Okuti Mokakatela Mekoleleyo Liove?

“Alo ndyinkhia himayekepo ekoleleyo liange.”—JÓ 27:5.

1, 2. Ovilinga patyi tuesukisa okulinga? Iya omapulo patyi matutale?

SOKA ñgeno ukahi nokutala popapelo panthindwa oñgeni matyitungwa ondyuo imue. Atyikuhuvisa unene okutala oñgeni maikala. Nehambu usoka oñgeni ondyuo oyo ipondola okukuetela ouwa kumue nombunga yove. Ove ukahi vala nokusoka nokutala etyi yanthindwa. Okuti otyo matyikuetela ouwa tyina nkhele uheneitunge, onyingilamo, no kukalamo?

² Tupu, tupondola okusoka okuti okukoleleya otyituwa tyakolela unene. Tyipondola okutuetela ouwa omunene onthue na vana tuhole. Mahi okukala vala nolusoke luo kukoleleya hatyoko tyieta ouwa. Tyieta ouwa okutualako okukala Ovakristau vena ekoleleyo. Mouye wo hono, kese tyimue ovanthu vatunga tyihanda onombongo ononyingi. (Lucas 14:28, 29) Tupu, opo tukale nekoleleyo, tyihanda omuvo omunyingi no nonkhono, mahi, okutyilinga tyieta ouwa. Ngotyo, tutalei omapulo aa: Oñgeni matukala ovanthu vekoleleyo? Oñgeni matutualako nekoleleyo Liovakristau? Inkha umue wayekapo okukoleleya pomuvo umue, oityi apondola okulinga?

Oñgeni Matukala Ovanthu Vekoleleyo?

3, 4. (a) Omononkhalelo patyi Jeova etuvatela okukala nekoleleyo? (b) Ngetyi ongeleka ya Jesus yetyilekesa, oñgeni matukala ovakoleleyi?

³ Monthele yotete tuamona okuti Jeova wetuhumba, mokonda utuyeka tutokole inkha tuhanda okukala ovanthu vekoleleyo. Anthi, tyihambukiswa, omokonda oe ketuyeke vala tututumbe atuike. Utulongesa oñgeni matukala notyituwa otyo tyakolela. Tupu, utuavela otyali ononkhono mbae, mbutukuateseko okuendela monondonga mbae. (Lucas 11:13) Huku wamena alo umue vana vatualako okukoleleya nononkhono mopamphepo.—Provérbios 2:7.

⁴ Oñgeni Jeova etulongesa opo tutualeko okukoleleya? Haunene, omokuatumine Omona wae Jesus pano pohi. Jesus wali omutaveli monkhalelo yafuapo. Oe “wakala omutaveli alo pononkhia.” (Filipenses 2:8) Ovipuka aviho Jesus alingile, wetavelele ku Tate yae keulu, alo umue tyina ankho tyepuiya unene. Oe, wapopile na Jeova okuti: “Tyilingwe ngetyi ove wahanda, hangetyiko ame nahanda.” (Lucas 22:42) Kese umue puonthue wesukisa okulipula, ‘Okuti ame ndyihanda okutavela monkhalelo ngoyo?’ Inkha tutualako okutavela nawa, matukala ovanthu vatualako okukoleleya. Tala ononkhalelo mbumue mbomuenyo mbulekesa okuti okutavela tyakolela unene.

5, 6. (a) Nga David watonekele esilivilo liokutualako nekolelo, oñgeni matumuhetekela natyina tueheetwe nomunthu nawike? (b) Ovakristau hono vena otyitateka patyi konthele yekolelo tyina vekahi aveke?

