Oityi Siovaa Alinga Etuyovole Konkhali?

1-2. (a) Onkhali otyityi? Oityi tuna okulinga twiitilise? (Tala “Onondaka Mbahangununwa.”) (b) Oityi matupopi monthele ei, no mononthele ononkhwavo mbuli momukanda ou? (“Tala Etyi Motange Momukanda ou.”)

OTYIPUKA Siovaa Huku ekuhole otyinene, kuhande okunoñgonoka otyityi alinga tyityilekesa? Otyipuka tyikahi nawa una okulinga opo utyinoñgonoke, otyetyi: Okulilongesa unoñgonoke etyi alinga ekuyovole konkhali, no kononkhia. Onkhalia ondyale imwe onene ove wehevili-ale okulwisa awike. Ovanthu atuho tunkhia, ya ononthiki ambuho tupengesa mokonda yonkhali. (Loma 5:12) Mahi pena ondaka imwe ongwa twii. Siovaa metukwatesako atulwisa onkhali atwiitilisa. Tutyii umwe okuti tyotyili matwiitilisa!

² Mokweenda kwomanima alamba po 6.000, Siovaa Huku uli nokukwatesako ovanthu, vetyivile okumulingila namphila ovakwankhali. Omokonda yatyi evekwatesilako? Omokonda uvehole. Siovaa uhole unene ovanthu nkhele vala tyanthyimbi, etyi evetunga. Mokonda utuhole, walinga ovipuka ovinyingi etukwateseko tyina twalinga onkhali. Utyii okuti onkhali itutwala kononkhia. Ngwe kahande tunkhie, wahanda tukale-ko apeho. (Loma 6:23) Otyo umwe otyo Siovaa ekuhandela. Monthele ei, matukumbulula omapulo aa etatu: (1) Oityi Siovaa alinga ayovole ovanthu konkhali? (2) Oityi ovanthu vokwapopiwa m’Ombimbiliya valingile vapandwe na Siovaa namphila ovakwankhali? (3) Oityi Sesusi alinga ayovole ovanthu konkhali no kononkhia?

OITYI SIOVAA ALINGA AYOVOLE OVANTHU KONKHALI?

3. Oityi tyatwaile ovo tate yetu votete kokulinga onkhali?

³ Etyi Siovaa atunga omulume wotete nomukai wotete, ankho uhanda vakale nehambu. Wevepele eumbo limwe ewa, evenepesa, tupu evepe otyilinga tyimwe otyiwa unene. Wevepele otyilinga tyokumona ovana veyulise ohi aiho aihiwa ngotyitaka tyo Endene. Weveilikile vala otyipuka tyike. Evepopila umwe etyi tyituka kokuhetavela etyi evepopila. Ati okulingila tyawina avehetavela, matyiveetela onkhali, onkhali aivetwala kononkhia. Onthwe tutyii umwe nawa etyi otyipuka otyo tyakaendele. Oandyu imwe yati umwe ayehehole-ale Huku, ayehehole-ale ovo Andau na Eva, nayo ailipake-po aiveyondyo, avalingi onkhali, mokonda vayeka-po okuyumba onthumbi mu Tate yavo wolwembia. Ovo Andau na Eva navo avatokela umwe mweetyi tyahinda oandyu oyo. Twetyimona okuti etyi tyapopile Siovaa, otyo umwe tyili tyaenda. Okutuka opo, avakondyo novitateka ovinyingi, avahimbika umwe okukulupa, pahe avankhi. — Ehim. 1:​28, 29; 2:​8, 9, 16-18; 3:​1-6, 17-19, 24; 5:5.

