Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w15 12/1 pp. 8-10
  • Omatutu! Okuti Nthiki Imwe Maakapwa-ko Umwe?

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omatutu! Okuti Nthiki Imwe Maakapwa-ko Umwe?
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2015
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OÑGENI HUKU NO MONA WAE VATALA OMATUTU
  • ONONKHONO MBONDAKA YA HUKU
  • “Ohole . . . Muevi Tulinga no Motyili”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
  • “Jeova Wii Ovanthu Vae”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2014
  • Okuti Omutima Wove Ukuhongolela Nawa?
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2015
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2015
w15 12/1 pp. 8-10

Omatutu! Okuti Nthiki Imwe Maakapwa-ko Umwe?

PANAYIOTA wekulila potyilongo tyimwe tyikala pokati komaande ko Mediterraneo. Puetyi omuhikuena, ahimbika okulipaka mo pulitika. Konyima, aundapa no nonkhalamutwe mbo tyikundyi tyimwe tyo pulitika, potyilongo ankho akala. Ankho alo umwe wendaenda momaumbo, okuita onombongo pala otyikundyi tyavo. Mahi, mokueenda kuomuvo, Panayiota ahimbika okusoya. Mokonda pokati kavo ankho pena okapungulula, nelungavi, nonkhi, nokuhelitavela pokati, namphila ankho veliihana okuti mbuandye.

Daniel wekulila mo Irlanda, mombunga ihole unene ongeleya. Mahi, kahambukwa okuhinangela omatutu ononkhalamutwe mbongeleya. Ankho vakolwa, valinga omawela okumona onombongo, nokuvaka po nombongo mbuyumbwa pongalo. Mahi, ngwe vemulongesa okuti inkha ulinga onkhali moende mo ifelunu yotupia.

Jeffery, waundapa omuvo omunyingi movilinga viokulandesila-ko ovahona vono mbapolo mo Reino Unido no mo Estados Unidos. Uhinangela okuti ovikando ovinyingi, ovalandi, novahona ankho vapopia omatutu kovatumini. Ankho vaovola okupopia kese tyimwe, opo vapewe onopapelo mbokulandesa.

Mahi, ovanthu ovo, havo-ko vala vakemba. Hono ovanthu vaundapesa omatutu mu kese tyipuka valinga, mo pulitika, mo nongeleya no monondando. Ondaka yo Ingelesi yapitiyua “omatutu,” yatunda melaka lio Gregu mondaka ilekesa omunthu upopia ine wiimba ine unyana mahi wavala omaskara, opo ahaimbukwe. Mokueenda kuomuvo, ondaka oyo pahe ailekesa omunthu ulikembesa opo ayondye vakuavo, ine alinge nelungavi etyi ahanda.

Omatutu apondola okunumanesa una wakembua, akala nonyengo, nonkhongo. Nokuasoya, una wakembua upondola okuti: “Omatutu! Okuti nthiki imwe maakapwa-ko umwe?” Tupandula unene, Ondaka ya Huku ituavela onthumbi yokuti, maakapwa-ko.

OÑGENI HUKU NO MONA WAE VATALA OMATUTU

Ngetyi Ombimbiliya ipopia, oandyu yahimbika okupopia omatutu, ha vanthu-ko pano pohi. Konthyimbi yovanthu, Satanasi Eliapu waundapesa onyoka ngatyina omaskara. Iya elikembesa ngatyina omunthu omuwa, opo ayondye Eva omukai wotete. (Gênesis 3:1-5) Tunde opo, nelungavi ovanthu ovanyingi, opo vayondye vakuavo, ine opo vamone etyi vahanda, tupu velilekesa ngatyina ovanthu ovawa.

Kohale etyi elongo lio Isilayeli liatokela meliva liefendelo liomatutu, Huku awana-wana okuvelondola ovitateka ankho matyiveetela. Menyina liomuuli Isaia, Jeova Huku ati: “Ovanthu ava vafuena kuame momulungu, nokumpha omunkhima nomilungu viavo vala. Mahi omutima wavo ukahi kokule name.” (Isaías 29:13) Etyi elongo olio liaanya okuyekapo okumufenda nomatutu, Huku ayeke epundaumbo liavo o Jelusalei, nondyuo ya Huku vihanyue-po. Tete viahanyenwe-ko no va Mbambilonia mo 607 Puetyi Kristu Eheneye, iya okuhulilila-ko avihanyua-ko no va Roma mo 70 Pomuvo wa Kristu. Tyimoneka nawa okuti, Huku kayekelela omatutu akale-ko apeho.