⁵ Tuesukisa okutavela ku Jeova na tyina tukahi atuike. David omuhoneki wo no salmu wamuene esilivilo liokukoleleya no putyina omunthu ekahi aike. (Tanga Salmo 101:2.) Mokonda David ankho ohamba, apeho ankho ukahi pokati kovanthu. Ovikando ovinyingi ankho ukala pokati komakwi nomakwi ovanthu. (Tyieleka na Salmo 26:12.) Okukoleleya pomivo viatyo ovio tyakolela. Mokonda ankho ohamba, ankho wesukisa okuavela ovanthu vae ongeleka ongwa. (Deuteronômio 17:18, 19) Anthi, David waimbukile okuti na tyina ankho ekahi ‘mondyuo yae,’ ankho wesukisa okukolela. Iya onthue?

⁶ Mo Salmo 101:3, David wati: “Himapake otyipuka natyike tyihasilivila popepi nomaiho ange.” Hono kuna ononkhalelo ononyingi mbokupaka ovipuka vihasilivila komaiho etu, haunene tyina tukahi atuike. O Internete no televisau, vilekesa ovipuka ovinyingi vihasilivila. Katyipuiya okuhongiliyua okutala ovipuka ovio, alo umue vina vilekesa ovanthu vahavalele. Mahi okulinga ngotyo, okuti tukahi nokutavela ku Huku una watumine David okuhoneka onondaka ombo? Okutala ovanthu vahavalele tyitunyona. Mokonda tyietela omunthu omalusoke nomahando omavi. Tyinyona omutima, novinepo, novanthu aveho vehole okutala ovipuka ovio.—Provérbios 4:23; 2 Coríntios 7:1; 1 Tessalonicenses 4:3-5.

7. Otyitumino patyi matyituvatela okutualako nekolelo lietu natyina tukahi atuike?

⁷ Mahi, tyotyili, petupu omuumbili nawike wa Jeova ukahi aike. Tate yetu ututala noluembia. (Tanga Salmo 11:4.) Tyina Jeova atala okuti ukahi nokukoleleya no momahongiliyo, tyimuhambukiswa unene! Mokulinga ngotyo, ukahi nokutavela elondolo lia Jesus livasiwa mu Mateus 5:28. Mononkhalelo ambuho tokola okuhatale omalutalatu apondola okukuhindila okulinga ovivi. Uhakumane ekoleleyo liove liakolela novipuka vitunyona ngokutanga ine okutala ovanthu veli mihoyo!

8, 9. (a) Daniele nomapanga ae vapitile motyitateka patyi konthele yekoleleyo liavo? (b) Oñgeni hono ovakuendye vahambukiswa Jeova novakuatate vavo Ovakristau?

⁸ Tupu, tupondola okutualako okukoleleya, mokutavela ku Jeova tyina tukahi pokati ka vana vahafende kwe. Soka ku Daniele nomapanga ae etatu. Vatuailwe koukonde ko Mbambilonia puetyi ankho ovakuendye. Oko, avakala pokati kovanthu vei vala katutu Jeova ine vehemuiale. Ova Hebreu ovo vekuana avahongiliyua okulia ovikulia ankho viailikwa Novitumino via Huku. Ovakuendye ovo ankho vapondola okusoka okuti okulia ovikulia ovio hatyiviko. Tupu, etyi ovakuendye ovo vekuana vekahi nokulinga, ovohe, novakulu ovakuavo, no vanakwa kavetyiete. Olie ankho upondola okutyinoñgonoka? Jeova ankho utyipondola. Moluotyo, vatuaileko okutavela kwe, namphila ankho vahongiliyua nokuna otyitateka.—Daniel 1:3-9.

⁹ Mouye auho, ovakuendye Onombangi mba Jeova, navo vatualako okukoleleya. Vakakatela movitumino Huku aavela Ovakristau, nokuanya omahongiliyo anyona. Tyina ove mukuendye wanya okulipaka mokunwa nokusipa omapangwe, noungangala, noundalelapo, novipuka ovikuavo ovivi, ukahi nokutavela ku Jeova. Tyina ulinga ngotyo, ukahi nokutualako okukoleleya. Otyo tyikuetela ouwa, nokuhambukiswa Jeova novakuatate vove Ovakristau!—Salmo 110:3.

