Kuatesako Vakuenyi Okukoleleya Movitateka

1. Oñgeni tupondola okuhetekela Tate yetu woluembia Siovaa?

SIOVAA utuhole unene. (Suau 3:16) Onthue tuhanda okuhetekela Tate yetu woluembia. Ngotyo, tulinga ononkhono mbokukala “nokankhenda, nohole” novanthu aveho, mahi haunene vana “tufenda navo.” (1 Pet. 3:8; Gal. 6:10) Tyina ovakuatate vetu valambela movitateka, onthue tuhanda okuvekuatesako.

2. Oityi matulilongesa monthele ei?

² Aveho vahanda okukala ombunga ya Siovaa, mavakala novitateka. (Malu. 10:29, 30) Ovitateka maviliyawisa putyina onthyulilo itualako okufuena popepi. Ngotyo, oñgeni tupondola okulikuatesako? Tutalei etyi tupondola okulilongesila ku etyi tyaendele na Lote na Sobe na Noemi. Tupu matutale ovitateka vimwe ovakuatate vetu vekahi nokulambela hono, no ñgeni tupondola okuvekuatesako.

PWA-ELUNDO

3. Ngetyi tyipopia 2 Petulu 2:7, 8, etokolo patyi liapenga Lote alingile iya ovitateka patyi viatundilila-ko?

³ Lote watokolele okukakala mepunda-umbo lyo Sodoma ankho lina ovanthu valinga ovipuka ovivi. Mahi etokolo olio ankho liapenga unene. (Tanga 2 Petulu 2:7, 8.) Namphila otyilongo tyo Sodoma ankho tyina eteku ewa, mahi Lote wakalele novitateka ovinyingi. (Gên. 13:8-13; 14:12) Tyafuile omukai wae wahimbikile okupanda unene epunda-umbo ine ovanthu ankho vakalamo. Iya mokonda yotyo, ehetavela ku Siovaa. Omukai wa Lote ankhi etyi Huku alokesa otupia noisofele. Pahe soka kovana va Lote. Ankho opala vanepwe novakuendye vankhilile mehanyauno. Lote wapesekele keumbo liae no kovityuma viae, iya haunene wapesekele komukai wae. (Gên. 19:12-14, 17, 26) Okuti Siovaa wayekelepo okupwa-elundo na Lote pomuvo opo? Au.

4. Oñgeni Siovaa alekesile okuti wapua-elundo na Lote? (Tala olutalatu luo kondye.)

⁴ Namphila Lote oe muene watokolele okukakala ko Sodoma, mahi no ngotyo Siovaa atumu onoandyu opo mbumuyovole kumwe nombunga yae. Etyi onoandyu mbemupopila opo atunde mepunda-umbo, Lote “asete.” Onoandyu ambukuate momankhanya avo opo mbuvetuale kondye yepunda-umbo. (Gên. 19:15, 16) Ambumupopila opo ende no konomphunda, mahi Lote ehetavela. Aiti ku Siovaa opo ende no kepunda-umbo ekuavo. (Gên. 19:17-20) Siovaa emutehelela noumphua-lundo iya emuyeke ende no kepunda-umbo aita. Konyima, Lote atili owoma okukala mepunda-umbo aholovona, aende no konomphunda Siovaa emutumine po tete. (Gên. 19:30) Siovaa wapuile unene elundo na Lote! Oñgeni tupondola okumuhetekela?

5-6. Tyina tuhetekela Siovaa, oñgeni tupondola okuendela mu 1 Ova Tesalonika 5:14?

⁵ Nga Lote, omukuatate ine omphange upondola okulinga omatokolo apenga iya aemuetela ovitateka. Inkha otyo tyimoneka-po, oñgeni matukala? Hamwe ponthyimbi matuhande okumupopila okuti: ‘Ukahi vala nokuteya etyi wakuna.’ Iya otyo otyili. (Gal. 6:7) Mahi otyipuka otyiwa tupondola okulinga, okumukuatesako ngetyi Siovaa akuatesileko Lote. Ñgeni ngotyo?

