Okuti Upanda Okuyungwa na Jeova?

1, 2. Oñgeni onkhalelo Jeova etuyunga yelikalela no yonomakina mbokukayula omatukutuku?

MOVILONGO ovinyingi, ovatumini vapaka momatapalo onomakina mbukayula omatukutuku tyina aenda, naa elipuma. Tupu mbukayula ovatahi vapuma omunthu avemusipo. Otyo tyikuatesako ovatumini okuvasa nokupaka mokaleya ovanthu ovo. Mokonda yonomakina ombo, ovanthu vokulinga ovivi kavetyivili okukaholama avahamonua.

² Ombimbiliya yati omaiho a Jeova atala “ponomphangu ambuho.” (Pro. 15:3) Okuti otyo tyilekesa okuti Jeova apeho utuyunga vala opo atale inkha tuapengesa? Okuti uhanda vala okutuhitisa tyina tuamapengesa? Au! (Jer. 16:17; Heb. 4:13) Jeova utuyunga mokonda utuhole iya uhanda tukale nehambu nokuapama.​—1 Ped. 3:12.

3. Omononkhalelo patyi ononthano Huku alekesa okuti una oluembia nonthue?

³ Oñgeni tupondola okunoñgonoka nawa oluembia Huku ena nonthue? Matulilongesa oñgeni Jeova alekesa oluembia olo. (1) Utyilinga mokutulondola tyina nkhele tuhenelinge otyivi, (2) mokutuviyula tyina tukahi nokuendela mondyila yapenga, (3) mokutuhongolela novitumino vikahi Mondaka yae, (4) mokutukuatesako tyina tuna ovitateka, (5) nomokutuyamba tyina tulinga etyi tyaviuka.

HUKU UTULAVA OPO ETULONDOLE

4. Omokonda yatyi Huku alondolelele Kaim puetyi ehenelinge onkhali?

⁴ Tete, matulilongesa oñgeni Huku etulondola tyina nkhele tuhenelinge etyi tyapenga. (1 Crô. 28:9) Mongeleka, Kaim “wanumanene unene” etyi Huku ehetavelele otyiawa tyae. (Tanga Gênesis 4:3-7.) Jeova walondolele Kaim okuti inkha “kalingi etyi tyaviuka,” malingi onkhali. Ongatyina onkhali ‘ikahi nokumukevelela pepito.’ Jeova wemupulile okuti: “Okuti motyivili okuitumina?” Jeova ankho uhanda Kaim alinge etyi tyimuhambukiswa. Inkha Kaim wetavelele elondolo olio, ñgeno watuaileko okukala noupanga omuwa na Huku.

5. Omononkhalelo patyi Jeova etulondola?

⁵ Iya onthue hono? Jeova utyivila okutala etyi tyikahi momutima wetu. Wii omalusoke, nomahando etu, iya katupondola okumuholeka natyike. Utuhole, iya uhanda tulinge etyi tyaviuka, mahi ketukuluminya okutyilinga. Ngotyo, inkha umona tyimwe tyahaviukile muonthue, utulondola. Ñgeni? Matutyivili vala okutehelela omalondolo a Huku, tyina tutanga apeho Ombimbiliya, nomikanda vietu, nokuenda komaliongiyo. Okuti watangeliale ine weiviliale otyipuka tyekukuatesileko okutetulula otyitateka tyimwe ankho tyiiwe vala na Jeova? Omalondolo oo atunda ku Jeova, eya umwe momuvo tuesuka nao.

6, 7. (a) Oityi tyilekesa okuti Jeova usuka novaumbili vae aveho? (b) Oñgeni mopolo ouwa komalondolo a Jeova?

⁶ Omalondolo aeho ekahi Mombimbiliya, tyotyili alekesa okuti Jeova utuhole. Otyili okuti Ombimbiliya, nomikanda vietu, nomaliongiyo vikuatesako ovanthu ovanyingi. Mahi Jeova ukuita utehelele nawa omalondolo ae ekahi Mombimbiliya opo utyivile okulinga etyi tyaviuka. Otyo tyilekesa okuti usuka nove.