10. (a) Ovakuendye vamue vanyona ekoleleyo liavo mokonda yolusoke patyi luapenga konthele youndalelapo? (b) Oñgeni ekoleleyo lituvatela okuliyunga kotyiponga tyoundalelapo?

¹⁰ Tupu, tuesukisa okutavela etyi tyapopia ondaka ya Huku konthele yokukala kumue novalume ine ovakai. Tutyii okuti Ondaka ya Huku yailika oumbalehi. Anthi, okuyekapo okutavela katyipuiya. Ovakuendye vamue velipaka movituwa ovivi, viokulala navakuavo momulungu no momuhaka, nokuliseketa kononguvo ngatyina alala nomunthu. Vasoka okuti ovituwa ovio haviviko mokonda vati kavekahi nokulinga ‘otyihola.’ Ovakuendye ovo valimbuako, ine vatomba etyi Ombimbiliya yapopia okuti, moundalelapo muakutikinya ovituwa ovio aviho avivi, vipondola okupolesa omunthu mewaneno.a Haunene, ovanthu ovo kavesuku nokuti vena okukolela. Mahi, tuna okulinga ononkhono opo tutualeko okukoleleya, katuovola omahunga okuliamena opo tulinge ovivi. Katupondola okulinga onkhali, tyihahitiswa. Onthue katusoko vala keviyulo tupondola okupewa, inkha tulinga ovivi. Anthi, tusoka kokulinga etyi matyihambukiswa Jeova, okulityilika kutyina matyimuihamesa komutima. Moluotyo, katufuene popepi nokulinga onkhali, anthi tukala kokule, ‘nokutila oundalelapo.’ (1 Coríntios 6:18) Ngotyo, matulekesa okuti tuvanthu vekoleleyo lio tyotyili.

Oñgeni Matutyivili Okutualako Nekoleleyo Lietu?

11. Okutavela otyikando tyike katyisilivila mokonda yatyi? Popiapo ongeleka.

¹¹ Matukala nekoleleyo mokukala ovanthu vetavela. Iya tutualeko nekoleleyo mokutualako okutavela. Okutavela vala otyikando tyike katyisilivila. Mahi, tyesukisa okutualako okutavela apeho. Mongeleka: Etisolo like kalituuka pala okutunga ondyuo, mahi, okufuika nawa omatisolo omanyingi, upondola okutunga ondyuo imue ongwa. Ngotyo, matutualeko nekoleleyo lietu, mokutualako okukala ovanthu vetavela.—Lucas 16:10.

12. Oñgeni David aava ongeleka ongwa yokutualako okukoleleya tyina ankho amoneswa emone?

¹² Ekoleleyo lietu limoneka nawa haunene tyina tukolela mononkhumbi, tyina tulingwa onya ine ovipuka vihaviukile. Tala ongeleka ya David mo Mbimbiliya. Etyi David omukuendye, watuaileko okukoleleya ononkhumbi ankho amoneswa nohamba, yaanyene David omutumini wapakuako na Jeova. Anthi, ohamba oyo Saulu ankho kapandelwe vali na Jeova, akala nonkhi na David wapandua na Huku. Saulu wakalele koutumini omanima amue, iya atumu omatolopa o Isilayeli ayeve David. Jeova ayeke atualeko okulingwa ovivi ovio omanima amue. Okuti David wanumanene na Huku? Okuti watokolele okuyekapo okukoleleya? Au. David watuaileko nokuhumba Saulu mokonda ankho waholovonua na Huku. Ketavelele okulinga omapita Saulu, namphila ankho ena omphitilo yokumuipa.—1 Samuel 24:2-7.

13. Oñgeni matutualako nekoleleyo lietu tyina tulingwa onya nokulewa?

¹³ David wetuavela ongeleka ongwa onene hono! Onthue tukahi mewaneno liovanthu ovakuankhali. Kese umue upondola okutulinga otyipuka otyivi ine pamue ukala alo umue tyihena ekolelo. Mahi, tuna ouwa wokukala momuvo uno, mokonda ekolelo liovanthu aveho va Jeova kalipondola vali okunyonwa. (Isaías 54:17) Iya oñgeni matulingi tyina omunthu umue etunumanesa? Inkha tukala nonkhongo nomukuatate wetu tufenda nae, tukahi nokunyona ekolelo lietu mu Huku. Ovituwa viavakuetu, vihetuavele ehunga liokunumana na Huku yetu, ine okuyekapo okukala nekolelo. (Salmo 119:165) Okukoleleya alo tyina tumona ononkhumbi, matyituvatela okutualako nekolelo lietu.

