihanai Iehova ida Ba Raka
Iehova Ena Manau Karana Ba Tohotohoa
“Umui, Dirava natuna, ena lalokau, Dirava ba tohotohoa.”—EFE. 5:1, NWT-MO.
POIN BADANA
Iehova ena manau karana baita tohotohoa daladia foa baita dibamu.
1. Dahaka dainai Iehova e manaumu na hoa ḡauna?
INA NEGAI, oi ese dagi bada taudia o itadiamu neganai, idia na manau karana asie hahedinaraiamu, ani? To, Iehova, siahu idoinai Diravana, na manau karana e hahedinaraiamu. (Sal. 113:5-8) Iehova ena kara badana na manau, dia hekokoroku. Ina atikol ai, ita ese Iehova ena kara namodia 4 baita herevalaimu bona edena dala ai unu kara ta ta ese be hahedinaraiamu ia na manau Diravana. Danu, baita itaiamu edena dala ai Iesu ese Tamana ena manau karana e hahedinaraia. Ini ḡau baita haerodiamu ese be durudamu Iehova kahirakahira baita laomu bona ena manau karana baita tohotohoamu.
IEHOVA NA E URAMU BAITA HEREVA HENIA
2. Salamo 62:8 ese Iehova be ede e herevalaia tomamu? (Rau laulauna danu ba itaia.)
2 Hekokoroku taudia ihereva henidia na auka. Idia na e laloamu idia ese haida na e hereadia. Una dainai nega momo hekokoroku taudia ese momo na e kara auka henidiamu. Idia na unu e kara tomamu dainai, momo ese asie hereva henidiamu. To, Iehova be dia unu bamona! Ia na e uramu ita ese baita ḡuriḡuri henia bona e uramu eda lalohekwarahi ḡaudia baita hamaorolaia. (Salamo 62:8 ba duahia.) Iehova na tama lalokauna ta na heto, e uramu natuna edia lalohadai bona lalohekwarahi ḡaudia iboudiai baine diba. Ia na e ura dikadikamu eda ḡuriḡuri baine kamonai. Guna momo ese ia e ḡuriḡuri heniava sivaraidia na Baibul ai e toredia. Una ese e hahedinaraia momokanimu, Iehova na e uramu ita ese ia baita ḡuriḡuri henia. (Jos. 10:12-14; 1 Sa. 1:10-18) To, nega haida ita na kerere momo ta kara dainai, ta mamiamu Iehova na basita ḡuriḡuri henia dibamu.
Natu ta na flaoa e atomu galasina e hamakohia dainai e herevamu neganai, tamana na mai manauna ida e hakalamu, unu amo tama ese Iehova e tohotohoamu (Paragraf 2 ba itaia)
3. Ede o diba tomamu Iehova na e uramu hanaihanai ba ḡuriḡuri henia?
3 Ena be ta laloamu Iehova ese ita na basine lalokau henida dibamu, to namona na dounu baita ḡuriḡuri henia. Dahaka dainai? Mani Iesu ese e herevalaia boio merona parabolena a laloa. Iesu na e gwa tama lalokauna ta natuna na kerere momo e kara. Una dainai natuna na e laloava tamana ese ruma bese lalonai basine abia dae loumu. To tamana ese natuna e itaia e lou neganai, dahaka e kara? Iesu na e gwa una tau ese natuna na dauha amo e itaia neganai, e heau, natuna e rosia bona e harahua. (Luk 15:17-20) Iehova na una tama lalokauna heḡereḡerena. Una dainai, bema ta na kerere ta e karaia eiava e lalohisihisimu dainai e ḡuriḡurimu, Iehova na e hakala namonamomu. (Lal. 3:19, 20) Ia ta ḡuriḡuri heniamu neganai, ia na vaitani ita e heau henidamu, e rosidamu bona e harahudamu. Unu amo ta dibamu ia ese ita na e lalokau henidamu bona e uramu tauhalo baine henida. (Isa. 57:15) To, edena dala ai Iehova na unu e kara tomamu? Nega momo na elda taudia, orea ai e nohomu ruma bese bona tadikaka taihu edia amo tauhalo e henidamu. (Jei. 5:14, 15) Iehova ese ita e durudamu badina e uramu ia badibadinai baita noho.