4. Siovaa uyele onkhali mokonda yatyi? Ya oityi alinga tyitukwatesako tukale noupanga omuwa nae? (Ova Loma 8:​20, 21)

⁴ Siovaa wapaka ehipululo olio m’Ombimbiliya, opo litukwateseko okunoñgonoka otyipuka tyimwe tyesukisa unene. Ehipululo olio litukwatesako okunoñgonoka omokonda yatyi Siovaa eyelele unene onkhali. Onkhali yati umwe oyo ituyapula ku tate yetu, oyo itutwala kononkhia. (Isa. 59:2) Ngwe otyo Satanasi, oandyu yokwehetavela yaeta ovitateka ovio aviho eholelele onkhali, nokuhongilinya ovanthu valinge onkhali. Mokutala, etyi ovo Andau na Eva valinga onkhali, Satanasi asoko okuti hamwe wetyivila okunyona omphango ya Huku. Mahi ankho ketyikolele okuti Siovaa una olwembia olunene. Siovaa Huku kayekelepo-ale omphango ankho ena-yo, ei ahandela ovana voo Andau na Eva. Mokonda uhole ovanthu, kasetele-po-ale alingi etyi matyiveyovola. (Tanga Ova Loma 8:​20, 21.) Siovaa ankho utyii okuti povana va Andau pena vamwe mavakoyo-po okumuhumba, nokumufenda, nokumutavela namphila ovakwankhali. Mokonda Siovaa oe Tate yetu, oe wetutunga, wasoka umwe ondyila ituyovola konkhali atukala noupanga omuwa nae. Oityi pahe Siovaa alinga opo otyipuka otyo tyitavele okutyilinga?

5. Onalupi tyokuti ovanthu mayovola konkhali tyamoneka? Hangununa. (Ehimbikilo 3:15)

⁵ Tanga Ehimbikilo 3:15. Tyokuti ovanthu haa mavayovoka tyamoneka umwe etyi Siovaa apopia okuti Satanasi malihanywa-ko. Siovaa wapopile okuti ovanthu mavakayovokela mwou “makatuka” momukai. Oo yatyo kapii-kapii ankho mamiangula Satanasi, anyimi-ko ovivi aviho, viatuka motyitaka tyo Endene. (1 Swau 3:8) Mahi oo yatyo wokwatuka momukai, nae ankho mamonena-po ononkhumbi. Satanasi memuvange emwiipaesa umwe. Otyipuka otyo Siovaa ankho matyimwiihama unene. Mahi namphila ankho matyimwihama, matyeeta oviwa, mokonda opo ovanthu ovanyingi-nyingi mavayovokela konkhali no kononkhia.

OITYI OVANTHU VAPOPIWA M’OMBIMBILIYA VALINGILE VAPANDWE NA SIOVAA NAMPHILA OVAKWANKHALI?

6. Oityi Ambele na Nowee novanthu ovakwavo vali vayumbile onthumbi mu Huku valingile opo vakale noupanga omuwa nae?

⁶ Mokweenda kwomanima, Siovaa kapii-kapii etyiyandyulula umwe nawa etyi ovanthu vena okulinga vakale noupanga omuwa nae, namphila ovakwankhali. Omona wa vali woo Andau na Eva, Ambele, oe umwe watetekela okuyumba onthumbi mu Siovaa okutuka apa, ovo Andau na Eva valinga onkhali mo Endene. Mokonda Ambele ankho uhole Siovaa, alingi ovilikutila opo ahambukiswe Siovaa nokukala noupanga omuwa nae. Ambele ankho omunthita, ponongi mbae apolopo oviketa viatyo eviipaa evipakula ku Siovaa. Siovaa wakalele ñgeni etyi atala etyi tyalinga Ambele? “Ahambukilwa Ambele notyilikutila tyae alinga.” (Ehim. 4:4) No povilikutila ovikwavo vialingailwe novanthu ankho vemuhole, vemuyumba onthumbi ngeetyi o Nowee, Siovaa otyo ñgoo akalele ngootyo. (Ehim. 8:​20, 21) Tya Siovaa okwetavelele ovilikutila ovio, tyalekesa okuti ovanthu vapondola okulinga evi vimuhambukiswa, nokukala noupanga omuwa nae namphila ovakwankhali.b

7. Oityi tulilongesila kweetyi tyalingile Ambalayau tyokutavela alinge otyilikutila omona wae?

⁷ Siovaa watumine Ambalayau, omulume umwe wali nonthumbi onene alinge otyipuka tyimwe tyalema unene, okulinga otyilikutila omona wae Isake. Mokutala otyipuka otyo Ambalayau tyemutokotesile omutwe. Mahi no ngootyo, etavela umwe okulinga otyo atumwa. Tyina tyiti poola yatyo Ambalayau ahanda okwiipaa omona wae, kuna Huku emuti wehemwiipae. Otyipuka otyo tyilekesa umwe nawa etyi ankho Siovaa haa malingi, okulipola Omona wae ehole aipawe opo ayovole ovanthu. Mahi no ngootyo, Siovaa ankho wafwapo umwe elipole omona wae ehole alingwe otyilikutila. Siovaa uhole unene ovanthu. — Ehim. 22:​1-18.

