Otyilinga Patyi Ovakai Vena Mevangelo lia Jeova?
“Ovakai vaivisa onondaka onongwa, ongombo onene yovita.”—SAL. 68:11.
1, 2. (a) Otyiawa patyi Huku aavelele Andau? (b) Omokonda yatyi Huku aavelela Andau omukai? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)
JEOVA katungile ohi opo ikale vala ngotyo. “Weitunga opo mukale ovanthu.” (Isa. 45:18) Omunthu atetekela okutunga, o Andau. Ankho utupu onkhali, iya Huku emuavela otyikunino tyo Endene, omphangu imwe ongwa ina omiti ominyingi, novinyama. Mahi ankho pakamba otyipuka tyimwe tyakolela unene. Jeova ankho utyii, iya ati: “Hatyiwako omulume atualeko okulala vala ngotyo, mandyimulingila omukuatesiko, opo akale omuvateli wae.” Iya Huku alalesa Andau olumphoki olunene, putyina elele emupolo olupati lwike, iya ‘atungu nalo omukai.’ Etyi Andau apahukapo, ahambukwa unene etyi amona omukai wae! Andau ati: “Ou, enkhipa liomankhipa ange, nohitu yohitu yange. Ou maihanwa okuti Omukai, mokonda wapolua komulume.”—Gên. 2:18-23.
2 Omukai ankho otyiawa tyimwe otyiwa Huku aavela Andau. Iya ankho omukuatesiko wae wafuapo. Tupu ankho upondola okukala novana. Ombimbiliya yati: “Andau walukile omukai wae okuti o Eva, mokonda ankho makala ina yovanthu aveho.” (Gên. 3:20, onondaka pokatoi.) Andau na Eva ankho vapondola okuyulisa ohi novanthu vehena onkhali. Ovo tate yetu votete, novana vavo ankho vapondola okulinga ohi aiho omphangu yombembwa, nokuyunga ovipuka ovikuavo vina omuenyo.—Gên. 1:27, 28.
3. (a) Opo Andau na Eva vapandwe na Huku, ankho oityi vesukisa okulinga, mahi oityi tyamonekelepo? (b) Omapulo patyi matukumbulula?
3 Opo Andau na Eva vapandwe na Jeova, ankho vesukisa okumutavela, nokuimbuka outumini wae. (Gên. 2:15-17) Ankho mavayekwa vala okulinga atyiho Huku evehandela inkha vatualako nekolelo mwe. Andau na Eva kavetavelele ku Huku. Mahi vetavelele ku Satanasi iya avalingi onkhali ku Huku. (Rev. 12:9; Gên. 3:1-6) Oñgeni oumphuki oo wakalesa ovakai? Oityi ovakai vamwe vekolelo valingile kohale? Omokonda yatyi ovakai Ovakristau hono vaihanenwa okuti “ongombo onene yovita”?—Sal. 68:11.
ETYI TYATUNDILILA KOUMPHUKI
4. Etyi Andau na Eva valinga onkhali olie wavelua onombei?
4 Jeova ankho uhanda Andau apopie omokonda yatyi ehetavelele. Oityi Andau apopile? Wati: “Omukai wampha opo akale naame, wampha otyinyango tyomuti, moluotyo andyili.” (Gên. 3:12) Andau kelivelele konthele yetyi alingile. Mahi waovolele okuvela onombei Eva, na Huku mokonda oe wemuavela omukai. Namphila Andau na Eva valinga onkhali aveho, Jeova wavelele onombei Andau mokonda yotyivi valinga. Otyo apostolu Paulu ahonekela okuti, “mokonda yomunthu wike vala [Andau] onkhali yanyingila mouye, iya onkhali yaeta ononkhia.”—Rom. 5:12.
5. Oityi tyilekesa okuti ovanthu kavetyivili okulitumina tyehena ombatelo ya Huku?
5 Satanasi wahongiliya Andau na Eva opo vetavele okuti kavesukisile okutuminwa na Jeova. Otyo tyakatula epulo eli liakolela: Olie watokala okutumina ovanthu? Huku ukahi nokuyeka ovanthu velitumine mokueenda kuomuvo umwe opo akumbulule epulo olio. Huku ankho utyii okuti ovanthu kamavetyivili okulitumina tyehena ombatelo yae. Mokueenda kuomanima, ovanthu vekahi nokulietela ononkhumbi ononyingi. Momanima 100 okualamba, ovanthu vehungi po 100.000.000 vankhila movilwa. Ngetyi tyapopia Ombimbiliya, “ovanthu vetupu epondolo liokuhongolela onomphai mbavo.” (Jer. 10:23) Otyo Ovakristau votyotyili vetavelela Jeova akale Omutumini wavo.—Tanga Provérbios 3:5, 6.
