Ounongo Wotyotyili Ukahi Nokulaveleya

1. Oityi hono ovanthu ovanyingi vasoka konthele younongo utunda Mombimbiliya? (Provérbios 1:20, 21)

MOVILONGO ovinyingi tyakaka unene okuvasa onombangi mba Siovaa vaivisa otyo vaava omikanda pana palambela ovanthu ovanyingi. Okuti noove uhole okuivisa ngotyo? Inkha noove otyo uli nokulinga otyo, opo naina wanoñgonoka umwe nawa onondaka mba Provérbios mbokuati, ounongo wotyotyili ulaveleyila momatapalo opo ovanthu veunoñgonoke. (Tanga Provérbios 1:20, 21.) Mombimbiliya no momikanda vietu muna “ounongo wotyotyili,” ounongo wa Siovaa. Otyo, otyo otyipuka tyotete ovanthu vesukisa okunoñgonoka opo vakamone omuenyo uhapu. Tyina ovanthu vatambula omikanda vietu tuhambukwa. Mahi haveho vevitambula. Vamwe kavetavela etyi tulongesa. Iya vamwe vetulinga omukwele. Nkhele ovakuavo vapopia omapita etyi Ombimbiliya ilongesa, tupu vapopia okuti vana vokutavela kuetyi Ombimbiliya ilongesa vapopia omapita vakuavo. Siovaa waavela ounongo ovanthu vatyo aveho. Mahi otyipuka otyo utyilinga ñgeni?

2. Opi hono tuvasa ounongo wotyotyili, okuti ovanthu aveho vetavela ounongo oo?

² Otyipuka tyimwe Siovaa etuavela opo tukale ovanongo ondaka yae Ombimbiliya. Ovanthu ovanyingi venayo-ale. Iya pahe omikanda viatunda Mombimbiliya? Mokonda Siovaa ukahi nokutukuatesako, omikanda ovio hono vikahi nokulingwa momalaka alamba po 1000. Vana vatanga umwe etyi omikanda ovio vipopia iya avaendela muetyi vatanga, vapolako ouwa. Mahi ava ovakuavo kavesukile nokutehelela ounongo oo. Tyina valinga ovipuka, valinga vala mwene ngetyi vahanda iya pamwe vatehelela vala etyi tyipopia ovanthu. Tupu vapopia omapita vana valinga etyi Ombimbiliya ipopia. Monthele ei matulilongesa omokonda yatyi ovanthu vamwe valingila ngotyo. Mahi tete matutale oñgeni tupondola okukala nounongo wa Siovaa.

OVIPUKA TULONGESWA NA SIOVAA VITUKALESA OVANONGO

3. Oityi tuesukisa okulinga opo tukale ovanongo?

³ Ounongo okusoka nawa tyina nkhele uhenelinge otyipuka tyimwe. Mahi ounongo wotyotyili ha yoo vala. Ombimbiliya yati: “Okukala nowoma na Siovaa tyeeta ounongo, Okunoñgonoka Ou Ukola tyeeta ekungunyiko.” (Pro. 9:10) Onondaka mbokuati tuna “okunoñgonoka Ou Ukola” mbupopia-tyi? Mbupopia okuti tyina tuhanda okulinga otyipuka tyimwe tuna okueendela muetyi Siovaa apopia. Otyo tutyilinga tyina tutanga Ombimbiliya nomikanda vietu viapolwa Mombimbiliya. Tyina tulinga ovipuka ovio opo vala matulekesa okuti tuvanongo. — Pro. 2:5-7.

4. Omokonda yatyi tupopila okuti ku Siovaa oko kutunda vala ounongo wotyotyili?

⁴ Ounongo wotyotyili utunda vala ku Siovaa. (Loma 16:27) Omokonda yatyi tupopila okuti ounongo wotyotyili utunda vala ku Siovaa? Tete, omokonda oe wetutunga iya wii nawa oñgeni etutunga. (Sal. 104:24) Vali, omokonda atyiho Siovaa atunga tyilekesa okuti omunongo. (Loma 11:33) Tatu, vana vetavela kuetyi Siovaa evepopila vapolako ouwa. (Pro. 2:10-12) Inkha tuhanda tukale ovanongo tyina tuhenelinge otyipuka tyimwe tuna okuendela muetyi tyipopia ondaka ya Huku Ombimbiliya.