⁷ Opo tupole ouwa komalondolo a Huku, tete tuna okuimbuka okuti tyotyili usuka nonthue. Ngotyo, tuna okuendela Mondaka yae, nokulinga ononkhono mbokulityilika omalusoke ehemuhambukiswa. (Tanga Isaías 55:6, 7.) Inkha tutavela omalondolo tupewa, matulityilika omaluihamo omanyingi. Mahi inkha katutavela? Okuti Jeova matualako okusuka nonthue?

TATE YETU WOLUEMBIA UTUVIYULA

8, 9. Oñgeni omalondolo Jeova etuavela pokati kovaumbili vae alekesa okuti usuka nonthue? Ava ongeleka.

⁸ Tyina Jeova etuviyula, tutyinoñgonoka okuti wesuka nonthue. (Tanga Hebreus 12:5, 6.) Tyotyili, okuviyulwa ine okulondolwa, katyihambukiswa. (Heb. 12:11) Mahi tyina umwe etuavela elondolo Nombimbiliya, tyakolela unene okunoñgonoka omokonda yatyi etyilingila. Hakuti wetyilinga vala opo etuihamese omutima, mahi omokonda wamona tyimwe tyipondola okunyona oupanga wetu na Jeova. Wafuapo pala okupola omuvo wae, nokulinga ononkhono mbokutulekesa Mombimbiliya oñgeni tupondola okukondoka ku Jeova. Tukalei nonthilo nelondolo olio, mokonda liatunda ku Jeova.

⁹ Mongeleka, omukuatate umwe ankho una otyituwa tyokutala ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga otyihola puetyi ehenelilongese otyili. Etyi elilongesa otyili, etyiyekepo. Mahi, ehando liae liokutala ovipuka ovio, ankho nkhele liatokota ngotupia mokati kae. Etyi alanda otelefone omphe, ahimbika vali okutala ovipuka ovio mo Internete. (Tia. 1:14, 15) Onthiki imwe, aundika otelefone yae omukulu umwe weuaneno, iya omukulu oo weuaneno evimono. Liwa-liwa, omukulu weuaneno emulondola. Omukuatate oo etavela elondolo iya ahimbika okuyekapo otyituwa tyae otyivi. Jeova umona ononkhali mbetu mbaholama, iya upondola okutuviyula tyina nkhele tuhenenyone oupanga wetu nae. Tupandula unene mokonda Jeova usuka nonthue!

OÑGENI OVITUMINO VIOMBIMBILIYA VITUHONGOLELA

10, 11. (a) Oñgeni “matuimbuka” ehongolelo lia Huku? (b) Popiapo ongeleka yombunga imwe yalandulile nawa ehongolelo lia Jeova.

¹⁰ Omuhoneki wo no salmu waimbila Jeova okuti: “Ove unthyongolela nelondolo liove.” (Sal. 73:24) Tupondola “okuimbuka” elondolo lia Jeova tyina tuovolola Ondaka yae. Ngotyo, tupondola okuvasa omalusoke ae, nokulandula ehongolelo liae, nokutualako okukala noupanga omuwa nae. Tupu, omalondolo a Jeova etukuatesako okulitekula nawa, nokutekula nawa ombunga yetu.​—Pro. 3:6.

¹¹ Mongeleka, omulume umwe omulimi, nomukai wae, nombunga yae, ankho vakala mongalandya imwe vafetela ko Filipina. Oe nomukai wae ankho ovakokoli-ndyila. Onthiki imwe, etyi hekulu evepopila okuti kamavakala vali mongalandya omo, avanumana. Konyima avanoñgonoka okuti pena ou wevetendeleya okuti vena otyituwa otyivi tyokuvaka. Omukuatate ankho ketyii vali opi mavakakala. Mahi ankho wayumba onthumbi mu Jeova, iya ati: “Jeova metukuatesako. Apeho utuavela etyi tuesukisa, katyisukisa otyitateka patyi tuna.” Ombunga oyo ailandula ovitumino Viombimbiliya, iya namphila vatendeleyua vatuaileko notyituwa otyiwa, avahayaye. Pakala vala katutu, hekulu yongalandya evepopila okuti vapondola okutualako okukalamo. Hekulu yongalandya ankho wahuva nonkhalelo vakala etyi vatendeleyua iya apilulula olusoke lwae, alo umwe eveavela vali ohika opo valime. (Tanga 1 Pedro 2:12.) Tyimoneka nawa okuti inkha tulandula ovitumino Viombimbiliya, Jeova metuhongolela tyina tuna ovitateka.

