Hetekela Omisionaliu Yavilapo
“Kalei ovahetekeli vange, ngetyi ame ndyihetekela Kristu.”—1 CORÍNTIOS 11:1.
1. Omokonda yatyi tuesukisa okuhetekela Jesus Kristu?
APOSTOLU Paulu wahetekelele Omisionaliu Yavilapo Jesus Kristu. Tupu, Paulu wapopilile ovakuatate vae Ovakristau okuti: ‘Kalei ovahetekeli vange, ngetyi ame ndyihetekela Kristu.’ (1 Coríntios 11:1) Etyi Jesus amana okusukula onomphai mbovalongwa vae pala okuvelongesa okukala nomutima weliola, evepopila okuti: ‘Ame nemuavela ongeleka, yokuti ngetyi ame nemulinga, no onue otyo muna okulinga.’ (João 13:12-15) Onthue Vakristau hono, tuna okuhetekela Jesus Kristu monondaka mbetu, no movituwa vietu.—1 Pedro 2:21.
2. Namphila kunetumwe no Nonkhalamutue mbo Nombangi mba Jeova koumisionaliu, upondola okukala nolusoke patyi?
2 Monthele yatetekela tuelilongesa okuti omisionaliu, omunthu utumwa okukaivisa nokulongesa—una utuaila vakuavo onondaka onongwa. Paulu walinga omapulo amue akolela konthele yovilinga ovio. (Tanga Romanos 10:11-15.) Tala etyi apostolu apula okuti: ‘Oñgeni . . . mavetyiivi inkha petupu omunthu wiivisa?’ Ayawisako onondaka mba Isaia okuti: “Onomphai mba vana vaivisa onondaka onongwa mbovipuka oviwa, onongwa unene!” (Isaías 52:7) Namphila ove kunetumwe kovilinga vioumisionaliu kotyilongo tyokondye, mahi upondola okukala nombili yokuivisa, okuhetekela Jesus, mokuivisa nombili onondaka onongwa. Enima liokualamba ovaivisi 6.957.852 Vouhamba wa Huku, ‘valinga ovilinga viokuvisa’ movilongo 236.—2 Timóteo 4:5.
“Onthue Tuasapo Ovipuka Aviho Atukulandula”
3, 4. Oityi Jesus asilepo keulu? Iya oityi onthue tuna okulinga opo tukale ovalanduli vae?
3 Opo Jesus afuisepo otyilinga tyae pano pohi, ‘welilulile omuenyo wo keulu eya okukala ngomupika,’ okusapo omuenyo wae wenkhimano keulu. (Filipenses 2:7) Kese tyimue tulinga okuhetekela Kristu, katyipondola okuelekwa netyi Jesus alinga etyi eile pano pohi. Mahi, tupondola okutualako okukala ovalanduli vae vekolelo, atuhelivele okusoka kovipuka tuasapo konyima mouye wa Satanasi.—1 João 5:19.
4 Nthiki imue, apostolu Petulu wapopilile Jesus okuti: “Tala! onthue tuasapo ovipuka aviho atukulandula.” (Mateus 19:27) Etyi Petulu, na Andre, na Tiago, na João vakongwa na Jesus, vasilepo liwa-liwa omawanda avo avemulandula. Vasilepo ovilinga viavo viokufwa onohi mbokulandesa, avakala ovaivisi vondaka ya Huku. Ngetyi tyapopia o Evandyeliu ya Luka, Petulu wapopile okuti: “Tala! Onthue tuasapo ovipuka aviho atukulandula.” (Lucas 18:28) Ovanyingi puonthue katuasilepo “ovipuka vietu” aviho opo tulandule Jesus. Anthi, ‘tueliava onthue muene’ opo tukale ovalanduli va Kristu nokuumbila Jeova nomutima auho. (Mateus 16:24) Otyo, tyikahi nokutuetela unene omuenyo omuwa. (Tanga Mateus 19:29.) Okuhetekela Kristu, mokukala nombili yokuivisa ondaka ya Huku, tyituhambukiswa komutima, haunene tyina tuakuatesako alo umue vala omunthu wike akala epanga lia Huku nolio Mona onthyolwe.