6. Kovilongo ovinyingi, oñgeni ovakai novakainthu vatekulwa?
6 Ovanthu aveho, ovalume novakai, vekahi nokumona ononkhumbi mouye uno utuminwa na Satanasi. (Ecl. 8:9; 1 João 5:19) Mahi, ovakai ovo vekahi vali nokulingwa unene onya. Mongeleka, mouye auho ovakai ovanyingi vavetwa novalume vavo ine onomphunga. Tupu kovilongo vimwe vehole vali ovana vovakuendye. Omokonda yatyi? Mokonda tyina vamekulu, vapondola okutekula ovohe nokutualako nomuhoko wombunga. Kovilongo vimwe, ovakainthu vatalwa ngatyina vehesilivila, iya tyina omukai umwe amapopilwa nondotolo okuti makutula omukainthu, eimo liatyo ulipolapo.
7. Onthyimbi patyi Huku aavelele ovanthu?
7 Huku kahambukwa tyina ovakai valingwa onya. Una onthilo navo iya uvetekula nawa. Etyi Jeova atunga Eva, ankho kemutungile opo akale omupika wa Andau. Eva ankho utupu onkhali iya ankho una ovituwa ovinyingi oviwa viemukalesile omuvateli omuwa womulume wae. Otyo Ombimbiliya ipopila okuti etyi Huku amana ovilinga viae viokutunga, “wamona okuti ovipuka aviho atunga, viaviuka nawa.” (Gên. 1:31) Tyotyili, “ovipuka aviho” Jeova alingile ankho “viaviuka nawa.” Waavelele Andau na Eva onthyimbi imwe ongwa!
OVAKAI VAKUATESILWEKO NA JEOVA
8. (a) Oñgeni ovanthu ovanyingi vatuwa? (b) Mokueenda kuomanima, ovalie Huku ekahi nokukuatesako, nokuamena?
8 Konyima youmphuki mo Endene, ovanthu vatuaileko okuhetavela ku Jeova. Momuvo uno, ovituwa ovivi viovanthu vikahi nokuvilapo. Tyotyili, Ombimbiliya ankho yetyipopiale okuti “makukeya omuvo wepuiya.” (2 Tim. 3:1-5) Namphila vamwe valinga ovipuka ovivi, mahi apeho kuna ovanthu vetavela ovitumino via Huku, nokuimbuka outumini wae, nokumuyumba onthumbi, iya Jeova uvekuatesako, nokuveamena.—Tanga Salmo 71:5.
9. Ovanthu veñgapi vahupile Kombila Onene, iya omokonda yatyi?
9 Pomuvo wa Noe, Huku wahanyeneko onondingavivi Nombila Onene, iya kuahupile vala ovanthu vehehi. Inkha onondenge nonomphange mba Noe ankho nkhele vena omuenyo pomuvo opo, navo vankhilile Mombila Onene. (Gên. 5:30) Mahi kuahupile ovakai vekuana, novalume vekuana. Noe, nomukai wae, novana vavo vetatu, novakai vavo. Vahupile mokonda vetavelele ku Huku, nokulinga ehando liae. Ovanthu aveho vekahiko hono vatuka kovanthu ovo etyinana Jeova akuatesileko.—Gên. 7:7; 1 Ped. 3:20.
10. Jeova wakuatesileko nokuamena ovakai vovalume vekolelo mokonda yatyi?
10 Tupu, ovakai vo nohongoi mbekolelo vakuatesilueko, nokuyakulilwa na Huku. Ankho kaveliyave mokonda yomuenyo wavo iya Jeova eveyambe. (Judas 16) Umwe povakai ovo ankho o Sara. Etyi omulume wae emuita vasepo ondyuo yavo ongwa mepundaumbo lio Ur opo vakakale momakaka, Sara keliyavele. Mahi “etavela ku Abraiau, okumuihana okuti tatekulu.” (1 Ped. 3:6) Tupu soka ku Rebeka, omukai wa Isake. Rebeka ankho otyiawa tyimwe otyiwa Jeova apele Isake. Ombimbiliya ipopia okuti Isake “ankho umuhole unene, iya . . . wavasile epameko etyi me yae anyima.” (Gên. 24:67) Hono, ovanthu va Jeova vena elao mokonda pokati kavo pena ovakai ovanyingi vekolelo vekahi nga Sara na Rebeka!
11. Oñgeni ovakai vevali vokukutulisa ova Isilayeli valekesile okuti vakola omutima?
11 Etyi ova Isilayeli ankho ovapika mo Egitu, ankho vekahi nokuliyawisa unene. Farao atumu okuipaa omalukembe aeho ovakuendye pokutyitwa. Ankho pena ovakai vevali ova Hebreu Sifrá na Puá ankho vakuatesako ovakai ova Isilayeli okukutula. Mahi, ovakai ovo kavetavelele otyitumino tya Farao tyokuipaa omalukembe. Ankho vakola omutima mokonda ankho vena vali onthilo na Jeova tyipona na Farao. Iya Jeova eveyambe, avakala no nombunga mbavo muene.—Êxo. 1:15-21.