EPANGA LITUKUATESAKO OKUKOLELEYA MOVITATEKA

12, 13. Onalupi tyipondola okupuiya okutavela okuti Huku usuka nonthue?

¹² Mokonda tuvaumbili va Jeova, tulwa novitateka ovinyingi, iya vimwe vimoneka ngoti kamavipu, ngetyi ouvela, nokumoneswa ononkhumbi, ine okuyalwa nombunga. Otyitateka tyipuiya vali unene, oputyina muehelivili na umwe mewaneno.

¹³ Mongeleka, omukuatate umwe upondola okupopia otyipuka tyikunumanesa. Upondola okusoka okuti: ‘Etyi katyipondola okulingwa meongano lia Huku!’ Mahi, vakuavo vasoka okuti omukuatate oo omunthu omuwa, iya avemuavela vali ovilinga mewaneno. Upondola okulipula okuti: ‘Mahi opo ñgaa oñgeni? Jeova ketyeete? Utupu etyi malingi?’​—Sal. 13:1, 2; Hab. 1:2, 3.

14. Omokonda yatyi Huku ayekela ovakuatate vetu vetuviyule?

¹⁴ Jeova umona ovipuka onthue tuahapondola okumona, iya apeho una ehunga liokuyeka otyipuka tyimwe. Mongeleka, omunthu umwe upondola okutuavela elondolo, atunumana mokonda tusoka okuti elondolo olio ha pala onthue. Mahi, hamwe Huku una etyi eete, onthue tuheete. Okuti elondolo olio opala onthue umwe? Mehipululo liomuenyo wae, Omukuatate Karl Klein wapopia okuti onthiki imwe Omukuatate J. F. Rutherford wemuviyulile. Konyima, etyi omukuatate Rutherford emukukunya nehambu, Omukuatate Klein etavelela vala pomunyino. Omukuatate Rutherford etyimono okuti Omukuatate Klein ankho nkhele wanumana mokonda yetyi emuviyulile. Omukuatate Rutherford alondola Omukuatate Klein, ati: “Lunguka. Eliapu likahi konyima yove.” Elondolo olio, tyotyili liakuatesileko Omukuatate Klein. Etyi akala umwe Pononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova, wapopile okuti wanoñgonoka okuti ovakuatate vetu vetuavela omalondolo aviuka, inkha tuveyala mokonda vetuviyula, Eliapu malitukuate.a

15. Oityi tuna okuhinangela tyina tuna ovitateka?

¹⁵ Tuhanda ovitateka vipwe liwa. Mahi tyakolela tulilongese okupwa elundo. Soka ñgeno ukahi nokutaha metapalo mueyula omatukutuku, pahe etai vala. Wesukisa okukevelela noumphua-lundo alo ahimbika okueenda. Kupondola okunkhia elundo otokola okuvasa ondyila onkhuavo, yehekutuala oku uhanda okuenda. Inkha upwa elundo, ohakondoka, upondola okuhika poola ankho uhanda. Otyo tyelifwa natyina tuna ovitateka. Inkha tupwa elundo, nokulandula ovitumino Viombimbiliya, Jeova metukuatesako opo tukoleleye.