5. Popia ongeleka imue ilekesa oityi omunthu ongendi apondola okutokola okulinga, tyina amelilongesa otyili tyo Mbimbiliya.
5 Valmir omulume umue woko Brazil, ankho uundapa monomina mboolu mo Suriname. Ankho Valmir onkholwa, nokuatyinda omuenyo womaumbalehi. Onthiki imue etyi ankho ekahi mepundaumbo, Onombangi mba Jeova vahimbika okulilongesa nae Ombimbiliya. Ankho ulilongesa ononthiki ambuho, iya alingi omapiluluko omanene momuenyo wae, ambatisalwa. Etyi amona okuti ovilinga viae kavikahi nokumukuatesako okuendesila omuenyo wae motyili tyo Mbimbiliya elilongesa, atokola okulandesa ovitanda viae akondoka ko Brazil, opo akakuateseko ombunga yae okunoñgonoka otyili. Ovanthu ovanyingi, vakaovola ovilinga kovilongo ovikuavo. Iya tyina vamelilongesa otyili tyo Mbimbiliya, vakondoka kovilongo viavo opo vakakuateseko onombunga mbavo, novanthu ovakuavo okunoñgonoka otyili. Ovaivisi ovo Vouhamba wa Huku, valekesa okuti tyotyili vena ombili yokuivisa.
6. Oityi tupondola okulinga inkha katupondola okuenda kuna kuesukisa unene ovaivisi Vouhamba wa Huku?
6 Onombangi ononyingi, vehole okuilukila povilongo viesukisa unene ovaivisi Vouhamba. Vamue vailukila alo umue kovilongo viokondye. Onthue pamue katupondola okuenda kovilongo ovio. Mahi, tupondola okuhetekela Jesus, mokuundapa apeho nombili movilinga viokuivisa.
Jeova wava Onondonga Mbesukisa
7. Onosikola patyi mbukahi nokuvatela vana vahanda okukala ovaivisi ovanongo Vouhamba wa Huku?
7 Ngetyi Jesus alongesilwe nawa na Tate yae keulu, nonthue tupondola okupola esilivilo enene konondonga Jeova ekahi nokuava pahetyino. Muene Jesus wapopile okuti: “Tyahonekwa Movauli, okuti, ‘Aveho mavakalongeswa na Jeova.’ ” (João 6:45; Isaías 54:13) Hono, kuna onosikola mbaonganekwa pala okutumanekesa opo tuivise Ouhamba wa Huku. Atuho tukahi nokukuatesuako no Sikola Yovilinga Via Huku (Escola do Ministério Teocrático) momawaneno etu. Ovakokoli-ndyila vena elao liokupita Mosikola Yovilinga Vioukokoli-ndyila. Ovakokoli-ndyila ovanyingi vakala nehambu liokupita mosikola oyo otyivali. Ovakulu vomawaneno novaumbili vovilinga, vapita Mosikola Yovilinga Viouhamba (Escola do Ministério do Reino), ivekuatesako okuyawisa ounongo wavo wokulongesa, no movilinga valingila ovakuatate vavo momawaneno. Ovakulu ovanyingi vomawaneno novaumbili movilinga vehenenepe, vapita Mosikola Yovilinga Viokuivisa (Escola do Treinamento Ministerial), ivemanekesa opo vakakuateseko vakuavo movilinga viokuivisa. Ovakuatate ovanyingi no nomphange vokutumwa koumisonaliu, vapita Mosikola Yombimbiliya yo Gileade.
8. Oñgeni ovakuatate vamue valekesa okuti onondonga Jeova aava mbakolela?
8 Onombangi mba Jeova ovanyingi vaonganeka nawa ovipuka vimue monkhalelo yomuenyo wavo, opo vapite monosikola ombo. Omukuatate umue utiwa Yugu ko Kanada, wayekapo ovilinga viae, mokonda omuhona wae ankho kahande okumuavela ononthiki opo aye Kosikola Yovilinga Viokuivisa. Yugu wati, “Ame helivelele moluotyo, mokonda inkha vamphele vala omuvo naita, ñgeno natualako okuveundapela nomutima wange auho. Mahi, pahe ame nafuapo pala okutambula ovilinga via Jeova.” Ovanyingi vatokola okusapo ovipuka vina ankho viakolela, opo vapole esilivilo kondongeso ya Huku.—Lucas 5:28.