4. Dahaka dainai taunimanima na asie gariva Iesu bae hereva henia?
4 Iesu ese Tamana be ede tohotohoa toma? Iesu na Tamana heḡereḡerena manau tauna. Una dainai taunimanima na ia dekena e laova bona idia na asi garidia ida edia henanadai e gwauraiva. (Mak 4:10, 11) Bona ia na ḡau ta totona e henanadaiva neganai, idia na edia hemami korikori e herevalaiva. (Met. 16:13-16) Danu, e kerereva negadiai, idia na asie gariva, badina dibadia Iesu ese basine gwau henidiamu. Idia na mai dibadia Iesu na kara namo, hebogahisi bona haheauka tauna. (Met. 17:24-27) Iesu ese Tamana ena kara na e tohotoho ḡoevaḡoeva dainai, ia murinai e rakava taudia ese Iehova e dibaia namonamo. (Jon 14:9) Idia na e diba Iehova na dia dubu igunalaina taudia heḡereḡeredia. Badina dubu igunalaina taudia na e kara aukava bona e hekokorokuva.
5. Dahaka dainai manau karana baita hahedinaraiamu neganai, haida ese be ura henidamu?
5 Iehova be ede baita tohotohoa toma? Bema baita manaumu, momo na asi garidia ida ita be hereva henidamu. Manau karana ese be durudamu basita mamamu, basita hekokorokumu bona ma haida edia dika baita gwau taomu. Danu, be durudamu ma haida baita kara namo henidiamu bona baita haheauka henidiamu. (Kol. 3:12-14) Elda taudia ese bae laloatao ḡauna na tadikaka taihu ese idia na basie gari henidia. Una baine vara totona, namona na elda taudia na nega bae ato idia ida bae ḡaukara hebou. Una dainai, bema elda taudia na ḡau ta ese se koudiamu, vidio confrens amo basie konekt, to Kingdom Hall baela. Bona ediai heḡereḡere neganai, ruma-ta-ruma-ta haroro ḡaukarana na tadikaka taihu ida bae karaia. Unu be kara tomamu neganai, kongrigeisin taudia ese idia na be dibadia namonamomu bona heduru be uramu negadiai asi garidia ida be hereva henidiamu.
IEHOVA NA E LALO-MAOROMAOROMU
6-7. Edena dala ai Iehova na ena hesiai taudia edia noinoi e kamonaimu? Haheitalai haida ba gwaurai.
6 Hekokoroku taudia na e lalomu idia na ḡau iboudiai mai dibadia bona disisin ta e karaiamu neganai, asie uramu edia lalohadai bae haidau. To Iehova na dia unu bamona. Ia na manau Diravana. Ena be ia ese ita na e hereada, to Ia ese taunimanima na e lalodia badamu bona e lalo-maoromaoromu. Heḡereḡere, Miriam bona Aaron na Iehova ese e abia hidi Israel Besena baine gunalaia tauna, Mose, e maumauraia. Una dala amo Miriam ese Iehova na se matauraia. Una dainai Iehova na e badu dikadika bena Miriam na lepra gorerena amo e hahisia. To Aaron ese Mose e noia Miriam baine durua, bena Mose ese Iehova e noia Miriam ena gorere amo baine hanamoa. Iehova be dahaka e kara? Bema Iehova na hekokoroku Diravana, Mose ena noinoi na basinema abia dae. To Iehova na manau Diravana dainai, Miriam na ena gorere amo e hanamoa.—Nam. 12:1-15.
7 Danu, Iehova ese King Hesekia e kamonai henia dalana amo ta dibamu, Ia na manau Diravana. Iehova na Peroveta tauna Isaia amo King e hamaoroa: “Oi na ba mase.” Hesekia na e tai bona Iehova e noia goadagoada baine durua. Iehova na mai manauna ida Hesekia ena ḡuriḡuri e haerelaia bona e hamaoroa laḡani 15 ma baine noho. (2 Ki. 20:1, 5, 6) Momokani Iehova ese taunimanima na e bogadia hisimu, bona Ia na manau Diravana dainai, e ura dikadikamu baine kamonai henidia.
