Tukalei Noluembia Olunene na Vakuetu

1. Sesusi watuma ovalongwa vae okulinga-tyi? (Tala olutalatu lwo kondye.)

MOTYINTHIKI tyahulililako tyomuenyo wae pano pohi, Sesusi watumine ovalongwa vae okulinga otyipuka tyimwe tyakolela. Wati: “Ngetyi ame nakala nohole no onwe, no onwe kalei nohole pokati kenyi.” Apopi vali okuti: “Moluotyo, ovanthu aveho mavaimbuka okuti muvalongwa vange inkha mukala nohole pokati kenyi.” — Suau 13:34, 35.

2. Omokonda yatyi tuesukisila okukala noluembia na vakuetu?

² Sesusi ankho uhole unene ovanthu. Pahe apopi okuti inkha ovalongwa vae navo vakala noluembia ngo lwae, ovanthu aveho mavaimbuka okuti Ovakilisitau vo tyotyili. Ovalongwa vae vo potyita tyo tete ankho vena oluembia na vakuavo. No onthue hono ongotyo tukahi. Ngotyo, tyakolela unene tukale noluembia na vakuetu atee umwe tyina tyihapepukile.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Katyapepukile okukala noluembia na vakuetu mokonda tyilinge onthue, tyilinge ovakuatate vetu, atuho tuvakuankhali. Mahi no ngotyo tuesukisa okulinga ononkhono mbokuhetekela Sesusi. Monthele ei, matulilongesa oñgeni oluembia lutukuatesako okukala ovana-mbembwa, nokuhalingi okapungulula, nokutambula nawa ovaenda. Putyina tulilongesa, lipula okuti: ‘Oityi ndyililongesila kovakuatate no nomphange vatuaileko okukala noluembia na vakuavo namphila tyihapepukile?’

KALA OMUNA-MBEMBWA

4. Ngetyi tyipopia Mateusi 5:23, 24, omokonda yatyi tuesukisila okulinga ononkhono mbokulikengelela nomukuatate wetulinga otyipuka tyetunumanesa?

⁴ Sesusi wetulongesa okuti tyakolela unene okulikengelela nomukuatate umwe wetulinga otyipuka tyetunumanesa. (Tanga Mateusi 5:23, 24.) Wapopia okuti inkha tuhanda okukala noupanga omuwa na Siovaa, tuna okulivila na vakuetu. Siovaa uhambukwa tyina atala okuti tuna nokulinga ononkhono opo tulivile na vakuetu. Inkha tupaka onkhongo, atuhalingi ononkhono mbokukala nombembwa na vakuetu, Siovaa kemetavela efendelo lietu. — 1 Suau 4:20.

5. Omokonda yatyi tyepuiyile komukuatate umwe okukala omuna-mbembwa?

⁵ Mahi ha apeho tyapepuka okulivila na vakuetu. Omokonda yatyi? Tala etyi tyaendele na Maluku.b Wanumanene unene etyi omukuatate umwe ahimbika okumupopia omapita mewaneno. Oityi Maluku alinga? Wati: “Nemupopia umwe, etyimono!” Konyima, Maluku ekemuita otyiponyo mahi ehetavela. Ponthyimbi, Maluku elipopila okuti: ‘Tyikale-po. Inkha kahandele, ame hilifefe kwe!’ Mahi omutalelipo umwe womawaneno, emupopila opo ahayeke-ko. Oityi Maluku alingile?

6. (a) Oityi Maluku alingile opo vakale nombembwa nomukuatate wae? (b) Oñgeni Maluku aendela monondongwa tuvasa mu Ova Kolosu 3:13, 14?