⁶ Siovaa katumine vala onoandyu opo mbulondole Lote, mahi tupu opala mbumukuateseko okuhupa kehanyauno lyo Sodoma. Tyelifwa notyo, nonthue tuesukisa okulondola omukuatate wetu tyina tumona okuti ukahi nokulinga omatokolo maemuetela ovitateka. Mahi tupu tuesukisa okumukuatesako. Iya inkha omukuatate useta okutavela onondonga tumuavela, tuna okupwa-elundo nae. Linga ngetyi onoandyu mbalingile. Katupondola okuyekapo okumukuatesako ine okuyekapo okukala omapanga ae. Mahi tuesukisa okutaindya ononkhalelo mbokumukuatesako. (1 Suau 3:18) Tupondola okumukuata momaoko, ngetyi tyalingile onoandyu, atumukuatesako okuendela monondonga apewa. — Tanga 1 Ova Tesalonika 5:14.

7. Oñgeni tupondola okuhetekela onkhalelo Siovaa atalele Lote?

⁷ Siovaa ankho upondola vala okutala koviponyo vya Lote, mahi hatyoko alingile. Konyima akuatesako apositolu Petulu okuhoneka okuti Lote omulume omuviuki. Tuahambukwa unene okuimbuka okuti Siovaa kesukile noviponyo vietu! (Sal. 130:3) Okuti tupondola okuhetekela onkhalelo Siovaa atalele Lote? Inkha tutala kovituwa oviwa vyo vakuatate vetu no nomphange, matupu-elundo navo. Iya otyo matyivepepukila okutavela tyina tuvekuatesako.

KALA NOKANKHENDA

8. Oityi okankhenda maketulundu okulinga?

⁸ Tyelikalela na Lote, Sobe kalingile omatokolo apenga. Mahi no ngotyo, wakalele novitateka ovinyingi. Mongeleka, wapesekele komalumono ae, apopiwa omapita motyilongo ankho akala iya avele unene. Otyipuka tyeihamene vali Sobe nomukai wae, o puetyi ovana vavo aveho vankhia. Tupu omapanga etatu a Sobe emutendeleyile. Omokonda yatyi omapanga ae ahakalele nokankhenda nae? Ehunga limwe omokonda kavalingile ononkhono mbokunoñgonoka nawa etyi tyaendapo. Mokonda yotyo, avanoñgonoka omapita ovipuka iya avahimbika okumukoyesa. Oñgeni tupondola okulityilika okulinga ngavo? Hinangela okuti o Siovaa vala wii atyiho tyikahi nokuenda momuenyo womunthu umwe. Tehelela nawa tyina mukuenyi ekupopila ovitateka viae. Wahatehelele vala etyi apopia mahi tupu linga ononkhono mbokulipaka pomphangu yae. Inkha ulinga ngotyo, motyivili okukala nokankhenda nomukuatate wove ine omphange.

9. Inkha tuna okankhenda matulityilika okulinga-tyi? Iya omokonda yatyi?

⁹ Okankhenda maketulundu okuhayandyanesa ovitateka vya vakuetu. Omunthu wokuyandyanesa ovitateka vya vakuavo, kapameka ewaneno, mahi uyapula vala ovakuatate. (Pro. 20:19; Loma 14:19) Utupu ohole iya uyawisa koluihamo luomunthu una-le ovitateka. (Pro. 12:18; Efe. 4:31, 32) Otyiwa okutala kovituwa oviwa vya vakuetu, atuovola ononkhalelo mbokuvekuatesako movitateka viavo!

10. Oityi onondaka tuvasa mu Jó 6:2, 3 mbutulongesa?

¹⁰ Tanga Jó 6:2, 3. Ovikando vimwe Sobe ‘wapopile tyahasokele.’ Mahi konyima aimbuka okuti ovipuka vimwe apopile viapenga. (Jó 42:6) Tupu omunthu ukahi nokulambela movitateka vimusoyesa, upondola okupopia ovipuka tyihasokele nga Sobe, mahi konyima elivele. Iya oñgeni onthue matukala? Tuesukisa okukala nokankhenda nae atuhemukoyesa. Hinangela okuti Siovaa ketutungile opo tulambele movitateka tuna hono. Ngotyo katyihuvisa tyina omuumbili omukuatyili wa Siovaa apopia tyihasokele tyina ena ovitateka. Pamwe upondola okupopia ovipuka vihaviukile konthele ya Siovaa ine okutupopia omapita. Mahi onthue katupondola okunumana liwa nokumukoyesa. — Pro. 19:11.

11. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okuhetekela Eliuu tyina vaviyula omukuatate?

¹¹ Pamwe tyesukisa okuviyula omunthu una ovitateka. (Gal. 6:1) Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okutyilinga? Vesukisa okuhetekela Eliuu watehelele Sobe nokankhenda. (Jó 33:6, 7) Eliuu wehimbika vala okuviyula Sobe etyi anoñgonoka nawa etyi ankho tyikahi momutima wae. Ovakulu vewaneno vahetekela Eliuu tyina vatehelela nawa omukuatate ine omphange iya avaovola okunoñgonoka otyitateka tyae. Inkha valinga ngotyo, mavemuavela onondonga mbuhika komutima.

POPIA ONONDAKA MBUUNGUMANESA

12. Oñgeni Noemi akalele etyi omulume wae novana vae vanyima?

¹² Noemi ankho omukai uhole Siovaa. Mahi etyi omulume wae novana vae vevali vanyima, ahande okupilulula enyina liae. Pahe ankho uhanda okuihanwa okuti “Mara,” tyihangununa okuti “Tyalula.” (Rute 1:3, 5, 20, okatoi, 21) Omonaivi wae ankho utiwa o Rute emukuatesako movitateka viae. Rute kemukuatesileko vala okukala novipuka ankho esukisa, mahi tupu wemupopilile onondaka mbuungumanesa. Walekesile okuti ankho uhole Noemi iya emupameka nonondaka mbatunda komutima. — Rute 1:16, 17.

13. Omokonda yatyi vana vankhisa ou velinepa nae vesukisa okukuatesuako?

¹³ Tyina omukuatate ine omphange amanyimisa ou velinepa nae, tuesukisa okumukuatesako. Ovalinepi vekahi ngomiti vikulila kumwe. Mokueenda kuomanima omii vilikuta-kuta. Tyina omuti umwe wamatyokua-po omukuavo uuvuka. Tupu tyina umwe povalinepi amankhi, omukuavo upondola okuihamenwa mokueenda kuomanima omanyingi. Omphange umwe utiwa o Paulab wanyimisa omulume wae, wati: “Omuenyo wange aupiluluka unene iya andyikala tyihena ononkhono. Epanga liange lianthyapo. Ankho ndyipopila omulume wange ovipuka aviho. Tyina ankho nahambukwa, nae ankho uhambukwa iya ankho unkhuatesako tyina ndyina ovitateka. Ankho unthehelela nawa tyina ndyimupopila ovitateka viange. Etyi anyima, andyilitehelela ngatyina natetwa onthele imwe yolutu luange.”

14-15. Oñgeni tupondola okuungumanesa omunthu wasiwapo nou velinepa nae?

¹⁴ Oñgeni tupondola okuungumanesa omunthu wasiwapo nou velinepa nae? Otyipuka tyo tete wesukisa okulinga, okutomphola nae, namphila hamwe ulitehelela okuti utupu etyi mopopi. Paula wapopiwa kombanda, wati: “Ndyityii okuti ononkhia mbukalesa omapita ovanthu. Vasukalala unene mokonda vasoka okuti vapondola okupopia otyipuka tyipondola okukalesa omapita omunthu wokuasiwa-po. Mahi hahe vali okuiva onondaka mbahaviukile tyipona okukala novanthu vehekupopila natyike.” Omunthu wokuaihamenua, kakevelela tumupopile onondaka mbukahi nawa. Paula wayawisako okuti: “Ankho ndyilitehelela nawa tyina omapanga ange vamphula okuti: ‘Iya muakondya navio?’”