8. Ededia haheitalai ese Iesu ena lalo-maoromaoro karana e hahedinaraiamu? (Mak 3:1-6)
8 Edena dalai Iesu ese Tamana e tohotohoa? Iesu tanobada ai e nohova neganai, ia ese ma haida na e kara namo henidiava. Heḡereḡere, Sabati dinana ai, Iesu ese gorere taudia na e hanamodiava, ena be tomadiho igunalaina taudia ediai una na taravatu. Iesu na dia kara auka tauna, to ia na hebogahisi bona lalo-maoromaoro tauna. (Mak 3:1-6 ba duahidia.) Ia ese hari ina negai kongrigeisin na hebogahisi bona lalo-maoromaoro dalanai e hakauamu. Heḡereḡere, kongrigeisin lalonai ta ese kara dika badana ta e karaiamu neganai, ia na e haheaukamu, unu amo idia na edia kara bae haidau.—Rev. 2:2-5.
9. Eda lalohadai bona kara amo lalo-maoromaoro karana be ede baita hahedinaraia toma? (Laulau danu ba itaia.)
9 Edena dalai Iehova baita tohotohoa? Eda lalohadai bona kara amo lalo-maoromaoro karana baita hahedinaraia totona, namona na Iehova ena amo diba baita abi. (Jei. 3:17) Heḡereḡere, lalo-maoromaoro e hahedinaraiamu tama bona sina ese natudia na se doridiamu basie kara diba ḡaudia bae kara. Iakob na haheitalai namona, ia ese natuna edia ura bona hemami na e lalo badava. (Gen. 33:12-14) Manau bona lalo-maoromaoro e hahedinaraiamu taudia ese natudia na e kara henidia heḡereḡeremu. Elda taudia danu namona na bae lalo-maoromaoro. Heḡereḡere, elda ta na sibona ena lalohadai basine abia dae. To, elda ma haida ida baine lalotamona bema edia lalohadai ese Baibul ena taravatu na se utuamu. (1 Ti. 3:2, 3) Ita iboudai danu ma haida edia lalohadai bona hemami na baita lalopararalai ena be eda lalohadai bona hemami na idau. (Rom. 14:1) Kongrigeisin taudia iboudiai na bae ḡaukara goada edia “lalo maoromaoro karana” baine hedinarai.—Flp. 4:5, NWT-MO.
Tama ta na e lalo-maoromaoro badina mai dibana haroro ḡaukara ai natuna be dahaka be karamu (Paragraf 9 ba itaia)
IEHOVA NA E HAHEAUKAMU
10. Ededia dalai Iehova ese ena manau karana e hahedinaraia?
10 Hekokoroku taudia na asie uramu bae nari. Idia na asi haheauka dibadia. To Iehova na dia unu bamona. Iena haheauka karana na ta ena ida se heḡereḡere! Heḡereḡere, Noa ena negai, Iehova na e gwa, laḡani 120 muridiai kara dika baine haorea. (Gen. 6:3) Noa na natuna baine naridia ela bona idia na bae bada bena idia ese ia bae durua, lagatoi bae karaia. Gabeai, Iehova ese Sodom bona Gomora baine hadikadia neganai, Abraham na e henanadai, bona Iehova na mai manauna ida Abraham e hakala henia. Hekokoroku tauna ta na reana bema gwau: ‘Oi na asi emu maoro unu henanadai ba gwaurai!’ To Iehova na manau tauna dainai, Abraham na e haheauka henia.—Gen. 18:20-33.
11. 2 Pita 3:9 ena hereva heḡereḡerena, dahaka dainai hari ina negai Iehova na e haheaukamu?