⁶ Etyi Maluku elisoka nawa, aimbuka okuti nae ankho keliolele omutima. Ankho usoka okuti uviukisa vali ku vakuavo. Amono okuti ankho pena ovipuka vimwe esukisa okupilulula. (Kolo. 3:8, 9, 12) Maluku akaita vali otyiponyo komukuatate, emuhonekela omukanda opo apopie okuti ankho welivela unene iya ankho uhanda vahonye. Atee umwe emuavela oupuka ouwa asoka okuti omukuatate meupande. No ngotyo omukuatate nii ehemuevela. Mahi ahayeke-ko. Atualako okuendela motyitumino tya Sesusi tyokuhumba omukuatate wae, nokulinga ononkhono mbokukala nombembwa nae. (Tanga Ova Kolosu 3:13, 14.) Oityi tulilongesilako? Tulilongesilako okuti pamwe matulingi ononkhono mbokulikengelela nomukuatate umwe wetulinga otyipuka tyetunumanesa, ngwe ehetavela. Mahi oluembia malutulundu okutualako okumuevela, nokulikuambela opo nthiki imwe tukale vali omapanga. — Mat. 18:21, 22; Gal. 6:9.

7. (a) Oityi Sesusi etupopila tulinge? (b) Otyitateka patyi omphange umwe alambelele?

⁷ Sesusi wetupopila okuti tuna okulinga vakuetu ngetyi tuhanda vetulinge. Apopi vali okuti katupondola vala okulinga nawa vana vetulinga nawa. (Luka 6:31-33) Namphila tyihakakele, omukuatate umwe ine omphange, upondola okuyeka-po okukukukunya. Inkha otyo tyimoneka-po, oityi molingi? Otyo tyaendele nomphange umwe utiwa o Lara. Wati: “Omphange umwe mewaneno lietu wahimbika okunianga. Ankho hityii omokonda yatyi. Andyisoyo unene, nokuenda komaliongiyo pahe ankho hihande vali.” Ponthyimbi, Lara welipopilile okuti: “Otyo muene o tyae! Tupu aveho mewaneno vapopia okuti omphange una ulinga vala ovipuka vihatiwa ovievi.”

8. Oityi Lara alingile opo vakale nombembwa na mukuavo, iya oityi tupondola okulilongesilako?

⁸ Lara ataindya ononkhalelo mbokuhonya nomphange oo. Elikuambela ku Siovaa iya akapopia nae. Avatomphola nawa konthele yotyitateka, avelihumbakana iya avahonyo. Ngoti otyitateka ankho tyatetululwa umwe. Lara wati: “Mahi konyima atyiya-po vali, ahankhukunya. Andyisoyo unene!” Ponthyimbi Lara elipopila okuti memulingi vala nawa inkha nae upiluluka. Mahi katutu-katutu Lara aimbuka okuti olusoke lwae ankho luapenga. Ankho una okutualako okumutekula nawa, ‘nokumuevela tyihakuluminyua.’ (Efe. 4:32–5:2) Lara ahinangela okuti omunthu wokuna oluembia ‘kesuku nokulingwa omapita, ulikuatehila movipuka aviho, utavela movipuka aviho, ukevela ovipuka aviho, ukoleleya movipuka aviho.’ (1 Kol. 13:5, 7) Ovipuka ovio viemukuatesileko okutula omutima, ahasukalala vali. Katutu-katutu avakala vali omapanga. Otyo tyitulongesa-tyi? Tyitulongesa okuti inkha tulinga ononkhono mbokukala nombembwa na vakuetu, atukala noluembia navo, ‘Huku woluembia nombembwa makala no onthue.’ — 2 Kol. 13:11.

UHALINGE OKAPUNGULULA

9. Ngetyi tyipopia Ovilinga 10:34, 35, omokonda yatyi tuhapondola okulinga okapungulula?

⁹ Siovaa utupu okapungulula. (Tanga Ovilinga 10:34, 35.) Pahe tyina no onthue tuhalingi okapungulula, tulekesa okuti tuvana vae. Onthue tutavela otyitumino tyokuhumba ovo munthele yetu ngetyi tulihole onthue muene, iya tulinga ononkhono mbokulivila novakuatate vetu — Loma 12:9, 10; Tia. 2:8, 9.

10-11. Oityi tyakuatesileko omphange umwe okupilulula onkhalelo ankho atala ovanthu vo kotyilongo tyimwe?

