“Endyuei ku Ame, . . . Ame Mandyimupepulula”

1. Omulao patyi Sesusi alingile tuvasa mu Mateusi 11:28-30?

SESUSI walingile omulao omuwa kovanthu ovanyingi ankho vekahi nokumutehelela. Wati: “Endyuei ku ame . . . ame mandyimupepulula.” (Tanga Mateusi 11:28-30.) Okuti onondaka ombo Sesusi wembupopia vala? Au. Mongeleka, hinangela etyi alingilile omukai una ankho una ouvela wo konohanyi.

2. Oityi Sesusi alingilile omukai una ankho uvela?

² Omukai oo ankho wesukisa okukuatesuako. Waile ko nondotolo ononyingi nonthumbi yokuti mambutyivili okumuhakula. Mahi nii ambuhetyivili iya akala nouvela oo omanima 12. Iya Ovitumino ankho vipopia okuti omunthu wokuna ouvela oo ankho wasila. (Lev. 15:25) Mahi konyima eivi okuti Sesusi uhakula ovavei iya aende-ko. Etyi emuvasa akuate komuoyo wotyikutu tyae, liwa-liwa aveluka! Tala okuti Sesusi kemuhakulile vala. Mahi tupu wemulekesile okuti ankho umuhole iya una onthilo nae. Mongeleka, wemuihana okuti “mona wange.” Tyotyili, onondaka ombo mbemupamekele unene! — Luka 8:43-48.

3. Omapulo patyi matulilongesa?

³ Tala okuti omukai oo walingile ononkhono mbokuenda ku Sesusi. Nonthue otyo tuesukisa okulinga. Tuesukisa okulinga ononkhono mbokuenda ku Sesusi. Hono, Sesusi kahakula ovanthu venda kwe. Mahi no ngotyo utupopila okuti: “Endyuei ku ame . . . ame mandyimupepulula.” Monthele ei, matukumbulula omapulo aa etano: Oñgeni tuenda ku Sesusi? Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia etyi ati “lipakei mokanga yange”? Oityi tulilongesila ku Sesusi? Omokonda yatyi tupopila okuti ovilinga Sesusi etuavela kavialemene? Iya oñgeni tupondola okutualako okupepululwa mokanga ya Sesusi?

“ENDYUEI KU AME”

4-5. Ombupi ononkhalelo mbumwe mbokuenda ku Sesusi?

⁴ Onkhalelo imwe yokuenda ku Sesusi okulilongesa nawa konthele yovipuka apopile nevi alingile. (Luka 1:1-4) Petupu omunthu metulingilako. Onthue muene tuna okulilongesa etyi Ombimbiliya ipopia konthele ya Sesusi. Tupu tuenda ku Sesusi tyina tutokola okumbatisalwa atukala ovalongwa vae.

⁵ Onkhalelo onkhuavo yokuenda ku Sesusi okukaita ekuateso kovakulu vewaneno tyina tuesukisa. Sesusi waavela “ovalume” ovo otyilinga tyokuyunga nawa onongi mbae. (Efe. 4:7, 8, 11; Suau 21:16; 1 Pet. 5:1-3) Mahi onthue katupondola okukevelela ovakulu vewaneno vafanyeke etyi tyikahi momutima wetu opo vaimbuke okuti tuesukisa ekuateso. Onthue muene tuesukisa okuenda kuvo okukaita opo vetukuateseko. Tala etyi omukuatate umwe utiwa o Julian apopia. Wati: “Natundile mo Mbetele mokonda ankho navela. Umwe pomapanga ange amphopila opo ndyiite kovakulu vewaneno vamphameke. Ponthyimbi ankho ndyisoka okuti hesukisile-ale okupamekwa. Mahi konyima andyiveiti veye okunthalelapo iya avamphameka unene.” Inkha ovakulu vewaneno vakala nga vana vapamekele Julian, vapondola okutukuatesako okunoñgonoka “omalusoke a Kilisitu.” Iya okukala nomalusoke a Kilisitu tyihangununa okunoñgonoka, nokuhetekela onkhalelo yae yokusoka, nokulinga ovipuka ngae. (1 Kol. 2:16; 1 Pet. 2:21) Tyina ovakulu vewaneno vetukuatesako okutala ovipuka nga Sesusi, opo ngotyo vekahi nokutuavela otyiawa tyimwe otyiwa.

“LIPAKEI MOKANGA YANGE”

6. Oityi onondaka “lipakei mokanga yange” mbuhangununa?

⁶ Etyi Sesusi apopia okuti “lipakei mokanga yange,” tyafuile ankho uhanda okupopia okuti “Tavelei okutuminwa na ame.” Ine hamwe ankho uhanda okupopia okuti “Endyuei tupandekwe atuho iya atuundapela Siovaa.” Ngotyo, ondaka okanga ihangununa okuundapa.

7. Ngetyi tyipopia Mateusi 28:18-20, otyilinga patyi tuna-tyo iya onthumbi patyi tupondola okukala nayo?

⁷ Onthue tulekesa okuti tuetavela okukongwa na Sesusi tyina tulipakula ku Siovaa atumbatisalwa. Sesusi wakonga ovanthu vatyo aveho opo velipake mokanga yae. Iya nalumwe maanye omunthu uhanda okuumbila Siovaa nomutima auho. (Suau 6:37, 38) Pena otyilinga tyimwe Siovaa avelele Sesusi iya ovalongwa vae aveho navo vena elao liokuundapa motyilinga otyo. Tupondola okukala nonthumbi yokuti apeho Sesusi metukuatesako okutyifuisapo nawa. — Tanga Mateusi 28:18-20.

‘LILONGESILEI KU AME’

8-9. Omokonda yatyi ovanthu vokueliola omutima ankho vetyihole tyokukala na Sesusi, iya omapulo patyi tuesukisa okulipula?

⁸ Ovanthu vokueliola omutima ankho vetyihole tyokukala na Sesusi. (Mat. 19:13, 14; Luka 7:37, 38) Mokonda yatyi? Soka vala oñgeni Sesusi ankho elikalela nova Faliseu. Ova Faliseu ankho ononkhalamutwe mbonongeleya, ankho vetupu ohole novanthu iya ankho vena omalityindailo. (Mat. 12:9, 14) Mahi Sesusi ankho uhole ovanthu iya ankho weliola omutima. Ova Faliseu ankho vena elulu iya ankho velimphanda mokonda yovilinga viavo. Mahi Sesusi wapopia okuti tyapenga okusoka vala ku onthue muene iya alongesa ovalongwa vae okuti vena okuundapela vakuavo. (Mat. 23:2, 6-11) Ovanthu ankho vena owoma nova Faliseu mokonda ankho vevehonga. (Suau 9:13, 22) Mahi Sesusi ankho upameka vakuavo mokuvepopila onondaka mbukahi nawa nokuvelingilako ovipuka oviwa.

⁹ Okuti uhetekela Sesusi mononkhalelo ombo? Lipula okuti: ‘Okuti ndyiiwe okuti neliola omutima iya ndyimunthu ukahi nawa? Okuti ndyilingila-ko vakuetu ovipuka? Okuti ndyilinga nawa vakuetu?’

10. Oñgeni ovalongwa va Sesusi ankho velitehelela tyina ankho vaundapa nae?

¹⁰ Sesusi ankho omuna-mbembwa, ankho una oupanga omuwa novalongwa vae iya ankho utyihole tyokuvelongesa. (Luka 10:1, 19-21) Ankho ulunda ovalongwa vae okumulinga omapulo iya tupu ankho uvetehelela nawa tyina vapopia etyi vasoka. (Mat. 16:13-16) Mokonda yotyo, ovalongwa va Sesusi avayovo ngomuti wahondyelua. Vanoñgonokele etyi Sesusi evelongesile iya avaave ovinyango oviwa.

11. Omapulo patyi tuesukisa okulipula?

¹¹ Okuti una otyilinga tyokuhongolela vakuenyi? Inkha ongotyo, opo lipula okuti: ‘Oñgeni ndyitekula vakuetu kovilinga no meumbo? Okuti ndyimuna-mbembwa? Okuti ndyilunda vakuetu okumphula? Okuti ndyivetehelela nawa tyina vapopia etyi vasoka?’ Onthue katuhande okukala ngova Faliseu ankho vanumanena vana vevepula, nokulinga onya vana ankho vasoka monkhalelo yelikalela no yavo. — Malu. 3:1-6; Suau 9:29-34.

“EVI AME NDYIMUTUMA KAVIALEMENE”

12-14. Omokonda yatyi tupopila okuti ovilinga Sesusi etuavela kavialemene?

¹² Omokonda yatyi tupopila okuti ovilinga Sesusi etuavela kavialemene? Tuna omahunga omanyingi, mahi matulilongesa vala etatu.

¹³ Tuna ononkhalamutwe mbukahi nawa. Siovaa, Onkhalamutwe ya aveho. Mahi no ngotyo hamukalavi iya upandula atyiho tumulingila. (Heb. 6:10) Tyihe-otyo vala, utuavela ononkhono tuesukisa opo tufuisepo nawa ovilinga etuavela. (2 Kol. 4:7; Gal. 6:5, okatoi) Ohamba yetu Sesusi, wetusila ongeleka ongwa konthele yo ñgeni tuna okutekula vakuetu. (Suau 13:15) Iya ovakulu vewaneno, vaovola okuhetekela ongeleka ‘yomunthita omunene’ Sesusi. (Heb. 13:20; 1 Pet. 5:2) Valinga ononkhono mbokutulinga nawa, nokutupameka. Tupu vetulongesa, nokutuyakulila nomutima wakola.

¹⁴ Tuna omapanga omawa. Mouye mutupu vali ovanthu vena ovilinga vivehambukiswa, nomapanga omawa tyipona onthue. Soka vala ku etyi: Onthue tuna elao liokuundapa novanthu vaendela movitumino vya Huku, mahi no ngotyo kavasoko okuti vakolela vali ku vakuavo. Vetyivila okulinga ovipuka ovinyingi, mahi no ngotyo vapola pokati iya vatala vakuavo ngatyina vakolela vali kuvo. Kuvo onthue katuundapela vala kumwe, mahi tupu vetutala okuti tumapanga avo. Iya mokonda vetuhole unene, alo umwe vafuapo opo vetunkhile!

15. Oñgeni tutala ovilinga vietu?

¹⁵ Tuna ovilinga oviwa. Onthue tulongesa ovanthu otyili konthele ya Siovaa iya tukembulula omatutu a Satanasi Eliapu. (Suau 8:44) Satanasi upaka ovanthu omulemo vehevili okutyinda. Mongeleka, uhanda tusoke okuti Siovaa nalumwe maevela ononkhali mbetu iya katusilivila. Omatutu oo, omulemo mokonda asoyesa unene ovanthu! Mahi tyina tuenda ku Sesusi Kilisitu, ononkhali mbetu mbuevelwa. Iya tuhinangelei okuti Siovaa utuhole unene. (Loma 8:32, 38, 39) Tyituhambukiswa unene okukuatesako ovanthu okuyumba onthumbi mu Siovaa, nokutala tyina vapilulula omuenyo wavo aukala vali nawa!

TUALAKO OKUPEPULULWA MOKANGA YA SESUSI

16. Oñgeni ovilinga Sesusi etuavela vielikalela novilinga vietu muene?

¹⁶ Okanga ya Sesusi yapepuka vali tyipona ovilinga ovikuavo tuna okulinga. Mongeleka, pamwe tupetuka kovilinga vietu tyaponwa, nokuhena ehambu. Mahi tyina tupetuka movilinga vya Siovaa no vya Sesusi, tulitehelela nawa. Pamwe tyina tupetuka kovilinga komakumbi, tuaponwa unene, mahi no ngotyo tulikuatehila opo tuende keliongiyo. Iya oñgeni tukala tyina eliongiyo liamapu? Tulitehelela nawa. Tupu pamwe ongotyo tukala tyina tuenda movilinga viokuivisa na tyina tulilongesa Ombimbiliya. Tulikuatehila unene, mahi konyima tulitehelela okuti tuapama!

17. Oityi tuesukisa okuhinangela? Iya tuesukisa okulunguka kutyi?

¹⁷ Tuesukisa okuhinangela okuti ononkhono mbetu mbupwa. Ngotyo, tuesukisa okusoka nawa kovipuka tulinga. Mongeleka, tupondola okupesela ononkhono mbetu mokuovola omalumono. Nthiki imwe, omukuendye umwe omuhona wapulile Sesusi okuti: “Oityi ndyina okulinga opo ndyikamone omuenyo uhapu?” Omukuendye oo ankho wendela-le movitumino vya Huku. Iya tyafuile ankho omunthu omuwa mokonda omukanda wa Maluku upopia okuti Sesusi ‘wakalele noluembia nae.’ Moluotyo, Sesusi emupopila okuti: “Enda kalandese ovipuka aviho una, . . . okala omulongwa wange.” Omukuendye oo angwangwana. Ankho uhanda umwe okukala omulongwa wa Sesusi, mahi ankho kahande okuyekapo “omalumono [ae] omanyingi.” (Malu. 10:17-22) Mokonda yotyo, aanye okulipaka mokanga ya Sesusi iya atualako okukala omupika ‘Womalumono.’ (Mat. 6:24) Inkha ove, ñgeno walinga ñgeni?

18. Pamwe oityi tuesukisa okulinga iya omokonda yatyi?

¹⁸ Pamwe-pamwe otyiwa okusoka ku etyi tukahi nokupaka pomphangu yo tete momuenyo wetu. Mokonda yatyi? Opo tutale o kutyi tukahi nokumanena ononkhono mbetu. Tala etyi omukuendye umwe utiwa o Mark apopia. Wati: “Mokueenda kuomanima omanyingi ankho ndyisoka okuti hikahi nokuovola omalumono. Ankho ndyimukokoli-ndyila, mahi no ngotyo ankho ndyisoka vala konombongo, nokulilandela ovipuka oviwa. Iya apeho ankho ndyilipula okuti: ‘Omokonda yatyi omuenyo wange wepuiyila?’ Mahi konyima andyiimbuka okuti naina ankho ndyikahi nokupaka omasuka-suka ange pomphangu yo tete. Iya Siovaa ankho ndyimuavela vala omuvo nononkhono mbahupapo.” Mark apilulula onkhalelo yae yokusoka nomuenyo wae opo aundapele vali unene Siovaa. Wayawisako okuti: “Pamwe ndyisukalala nonombongo, mahi Siovaa na Sesusi vehole okunkhuatesako okuhinangela etyi tyakolela vali.”

19. Omokonda yatyi tyakolela okutala ovipuka monkhalelo yaviuka?

¹⁹ Pena ovipuka vitatu tuesukisa okulinga opo tutualeko okupepululwa mokanga ya Sesusi. Tete, tala ovipuka monkhalelo yaviuka. Mokonda tukahi nokulinga ovilinga vya Siovaa, tuna okuvilinga monkhalelo ahanda. Onthue tuvaundapi iya Siovaa Omuhona wetu. (Luka 17:10) Inkha tulinga ovilinga viae monkhalelo tuhanda, okanga ya Sesusi maitulemena unene. Alo umwe ongombe inana nawa, iponwa liwa tyina iyapauka momukungu. Mahi inkha tuundapa monkhalelo Siovaa ahanda, matulingi ovipuka tuhenesoke okuti nthiki imwe tupondola okuvilinga, nokutetulula ovitateka vimoneka ngatyina ovinene unene. Tuhinangelei okuti petupu omunthu utyivila okutyika Siovaa okufuisapo etyi ahanda! — Loma 8:31; 1 Suau 4:4.

20. Oityi tyina okutulunda okulipaka mokanga ya Sesusi?

²⁰ Vali, uhaundapele ondyambi. Etyi tuhanda okunkhimaneka Tate yetu woluembia Siovaa. Ovanthu vamwe pomuvo wa Sesusi ankho vaundapela ondyambi. Ankho vemulandula opo vamonene-mo. Mahi oityi tyatundililako? Ankho vetupu ehambu iya avayekepo okumulandula. (Suau 6:25-27, 51, 60, 66; Fili. 3:18, 19) Mahi vana ankho vemulandula mokonda yohole vena na Huku, nohole vena no vomunthele yavo, vatuaileko okukala ovalongwa va Sesusi omuenyo wavo auho. Iya ankho vena ekevelelo liokukakala na Sesusi keulu. Oityi tulilongesila kuvo? Onthue matutualako vala nehambu inkha tutyinda okanga ya Sesusi tyihakevela okufetwa.

21. Ngetyi tyipopia Mateusi 6:31-33, onthumbi patyi tupondola okukala nayo?

²¹ Tatu, kala nonthumbi yokuti Siovaa mekukuatesako. Onthue tuundapa unene. Iya onthue muene tuaholovona okutyinda omuenyo monkhalelo oyo. Tupu Sesusi wetulondola okuti matumoneswa ononkhumbi. Mahi no ngotyo, tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa metukuatesako okukoleleya movitateka aviho vitutumbukila. Tyina tukoleleya movitateka, tupama vali. (Tia. 1:2-4) Tupu tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa metuavela etyi tuesukisa, Sesusi metuhongolela iya ovakuatate vetu no nomphange mavetupameka. (Tanga Mateusi 6:31-33; Suau 10:14; 1 Tes. 5:11) Tyayandyuluka nawa okuti tuna atyiho tuesukisa opo tukoleleye!

22. Onthue tuahambukwa mokonda yatyi?

²² Omukai una Sesusi ahakulile wapepululilwe monthiki ahakulwa. Mahi opo atualeko okupepululwa ankho wesukisa okukala omulongwa wa Sesusi. Oityi alingile? Katutyii. Mahi inkha watokolele okulipaka mokanga ya Sesusi, opo naina uli keulu. Kese tyipuka ayekelepo opo akale omulongwa wa Sesusi, katyielekwa nondyambi oyo. Tyilinge tuna ekevelelo liokukakala keulu ine o mouye omupe pano pohi, onthue tuahambukwa unene mokonda tuetavela etyi Sesusi etukonga okuti: “Endyuei ku ame”!