5. Oityi tyimoneka novanthu vehetavela okuti ku Siovaa oko kutunda ounongo wotyotyili?

⁵ Ovanthu ovanyingi tuvasa movilinga viokuivisa vahuva umwe tyina vatala ovipuka viatungwa, mahi kavetavela okuti kouye kuna omutungi, vasoka okuti ovipuka ovio vieyako vala avike. Vamwe vetyii umwe okuti kouye kuna Huku, mahi kavetavela okueendela muetyi Ombimbiliya ipopia, vasoka okuti Ombimbiliya o yokohale unene, muene valinga vala etyi vahanda. Oityi tyitundililako? Okuti ovanthu wokuhetavela ku Siovaa vekahi nawa? Okuti vena ehambu liotyotyili? Okuti komutwe wandyila mavakamona omuenyo ukahi nawa? Ovipuka tumona mouye vilekesa umwe nawa okuti onondaka ombu ombotyotyili, mbokuati: “natyike tyityika Siovaa tyilinge ounongo, tyilinge ekungunyiko, tyilinge omphango.” (Pro. 21:30) Onondaka ombo mbulekesa umwe nawa okuti ounongo wotyotyili utunda vala ku Siovaa! mahi ovanthu ovanyingi hatyoko vasoka. Omokonda yatyi?

OMOKONDA YATYI OVANTHU VEHESUKILA NOUNONGO WOTYOTYILI?

6. Ngetyi tyipopia Provérbios 1:22-25, ovalie vehesukile nounongo wotyotyili?

⁶ Ovanthu ovanyingi hono kavesuku nounongo wotyotyili tyina “wihana momatapalo.” Ombimbiliya ipopia okuti kuna ovikundyi vitatu viovanthu vehesukile nounongo. Tyati umwe: “Ovahima,” “ovokulinga omukwele,” no “ovityova.” (Tanga Provérbios 1:22-25.) Pahe matulilongesa umwe nawa ovikundyi ovio viokuehesuku nounongo, konyima atutale etyi onthue tuesukisa okulinga opo tuhakale ngavo.

7. Omokonda yatyi ovanthu vamwe vatuailako vala okukala “ovahima”?

⁷ “Ovahima” ovanthu vana vokwatopa vetavela vala aviho vapopilwa. (Pro. 14:15, okatoi.) Ovanthu ngovo pamwe tuvevasa umwe movilinga viokuivisa. Nkhele soka vala kovanthu vamwe vekahi nokuyondyua no nonkhalamuntwe mbo nongeleya. Vamwe tyina vamanoñgonoka okuti vekahi nokuyondyua kavetyihande vanumana umwe iya okutuka opo pahe a valunguka. Mahi ovahima wokuapopiwa mu Provérbios 1:22 vana kavesukile-ale. (Jer. 5:31) Vahanda vala okulinga etyi vasoka kavahande okulilongesa ombimbiliya nokuendela muetyi ipopia. Ovanyingi vapopia ngetyi tyapopia omuhikuena umwe ukala ko Quebec, Canada, wapopila ombangi ya Siovaa okuti, “Ine mwene omalombe omongeleya yetu vetukemba onkhali oya-vo mwene, ha yetu-ko!” Onthwe katuhande okuhetekela ovanthu vana wokuyondyua mahi otyo vehesuku! — Pro. 1:32; 27:12.

8. Oityi matyitukuatesako atukala ovanongo?

⁸ Otyo Ombimbiliya itupopilila okuti tuesukisa okuyekapo okukala ovahima, mahi “atukala ovakulu menoñgonoko lietu.” (1 Kol. 14:20) Tyina tueendela muetyi Ombimbiliya ipopia tukala ovanongo. Katutu-katutu nonthue muene tutyimona umwe okuti okueendela monondongwa Mbombiliya tyitukuatesako, iya tupu tulinga omatokolo ekahi nawa. Naina otyiwa umwe okulitala inkha tukahi nokukula motyili. Inkha ukahi nokuenda komaliongiyo nokulilongesa Ombimbiliya, upondola okulipula okuti: Omokonda yatyi nahambatisalelua? Okuti wambatisaluale upondola okulipula okuti: Ndyikahi umwe nokuundapa unene movilinga viokuivisa nokukula motyili? Tupu upondola okulipula ñgana: Okuti ovipuka ndyilinga vilekesa umwe okuti ndyiendela monondongwa mbo Mbimbiliya? Okuti novanthu muene velimonena-ko umwe okuti ndyimukilisitau? Inkha wamona apa wesukisa okuliviukisa endela monondongwa mba Siovaa mokonda ‘omuhima mbumukalesa omunongo.’ — Sal. 19:7.