14. Vana vatualako okukoleleya valinga ñgeni tyina eongano lipilulula omalongeso amue no vikuavo vali?

¹⁴ Tupu, tupondola okutualako okukoleleya okulityilika otyituwa tyokupopia vala oviponyo viavakuetu. Otyo tyilekesa okuti tuesukisa okukala ovakuatyili ku Jeova. Oe ukahi nokuavela unene ovanthu vae ononkhano onongwa, tyipona kohale. Tunde kohale efendelo liasukuka nalumue liankhimanekelue unene kombanda yoohi. (Isaías 2:2-4) Tyina ehangununo lio notestu mbo Mbimbiliya liviukiswa, ine oñgeni ovipuka vina okulingwa, tukalei nehando liokutavela. Onthue tuhambukwa okutala okuti otyitei tyo pamphepo tyikahi nokuliyawisa. (Provérbios 4:18) Inkha pamue tyepuiya okunoñgonoka omapiluluko alingwa, tuita ku Jeova etuvatele opo tunoñgonoke onthele oyo. Mahi, otyo tutualako okutavela, okutualako nekoleleyo lietu.

Iya Inkha Umue Ketyivilile Okukoleleya?

15. Olie vala upondola okukuyekesapo ekoleleyo liove?

¹⁵ Epulo olio, lituhindila okusoka nawa, ine hatyo? Ngetyi tuelilongesa monthele yotete, ekoleleyo liakolela unene. Inkha katukoleleya, tutupu oupanga na Jeova nekevelelo liotyili komutue. Paka nawa onondaka ombu: Kuna vala omunthu wike mouye auho upondola okukuyekesapo ekoleleyo liove. Omunthu oo, ove muene. Jobe wanoñgonokele nawa otyili otyo. Oe wati: “Alo ndyinkhia himayekepo ekoleleyo liange.” (Jó 27:5) Inkha nove watokola ngotyo, iya inkha utualako okufuena ku Jeova, kumayekepo nalumue ekoleleyo liove.—Tiago 4:8.

16, 17. (a) Inkha omunthu alinga onkhali, oityi ahapondola okulinga? (b) Oityi tyaviuka esukisa okulinga?

¹⁶ Nkhele vamue pamue vaponya okutualako nekoleleyo liavo. Nokononthiki mbo no apostolu vamue vaponyene, valingile ononkhali ononene. Inkha otyo tyapita nove, okuti utupu vali ekevelelo? Hatyoko. Oityi upondola okulinga? Nkhele tutale etyi kupondola okulinga. Eyembelo liovanthu okuholeka onkhali kovohe, noko vakuatate Ovakristau, ine o kovakulu vewaneno. Anthi, Ombimbiliya ituhinangelesa okuti: “Una uholeka ononkhali mbae, kamakamona ouwa. Anthi, una ukembupopia iya embuyekepo, malingilwa okankhenda.” (Provérbios 28:13) Vana vaholeka ononkhali mbavo valinga otyipuka otyivi unene, mokonda kutupu natyike tupondola okuholeka Huku. (Tanga Hebreus 4:13.) Vamue vaovola okutyinda omienyo vivali, mphai mondyila, mphai motyiputu, okuumbila Jeova otyo valinga ononkhali. Omunthu utyinda omuenyo ngoo utupu ekoleleyo. Jeova kahambukilua efendelo liovanthu vaholeka ononkhali mbavo. Anthi, okutyinda omuenyo ngoo, tyimunumanesa.—Provérbios 21:27; Isaías 1:11-16.

