Eli Epingo Lietu Tuapewa na Huku
“Eli olio epingo lio vaumbili va Jeova.” —ISAÍAS 54:17.
1. Oityi Jeova aavela ovanthu opo vapoleko ouwa?
JEOVA ukahiko apeho, iya wetupopila etyi tuesukisa okulinga opo tukaleko apeho. Onondonga ombo kambapilulukile. Ombimbiliya itupopila okuti: “Ondaka ya Jeova itualako apeho.” (1 Pedro 1:23-25) Tupandula unene mokonda Jeova nohole onene ena, wapaka nawa Ondaka yae yakolela, Ombimbiliya!
2. Huku uhanda tunoñgonoke tyi konthele yae?
2 Huku uhanda ovanthu aveho vanoñgonoke enyina liae. Ombimbiliya yatumbula otyikando tyotete enyina lia “Jeova Huku” etyi yapopia oñgeni eulu nohi viatungwa. (Gênesis 2:4) Huku wahoneka enyina liae monkhalelo ihuvisa ovikando ovinyingi komamanya etyi aavelele Moisesi Ovitumino Ekwi. Mongeleka, otyitumino tyotete tyati: “Ame, Jeova Huku yove.” (Êxodo 20:1-17) Enyina lia Huku okolikahi mokonda Ohamba Tatekulu Jeova wapaka nawa Ondaka yae nenyina liae, namphila Satanasi alinga ononkhono ononene opo elihanyeko.—Salmo 73:28.
3. Oityi vali tyikahi Mombimbiliya Huku ahanda tulilongese tyo?
3 Ovanthu vasoka ovipuka ovinyingi viahaviukile konthele ya Jeova. Mahi Huku uhanda atuho tunoñgonoke otyili. Tupandula unene mokonda Ombimbiliya itupopila nawa otyili! (Tanga Salmo 43:3, 4.) Ongatyina onthwe tukahi motyimimi, mahi otyo ouye ukahi menthiki.—1 João 1:6, 7.
TUNA EPINGO LIAVILAPO
4, 5. Elao patyi liavilapo tuakala nalio okupolelela menima lio 1931?
4 Ovakristau, vena epingo liavilapo. O Disionaliu Collins Cobuild mo Ingelesi yati: “Epingo liotyilongo, liakutikinya ontheto, noviso, novituwa aviho vitualako okulingwa novanthu aveho vatyitilwa motyilongo otyo mokueenda kuomanima omanyingi.” Mahi epingo tuapewa na Huku liakutikinya ouwa wokukala nenoñgonoko liaviuka Liondaka ya Huku, nenoñgonoko konthele yae, nomavangelo ae. Tupu muakutikinya elao limwe liavilapo unene.
Tuahambukilwe unene etyi tuapewa enyina Onombangi mba Jeova motyonge tyetu mo 1931
5 Elao olio liakala onthele yepingo tuapewa na Huku, motyonge tyetu ko Colombus, Ohio, E.U.A., mo 1931. Onthue ankho tuihanwa okuti Ovalilongesi Vombimbiliya, mahi, Motyalumingu, 26 ya Kakwenye tuahimbika okuihanwa okuti Onombangi mba Jeova. Tuahambukilwe unene etyi tuapewa enyina olio liapolwa Movihonekwa. (Tanga Isaías 43:12.) Omukuatate umwe wahinangela okuti: “Ame himalimbuako etyi ovanthu vakuilila, nokuhakela unene meliongiyo lina.” Mouye mutupu vali ongeleya ihanda okuihanwa enyina lia Huku, mahi Huku wetuyamba etyi tukahi nokuundandapesa enyina olio mokueenda kuomanima alamba pomakwi etyinana. Okukala Onombangi mba Jeova elao limwe liavilapo!
6. Epingo tuapewa na Huku liakutikinya tyi?
6 Epingo tuapewa na Huku tupu liakutikinya enoñgonoko liafuapo likahi Mombimbiliya konthele yovaumbili va Huku vokohale. Mongeleka, soka ku Abraiau na Isake na Jako. Onohongoi ombo, no nombunga mbavo vatompholele konthele yoñgeni mavahambukiswa Jeova. Otyo tyakuatesileko Jose okuehetavela okulinga oumbalehi nomukai wa Potifar. (Gênesis 39:7-9) Ovakristau votete ankho vatomphola konthele ya Huku. Paulu wapopilile ewaneno etyi Jesus emulongesile konthele Yondalelo ya Tatekulu. (1 Coríntios 11:2, 23) Hono, atyiho tyesukisa opo tufende Huku “nospilitu notyili” tutyivasa Mondaka yae yahonekwa. (Tanga João 4:23, 24.) Ombimbiliya yalingwa pala okuhongolela ovanthu aveho, mahi haunene onthue vaumbili va Jeova, tuipanda unene.