11 Hari ina negai danu, Iehova na manau karana e hahedinaraiamu. Ia ese kara dika baine haorea negana na vada e abia hidi bona Ia na una nega e nariamu. Dahaka dainai Ia na e haheaukamu? “Badina be ia na se uramu ta baine mase; e uramu iboumui ai ba helalo kerehai.” (2 Pita 3:9 ba duahia.) Ina ba laloa: Iehova na e haheaukamu dainai, taunimanima milion momo na Ia turana ai vada ela. Bona ta dibamu, hutuma na dounu Iehova turana ai be laomu. To Iehova na basine haheauka hanaihanaimu. Iehova ese taunimanima na e lalokau henidiamu, to Ia na dia hanaihanai baine rakatanidia sibodia edia ura karadia bae kara. Ia ese kara dika na be haoreamu.—Hab. 2:3.
12. Edena dala ai Iesu ese Iehova ena haheauka karana e tohotohoamu?
12 Edena dalai Iesu ese Tamana e tohotohoa? Laḡani tausen momo lalodiai Iesu ese Iehova ena haheauka karana e tohotohoa. Satana ese Iehova bona abidadama taudia e sivarailaidia koikoi karana Iesu ese na e itaia. (Gen. 3:4, 5; Job 1:11; Rev. 12:10) Bona danu, Iesu ese taunimanima edia hisihisi idauidau na e itadia. Mani a laloa Ia na e ura dikadikamu “Diabolo ena ḡaukara ibounai baine haore”! (1 Jo. 3:8, NWT-MO) To Iesu na mai haheaukana ida e narimu ela bona Iehova ese baine hamaoroa Diabolo ena ḡaukara iboudiai baine haore. Dahaka dainai? Iesu e haheaukamu badina ta na, ia na manau tauna. Ia na mai dibana Iehova sibona mo abi hidi baine karaia edena negai kara dika baine haorea.—Apos. 1:7.
13. Edena dala ai Iesu ese ena apostol edia kara e haheaukalaia, bona dahaka dainai?
13 Iesu tanobada ai e nohova neganai, ena apostol taudia ediai danu haheauka karana na e hahedinaraia. Heḡereḡere, apostol taudia na e hepapahuahu loulouva daika be bada idia bogaraḡidiai neganai, Iesu ese idia na se hesikulaidia to ia na e haheauka. (Luk 9:46; 22:24-27) Iesu na e abia daeva idia ese manau karana na be dibaiamu. Oi ese guna kerere ta na o karaia loulouva, a? Bema oibe, ba moale badina emu King ese oi na e lalopararalaimumu bona ia na haheauka tauna.
14. Dahaka ese be durudamu baita haheaukamu?
14 Iehova be ede baita tohotohoa toma? Iehova ena kara bona lalohadai baita dibadia namonamo totona, namona na baita hekwarahi “Keriso ena lalohadai” baita lalopararalaia. (1 Ko. 2:16, NWT-MO) Dahaka ese be durudamu Iesu ena lalohadai baita lalopararalaiamu? Ita be durudamu dala namo hereana ta na, dina ta ta ai Iesu sivaraina na Baibul ai baita duahia. Bona nega baita ato Iesu ese e kara ḡaudia bona dahaka dainai unu e kara toma na baita lalodia dobu. Bona danu Iehova baita noia baine duruda Iesu heḡereḡerena baita manau bona baita haheauka. Baita ḡaukara goadamu Iesu ena lalohadai baita lalopararalaimu neganai, una ese be durudamu Iehova heḡereḡerena ma haida ediai haheauka karana baita hahedinaraiamu.—Met. 18:26-30, 35.