¹⁰ Mahi vamwe tyivepuiya okuhalingi okapungulula. Tala etyi tyaendele nomphange umwe utiwa Rute. Etyi ankho omuhikuena walingilwe onya nomuhikuena umwe wo kotyilongo otyikuavo. Oñgeni tyemukalesile? Rute wati: “Pahe ankho ndyiyele ovipuka aviho vyo kotyilongo tyina. Ankho ndyisoka okuti ovanthu aveho vo kotyilongo otyo, alo umwe ovakuatate vatyo, ankho ovakalavi vala.” Oityi tyemukuatesileko okulipola omalusoke oo apenga?

¹¹ Rute waimbuka okuti ankho wesukisa okulinga ononkhono mbokulipola omalusoke oo. Watanga onongeleka mbumwe mbupopia konthele yotyilongo otyo mo Anuario. Rute wati: “Andyilingi ononkhono mbokusoka ovipuka oviwa viovanthu vo kotyilongo oko. Andyimono okuti ovakuatate vo kotyilongo oko vehole unene Siovaa. Andyihimbika okuvetala okuti navo ovakuatate vange.” Mahi katutu-katutu, Rute amono okuti okulinga vala ngotyo katyituuka. Wayawisako okuti: “Tyina ndyilivasa novakuatate vo kotyilongo otyo, ndyilinga ononkhono mbokukala ondyandyi, nokutomphola navo. Pahe nevenoñgonoka nawa.” Oityi tyatundililako? Rute wapopia okuti katutu-katutu onkhalelo ina ankho elitehelela aipiluluka.

12. Sara ankho una otyitateka patyi?

¹² Vamwe vena okapungulula otyo vehetyii. Mongeleka, omphange umwe utiwa o Sara ankho usoka okuti utupu okapungulula. Ankho ulinga vala nawa ovanthu aveho, tyihatale kotyivala, no konombongo ena, no kotyilinga ena meongano. Mahi wati: “Andyiimbuka okuti muaina ankho ndyina okapungulula.” Ñgeni ngotyo? Sara wekulila mombunga yatanga unene. Mokonda yotyo, ankho uhanda vala okukala novanthu vokuatanga ngae. Alo umwe nthiki imwe apopila epanga liae okuti: “Ame ndyikala vala novakuatate vatanga. Hihande okukala na vana vahatangele.” Sara ankho wesukisa okupiluluka. Oñgeni ankho metyilingi?

13. Oityi tulilongesila komapiluluko Sara alinga?

¹³ Omutalelipo umwe womawaneno akuatesako Sara okusoka nawa konkhalelo yae. Sara wati: “Amphandula mokonda yetyi ndyikahi nokuumbila Siovaa noukuatyili, ndyiava omakumbululo omawa momaliongiyo iya ndyii ovipuka ovinyingi vyo Mbimbiliya. Mahi konyima apopi okuti tyina tunoñgonoka ovipuka ovinyingi vyo Mbimbiliya, tupu tuesukisa okukala novituwa oviwa, ngetyi okuliola omutima, nokupola pokati, nokukala nokankhenda na vakuetu.” Sara aendela monondaka ombo. Wayawisako okuti: “Andyimono okuti otyipuka tyakolela vali okukala noluembia na vakuetu.” Pahe apilulula onkhalelo ankho atala ovakuatate vae no nomphange. Wapopia okuti wehimbika okutala kovituwa oviwa Siovaa ankho atala kovakuatate vae. Iya onthue? Okuti tusoka okuti tuvanene vali ku vakuetu mokonda yokuatanga? Inkha tukala ‘nohole novakuatate aveho,’ kamatulingi okapungulula. — 1 Pet. 2:17.

TAMBULA NAWA OVAENDA

14. Ngetyi tyipopia Ova Hebeleu 13:16, oñgeni Siovaa elitehelela tyina tutambula nawa ovaenda?

¹⁴ Siovaa uhambukwa tyina tutambula nawa ovaenda. (Tanga Ova Hebeleu 13:16.) Okutambula nawa ovaenda tyilinga onthele yefendelo lietu, haunene tyina tukuatesako vana vesukisa. (Tia. 1:27; 2:14-17) Otyo Ombimbiliya itupopila okuti tuesukisa okukala “notyituwa tyokutambula ovaenda.” (Loma 12:13) Tyina tutambula nawa vakuetu tulekesa okuti tuvehole, tuesuka navo, iya tuhanda okukala omapanga avo. Siovaa uhambukwa tyina tukonga vakuetu opo veye okulia meumbo lietu, na tyina tuveavela otyipuka tyimwe tyokunwa, na tyina tutaindya omuvo wokukala navo. (1 Pet. 4:8-10) Mahi pamwe katyapepukile okutambula ovaenda.

15-16. (a) Omokonda yatyi vamwe vaanyena okutambula ovaenda? (b) Oityi tyakuatesileko Editi okutambula ovaenda?

¹⁵ Pamwe tupondola okuanya okutambula ovaenda mokonda yonkhalelo yomuenyo wetu. Tala ongeleka yomuhepe umwe utiwa o Editi. Etyi ehenekale Ombangi, ankho kesukile novanthu. Ankho usoka okuti vakuavo ovo vena okutambula ovaenda, mokonda vena omuenyo ukahi nawa.

¹⁶ Pahe etyi anoñgonoka otyili, ahimbika okusoka monkhalelo yelikalela. Alingi ononkhono mbokutambula nawa ovaenda. Wati: “Etyi Ondyuo yetu Yomaliongiyo ankho ikahi nokutungwa, omukulu umwe wewaneno amphopila okuti makuya ovalinepi vamwe mavakala onosimanu onombali opo vetukuateseko okutunga. Andyiti opo vehikile meumbo liange. Poola yatyo opo, andyihinangela onkhalelo Siovaa ayambele omuhepe wo ko Salefa.” (1 Reis 17:12-16) Editi etavela okuvetambula. Oñgeni nae ayambelwe? Wati: “Avahakala vala onosimanu onombali, mahi avakala onohanyi onombali. Atukala omapanga omanene.” Tupu Siovaa wemuavela omapanga omawa mewaneno liavo. Editi pahe omukokoli-ndyila, iya apeho utalelwa-po novakuatate ehole okuundapa navo movilinga viokuivisa. Wayawisako okuti: “Mokonda yokuava, Siovaa ukahi nokundyamba unene!” — Heb. 13:1, 2.

17. Luka nomuhikuena wae vaimbuka-tyi?

¹⁷ Hamwe tuiwe okuti tutambula nawa ovaenda. Mongeleka, omukuatate umwe utiwa o Luka na tembwa-e ankho vatambula ovaenda. Ankho vakonga ombunga yavo, nomapanga avo, nomutalelipo womawaneno nomuhikuena wae opo veye okulia meumbo liavo. Mahi Luka wati: “Tuamona okuti ankho tukonga vala omapanga etu.” Oityi tyakuatesako Luka nomuhikuena wae okupiluluka?

18. Epiluluko patyi Luka nomuhikuena wae valinga konthele yokutambula ovaenda?

¹⁸ Onondaka mba Sesusi mu Mateusi 5:45-47, mbakuatesako Luka nomuhikuena wae okusoka nawa etyi tyihangununa okutambula nawa ovaenda. Mbati: “Inkha mukala vala nohole na vana vemuhole, mamupewa ondyambi patyi?” Vaimbuka okuti ankho vesukisa okuhetekela Siovaa, ulinga nawa ovanthu aveho. Avatokola okuhimbika okukonga ovakuatate no nomphange vehenekonge. Luka wati: “Atuho tuhambukwa unene. Tukala vali omapanga tupu tukala vali omapanga a Siovaa.”

19. Oñgeni tulekesa okuti tuvalongwa va Sesusi? Iya oityi watokola okulinga?

¹⁹ Tuamona okuti okukala noluembia olunene novakuatate vetu, matyitukuatesako okukala ovana-mbembwa, nokuhalingi okapungulula, nokuvetambula nawa. Tuesukisa okulipola omalusoke apenga opo tuhumbe ovakuatate vetu nomutima wetu auho. Inkha tulinga ngotyo, matuhambukwa iya matulekesa okuti tuvalongwa va Sesusi. — Suau 13:17, 35.