8. Ovilikutila ovinyingi viapopilwe movitumino viapelwe Mwisesi ankho vilekesa-tyi? (Levitiku 4:​27-29; 17:11)

⁸ Etyi pahe kwekeya ovanthu va Huku ova Isilayeli, avapewa ovitumino vipopia ovilikutila ovinyingi vena okulinga vaevelwe ononkhali. (Tanga Levitiku 4:​27-29; 17:11) Ovilikutila viatyo ovio, ankho vilekesa otyilikutila otyinene matyilingwa, matyiyovola umwe nawa-nawa ovanthu aveho, konkhali. Huku watumine ovauli vae vetyipotoyole umwe nawa okuti ou watilwe matuku momukai, Omona wotyiveli wa Huku, ankho mamoneswa ononkhumbi, aipawa. Omona oo ankho maipawa alingwa otyilikutila ngongi. (Isa. 53:​1-12) Nkhele soka vala: Siovaa ankho melipolo Omona wae ehole, alingwa otyilikutila opo ayovole ovanthu aveho konkhali no kononkhia, pati umwe noove.

OITYI SESUSI ALINGA AYOVOLE OVANTHU?

9. Oityi Swau Mbatisita apopia tyiyemba ku Sesusi? (Ova Hembeleu 9:22; 10:​1-4, 12)

⁹ Potyita tyotete pomuvo wa Kilisitu, omunthu wa Huku Swau Mbatisita wapopile okuti Sesusi omu Nasalee, “Ondyona ya Huku ipola onkhali mouye!” (Swau 1:29) Onondaka ombo mbulekesa nawa okuti Sesusi oe yatyo watilwe matuku momukai. Sesusi ankho oe malingwa otyilikutila tyapopilwe. Pahe ankho tyimoneka umwe nawa okuti ovanthu onkhali maveilwisa, aveitilisa. — Tanga Ova Hembeleu 9:22; 10:​1-4, 12.

10. Oityi Sesusi alingile tyalekesa okuti ankho ‘waendela ovakwankhali’?

¹⁰ Ovanthu Sesusi ankho esuka vali unene navo, ovava veihamenwa mokonda yonkhali, evekongo valinge ovalanduli vae. Ankho utyii okuti ovitateka ovanthu vamona viatuka umwe konkhali. Otyo atutumbilile unene nokukwatesako ovalume novakai, ankho veiwe okuti valinga ononkhali. Nthiki imwe wapopile omuhe ati: “Ovanthu vakongoka kavesukisa ondotolo, ondotolo oya ava umwe vala vavela.” Apopi vali ati: “Ame heilile onondingaviwa, mahi neila ovakwankhali.” (Mat. 9:​12, 13) Etyi Sesusi apopile otyo umwe alingile. Nthiki imwe, etyi omukai umwe ulinga ononkhali eya pu Sesusi ahimbika okumukoha konomphai nononkhuka mbae, Sesusi emweevela. (Luka 7:​37-50) Nthiki imwe vali, avelivasi nomukai omu Samaliya ponyombo emulongesa otyili tyimwe otyinene, namphila ankho etyii okuti omukai oo weenda nomulume wehe-wae. (Swau 4:​7, 17-19, 25, 26) Huku wapa Sesusi ounongo wokumana-ko etyi tyatuka konkhali, ononkhia. Oityi tupopila ngootyo? Tupopia ngootyo mokonda Sesusi watutilisile ovanthu, ovalume novakai, ovana novakulu. — Mat. 11:5.

11. Ovanthu vokulinga ononkhali ankho vetyihole tyokukala na Sesusi mokonda yatyi?

¹¹ Sesusi ankho weetesila-mo onkhenda ovanthu vokulinga ononkhali. Otyo navo ankho vetyiholelele tyokukala nae. Ankho vetupu owoma wokutomphola nae. (Luka 15:​1, 2) Sesusi wevepandulile, ankho uveyamba tyina valinga evi vilekesa okuti, vetavela okuti oe o Kilisitu. (Luka 19:​1-10) Sesusi wahetekelele vala nawa-nawa Tate yae, okukala nokankhenda novanthu. (Swau 14:9) Tyilinge monondaka apopile, tyilinge mweevi ankho alinga, tyamonekele umwe nawa okuti Tate yae wokankhenda uhole ovanthu, ya wahanda okuvekwatesako aveho vetyivile okumufenda namphila ovakwankhali. Sesusi wakwatesileko ovanthu ovakwankhali vesuke nokupilulula ovituwa viavo, na vemulandule. — Luka 5:​27, 28.