9. Popia ongeleka imue ilekesa okuti ondongeso yo Mbimbiliya kumue nokulinga ononkhono, vieta ouwa omunene.
9 Ondongeso Yombimbiliya kumue nokulinga ononkhono, vikuatesako ovanthu okukala nenoñgonoko eewa. (2 Timóteo 3:16, 17) Tala etyi tyapita na Saulo ko Guatemala. Saulo watyitua notyitateka momutue. Moluotyo, omulongesi wae umue apopila ina yae okuti wehemukuluminye okumulongesa komafa, mokonda ngotyo otyitateka tyae matyivilipo. Iya Saulo atundu mosikola tyehetyivili okutanga. Anthi, Ombangi imue ya Jeova alongesa Saulo okutanga nombatelo yomukanda Aplique-se à Leitura e à Escrita. Okuhulako, Saulo walongoka nawa etyivili alo umue okulinga omalongomona Mosikola Yovilinga via Huku. Onthiki imue etyi ina ya Saulo ekahi movilinga viokuivisa umbo na umbo, elivasi nomulongesi una wa Saulo. Etyi omulongesi oo eiva okuti Saulo walongoka pahe utanga, aiti ku ina okuti endyu nae osimano maiya. Iya etyi eya nae mosimano onkhuavo, omulongesi oo apulu Saulo okuti: “Oityi mondongesa?” Saulo ahimbika okumutangela opalagrafu imue momukanda Oityi Ombimbiliya Tyili Ilongesa? Nokuahuva omulongesi oo, ati, “Ame hitavela okuti pahe ove mondongesa.” Ketyivilile vali okulikuatehila ahumbakana Saulo otyo alila.
Ondongeso Ihika Komutima
10. Omukanda patyi omuwa tuna utukuatesako okulongesa ovanthu otyili tyo Mbimbiliya?
10 Jesus ankho ulongesa etyi alongeswa na Jeova muene, netyi tyahonekwa Mondaka ya Huku. (Lucas 4:16-21; João 8:28) Onthue tuhetekela Jesus mokutavela onondonga mbae, nokulongesa etyi tyikahi Mombimbiliya. Moluotyo, atuho tusoka nokulongesa ondongeso ike vala, iya otyo, tyitukuatesako okulikuata okapandi. (1 Coríntios 1:10) Tupandula unene “omupika wekolelo nokualunguka” mokonda ukahi nokutuavela omikanda viapolwa Mombimbiliya, opo vitukuateseko atuho okulongesa monkhalelo ike vala, nokufuisapo otyilinga tyetu tyokuivisa! (Mateus 24:45; 28:19, 20) Umue pomikanda ovio, omukanda Ombimbiliya Ilongesa, ukahi nokulingwa pahe momalaka xxx.
11. Oñgeni omphange umue ko Etiopia etyivila okufinda ondyale imue nomukanda Ombimbiliya Ilongesa?
11 Okulilongesa Ombimbiliya nomukanda Ombimbiliya Ilongesa, tyipondola okupilulula alo umue omutima wonondyale. Onthiki imue omphange umue omukokoli-ndyila utiwa o Lula ko Etiopia, ankho ukahi nokulilongesa nomulongwa umue Ombimbiliya. Etyi omukai umue pombunga yomulongwa evevasa, emukandukila nokuanuma okuti, onthue katusukisa ondongeso yatyo oyo. Nonondaka mbapoleya Lula atomphola nomukai oo, okumupopila ongeleka yonombongo mbomatutu, ikahi mokapitulu 15 komukanda Ombimbiliya Ilongesa. Omukai oo, akala tyahiliya iya atehelela nawa etyi Lula ahangununa ongeleka oyo. Onthiki eya okulilongesa vali nomulongwa oo, omukai una nae akalapo, nae aiti okuti uhanda okulongeswa Ombimbiliya. Alae alo umue okuti mandyifete onombongo inkha tyesukisa! Omukai oo, wahimbika okulongeswa Ombimbiliya ovikando vitatu mosimano, ahimbika okukula mopaspilitu.