7. Mepingo lietu muakutikinya omulao patyi utupameka?
7 Tupu, epingo tuapewa na Huku liakutikinya omahipululo apopiwa hono, alekesa okuti ‘Jeova ukahi konthele yetu.’ (Salmo 118:7) Otyo tyitupameka alo umwe tyina tumoneswa emone. Ombimbiliya itulaa okuti: “‘Oviti aviho mokatulilwa pala okukuluisa kamavikulingi natyike, tupu mohitisa onondaka ambuho ukatulilwa pala okukukoyesa. Eli olio epingo lio vaumbili va Jeova, ouviuki wavo utunda kuame,’ otyo tyapopia Jeova.” (Isaías 54:17) Satanasi kapondola okulinga natyike tyitunyona pala apeho.
8. Oityi matulilongesa monthele ei no monkhuavo mailandulako?
8 Satanasi waovolele okuhanyako Ondaka ya Huku opo ovanthu vahanoñgonoke enyina Jeova, notyili. Mahi, mokonda Jeova omunene vali kwe, Satanasi ketyivilile. Monthele ei no monkhuavo mailandulako matulilongesa (1) oñgeni Huku aamena Ondaka yae; (2) oñgeni Jeova aamena enyina liae; iya (3) oityi Huku alinga opo hono tunoñgonoke otyili.
JEOVA WAAMENA ONDAKA YAE
9-11. Oñgeni Jeova aamenene Ombimbiliya?
9 Jeova waamena Ondaka yae kuaveho ankho vahanda okuihanyako. Ongeleya yo Katolika yalingile ononkhono ononene mbokutyilika ovanthu opo vahatange Ombimbiliya. Ononkhalamutwe mbongeleya oyo, ankho mbupopia okuti inkha ovanthu vatanga Ombimbiliya matyikala otyiponga otyinene. Mo 1242, Ongeleya yapopile okuti ono Mbimbiliya ambuho ankho mbahonekwa momalaka apopiwa novanthu, mbuna okuyokwa. Konyima, mo 1816 nomo 1824, nomo 1832, ononkhalamutwe ononkhuavo mbonongeleya tupu otyo mbalingile.”
10 Namphila ovanthu valingile ononkhono ononene pala okuhanyako Ombimbiliya, Jeova weyaamenene. Menima 1382, John Wycliffe nomapanga ae vapitiya Ombimbiliya yotete mo Ingelesi. Omukuavo wapitiyile Ombimbiliya o William Tyndale, aipawa menima 1536. Etyi akutilwa momuti, weliyavelele okuti “Tatekulu, ikula omaiho ohamba yo Inglaterra.” Konyima aipawa omphupu iya ayokwa.
11 Ombimbiliya kayahanyenueko no nondyale. Mongeleka, menima 1535 Miles Coverdale, wapitiyile Ombimbiliya mo Ingelesi. Waundapesile Ombimbiliya ya Tyndale, “Otestamendu Omphe” “Notestamendu Onkhulu” okupolelela mu Gênesis alo mu Crônicas. Ononthele ononkhuavo Mbovihonekwa apitiya, wembupolele mo Latim no Mombimbiliya ya Martinho Lutero ankho yapitiyua mo Alemão. Hono, tuna Ombimbiliya Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas, iya tuipanda unene mokonda yayandyuluka nawa, nokuakakatela Mombimbiliya yotete, nokutukuatesako unene movilinga vietu viokuivisa. Tuahambukwa unene mokonda Satanasi novanthu vae kavetyivilile okuhanyako Ondaka ya Jeova.