12. Oityi tyakolela vali Debora na Jael valingile?
12 Pononthiki Mbovakoyesi mo Isilayeli, omukai umwe omuuli ankho utiwa Debora wakuatesilueko na Huku. Debora waavelele ondundo Omukoyesi Barake, nokukuatesako ova Isilayeli opo vayovoke konondyale mbavo. Waulile okuti ha Barake ko mankhimanekwa mokonda yokufinda ova Kanaa, mahi omukai. Onondyale ombo mbafindwa etyi Jael, omukai umwe ankho uhe mu Isilayeli aipaa Sisera, onkhalamutwe yomafualali ova Kanaa.—Juí. 4:4-9, 17-22.
13. Oityi Ombimbiliya itupopila konthele ya Abigail?
13 Tupu tala Abigail, omukai umwe wekolelo wakaleleko motyita 11 P.K.E. Ombimbiliya ipopia okuti Abigail ankho una onondunge, mahi omulume wae Nabale ankho kasilivila, omukalavi, iya ankho utupu onondunge. (1 Sam. 25:2, 3, 25) Mokonda David waamenene ovaundapi va Nabale, onthiki imwe watumine ovalume ankho vekahi nae opo vakaite okulia novipuka ovikuavo ku Nabale. Mahi Nabale “evekandukila” eheveavela natyike. David anumana unene, apange okukaipaa Nabale, novaundapi vae. Etyi Abigail eiva etyi Nabale alinga, apolo okulia nomeva atuaila David. Mokonda yetyi Abigail alingile, David kaipaele Nabale. (1 Sam. 25:8-18) Konyima, David apopila Abigail okuti: “Jeova, Huku yo Isilayeli wekutuma kuame monthiki ino, ahivilikwe!” (1 Sam. 25:32) Etyi Nabale ankhia, David anepe Abigail.—1 Sam. 25:37-42.
14. Ovana va Salum ovahikuena vaundapele movilinga patyi, iya tupu oityi ovakai Ovakristau hono vekahi nokulinga?
14 Etyi ova Mbambilonia vahanyapo o Jelusalei, nondyuo ya Huku mo 607 P.K.E., pankhile ovalume ovanyingi, novakai, novana. Neemia wahongolela ovilinga viokupindulapo ovimato vio Jelusalei mo 455 P.K.E. Povanthu ovanyingi vaundapele movilinga ovio; ankho pena ovana va Salum ovahikuena. Tate yavo ankho utumina onthele imwe yo Jelusalei. (Nee. 3:12) Mahi, ovana va Salum ankho valinga ovilinga ovio nehambu. Otyo tyituhinangelesa ovakai ovanyingi Ovakristau vaundapa movilinga viokutunga vikahi nokulingwa hono mouye auho!
OVAKAI ANKHO VENA ONTHILO NA HUKU POMUVO WA JESUS
15. Elao patyi enene Huku aavelele Maliya?
15 Jeova waavelele ovakai elao limwe enene liokuundapa movilinga viae. Umwe povakai ovo omumphembela Maliya. Ankho omphunga ya Jose, mahi etyi nkhele vehenelinepe, Maliya akala omulemi nospilitu sandu ya Jeova. Omokonda yatyi Huku aholovonena Maliya opo akale ina ya Jesus? Omokonda Maliya ankho tyilityili una ovituwa oviwa viesukisa opo atekule omona uhena onkhali. Tyotyili, ankho elao limwe enene okukala ina yomulume omunene wakaleleko!—Mat. 1:18-25.
16. Oñgeni Jesus ankho atala ovakai? Ava ongeleka.
16 Jesus ankho una oluembia olunene novakai. Mongeleka, soka konthele yomukai umwe ankho uvela konohanyi omanima 12 tyihatalama. Etyi omukai oo ayama kotyikutu tya Jesus, aveluka. Okuti Jesus wanumanene nomukai oo? Au. Mahi wemupopilile nokankhenda okuti: “Mona wange ekolelo liove liekuvelukisa. Enda nombembwa, veluka ouvela wove omuvi.”—Mar. 5:25-34.