IEHOVA ESE MANAU TAUDIA NA E LALODIAMU
15. Iehova ese manau taudia e lalokau henidia haheitalaidia haida mani a herevalai. (Salamo 138:6)
15 Salamo 138:6 ba duahia. Mani a laloa: Iehova, iunives ibounai daenai e nohomu Diravana, ese manau taudia na e lalodia badamu. Baibul negadiai haida ese asie lalodia badava taudia na Iehova ese e lalodiava. Haida na asi ta dibadia namonamo, to Iehova ese idia sivaraidia na Baibul ai e ato. Heḡereḡere, Debora na mai abidadamana ida laḡani 125 mai kahana Isaak bona Iakob isiaidia e lao heni. Ena be ina abidadama hahinena na asi dibada namonamo, to Iehova ese Mose ena amo sivaraina taina na e torea, unu amo ta dibamu, Iehova ese una hahine na e laloa bada. (Gen. 24:59; 35:8, ftn.) Laḡani hanred momo muridiai, Iehova ese mamoe nari merona David e abia hidi, Israel ena king ai bainela. (2 Sa. 22:1, 36) Iesu e vara hanuaboina ai, Dirava ese aneru ta na mamoe e nariva taudia dekedia e siaia lao bona e hamaorodia Mesia na Betelehem ai e vara, idia na taunimanima ginigunadia una e dibaia. (Luk 2:8-11) Iosef bona Maria ese Iesu e laohaia tempol neganai, Simeon bona Ana ese ia na e itaia. Ena be idia na vada e buruka herea, to Iehova ese hahenamo e henidia dainai Iesu beibina ai e itaia. (Luk 2:25-30, 36-38) Oibe, “ena be Iehova na atai ai, to manau taudia na e haḡerediamu.”
16. Iesu ese haida e kara henidiava neganai, edena dala ai Tamana e tohotohoa?
16 Edena dalai Iesu ese Tamana e tohotohoa? Taunimanima ese se lalodia badava taudia na Iesu ese e lalokau henidiava. Heḡereḡere, “hahediba gabuna ta asiela bona asi aonegadia taudia” na ia ese Dirava ena Basileia sivaraina e hadibalaidiava. (Apos. 4:13; Met. 11:25) Iesu ese edia gorere danu e hanamova, bona e kara henidiava dalana amo e mamiava Iesu ese idia na e lalokau henidiava bona e matauraidiava. (Luk 5:13) Baine mase hanuaboina ai, Iesu ese ena apostol aedia e huri, una na vaevae hesiai taudia sibodia ese e karaiamu ḡaukarana. (Jon 13:5) Ia guba do sela neganai, ia murinai e rakava taudia bona ita danu mai anina bada ḡaukarana e henida, una na taunimanima baita durudia mauri hanaihanai bae abia. Oibe, una na hahenamo badana.—Met. 28:19, 20.
17. Edena dala ai, haida ediai lalokau bona hemataurai karana baita hahedinaraia? (Laulau danu ba itaia.)
17 Iehova be ede baita tohotohoa toma? Sivarai namona ta harorolaiamu neganai, ita na noho daladia idauidau taudia iboudia edia lalokau bona hemataurai karana ta hahedinaraiamu. Eda tadikaka bona taihu edia danu lalokau bona hemataurai karana na baita hahedinaraia ena be Kongrigeisin lalonai eda maduna na momo eiava ta karamu ḡaukaradia na idau idia edia amo. (Flp. 2:3) Ta manaumu bona dala idauidau ai ma haida ediai lalokau bona hemataurai karana ta hahedinaraiamu dainai, Iehova na e moalemu. —Rom. 12:10; Sef. 3:12.
Ena be taunimanima edia noho daladia na idauidau, to ta haroro henidiamu neganai, Iehova ena manau karana ta tohotohoamu (Paragraf 17 ba itaia)a
18. Dahaka dainai o uramu Iehova ena manau karana ba tohotohoa?
18 Bema baita ḡaukara goadamu, Tamada lalokauna guba ai ena manau karana baita tohotohoamu, taunimanima na asi garidia ida ita be hereva henidamu, baita lalo-maoromaoromu bona baita haheaukamu. Danu, Iehova ese taunimanima ediai lalokau bona hemataurai karana e hahedinaraiamu heḡereḡerena, ita danu unu baita kara tomamu. Namona na eda hetura karana Dirava ida baita hagoadaia, unu amo ia ese ita ta ta na baine laloda badamu.—Isa. 43:4.
ANE 159 Iehova Baita Imodaia
a LAULAU HEREVADIA: Taihu haida na dibura rumai ai ma haida e stadi henidiamu amo Iehova ena lalokau karana e tohotohoamu.