12. Popiapo ongeleka imue ilekesa okuti ovakuandye vapondola okulongesa ovanthu otyili tyo Mbimbiliya.
12 Ovakuendye vapondola okukuatesako vakuavo, nomukanda Ombimbiliya Ilongesa. Puetyi Keanu omona umue womanima 11 ko Havaí ankho ekahi nokutanga omukanda Ombimbiliya Ilongesa kosikola, umue valongeswa nae weya emupulu okuti: “Omokonda yatyi muahalila ovipito?” Keanu emutangela ekumbululo mo apendise yomukada Ombimbiliya Ilongesa , posapi yati “Okuti Tyaviuka Ovakristau Okulinga Ovipito Viomouye?” Konyima emuvandululila konthyimbi yomukanda oo, pana pati Etyi Tyilimo, emupulu osapi patyi asuka nayo vali unene. Avahimbika okulilongesa Ombimbiliya. Menima liokualamba Onombangi mba Jeova, valongesa Ombimbiliya ovanthu 6.561.426, ovanyingi velilongesa nomukanda Ombimbiliya Ilongesa. Okuti ove ukahi nokuundapesa omukanda oo, pokulongesa ovanthu Ombimbiliya?
13. Omonkhalelo patyi okulilongesa Ombimbiliya tyikuatesako unene ovanthu?
13 Okulilongesa Ombimbiliya nombatelo yomukanda Ombimbiliya Ilongesa, tyina ononkhono ononene mbokuvatela vana vahanda okulinga etyi Huku ahanda. Ovalinepi vamue ovakokoli-ndyila vavilapo (pioneiros especiais), ko Norway vahimbika okulilongesa Ombimbiliya nomulume umue nomukai wae ko Zambia. Omulume oo nomukai wae ankho vena ovana vetatu ovakainthu. Moluotyo, ankho kavahande vali okutyita omona nawike. Etyi omukai akala omunthimba, avatokola okupolapo eimo olio. Mahi, etyi veheneende kondotolo, velilongesa okapitulu kosapi yati, “Oñgeni Huku Atala Omuenyo.” Olutalatu lukahi mokapitulu oko lulekesa olukembe lukahi meimo, aluvehiki unene komutima, iya avatokola okuhapolopo vali eimo olio. Vatualako nokukula nawa mopaspilitu, iya etyi omona atyitwa avemuluku enyina liomukuatate una wevelongesa Ombimbiliya.
14. Lekesa oñgeni okuendesila omuenyo wetu muetyi tulongesa, tyipondola okueta ovinyango oviwa.
14 Otyipuka tyimue tyakolela monkhalelo ya Jesus yokulongesa, ankho okuundapesa momuenyo wae ovipuka alongesa. Ovanthu ovanyingi vehole unene ovituwa vio Nombangi mba Jeova, vana vahetekela Jesus konthele oyo. Omulume umue wovitanda mo Nova Zelandia, etukutuku liae liatekele iya opasta yae aivombo. Omulume oo akapopila opulisa, iya aimukumbulula okuti: “Opasta yove novipuka aviho vikahimo, mavimoneka vala inkha yakoyua no Nombangi mba Jeova.” Ombangi imue ya Jeova wokuavununa ono jornale wakoya opasta oyo, atumu okupopila muene wayo. Omulume muene wopasta aende kondyuo yomphange wokueikoya, apandula unene etyi avasa opasta yae nomikanda aviho viakolela ankho vikahimo. Omphange yetu emupopila okuti: “Ame nekukondolela opasta yove haunene mokonda Ndyimbangi ya Jeova.” Omulume oo ahuvu unene, ahinangela onondaka mbemupopila epulisa komuhuka watyo oo. Tyotyili, Ovakristau votyotyili vaendesila omuenyo wavo monondonga mbo Mbimbiliya okuhetekela Jesus.—Hebreus 13:18.