¹⁵ Manuele wanyimisa omukai wae omanima amwe konyima, wati: “Tyimphameka unene tyina vakuetu vapopia konthele yovituwa oviwa omukai wange ankho ena. Ovipuka ovio vinkhalesa nonthumbi yokuti naina navo ankho vemuhole umwe iya ankho vena onthilo nae. Onondaka mbavo mbumphameka mokonda ankho ndyihole unene omukai wange iya ankho wakolela unene momuenyo wange.” Omphange umwe omuhepe utiwa o Biaka, wati: “Ndyilitehelela nawa tyina vakuetu velikuambela na ame avanthangela-po otestu. Tyimphameka unene tyina vakuetu vapopia konthele yomulume wange, avanthehelela tyina ame ndyipopia konthele yae.”

16. (a) Oityi tuesukisa okulingila omunthu wasiwapo? (b) Ngetyi tyipopia Tiaku 1:27, otyilinga patyi tuna?

¹⁶ Ngetyi Rute ahayekele-po omuhepe Noemi, nonthue tuesukisa okutualako okukuatesako omukuatate ine omphange wasiwapo. Paula wapopiwa konyima, wati: “Etyi omulume wange anyima, ovanthu avankhuatesako unene. Mahi konyima, navo avakondoka kovilinga viavo. No ngotyo, omuenyo wange ankho wapiluluka unene. Otyiwa tyina vakuetu vaimbuka okuti omunthu wasiwapo wesukisa okukuatesuako mokueenda kuonohanyi ononyingi, alo umwe vamwe o mokueenda kuomanima omanyingi.” Tuna okuhinangela okuti ovanthu velikalaila unene. Vamwe kavasete okutyiliya onkhalelo omphe yomuenyo. Mahi ovakuavo veihamenwa unene tyina valinga otyipuka ankho vehole okulinga nomuendi. Tupu onkhalelo ovanthu valila yelikalela unene. Tuhinangelei okuti Siovaa wetuavela otyilinga tyokuungumanesa vana vasiwapo. — Tanga Tiaku 1:27.

17. Omokonda yatyi tyesukisila okukuatesako vana vahengwa?

¹⁷ Ovakuavo vaihamenwa unene tyina vahengwa. Omphange umwe utiwa o Suana wahengwa iya omulume wae anepe omukai omukuavo. Wati: “Hahe vali inkha wankhile tyipona okuhengwa. Okuhengwa tyiihama vali. Inkha wapinunukile netuku-tuku ine wankhile nouvela, ñgeno hahe vali mokonda haeko wetyihanda. Mahi etyi anthyenga oe muene wetyiholovona. Nelitehelela okuti wanthomba.”

18. Oityi tupondola okulinga opo tukuateseko vana vasiwapo no vokuahengwa?

¹⁸ Tyina tulingila-ko ovipuka oviwa vana vasiwapo na vana vahengwa, ngotyo tukahi nokuvepopila okuti tuvehole. Mokonda pahe vekahi aveke, vesukisa omapanga omawa. (Pro. 17:17) Oñgeni upondola okulekesa okuti upanga ewa? Tyimwe okuvekonga opo veye okulia keumbo liove. Otyikuavo okuvekonga kovitalukiso nokuundapa navo movilinga viokuivisa. Tupu upondola okuvekonga opo veye kefendelo lienyi liombunga. Inkha ulinga ngotyo, mohambukiswa Siovaa, una uli “popepi na vana vaihamenwa komutima” iya “uyakulila ovahepe.” — Sal. 34:18; 68:5.

19. Okusoka ku 1 Petulu 3:8 tyikulunda okulinga-tyi?

¹⁹ Apa katutu Ouhamba wa Huku maukatumina ohi iya “ononkhumbi mbokohale matukembulimbwa.” Onthue tukevelela omuvo matukahambukwa mokonda “ovipuka vyo kohale kamavikahinangelwa vali, tupu kamavikeya vali komutima.” (Isa. 65:16, 17) Tyina onthiki oyo ihenehikepo, tulikuateseiko, atulekesa okuti tuhole ovakuatate vetu muetyi tupopia no muetyi tulinga. — Tanga 1 Petulu 3:8.