ONTHELE YOKULILONGESWA 33
OTYIIMBO 4 “Jeova Omunthita Wange”
Tyikale Komutima Tyokuti Siovaa Ukuhole
“Ame ndyikuhole, nonthyole imwe yahapu.” — SELE. 31:3.
ETYI MATYIPOPIWA-MO
Mamupopiwa oityi twesukisila okuyumba-ko onthumbi okuti Siovaa utuhole, neetyi tuna okulinga tupameke onthumbi oyo.
1. Oityi welipakulila ku Siovaa? (Tala olutalatu.)
OKUTI uhinangela onthiki walinga elikwambelo liokulipakula ku Siovaa? Tyekutwala kokulipakula ku Siovaa okwemunoñgonoka omuhumbu. Pokulipakula wapopilile Siovaa okuti oe vala mofende apeho, olingi etyi atuma, omufende nomutima wove auho, nohande yove aiho, nonondunge mbove ambuho, nononkhono mbove ambuho. (Malu. 12:30) Okutuka umwe opo pahe omuhumbu vali unene. Pahe ine pena ou ukupula ati: “Ove tyili uhole umwe Siovaa?” Tyipondola kumasete-ale moti: “Ame ndyimuhole vali unene tyipona ovipuka aviho.”
Uhinangela otyipuka ankho uhole Siovaa pweetyi welipakula kwe ombatisalwa? (Tala opalangalafu 1)
2-3. Siovaa uhanda tukale nonthumbi yatyi, oityi matulilongesa monthele ei? (Selemiya 31:3)
2 Mahi pahe ine umwe ukupula okuti: “Ove una umwe onthumbi yokuti Siovaa ukuhole?” Okuti pokukumbulula mosimo oti ame hatele-mo-ale mokuhumbwa na Siovaa? Omuhikwena umwe watekulilwe onya wati: “Ame ndyihole Siovaa otyipuka otyo ndyityii umwe nawa hisimo-ale vali. Mahi pahe tyokuti Siovaa unthyole, pamwe momutwe wange katyifumo-ale nawa.” Oityi matyikukwatesako uyumbe-ko onthumbi okuti Siovaa ukuhole?
3 Siovaa uhanda uyumbe-ko onthumbi okuti ukuhole. (Tanga Selemiya 31:3.) Otyo Siovaa ekwetela no kwe, omunoñgonoka okala epanga liae. Pweetyi welipakula ku Siovaa ombatisalwa, wakala omunthu Siovaa ehole vali unene. Otyo tyilekesa okuti Siovaa ukuhole unene kamekuyeke-po. Siovaa ovanthu vae vokumufenda vehemuyeke-po okuti umwe noove, weveti, “ovanthu ndyihole.” (Mal. 3:17, okatoi.) Siovaa uhanda uyumbe-ko onthumbi yokuti tyotyili ukuhole umwe, ngeetyi tyalingile omutumwa Paulu. Mokonda ankho wayumba-ko umwe onthumbi okuti Siovaa umuhole ahoneka okuti: “Mwene ame ndyityii umwe, tyati vala ononkhia, omwenyo, onoandyu, ovatumini, ovipuka vikahi-ko, ovipuka maviya, ounene, eulu, o mombwelo, otyipuka otyikwavo vali hamwe tyatungwa, petupu-ale etyi tyityivila okutuhondovola kolwembia lwa Huku.” (Loma 8:38, 39) Monthele ei, matutale oityi twesukisila okuyumba-ko onthumbi yokuti Siovaa utuhole, atutale etyi matyitukwatesako tupameka onthumbi oyo.
OITYI TWESUKISILA OKUYUMBA-KO ONTHUMBI OKUTI SIOVAA UTUHOLE
4. Oityi tuna okulinga tuhatokele momaliva a Satanasi?
4 Ine tutavela okuti Siovaa utuhole matukala tyitai omaliva a Satanasi ‘aehetutokesa.’ (Efe. 6:11) Satanasi uli umwe nokututumba opo etuyapule ku Siovaa. Eliva limwe eli nokutela ovanthu, omatutu, uhanda tusoke okuti Siovaa ketuhole-ale. Wahalimbwe-ko okuti Satanasi uli nokwoovola onomphitilo mbokutuyondya. Utyilinga tyina ametumono twasoya mokonda yokusoka vala kovivi twalingaile kohale, aa hamwe omokonda yeevi tuli nokukondya navio pehepano, na tyina twalinga otyiho tyokwehei etyi matyitumonekela muhuka. (Omih. 24:10) Onkhulika ihatekela umwe po tyinyama yeete okuti tyili vala atyike, tyaponwa, na Satanasi otyo alinga ngootyo, tyina twasoya omo likwatelela tuyeke-po okufenda Siovaa. Mahi ine tutwalako okupameka onthumbi yetu yokuti Siovaa utuhole opo matukala tyamaneka “atukala tyitai” atuhatokela momaliva a Satanasi. — 1 Pet. 5:8, 9; Tia. 4:7.
5. Oityi twesukisila okuyumba-ko onthumbi okuti Siovaa utuhole?
5 Okutavela okuti Siovaa utuhole tyitufweneka vali kwe. Oityi tupopila ngootyo? Omokonda Siovaa mwene otyo etutunga ngootyo, tyokuhanda okuhumbwa nokuhumba vakwetu. Tyina tumona okuti vakwetu vetuhole noonthwe tuvehumba vali. Na tyina twamamono okuti Siovaa utuhole, utupanda, opo noonthwe tumuhumba vali. (1 Swau 4:19) Tyina tuhumba vali unene Siovaa nae metuhumbu vali unene. Otyo Ombimbiliya yetyipopia umwe nawa, yati: “Fwenei ku Huku, nae na afwene kwoonwe.” (Tia. 4:8) Oityi twesukisa okulinga tuyumbe-ko vali onthumbi okuti Siovaa utuhole?