9. Oñgeni vana wokulinga “omukuele” valekesa okuti kavesukile nounongo?

⁹ Otyikundyi tyavali tyovanthu wokuhesukile nounongo “ovokulinga omukwele.” Ovanthu ovo pamwe tuvevasa umwe movilinga viokuivisa. Vetyihole unene tyokulinga omukwele vakuavo. (Sal. 123:4) Ombimbiliya yapopiale okuti kononthiki mbonthyulilo makukakala ovanthu womukuele. (2 Pet. 3:3, 4) Ngetyi tyalingile ovakuendye wovana va Lo na hono kuna ovanthu vehetavela tyina vapopilwa ondaka ya Huku. (Gén. 19:14) Ovanthu ovanyingi valinga omukuele vana vaendela monondongwa Mbombiliya. Otyipuka otyo valinga, tyilekesa okuti “valandula omahando avo muene.” (Sunda 7, 17, 18) Onondaka ombo Ombimbiliya yapopia konthele yavana wokulinga omukuele, mbelifwa nombu yapopia konthele yavana vokuatyitukilapo otyili.

10. Ngetyi tyipopia o Salmo 1:1, oñgeni matulityilika okukala no wokulinga omukuele?

¹⁰ Oñgeni matulityilika ovituwa vyo vokulinga omukuele? Tyimwe tyipondola okutukuatesako, okulityilika okukala novanthu ovo. (Tanga Salmo 1:1.) katupondola okutehelela evi vipopia ovanthu vokuatyitukilapo otyili, tupu katupondola okutanga omikanda viavo. Inkha katulunguka tupondola okuhimbika okupopia omapita ovipuka tupopilwa neongano nokuehevitavela. Opo tulityilike otyipuka otyo tuna okulipula ñgana: ‘okuti ame ndyihole okuñgoñga tyina na mapopilwa otyipuka tyimwe neongano, no putyina otyipuka tyimwe momikanda vietu tyipiluluka? Okuti ame ndyihole okupopia okuti vana vokuetukalela komutwe kavekahi nokulinga nawa ovipuka?’ Inkha tulityilika liwa-liwa omalusoke oo Siovaa mahambukwa. — Pro. 3:34, 35.

11. Oñgeni “ovityova” vitala ovitumino vya Siovaa?

¹¹ Otyikundyi tyatatu tyovanthu vehesukile nounongo, “ovityova.” Ovanthu ovo ovityova mokonda kavahande okueendela movitumino vya Huku. Valinga vala etyi vasoka okuti tyaviuka. (Pro. 12:15) Tupu kavetavela Siovaa ondyivi-ndyivi younongo. (Sal. 53:1) Tyina tuenda movilinga viokuivisa vetupopia omapita mokonda tutavela etyi Ombimbiliya ipopia. Mahi ngwe vetupu-ale omuenyo omuwa. Ombimbiliya yati: “Kovityova ovipuka aviho kavivilwa-le. Kombundi yepunda-umbo kapopi natyike.” (Pro. 24:7) Ovipuka vipopia ovityova kavisilivila. Otyo Siovaa apopila okuti “otyova tyikalela kokule”! — Pro. 14:7.

12. Oityi matyitukuatesako atuhalingi ovipuka vilinga ovityova?

¹² Ovanthu ovanyingi kavaendela movitumino vya Siovaa, mahi onthue tuendela movitumino ovio tupu tutavela kuetyi vipopia. Opo tutyimone oñgeni ovitumino vya Siovaa vituetela ouwa, tupondola vala okueleka vana vahaendela movitumino vya Siovaa na vana vaendelamo. Tala vala ovitateka vina ovanthu vana vokuhaendela movitumino vya Siovaa, pahe olitale ove wokuhole okuendelamo. Momono okuti ove una omuenyo omuwa mokonda utavela Siovaa. — Sal. 32:8, 10.

13. Okuti Siovaa utukuluminya tutavela kuetyi etupopila?

¹³ Siovaa waavela ounongo wae ovanthu aveho, mahi kevekuluminya vetavele ounongo oo. Mahi tupu utupopila oityi matyikamoneka na vana vehetavela ounongo wae. (Pro. 1:29-32) Vana wokuhetavela ku Siovaa “evi valinga mavikeveetela.” Mavivesoyesa, aviveetela ovitateka iya komutwe wandyila avakahanyuako. Mahi vana vaendela muetyi ombimbiliya ipopia vapolako ouwa, mokonda Ombimbiliya yatyo muene yati: “Una unthehelela utupu etyi matyimulingisa otyiho, Kamesuku, kamakatila owoma ovihuna.” — Pro. 1:33.

OUNONGO WOTYOTYILI UTUETELA OUWA

14-15. Omokonda yatyi onondaka tuvasa mu Provérbios 4:23 mbesukisila?

¹⁴ Okutavela kounongo wa Siovaa tupolako ouwa. Ngetyi tuelilongesale, Siovaa waavela ounongo wae ovanthu aveho. Mongeleka, momukanda wa Provérbios Siovaa wetupopila ovipuka oviwa, iya tyina tueendela movipuka ovio tukala nawa. Povipuka ovio matulilongesa-po vikuana.