Tupu, Huku no Mona wae Jesus, vapanda unene ovanthu vapopia otyili. Mongeleka, konthyimbi yovilinga via Jesus viokuivisa, omulume umwe utiwa o Natanayele, eya no pwe. Jesus emutale iya ati: “Tala omu Isilayeli wo tyotyili, uhena omatutu.” (João 1:47) Natanayele, tupu ankho wiihanua okuti o Bartolomeu, akala umwe po no apostolu mba Jesus 12.​—Lucas 6:13-16.

Jesus wakalele omuvo omunyingi no valanduli vae, iya evelongesa onkhalelo Huku asoka. Pokati kavo ankho kapapondola okukala omatutu. Opo evelondole, pomuvo opo Jesus ahitisa ononkhalamutwe mbo nongeleya, mokonda yovituwa viavo viomatutu. Tala ononkhalelo mbavo mbumwe.

Valinga “ouviuki” opo velilekese. Jesus apopila ovateheleli vae okuti: ‘Lungukei unene opo muhalinge ouviuki wenyi komaiho ovanthu, . . . ngetyi tyilinga ovanthu vomatutu.’ Tupu, evepopila okuti, avei oviawa vienyi viokankhenda ‘tyiheivala,’ ine tyihamoneka ku vakuenyi. Ankho vesukisa okulikuambela pokamphengi, opo vahamoneke ku vakuavo. Ngotyo, efendelo liavo ankho malikala liotyotyili avapandwa na Tate yavo.​—Mateus 6:1-6.

Ankho kavasete okupopia vakuavo omapita. Jesus wati: ‘Womandambeyo! Tete pola-mo omuti ukahi meiho liove muene, opo umone nawa oñgeni mopolo otyitoi tyikahi meiho liomukuatate wove.’ (Mateus 7:5) Tyina omunthu apopia vali oviponyo via vakuavo, putyina oe alinga oviponyo ovinene, ngotyo ulilekesa ngatyina omunthu omuwa. Mahi tyotyili, ‘ovanthu aveho ovakuankhali kavetyivili okulandula nawa ovituwa viankhimana via Huku.’​—Romanos 3:23.

Ankho vena omalusoke omavi. Onthiki imwe, ovalongwa vo va Faliseu novalanduli va Herode, aveya pu Jesus opo vemupule konthele yelilimu. Avalingi ngatyina vemupanda, avapopi Jesus okuti: ‘Mulongesi, tutyii okuti ove upopia otyili, tupu tyotyili ulongesa ondyila ya Huku.’ Iya opo vemukuatele mondaka, avapulu okuti: “Okufeta elilimu ku Sesale tyaviuka ine tyapenga?” Jesus evekumbulula okuti: ‘Omokonda yatyi mumphitila kohi onwe vomatutu?’ Jesus weveihana okuti vomatutu, mokonda ankho tyotyili kavaovola ekumbululo liepulo liavo. Mahi ankho vahanda ‘okumukuatela monondaka.’​—Mateus 22:15-22.

Ovakristau votyotyili vena ‘ohole itunda komutima omuwa nokuasukuka, nekolelo liotyotyili.’​—1 Timóteo 1:5.

Etyi ewaneno lio Vakristau liaonganekwa po Pendekoste yenima 33 Pomuvo wa Kristu, ankho muna onkhalelo ongwa, opo otyili tyitualeko okuiviswa nawa. Ovakristau votyotyili avalingi ononkhono opo vayekepo otyituwa tyokupopia omatutu. Mongeleka, Petulu, umwe po no apostolu 12, waavelele ondundo ovakuatate Ovakristau okuti, ‘tavelei otyili, kalei nohole yo tyotyili novakuatate.’ (1 Pedro 1:22) O apostolu Paulu walondolele ovakuatate ankho aundapa navo okuti, kalei ‘nohole itunda komutima omuwa nokuasukuka, nekolelo lio tyotyili.’​—1 Timóteo 1:5.