JEOVA WAAMENA ENYINA LIAE
Tyndale, novalume ovakuavo vali, vapitiyile Ombimbiliya, namphila ankho vetyii okuti tyipondola okuveipaesa
12. Oñgeni Ombimbiliya Tradução do Novo Mundo ikuatesako ovanthu okunoñgonoka enyina lia Huku?
12 Jeova Huku waamena enyina liae opo litualeko Mondaka yae. O Tradução do Novo Mundo ikahi nokulinga otyilinga otyinene konthele yotyo. Ovapitiyi vo Mbimbiliya oyo, vahoneka pomafo otete okuti: “Tyakolela vali Mombimbiliya ei, okukondola enyina lia Huku pomphangu yalio, Moputu. Otyo, tuetyilinga pokuundapesa enyina “Jeova” okulihoneka ovikando 6.973 Movihonekwa vio Hebreu, novikando 237 Movihonekwa vio Vakristau mo Gregu.” O Tradução do Novo Mundo yakolela unene hono, aiho ine onthele imwe yapitiyua momalaka alamba po 116, iya kualingwale ono Mbimbiliya mbulamba po 178.545.862.
13. Omokonda yatyi tupopila okuti ovanthu veyale enyina lia Huku tunde etyi vatungwa?
13 Andau na Eva ankho vei enyina lia Huku iya ankho velitumbula. Tupu Noe ankho wii enyina lia Huku, wapopile okuti: “Jeova, Huku ya Sem ahivilikwe.” (Gênesis 4:1; 9:26) Huku ankho utumbula enyina liae tyina apopia novanthu. Wati: “Ame Jeova. Eli olio enyina liange; iya enkhimano liange hilipe nawike.” Tupu wapopile okuti: “Ame Jeova, iya kutupu vali omukuavo. Tyeheame vala, kutupu vali Huku.” (Isaías 42:8; 45:5) Jeova waamena enyina liae nokulinoñgonokesa ovanthu aveho kombanda yohi. Onthwe tuna elao enene liokuundapesa enyina lia Jeova nokukala Onombangi mbae! Moluotyo tukuilila okuti: “Menyina lia Huku yetu matukahilivikua.”—Salmo 20:5.
14. Tyehe Mombimbiliya vala, opi vali enyina lia Huku livasiwa?
14 Enyina lia Huku kalikahi vala Mombimbiliya. Mongeleka, tupu likahi Kemanya lio ko Moabe, liavasiwa ko Díbon onokilometu 21 koutundilo welunga litiwa Mar Morto. Emanya olio lipopia Onri Ohamba yo Isilayeli, netyi Mesa Ohamba yoko Moabe yakaluisile ova Isilayeli. (1 Reis 16:28; 2 Reis 1:1; 3:4, 5) Mahi Emanya lio Moabe liakolela mokonda kuahonekua enyina lia Huku. Enyina olio tupu limoneka ovikando ovinyingi movinthimbu vio Mikanda via Laqui viavasiwa mo Isilayeli.
15. O Septuaginta oityi, iya ankho yesukisa mokonda yatyi?
15 Kohale, Ovihonekwa vio Hebreu viapitiyilwe melaka lio Gregu, iya Ombimbiliya oyo aihanwa okuti o Septuaginta. Omokonda yatyi ankho tyesukisila okupitiyila mo Gregu? Ova Judeu vakalele moupika ko Mombambilonia omanima 70. Etyi vayovolwa menima 537 P.K.E., vamwe vaholovonene okukala mo Mombambilonia. Mahi ova Judeu ovanyingi vailukilile ko Alexandria noko Egito, kupopiwa o Gregu. Ova Judeu ovo ankho vesukisa Ombimbiliya melaka lio Gregu. Mononthele mbumwe Mbombimbiliya oyo muvasiwa enyina lia Jeova melaka lio Hebreu.
16. Ongeleka patyi ilekesa okuti enyina lia Huku ankho likahi momukanda walingua menima 1640?
16 Omukanda wotete walingwa ko América owono Salmo iya muvahiwa enyina lia Huku. Wapolua mo Hebreu aupitiyilua mo Ingelesi, iya utiwa Bay Psalm Book (Omukunda wono Salmo mbo ko Baía), (walingwa menima 1640). Mombimbiliya oyo enyina lia Huku lipondola okuvasiwa mono Salmu ononyingi, ngomo Salmo 1:1, 2, ipopia okuti “omunthu wononkhano onongwa” kaendela monondonga mbondingavivi, “mahi uhambukilwa ovitumino via Iehovah.” Opo ulilongese vali konthele yenyina lia Huku, tala mombrochula O Nome Divino Que Durará Para Sempre.
JEOVA WAAMENA OTYILI
17, 18. (a) “Otyili” oityi? (b) “Otyili tyonondaka onongwa” tyakutikinya tyi?