¹⁵ Yunga nawa omutima wove. Ombimbiliya yati: “Otyipuka una okuyunga vali unene, omutima wove, mokonda omutima, oo ondyivi-ndyivi yomuenyo.” (Pro. 4:23) Nkhele soka kuetyi omunthu ena okulinga opo akale nekongoko eewa. Una okulia ovikulia vikahi nawa, una okuli-na-na monongolo, nokulityilika ovipuka vipondola okumuvelesa. Tupu opo tuyakulile omutima wetu tuna okutanga ombimbiliya, nokutanga nawa etyi matukelilongesa komaliongiyo, nokuava omakumbululo momaliongiyo nokuenda movilinga viokuivisa. Tuna okulityilika ovitalukiso viapenga vilekesa ovanthu velihanda, nokulityilika omapanga omavi.

16. Oñgeni onondaka mba Provérbios 23:4, 5 mbupondola okutukuatesako hono?

¹⁶ Hambukilwa etyi una. Ombimbiliya yati: “Wahatutumbe unene nokuhanda ouhona. Olumono kalukukalela, mohininika vala, tyina upahuka kalupo vali, malumene omavava alukatuka luonkhombe alueende no meulu.” (Pro. 23:4, 5) Omunthu wokuna onombongo hono, hapeho makala nambo. Mouye uno tyilinge vana venale onombongo tyilinge vana vahepa, aveho vahanda vala okukala no nombongo. Iya otyo pamwe tyivelingisisa umwe okukala vala ovanthu vapopiwa omapita, vehelivili na vakuavo iya atee umwe nokukala novitateka viekongoko. (Pro. 28:20; 1 Tim. 6:9, 10) Ounongo utukuatesako okuhatale onombongo ngatyina otyipuka tyesukisa vali, iya otyo tyitukuatesako okuhambukilwa ovipuka tuna. — Ecl. 7:12.

17. Oityi tuna okulinga opo tukale “nelaka liovana-ndunge,” liapopiwa mu Provérbios 12:18?

¹⁷ Soka nawa kuetyi mopopi. Ovipuka tupopia vipondola okuihama vakuetu. Ombimbiliya yati: “Onondaka mbo munthu una upopia vala tyihasoko mbutoma ngomutunga. Mahi elaka liovana-ndunge otyihemba lihakula.” (Pro. 12:18) Matukala vala nombembwa navakuetu tyina tuahayandyanesa ovipuka viapenga vehole okulinga. (Pro. 20:19) Opo tutyivile okupopia onondaka mbuhanumanesa vakuetu tuna okutanga apeho Ombimbiliya nokusoka kuetyi tuatanga. (Luka 6:45) Inkha tusoka umwe nawa kuetyi ombimbiliya ipopia matyitukuatesako okupopia “nounongo” tupu atutyivili okupameka vakuetu. — Pro. 18:4.

18. Oñgeni okuendela muetyi tyipopia Provérbios 24:6 tyitukuatesako movilinga viokuivisa?

¹⁸ Tavela etyi eongano lipopia. Ombimbiliya ipopia otyipuka tyimwe tyikahi nawa, yati: “opo utyivile okufinda ovilwa enda povana-ndunge, pana pena ovanyingi vokupakailamo ovipuka vienda nawa.” (Pro. 24:6, okatoi.) Pahe tala oñgeni okuendela motyipuka otyo tyitukuatesako movilinga viokuivisa. Tyina onthue tuenda movilinga viokuivisa katulongesa vala ngetyi onthue tuhanda, mahi tuendela umwe muetyi tupopilwa neongano. Momaliongiyo omo umwe tulongesilwa oñgeni tuna okuivisa. Mokonda tyina ovakuatate valinga ononthele mbulekesa oñgeni tuna okulongesa movilinga viokuivisa tyitukuatesako. Tupu eongano lya Siovaa lituavela omikanda no novidiu mbukuatesako ovanthu okunoñgonoka nawa Ombimbiliya. Okuti ove ukahi nokulilongesa nawa omikanda ovio nokutala nawa ono vidiu ombo?

19. Oñgeni ove utula ounongo wa Siovaa? (Provérbios 3:13-18)

¹⁹ Tanga Provérbios 3:13-18. Onthue tupandula unene onondongwa tuvasa mondaka ya Huku mokonda ine ha mbo, ñgeno katukahi nawa. Monthele ei tuelilongesa onondongwa mbukahi nawa mbuvasiwa momukanda wa Provérbios. Mahi Siovaa utuavela onondongwa mbukahi nawa Mombimbiliya aiho ha momukanda oo vala. Tutualeiko okuendela apeho mounongo wa Siovaa. Onthue katuesukile no ñgeni ouye uno utula ounongo, mokonda onthue tutyii okuti “vana vakakatela mounongo mavakatiwa ovanthu vehambu.”