ONONKHONO MBONDAKA YA HUKU

Ondongeso ya Jesus, no yo no apostolu mbae ivasiwa mo Mbimbiliya, ina ononkhono ononene hono, ngetyi ankho ina pomuvo wavo. Konthele yotyo, apostolu Paulu wahoneka okuti: ‘Ondaka ya Huku ina omuenyo nononkhono ononene. Yatwa vali tyipona omutunga watua ononthele onombali. Inyingila alo umwe apa pahonyena ohande nononkhono mbomuenyo, no pehonyeno liomankhipa no momusa. Iya ipondola okupunga omalusoke nomahando omutima.’ (Hebreus 4:12) Okunoñgonoka omalongeso Ombimbiliya nokulinga ononkhono mbokuendela-mo, tyikahi nokukuatesako ovanthu ovanyingi okuyekapo omatutu, iya avaovola okukala ovakuatyili. Hinangela onongeleka ononthatu mba popiwa konthyimbi.

[Olutalatu pefo 10]

“Omo, ame namona ovanthu vena ohole yo tyotyili, nokuesuka tyotyili na vakuavo.”​—PANAYIOTA

Panayiota, wahimbika okupilulula onkhalelo yomuenyo wae, etyi etavela okuenda komaliongiyo Onombangi mba Jeova. Kamuene-mo ovanthu velilekesa ku vakuavo ngatyina ovaviuki. Oe wati: “Omo ame namona ovanthu vena ohole yo tyotyili, nokuesuka tyotyili na vakuavo. Otyo, hinetyimone omanima aeho naundapa nombili mo pulitika.”

Panayiota ahimbika okulongeswa Ombimbiliya, iya alongoka alo ambatisalwa. Pahe palamba omanima 30. Hono, upopia okuti: “Etyi ankho ndyenda umbo na umbo mokonda yo pulitika, omuenyo ankho utupu esilivilo. Mahi, pahe navasa esilivilo lio tyotyili liomuenyo, etyi nahimbika okuivisa Ouhamba wa Huku, mokonda oo vala maututuala mouye wouviuki.”

[Olutalatu pefo 10]

“Ankho hipondola okulilekesa kovakuatate Ovakristau ngatyina ndyikahi nawa.”​—DANIEL

Daniel, watualako okulongoka, iya apewa ovilinga vimwe mewaneno. Etyi palamba omanima ehehi, alingi onkhali, iya elitehelela omapita momutima. Oe wati: “Tyina ndyihinangela omatutu ankho ndyimona monongeleya, andyiimbuka okuti ndyina okupopia onkhali nalinga iya andyiyeke-po vala ovilinga viange mewaneno. Mokonda ankho hipondola okulilekesa kovakuatate Ovakristau ngatyina ndyikahi nawa.”

[Olutalatu pefo 10]

“Ankho ndyina okuyeka-po okupopia kese tyimwe opo ndyimone etyi nahanda. . . . Ombimbiliya aihiki unene komutima wange.”​—JEFFERY

Daniel aviukisa onkhalelo yae, iya etyi palamba omuvo aimbuka okuti pahe ankho upondola okulinga ovilinga nomutima wasukuka. Nehambu, etavela okupewa vali otyilinga mewaneno. Oukuatyili ngoo, uvasiwa vala pokati kovanthu vaumbila Huku tyihena omatutu. Ovanthu ovo, velilongesa “okulipola tete omuti” momaiho avo, opo vetyivile “okupola okatoi” momaiho ovakuatate vavo.

Jeffery ankho wapesela omuvo omunyingi monondando mbouye, wati: “Putyina ankho ndyituala-ko okunoñgonoka nawa Ombimbiliya, andyiimbuka okuti ndyina okuyeka-po okulunguka movivi, okuyeka-po okupopia kese tyimwe opo ndyimone etyi nahanda. Ono versikulu mbo Mbimbiliya ambuhiki unene komutima wange, nga Provérbios 11:1, itupopila okuti: ‘Otyeleko tyo matutu otyipuka tyimwe tyitoyesa ku Jeova’” Tyelikalela na vana vapulile Jesus konthele yelilimu, Jeffery welilongesa okulinga ovipuka tyihena omatutu, tyilinge no Vakristau tyilinge na vana vehe-Vakristau.

Onombangi mba Jeova ouye auho, vekahi nokulinga ononkhono mbokuendela muetyi vekahi nokulilongesa mo Mbimbiliya. Vekahi nokulinga ononkhono ononene ‘mbokukala ovanthu ovape vatungwa ngetyi Huku ahanda, mouviuki wo tyotyili nekolelo.’ (Efésios 4:24) Tukuavela ondundo opo wovole okunoñgonoka Onombangi mba Jeova, oityi vetavela, no ñgeni vapondola okukukuatesako okunoñgonoka omilao via Huku konthele youye omupe. Omo “mamukakala ouviuki,” iya omatutu kamaakakala-ko vali.​—2 Pedro 3:13.

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma