“Oe Waavela Epondolo una Wepuila”

1. Ovipi ovitateka vimwe tuna yokukoleleya iya omokonda yatyi Jeova ahambukwa unene novaumbili vae vekolelo? (Tala omalutalatu pefo pahimbikila onthele.)

OMUENYO mouye uno wepuiya. Mongeleka, ovakuatate ovanyingi no nomphange vekahi nokumona ononkhumbi mokonda yomauvela. Ovakuatate ovakuavo vena yokutekula ovohe vakulupa iya ovakuavo vena okulinga ononkhono ononyingi opo vatekule ombunga. Onthwe tutyii okuti ovanyingi puonwe, povitateka ovio mutupu-po vala tyike, mahi mukahi nokulambela movitateka ovio aviho momuvo wike vala. Ovitateka ovio vitupola omuvo, no nonkhono iya no nombongo. Mahi onwe muna onthumbi yokuti Jeova memukuatesako. Onwe mutyii okuti ovipuka mavikakala vali nawa mokonda otyo Jeova etulaa. Ekolelo lienyi lihambukiswa unene Jeova!

2. Oñgeni Isaías 40:29 itupameka, mahi otyipuka patyi tyapenga hamwe tupondola okulinga?

² Okuti pamwe ulitehelela okuti ovitateka una ovinyingi unene opo ukoleleye? Inkha ongotyo ulitehelela, haveko vala. Vamwe povaumbili vekolelo va Huku vo kohale, navo velitehelele ngotyo. (1 Reis 19:4; Jó 7:7) Oityi tyevekuatesileko okukoleleya? Vakalele nonthumbi yokuti Jeova meveavela ononkhono. Ombimbiliya ipopia okuti, Huku “waavela epondolo una wepuila.” (Isaías 40:29) Mahi, vamwe povaumbili va Huku hono velitehelela okuti onkhalelo ikahi vali nawa yokukoleleya movitateka vena momuenyo, okuyekapo okuumbila Jeova. Velitehelela okuti okuumbila Jeova omulemo iya katyiveetela ouwa. Ngotyo, vayekapo okutanga Ombimbiliya, nokuenda komaliongiyo iya nomovilinga viokuivisa. Otyo, otyo umwe Satanasi ahanda valinge.

3. (a) Oñgeni tupondola okuliyakulila ku Satanasi opo ehetusoyese? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Eliapu kalihande onthwe tukale tyapama. Eliapu lityii okuti onthwe tukala vali tyapama tyina tumanena omuvo wetu movilinga via Jeova. Ngotyo, tyina ulitehelela okuti waponua, wahakale kokule na Jeova mahi fuena kwe. Ombimbiliya ipopia okuti: “Oe mekupameka, oe mekukolesa.” (1 Pedro 5:10; Tiago 4:8) Monthele ei, matulilongesa etyi Isaías 40:26-31 ipopia konthele yepondolo Jeova ena liokutupameka. Matupopi konthele yovipuka vivali vipondola okutulingisa okuhaundapa vali unene movilinga via Jeova, tupu matulilongesa oñgeni okuendela monondonga mbo Mbimbiliya tyipondola okutukuatesako okukoleleya.

VANA VAKEVELELA MU JEOVA MAVAKAKALA VALI NO NONKHONO

4. Oityi tupondola okulilongesila mu Isaías 40:26?

⁴ Tanga Isaías 40:26. Kouye kutupu omunthu utyivila okuvalula ononthungululu. Ovanongo vetavela okuti ononthungululu tumona meulu mbulamba pono mbiliau 400. Mahi no ngotyo, Jeova waluka kese nthungululu enyina. Otyo tyitulongesa-tyi konthele ya Jeova? Inkha Jeova wesuka no nonthungululu mbuhena omuenyo, pahe soka oñgeni elitehelela konthele yove! Ove umuumbila, hamokonda vala una okutyilinga, mahi omokonda umuhole unene. (Salmo 19:1, 3, 14) Tate yetu wii ovipuka aviho konthele yove. Ombimbiliya ipopia okuti “onohuki mbenyi mbavalulwa” na Huku. (Mateus 10:30) Jeova uhanda tunoñgonoke okuti “wii ovitateka ovakuatyili valambela.” (Salmo 37:18) Tyotyili, Jeova weete ovitateka aviho ulambela iya upondola okukuavela ononkhono wesukisa opo ukoleleye movitateka ovio.

5. Oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova upondola okutuavela ononkhono?

⁵ Tanga Isaías 40:28. Jeova Ondyivi-ndyivi yononkhono. Tala vala ononkhono Jeova apaka kekumbi. Omunongo umwe utiwa David Bodanis wapopia okuti mo segundu ike vala, kekumbi kutunda omutemo una ononkhono ononene mbulamba pononkhono mbutunda kono mbomba ononyingi ononene tyina mbututana. Omaovololo omakuavo apopia okuti ononkhono mbutunda kekumbi mo segundo ike vala mbupondola okukalesa ohi nolusi momanima 200.000. Jeova, una wokuapaka ononkhono ombo kekumbi upondola okutuavela ononkhono tuesukisa pala okukoleleya movitateka vietu.

6. Omonkhalelo patyi okanga ya Jesus yapepuka iya oñgeni otyo tyitukalesa?

⁶ Tanga Isaías 40:29. Okuumbila Jeova tyituetela ehambu enene. Jesus wapopilile ovalongwa vae okuti: “Lipakei okanga yange.” Ayawisako okuti: “Mamuvasi epameko. Mokonda okanga yange ongwa iya omutengi wange wapepuka.” (Mateus 11:28-30) Otyo otyili! Pamwe tuenda komaliongiyo nomovilinga viokuivisa tyaponwa unene. Mahi oñgeni tukala tyina tuamakondoka? Tulitehelela okuti tuapama nokuafwapo opo tukoleleye movitateka vietu. Tyotyili, okanga ya Jesus yapepuka.

7. Popia ongeleka ilekesa okuti etyi Mateus 11:28-30 ipopia otyili.

⁷ Tala ongeleka yomphange yetu. Una otyitateka tyokuponwa unene, nokunumana iya nomutwe wiihama unene. Ovikando vimwe tyimupuiya unene okuenda komaliongiyo. Mahi, nthiki imwe etyi alinga ononkhono mbokuenda keliongiyo, ahoneka okuti: “Elongomona liapopia konthele yokukala tyasoya. Elongomona lialingwa monkhalelo ipameka iya atyindilisa. Nahinangeleswa okuti apeho nesukisa okuenda komaliongiyo.” Ankho wahambukwa unene mokonda yononkhono alinga mbokuenda keliongiyo!

8, 9. Oityi apostolu Paulu ankho ahanda okupopia etyi ati: “Tyina nasoya, opo ndyina ononkhono”?

⁸ Tanga Isaías 40:30. Tupondola okukala nounongo wokulinga ovipuka ovinyingi, mahi katutyivili okulinga ovipuka aviho kononkhono mbetu muene. Otyo otyipuka onthwe atuho tuna okunoñgonoka. Apostolu Paulu ankho una ounongo wokulinga ovipuka ovinyingi, mahi ankho kapondola okulinga vala etyi ankho ahanda. Etyi apopila Jeova oñgeni elitehelela, Jeova emupopila okuti: “Ononkhono mbange mbukahi nokupamekwa mokuanama.” Paulu ankho wanoñgonokele etyi Jeova emupopila. Mokonda yotyo apopi okuti: “Tyina nasoya, opo ndyina ononkhono.” (2 Coríntios 12:7-10) Otyo ankho tyihangununa-tyi?

⁹ Paulu waimbuka okuti ankho pena ovipuka ehevili okulinga kononkhono mbae muene. Ankho wesukisa ekuateso lia umwe una vali epondolo tyipona oe. Ospilitu sandu ya Huku ankho ipondola okuavela Paulu ononkhono tyina ekahi tyasoya. Ospilitu ya Huku ankho ipondola okumukuatesako vali unene. Tupu ankho ipondola okuavela Paulu epondolo liokulinga ovipuka ankho ehevili okulinga kononkhono mbae muene. Otyo tyipondola okumoneka nonthwe hono. Tyina Jeova etuavela ospilitu sandu yae, tukala vali tyapama!

10. Oñgeni Jeova akuatesileko David okukoleleya movitateka viae?

¹⁰ Omuhoneki wono salmu David ankho utyii oñgeni ospilitu sandu ya Huku yemupamekele. Waimba okuti: “Nekuateso liove ame ndyipondola okulwa no nongangala; no nonkhono mba Huku ndyipondola okulonda kotyimato tyaya unene peulu.” (Salmos 18:29) Ngotyimato otyinene tyipuilisa okulonda, pamwe ovitateka vietu katuvivili okuvitetulula mokonda ovinene unene. Tuesukisa ekuateso lia Jeova.

11. Oñgeni ospilitu sandu itukuatesako okukoleleya ovitateka vietu?

¹¹ Tanga Isaías 40:31. Ononkhombe kambukala meulu kononkhono mbambo. Outokotwe uvasiwa meulu, oo umbukuatesako okunthanana. Otyo tyikuatesako ononkhombe okunthanana ovikambo ovile tyihalingi ononkhono ononyingi. Tyina una otyitateka otyinene, soka kononkhombe. Ita ku Jeova ekuavele ononkhono “pokati komukuatesiko, ospilitu sandu.” (João 14:26) Apeho tuna okuiita ku Jeova etuavele ospilitu yae. Haunene tyina tuna ovitateka nomukuatate ine omphange mewaneno tulitehelela okuti tuna okuiita ekuateso lia Jeova. Mahi omokonda yatyi ovitateka ovio vimonekela?

12, 13. (a) Omokonda yatyi pokati ko Vakristau pamwe papondola okumoneka ovitateka? (b) Oityi ehipululo lia Jose litulongesa konthele ya Jeova?

¹² Ovitateka ovio vimoneka mokonda atuho tuvakuankhali. Pamwe tupondola okunumana netyi vakuetu vapopia netyi valinga ine hamwe onthwe tupondola okulinga otyipuka tyivenumanesa. Otyo tyipondola okukala otyitateka otyinene. Mahi otyo tyituavela omphitilo yokukala ovakuatyili ku Jeova. Ñgeni ngotyo? Omokulilongesa okuundapela kumwe novakuatate vetu no nomphange. Jeova uvehole unene namphila valinga oviponyo iya nonthwe otyo tuna okulinga.

¹³ Jeova katyilika ovaumbili vae opo valolwe. Tutyinoñgonoka tyina tulilongesa ongeleka ya Jose. Etyi Jose ankho omukuendye, ovakulu vae vakalele nonkhi nae. Avemulandesa ngomupika iya atualwa ko Egitu. (Gênesis 37:28) Jeova ankho weete atyiho tyikahi nokumoneka-po iya tyotyili tyemuihamene unene okutala onkhalelo epanga liae wekolelo ankho ekahi nokutekulwa. No ngotyo, Jeova katyilikile otyitateka otyo tyihamoneke-po. Konyima, etyi Jose atendeleyua okuti wakuata omukai wa Potifar kononkhono, netyi apakwa mokaleya, no ngotyo Jeova kayovolele Jose. Mahi okuti Jeova wasilepo Jose? Au. Ombimbiliya ipopia okuti “Jeova ankho ukahi na Jose iya Jeova ankho umukuatesako.”—Gênesis 39:21-23.