17. Oityi tyamonekele mo Pendekoste yo 33 P.K.?
17 Ovakai vamwe, ankho vaundapesa omalumono avo opo vakuateseko Jesus nono apostolu mbae. (Luc. 8:1-3) Mo Pendekoste yo 33 P.K., ovanthu vehungi po 120, ovalume novakai, vapelwe ospilitu sandu monkhalelo imwe yakolela. (Tanga Atos 2:1-4.) Jeova wauliliale kohale okuti: “Mandyikauyulila ospilitu yange kovanthu aveho. Iya ovana venyi ovalume novakai tyotyili mavakaula . . . Kononthiki oko, mandyikauyulila ospilitu yange alo umwe kovaumbili vange ovalume novakai.” (Joel 2:28, 29) Ehuviso olio liamonekele monthiki yo Pendekoste, lialekesile okuti Jeova wetavela ovalume ovo novakai opo vakale “o Isilayeli ya Huku.” (Gál. 3:28; 6:15, 16) Povakai Ovakristau ankho vaivisa pomuvo wono apostolu, ankho pena ovana vekuana ovahikuena va Filipe omuivisi.—Acts 21:8, 9.
OVAKAI “ONGOMBO ONENE YOVITA”
18, 19. (a) Elao patyi Huku aavela ovalume novakai? (b) Oityi omuhoneki wo no salmu apopia konthele yovakai vaivisa onondaka onongwa?
18 Okuhimbikila mo 1875, ovalume novakai ankho vesuka nefendelo liotyotyili ankho kavehi. Mahi, ovo vaikula ondyila yokuivisa onondaka mba Jesus, mbukahi nokufuisuapo meulo lia Jesus liati: “Onondaka ombu onongwa Mbouhamba wa Huku, mambukaiviswa kombanda yohi aiho, pala oumbangi movilongo aviho, iya konyima onthyulilo aiya.”—Mat. 24:14.
19 Otyikundyi otyitutu Tyovalilongesi Vombimbiliya tyekula iya hono kuna Onombangi mba Jeova vehungi po 8.000.000. Tupu, ovanthu vesuka nokunoñgonoka Ombimbiliya valamba po 11.000.000 veile Pehinangelo liononkhia mba Jesus. Ovanyingi puvo ovakai. Tupu, povaivisi vekahi movilinga viomuvo auho mouye auho valamba po 1.000.000, ovanyingi ovakai. Huku ukahi nokuavela ovakai vekolelo elao liokuundapa movilinga viokufuisapo onondaka mbo muhoneki wono salmu mbati: “Jeova wapopia okuti; ovakai vaivisa onondaka onongwa, ongombo onene yovita.”—Sal. 68:11.
Tyotyili, ovakai vaivisa onondaka onongwa “ongombo onene yovita” (Tala pono palagrafu 18, 19)
OVAKAI VENA ONTHILO NA HUKU MAVAKAYAMBWA
20. Oityi tupondola okulilongesa mefendelo lietu liombunga ine melilongeso lietu lioulike?
20 Kamatutyivili okupopia konthele yovakai aveho vekolelo vapopiwa Mombimbiliya. Mahi tupondola okutanga konthele yavo Mondaka ya Huku, no momikanda vietu. Mongeleka, tupondola okusokolola koukuatyili wa Rute. (Rute 1:16, 17) Tupu okutanga omukanda wa Ester Mombimbiliya, nomikanda vipopia konthele yae, tyipondola okupameka ekolelo lietu. Tupondola okulilongesa konthele yovakai ovo Mefendelo lietu Liombunga. Inkha tukala atuike, tupondola okulilongesa konthele yovakai ovo melilongeso lietu lioulike.
21. Oñgeni ovakai vekolelo valekesile okuti ovakuatyili ku Jeova?
21 Tyimoneka nawa okuti Jeova uyamba ovilinga viokuivisa viovakai vekolelo, iya uvekuatesako momivo viovitateka. Mongeleka, mokueenda kuomuvo wononkhumbi mo Nazista (outumini wa Hitler), no moutumini wo Komunisimu, Jeova wakuatesileko ovakai vekolelo opo vatualeko noukuatyili mwe. Ovanyingi vamonesilwe emone, iya vamwe alo umwe vaipawa mokonda yokutavela ku Huku. (Atos 5:29) Ngovakai ovo vekolelo, ovakai Ovakristau hono, novafendi ovakuavo, vetavela Huku akale Omutumini wavo. Ngetyi Jeova apopilile ova Isilayeli kohale, ukahi nokupopila ovakai ovo okuti: ‘Muhakalei nowoma. Ame mandyimukuatesako.’—Isa. 41:10-13.
22. Oityi tukevelela komutwe?
22 Komutwe wandyila, ovanthu aveho, ovakai novalume vena onthilo na Huku, mavakapilulula ohi ikale omphangu yombembwa, nokukuatesako ovanthu ovanyingi mavakatutiliswa, opo velilongese konthele ya Jeova netyi ahandela ovanthu. Tyina omuvo oo nkhele uhenehikepo, atuho kumwe tupandei elao tuna liokuumbila Jeova.—Sof. 3:9.