¹⁷ Tyina Omukristau amalingi onkhali, otyipuka otyiwa esukisa okulinga okuovola ombatelo yovakulu vewaneno. Jeova waholovona ovakulu vewaneno, opo vakuateseko vana valinga onkhali. (Tanga Tiago 5:14.) Uhayeke owoma wokuviyulua ine okupewa onondonga, ukutyilike okuovola ekongoko liove mopamphepo. Okuti, owoma womuihamo wokutomua ine okutandwa, utyilika omunthu okuovola okuhakulwa?—Hebreus 12:11.

18, 19. (a) Oñgeni ongeleka ya David ilekesa okuti omunthu upondola okukala vali nekoleleyo? (b) Oityi watokola konthele yokukoleleya?

¹⁸ Okuti omunthu upondola okukala nawa ngetyi ali? Upondola okukala vali nekoleleyo ankho ena? Tala vali ongeleka ya David. Watokelele monkhali imue onene. Watalele nepeleyo komukai wa mukuavo, iya alala nae. Tupu, omulume womukai oo emuipaesa. Pomuvo opo ankho tyipuiya unene okusoka okuti David omunthu wekoleleyo, ine katyipuiya? Okuti onkhalelo yae ankho itupu vali ekevelelo? David ankho wesukisa okupewa eviyulo liatona, iya elipewa. Mahi, mokonda welivelele tyotyili, Jeova emuevela. Eviyulo David apelwe liemulongele unene, iya atualako okutavela ku Huku, iya akala vali omukoleleyi. Omuenyo wa David ulekesa nawa etyi tutanga mu Provérbios 24:16 yati: “Omuviuki upondola okutoka alo umue ovikando epanduvali, mahi makatuka vali.” Iya akala ñgeni? Tala etyi Jeova apopilile Salomau konthele ya David, konyima yononkhia mbae. (Tanga 1 Reis 9:4.) Huku wahinangelele David okuti omulume wekoleleyo. Jeova upondola okusukukisa vana velivela alo umue esilo lio nonkhali ononene.—Isaías 1:18.

¹⁹ Nove mokala omunthu wekoleleyo, mokutavela nohole ku Huku. Kala omukoleleyi omukuatyili. Inkha walinga onkhali, lekesa okuti welivela tyotyili. Okukoleleya tyakolela unene ngatyi! Kese umue puonthue atokole nga David watile: “Mahi ame, mandyendela mekoleleyo liange.”—Salmo 26:11.

[Footnotes]

Oñgeni Ove Mokumbulula?

• Oñgeni mokala omunthu wekoleleyo?

• Omononkhalelo patyi wesukisa okutualako okukoleleya?

• Oñgeni tupondola okukala vali nekoleleyo?

[Okakasa pefo 17]

‘OTYO ANKHO OTYIWA UNENE’

Omukai umue omulemi una onohanyi ononthano, wapopia onondaka ombo mokonda yohole nekolelo liomunthu ehei. Omukai oo ankho ukahi mombale imue. Etyi atundamo, palamba ono ola mbumue ahinangela okuti otyipapo tyae tyesala mombale. Motyipapo omo ankho muna 1,290 yo no euro, onombongo ononyingi unene ehenetyinde. Omukai oo apopila omunthu umue mondyuo yo no jornale okuti, “Ankho tyendyihama unene.” Anthi, omuhikuena umue wavasa otyipapo otyo, aovola liwa-liwa muene watyo. Etyi ehemuvasile, eketyituala komakakunye. Iya omakakunye avaovola omukai oo omulemi. Nolupandu, muene wotyipapo otyo ati, “Tyotyili, otyo ankho otyipuka otyiwa unene pala okutyilinga.” Omokonda yatyi omuhikuena oo alingila ononkhono mbokukondola onombongo ombo? O jornale yati, mokonda oe Ombangi ya Jeova, “walekesa ekolelo mokonda yongeleya yae.”

[Olutalatu pefo 18]

Ovakuendye vapondola okutualako okukoleleya tyina vayondyua