17 Tuhambukwa unene mokonda tuumbila “Jeova Huku yotyili.” (Salmo 31:5) O Dicionaliu Collins Cobuild mo Ingelesi ipopia okuti “otyili konthele yotyipuka tyimwe, tyakutikinya atyiho twii konthele yatyo, havipuka viasokwa ine viahindua vala.” Momalaka omu Ombimbiliya yahonekelwe tete, ondaka yapitiyua okuti “otyili”, ilekesa otyipuka tyayumbwa onthumbi, tyaviuka, nokukahiko umwe.
18 Jeova waamena otyili iya ukahi nokutukuatesako opo tutyinoñgonoke vali nawa. (2 João 1, 2) Enoñgonoko lietu liotyili apeho liyandyuluka vali nawa mokonda “ondyila yovaviuki ikahi ngonohanya mbekumbi mbuyandyuluka katutu-katutu alo kutya nawa”! (Provérbios 4:18) Tyotyili, onthue tutavela Jesus wapopilile Huku melikuambelo okuti: “Ondaka yove otyili.” (João 17:17) Ombimbiliya ina “otyili tyonondaka onongwa,” tyakutikinya omalongeso aeho Ovakristau. (Gálatas 2:14) Otyo tyakutikinya otyili konthele yenyina lia Jeova, nouhamba wae, nofeto yotyilikutila tyeyovo tya Jesus, netutilo, Nouhamba. Pahe matutale oñgeni Huku aamena otyili namphila Satanasi aovola okutyihanyako.
JEOVA WATYILIKA SATANASI OPO AHAHOLEKE OTYILI
19, 20. Nirode ankho olie, iya oityi ahandele okulinga?
19 Konyima Yombila Onene, kuakalele Nirode omuyevi omunene wokuluisa Jeova. (Gênesis 10:9) Mokonda ankho Nirode uluisa Jeova Huku, ankho ukahi nokuundapela Satanasi. Nirode ankho ukahi ngavana valuisile Omona wa Huku. Jesus wevepopilile okuti: “Onwe muatunda ku tate yenyi Eliapu, iya muhanda okulinga omahando a tate yenyi. Oe . . . katualeleko okukala motyili.”—João 8:44.
20 Nirode ankho utumina Ombabele nomapundaumbo omakuavo ankho akala pokati konondongi Tigre no Eufrate. (Gênesis 10:10) Tyafuile oe watumine okutunga Ombabele novimato viayo viaya unene peulu, okupolela menima 2269 P.K.E. Jeova ankho uhanda ovanthu veliyandyane kombanda yohi aiho, mahi vokutunga ankho vapopia okuti: “Tuendei! Tukelitungilei epundaumbo notyimato tyimwe tyaya unene peulu, atuliavela enyina lienkhimano opo tueheliyandyane kombanda yohi aiho.” Mahi kavetyivilile, mokonda Huku “walimbilika omalaka aeho pano pohi” iya ayandyanesa aveho ankho vekahi nokutunga otyimato. (Gênesis 11:1-4, 8, 9) Satanasi wahandele okuhanyako efendelo liotyotyili opo ovanthu aveho vemufende. Mahi Jeova waamena otyili, iya hono ovanthu vafenda Jeova vekahi nokuliyawisa ononthiki ambuho.
21, 22. (a) Omokonda yatyi ongeleya yomatutu kaineetele ovitateka ovinene efendelo liotyotyili? (b) Oityi matukelilongesa monthele ilandulako?
21 Ongeleya yomatutu kaineetele ovitateka ovinene efendelo liotyotyili. Omokonda yatyi? Omokonda Omulongesi wetu Omunene wetuavela Ondaka yae, nokutulongesa enyina liae, notyili. (Isaías 30:20, 21) Tyina tufenda Huku ngetyi ahanda, tukala nehambu liotyotyili. Mahi opo tutyilinge tuesukisa okutualako tyalunguka mopaspilitu, nokuyumba onthumbi yetu aiho mu Jeova, nokulandula ehongolelo liospilitu sandu yae.
22 Monthele ilandulako, matulilongesa oñgeni onongeleya mbumwe mbahimbika okulongesa omatutu konthele ya Huku. Matulilongesa okuti Ovihonekwa kavilongesa omatutu oo. Tupu, matutale oñgeni Jeova, Omuameni omunene wotyili, ekahi nokutuyamba pokutulongesa otyili konthele yae. Atyiho otyo tutyipanda unene mokonda tyilinga onthele yepingo tuapewa na Huku.