12. Oityi Sesusi apopile tyiyemba kononkhia mbae?

¹² Sesusi ankho utyii okuti mapakula omwenyo wae, ayovole ovanthu. Wapopilile ovalongwa vae okuti, mapakulwa, apapelwa momuti. (Mat. 17:22; 20:​18, 19) Ankho utyii okuti ononkhia mbae mambupolo onkhali mouye, ngeetyi tyapopile Swau novauli vapopile okuya kwae. Sesusi tupu wapopile okuti tyina amapakula omwenyo wae, ‘maeta no kwe ovanthu vatyo aveho velikalaila.’ (Swau 12:32) Ovanthu ovakwankhali ankho mavahambukiswa vala Siovaa, tyina vetavela okuti Sesusi oe o Tatekulu yavo, avalandula monomphai mbae. Okulinga ngootyo ankho matyivetwala umwe ‘kokuyovoka konkhali.’ (Loma 6:​14, 18, 22; Swau 8:32) Otyo Sesusi akolelele omutima eliaave etuyovole, namphila ankhile ononkhia mbumwe onombi. — Swau 10:​17, 18.

13. Ononkhia mba Sesusi mbaendele ñgeni, ya otyo tyitulongesa-tyi tyiyemba ku Siovaa Huku? (Tala olutalatu.)

¹³ Sesusi wapakulilwe konondyale mbae, wakwatelwe, apopiwa omapita, atendeleywa, atiwa wapengesa, avehiki umwe kokumwipaa onya. Omatolopa okwekemukwatele aemutwala apa maemwipaela aemuyendyelesa momuti. Sesusi wakoleleyile umwe omalwihamo oo aeho ahayeke-po Huku. Mahi momuvo eli nokukoleleya, ankho pena vali omunthu omukwavo weihamenwa unene. Omunthu watyo oo o Siovaa Huku. Siovaa welikondolele umwe omutima, ehelipake-po emuyekela-tyo umwe, mahi ngwe ankho utyivila umwe okumuyovola. Omokonda yatyi emuyekela umwe ehemuyovola? Oityi Huku wolwembia alingila ngootyo okuyekela Omona wae? Wetyilinga tupu omokonda utuhole. Sesusi wati: “Huku uhole unene ouye, welipola Omona wae ongunga, opo ou uyumba onthumbi mwe ahakahanywe-ko, akamone omwenyo wahapu.” — Swau 3:16.

14. Tya Sesusi okwaipaelwe etuyovole tyilekesa-tyi?

¹⁴ Otyipuka tyalekesa umwe vali unene okuti Siovaa uhole ovana voo Andau na Eva, okwelipolele Omona wae Sesusi aipawa etuyovole. Otyo tyilekesa okuti Siovaa noove ukuhole, welipolele umwe otyiwa vali ankho ena-tyo, otyo tyemwihama, mahi hatyimwe etyilingila, okwahanda umwe okukuyovola konkhali, no kononkhia. (1 Swau 4:​9, 10) Tyotyili Siovaa wahanda okutukwatesako atuho tutyivile okulwisa onkhali, okwilwisa umwe atwiitilisa!

15. Oityi tuna yokulinga tupole ouwa kotyali Huku etulinga, otyilikutila tyeyovo tya Sesusi?

¹⁵ Otyali twalingwa na Huku, otyilikutila tyeyovo tyomona wae wongunga, tyaikula ondyila tweevelwe ononkhali mbetu. Mahi opo tweevelwe na Huku, pena etyi tuna okulinga. Otyityi tuna okulinga? Swau Mbatisita na Sesusi Kilisitu vetyipopia vati: “Livelei, Ouhamba wo keulu uli popepi.” (Mat. 3:​1, 2; 4:17) Naina, matyimoneka vala okuti twahanda umwe okulwisa onkhali, nokukala noupanga omuwa na Tate yetu wolwembia, putyina tulivela. Mahi mwene oityi tyitiwa okulivela, ya oityi tutila okulivela tyitukwatesako atuhambukiswa Siovaa namphila tuvakwankhali? Onthele ilandula kweei otyo maipopi.