Hetekela Ovituwa via Jesus Pokukala Novanthu
15, 16. Oñgeni tupondola okukoka ovanthu nondaka ya Huku tuivisa?
15 Ovituwa via Jesus viakokelele ovanthu kondaka ya Huku ankho aivisa. Mongeleka, oluembia luae nomutima weliola viakokele alo umue omapongo. Jesus wakalele nonkankhenda na vana ankho veya okumutehelela, eveungumanesa nonondaka mbapoleya, nokuvelula ovanyingi ankho vavela. (Tanga Marcos 2:1-5.) Onthue katupondola okulinga omahuviso, mahi tupondola okukala noluembia, nomutima weliola, nokankhenda. Iya ovituwa ovio, vikuatesako ovanthu okutavela otyili tyo Mbimbiliya tuivisa.
16 Okankhenda ko mukokoli-ndyila wavilapo utiwa oTariua kalingile otyilinga tyakolela etyi akaivisa meumbo liomukulu umue utiwa o Beere. Omukulu oo, ankho ukala pokalongo kekahi pokati komeva katiwa Kiribati kokumbili kuo Pasifiku. Namphila omulume oo alekesa okuti kahande okumutehelela, mahi, Tariua wemumona okuti walemana akala nokankhenda nae. Iya emupulu okuti, “Ove lumue weivile etyi Huku makalinga vana vavela na vana vakulupa?” Emutangela onondaka mbeulo lia Isaia. (Tanga Isaías 35:5, 6.) Nokuahuva, omulume oo ati: “Ame natanga Ombimbiliya omanima omanyingi, natalailwapo ovikando ovinyingi no nomisionaliu viongeleya yange, mahi hinemone onondaka ombu Mombimbiliya.” Beere ahimbika okulilongesa Ombimbiliya, anoñgonoka nawa otyili. Namphila tyili Beere alemana unene, mahi pahe wambatisalua. Oe ukahi nokuhongolela ovakuatate pokalongo oko, nokuendaenda okalongo oko akeho okuivisa onondaka onongwa.
Tualako Okuhetekela Kristu
17, 18. (a) Omokonda yatyi ove uhandela okukala omuivisi wombili movilinga viokuivisa? (b) Vana vaundapa nomutima auho movilinga viokuivisa, oityi vapakelwa?
17 Ngetyi onongeleka onongwa mbovilinga viokuivisa mbutualako okulekesa, nonthue tupondola okuvasa ovinyango oviwa movilinga viokuivisa, inkha tukala novituwa ngo via Jesus. Moluotyo, tuna okuhetekela Kristu, mokukala ovaivisi ovakuambili!
18 Etyi vamue vakala ovalongwa va Jesus kotyita tyotete, Petulu wapulile okuti: “Oityi matukapewa?” Iya Jesus akumbulula okuti: ‘Kese munthu wasapo onondyuo, ine ovakuatate, ine onomphange, ine ohe, ine oina, ine ovana, ine onofika, mokonda yenyina liange, makatambula vali unene tyipona evi asapo, nokukapiñgana omuenyo wahapu.’ (Mateus 19:27-29) Matukamona vala ondyambi oyo, inkha tutualako okuhetekela Omisionaliu yavilapo, Jesus Kristu.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Oñgeni Jeova ekahi nokutulongesa opo tukale ovaivisi?
• Omokonda yatyi omukanda Ombimbiliya Ilongesa wakolela unene movilinga vietu viokuivisa?
• Oñgeni matuhetekela Jesus monkhalelo yetu yokukala novanthu?
[Olutalatu pefo 21]
Etyi Jesus akonga ovo Petulu, na Andre, na Tiago, na João opo vakale ovalanduli vae, vetavelele liwa tyahatale konyima
[Olutalatu pefo 23]
Omukanda “Ombimbiliya Ilongesa” nomikuavo vali vitukuatesako okulongesa ondongeso ike vala atuho