16. Omokonda yatyi Jeova hamwe ayekela tumone ononkhumbi?

¹⁶ Jeova hamwe uyeka ovitateka mokonda uhanda okutulongesa. (Tanga 1 Pedro 5:6-10.) Tuhasokei okuti o Huku utuetela ovitateka. (Tia. 1:13) “Ondyale yenyi Eliapu” ikahi nokuetako ononkhumbi. Mahi, tyakolela okunoñgonoka okuti Huku weete ononkhumbi mbetu, iya utuhole. Kamayeke ononkhumbi mbetu mbutualeko. Mambukalako vala “omuvo uhehi.” Kala nonthumbi yokuti Jeova usuka nove, iya mekuavela ononkhono opo ukoleleye alo konthyulilo.​—2 Cor. 4:7-9.

HUKU UTUYAMBA

17. Omokonda yatyi Jeova atalela momitima viovanthu aveho?

¹⁷ Huku utala momitima viovanthu aveho opo atale olie umuhole nomutima auho. Omuuli Hanani wapopilile Ohamba Asa okuti: “Omaiho a Jeova ekahi nokutala kombanda yohi aiho, opo alekese ononkhono mbae ku vana vemuumbila nomutima auho.” (2 Crô. 16:9) Huku “mekekulekesa ononkhono mbae,” tyilekesa okuti, mekekuyakulila nokukuyamba.

18. Omokonda yatyi tuesukisila okukala nonthumbi yokuti Jeova meketuyamba inkha tulinga etyi tyaviuka? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

¹⁸ Huku uhanda “tuovole etyi tyaviuka,” “nokukala nohole netyi tyaviuka,” “nokulinga etyi tyaviuka” opo “etupande.” (Amós 5:14, 15; 1 Ped. 3:11, 12) Jeova usuka novaviuki, iya uveyamba. (Sal. 34:15) Otyo tupondola okutyitalela kongeleka ya Sifrá na Puá, ovakai ova Hebreu ankho vakutulisa vakuavo. Farao wevetumine okuti tyina omu Isilayeli amakutula omona womukuendye, olukembe luatyo luipaei. Ovakai ovo kavetavelele ku Farao, vetavelele ku Huku, iya avahaipaa omalukembe. Jeova ankho uluete ovituwa oviwa via Sifrá na Puá, iya eveyambe, avakala novana vavo. (Êxo. 1:15-17, 20, 21) Pamwe tupondola okusoka okuti nawike uluete ovipuka oviwa tulinga, mahi Jeova uluete ovipuka aviho oviwa tulinga, iya meketuyamba.​—Mat. 6:4, 6; 1 Tim. 5:25; Heb. 6:10.

19. Oityi tyamonekelele omphange umwe?

¹⁹ Omphange umwe ukala ko Áustria watunda ko Hungria, wanoñgonoka okuti Huku uluete ononkhono alinga. Walekesua eumbo liomukai umwe upopia elaka lipopiwa ko Hungria etyi ekahi movilinga viokuivisa. Liwa-liwa, omphange oo aende peumbo opo, mahi ahavasipo nawike. Akondaukapo ehimbwe, mokueenda kuenima nomeya. Pamwe wiivilamo umwe omunthu, mahi petupu ou wikula pepito. Ankho usapo omikanda, nonumelu yae yotelefone. Tupu ankho uhoneka omukanda eusipo. Onthiki imwe aende po vali, iya omukai oo emutambula nawa, ati: “Liepeko, nyingila. Natanga omikanda aviho ankho usapo, iya ndyihole okukukevela.” Omukai oo ankho wavela, iya ankho kelitehela nawa okutomphola novanthu. Etavela okulongeswa Ombimbiliya. Omphange yetu wanoñgonoka okuti Huku ankho umuluete, iya wayamba ononkhono alinga.

20. Oityi usoka konthele yokuyungwa na Jeova?

²⁰ Ngetyi tuelilongesa monthele ei, Jeova uluete atyiho tulinga, iya utala momitima viovanthu aveho. Tuhasokei okuti wovola okuvasa tyimwe tyapenga ine opo ahololole ovivi vietu, ngonomakina mbokukayula omatukutuku. Mahi, tufuenei ku Huku mokonda tutyii okuti usuka nonthue, iya tyotyili uhanda okutukuatesako, nokutuyamba mokonda yovipuka oviwa tulinga!