14. Ouwa patyi tupondola okupolako inkha tulityilika okukala nonyengo?

¹⁴ Ongeleka onkhuavo oya David. Ovanthu ovanyingi nalumwe valambele movitateka ngo via David. No ngotyo, David kayekele ovitateka ovio vimusoyese. Wahoneka okuti: “Yekapo okunumana, nokusapo onyengo. Uhakale nonyengo opo uhalinge ovivi.” (Salmo 37:8) Tyakolela okuhakala nonyengo mokonda tuhanda okuhetekela Jeova. Huku “ketulingi etyi tuatokala mokonda yoviponyo vietu,” mahi utuevela. (Salmo 103:10) Tuna vali ouwa tupondola okupola-ko tyina tulityilika okukala nonyengo. Mongeleka, onyengo yeeta o atesau novitateka viokufima. Tupu tyipondola okunyona omapunga iya tyieta ovitateka tyina omunthu amali. Tupu, tyina tuanumana unene, katutyivili okusoka nawa. Tupondola okupopia nokulinga ovipuka viihamesa vakuetu iya otyo tyipondola okutukalesa omapita. Ngotyo, otyiwa okuhapopi natyike tyina wanumana. Ombimbiliya yati: “Omutima wahiliya omuenyo pala olutu.” (Provérbios 14:30) Oityi tupondola okulinga inkha vakuetu valinga otyipuka tyitunumanesa iya oñgeni tupondola okuovola okukala nombembwa novakuatate vetu? Oputyina tuendela monondonga mbo Mbimbiliya.

TYINA OMUKUATATE UMWE ALINGA OTYIPUKA TYIKUNUMANESA

15, 16. Oityi tuna okulinga tyina omukuatate amalingi otyipuka tyituihama unene?

¹⁵ Tanga Efésios 4:26. Katuhuvu tyina omunthu uhaumbila Jeova etulinga otyipuka tyitunumanesa. Mahi tyina omukuatate ine omphange ine o umwe mombunga etulinga otyipuka tyituihama, otyo tyipondola okutusoyesa. Mahi oityi tupondola okulinga inkha katukahi nokulimbwa etyi etulinga? Okuti matutualako okukala tyanumana alo umwe tyina pamalambe omanima omanyingi? Ine matulandula onondonga mbo Mbimbiliya mbupopia okuti tuna okutetulula otyitateka liwa-liwa? Inkha tukevelela omuvo omunyingi opo tupopie nomunthu wetulinga otyiponyo, opo matyitupuiya vali unene okutetulula otyitateka otyo.

¹⁶ Oityi upondola okulinga inkha omukuatate umwe walinga otyipuka tyekunumanesa iya ove kukahi nokutyivila okulimbuako etyi ekulinga? Oityi upondola okulinga opo ukale nombembwa? Tete, upondola okulikuambela ku Jeova. Muiita opo ekukuateseko okutomphola nomukuatate wove monkhalelo ikahi nawa. Hinangela okuti omukuatate wove nae epanga lia Jeova. (Salmo 25:14) Huku umuhole unene. Jeova utekula omapanga ae nokankhenda iya ukevelela nonthwe tulinge ngotyo. (Provérbios 15:23; Mateus 7:12; Colossenses 4:6) Vali, soka nawa konthele yetyi mopopila omukuatate wove. Uhasoke okuti omukuatate wove ankho uhanda okukunumanesa. Hamwe wapopia vala tyihasokele ine ove wahanoñgonokele nawa etyi apopia. Kala tyafuapo pala okupopia okuti nove wapengesa. Ove upondola okuhimbika okumupopila okuti: “Tyafuile ame ndyinumana liwa, mahi etyi wapopia mongulo tyankhalesa . . . ” Inkha etompho kaliekukuatesileko okukala nombembwa nomukuatate wove, tualako okuovola okukala nombembwa. Itilako omukuatate wove momalikuambelo. Ita ku Jeova opo emuyambe nokukukuatesako okutala ovituwa oviwa vio mukuatate wove. Upondola okukala nonthumbi yokuti Jeova mahambukwa okutala ononkhono ukahi nokulinga opo ukale nombembwa nomukuatate wove, mokonda nae epanga lia Jeova.

TYINA TULIVELA ONOMBEI MOKONDA YOVIPUKA OVIVI TUALINGILE KOHALE

17. Oñgeni Jeova etukuatesako okukala vali noupanga nae tyina tuamalingi onkhali? Omokonda yatyi tyakolela okutavela ekuateso liae?

¹⁷ Ovanthu vamwe velitehelela okuti kavatokalele okukala ovaumbili va Jeova, mokonda yonkhali valingile kohale. Okulivela onombei tyipondola okutupola ombembwa, nehambu iya no nonkhono. Ohamba David nae ankho ulivela onombei iya mokonda yotyo apopi okuti: “Puetyi nahapopile onkhali yange, nakalele tyasoya, omankhipa ange aihama unene mokonda yokukema onthiki aiho. Mokonda komutenya no kounthiki okuoko kuove ankho kualema kombanda yange.” Mahi tyihambukiswa okutala okuti David walingile etyi Jeova ahanda ovaumbili vae valinge. Wahoneka okuti: “Pahe, nekupopila onkhali yange, iya ove waevela otyiponyo tyononkhali mbange.” (Salmo 32:3-5) Inkha walinga onkhali onene, noñgonoka okuti Jeova wafuapo pala okukuevela. Jeova uhanda okukukuatesako opo ukale vali epanga liae. Mahi ove wesukisa okutavela ekuateso Jeova ekuavela pokati kovakulu vewaneno. (Provérbios 24:16; Tiago 5:13-15) Ngotyo uhakevelele vali! Omuenyo uhapu utei kuotyo. Mahi oityi upondola okulinga inkha ulivela onombei mokonda yonkhali Jeova aevela-le kohale?

18. Oñgeni ongeleka ya Paulu ipondola okukuatesako vana velitehelela okuti kavatokalele okukala ovaumbili va Jeova?

¹⁸ Ovikando vimwe apostolu Paulu ankho usoya mokonda yononkhali alingile kohale. Wapopia okuti: “Ame ndyimututu vali kono apostolu iya hatokalele okuihanwa okuti o apostolu, mokonda namonesile ononkhumbi ewaneno lia Huku.” Mahi, namphila Paulu ankho elitehelela ngotyo, ayawisako okuti: “Mokonda yokankhenda nahatokalele ka Huku, ndyikahi ngetyi ndyikahi.” (1 Coríntios 15:9, 10) Jeova ankho utyii okuti Paulu omukuankhali. Mahi Jeova wemutavela ngetyi ankho ekahi iya ankho uhanda Paulu etyinoñgonoke. Inkha tyotyili welivela mokonda yetyi walinga iya wapopila Jeova novakulu vewaneno etyi walinga, ngotyo Jeova mekuevela. Kala nonthumbi yokuti Jeova wekuevela iya tavela okuevelwa nae!—Isaías 55:6, 7.

19. Oipi o testu yenima lio 2018, iya omokonda yatyi tuesukisila o testu oyo?

¹⁹ Putyina onthyulilo yovivi ikahi nokuhikapo tupondola okukala nonthumbi yokuti matukala vali novitateka ovinyingi. Mahi tuna okuhinangela okuti Jeova, una “waavela epondolo una wepuila, nokuavela ononkhono ononyingi una uhenambo,” upondola okukuavela etyi wesukisa opo utualeko okumuumbila noukuatyili. (Isaías 40:29; Salmo 55:22; 68:19) Mokueenda kuenima lio 2018, apeho tyina tuenda Mondyuo Yomaliongiyo, matuhinangeleswa otyili tyakolela tyahonekwa mo testu yenima, tyati: “Vana vakevelela ku Jeova mavakakala vali nononkhono.”—Isaías 40:31.