OITYI MATYITUYUMBISA-KO ONTHUMBI OKUTI SIOVAA UTUHOLE?
6. Ine tyikupwiya okutavela okuti Siovaa ukuhole oityi una okulinga?
6 Pokulikwambela popia umwe etyi wesuka natyo, opalaika-po. (Luka 18:1; Loma 12:12) Palaika-po umwe okwiita ku Siovaa ekukwateseko utyivile okumona, oviwa amona mwoove. Ine walinga upondola okupalaika-po okulikwambela monthiki ike vala. Pamwe omutima wove maukukembe osoko okuti Siovaa kekuhole-ale. Mahi apeho hinangela okuti Siovaa omunene vali komutima wove. (1 Swau 3:19, 20) Siovaa ukwii vali nawa tyipona ove mwene. Umona oviwa vili momutima wove, ove wehevili-ale okumona. (1 Sam. 16:7; 2 Ehi. 6:30) Naina wahalinge otyinkhe ‘tyokuuyulila’ ku Siovaa evi vikulingisa otyiho, mwiita ekukwateseko tyikale komutima tyokuti ukuhole. (Ovii. 62:8) Pahe matutale ovipuka mavikukwatesako utyivile okulinga evi waita melikwambelo.
7-8. Oityi tutila etyi tyapopiwa m’Oviimbo tyitukwatesako okumona okuti Siovaa utuhole?
7 Yumba onthumbi mweetyi Huku apopia m’Ondaka yae. Siovaa wapele omphepo yae ikola ovalume vamwe vahoneke Ombimbiliya. Ovalume ovo vapopia umwe nawa oñgeni Siovaa ekahi. Tala vala etyi tyapopia omwiimbi Ndaviti tyiyemba ku Siovaa, wati: “Siovaa uli ponthele ya vana vena omutima wateka-teka. Uyovola vomutima wamiangaulwa, watyopwa-tyopwa.” (Ovii. 34:18 okatoi.) Tyina una tyimwe uli nokukondya natyo pamwe upondola okutehela ñgana omutima wove ulinga ngatyina wamiangaulwa, osoko okuti pahe wike vala. Siovaa wati opo yatyo mekukalela popepi mokonda weete okuti wesukisa okukwatesiwako. M’Otyiimbo otyikwavo Ndaviti wahoneka okuti: “Ongiya-vo omahonyi ange monthenda yove yombandwa.” (Ovii. 56:8) Tyina una evi uli nokukondya navio Siovaa ukumona. Siovaa wesuka unene noove, evi vikwiihama nae vimwiihama. Ngeetyi omunthu uli nokulinga oungendi mofika imwe mwakukuta okutala onthenda yae maimomo tyimwiihama mokonda omaande ae maapeseka, na Siovaa tyimwiihama unene okutala ovanthu vae vatokesa ononkhuka mokonda yeevi veli nokukondya navio. Ononkhuka mbove umbwongiya monthenda yae, apeho tyina weihamenwa utyimona, tyina ulila utyilwete. Oviimbo 139:3 yati: “Ove [Siovaa] onondyila mbange ambuho umbwii nawa.” Siovaa umona ovipuka aviho ulinga mahi evi esuka vali navio oviwa viatyo. (Hemb. 6:10) Utyimona tyina uli nokulikwatehila opo umuhambukiswe, ya utyipanda unene.a
8 Siovaa wapaka onotesitu mbumwe m’Ombimbiliya opo mbutupameke, onotesitu ombo tyina tumbutanga ongatyina Siovaa eli nokututi: “Ame ndyikuhole, nesuka unene noove, mandyikutekula.” Mahi ngeetyi twapopia-le konthyimbi, Satanasi uhanda usoke okuti Siovaa kekuhole-ale. Ine pamwe momutwe muya omalusoke oo, lipula okuti: ‘Mandyitavela ku “he younkhembi” ine oku “Huku yotyili”?’ — Swau 8:44; Ovii. 31:5.
9. Oityi Siovaa apopila vana vemuhole? (Okutunda 20:5, 6)
9 Siovaa uhole unene vana vemuhole. Tala vala etyi Siovaa apopilile Mwisesi nova Isilayeli. (Tanga Okutunda 20:5, 6.) Siovaa wapopile okuti matwalako okukala nolwembia olunene na vana vemuhole. Onondaka ombo mbulekesa okuti Siovaa kakevelela ovanthu vae vemuhumbe ngwe ahalingi natyike, ava vemuhole uvelinga olwembia olunene. (Nee. 1:5) Ine pamwe usukisa ñgoo vali tyimwe matyikulekesa okuti Siovaa ukuhole umwe, lipula okuti: ‘Ame ndyihole Siovaa?’ Pahe osoko kweetyi: Ine uhole Siovaa uli umwe nokulikwatehila opo umuhambukiswe, yumba-ko onthumbi okuti ngwe ukuhole vali unene. (Ndan. 9:4; 1 Kol. 8:3) Otyo tyilekesa okuti ine ove utyii umwe okuti uhole Siovaa, opo yumba-ko onthumbi okuti nae ukuhole unene. Yumba-ko onthumbi okuti Siovaa apeho mekuhumbu kamekuyeke-po.
10-11. Siovaa uhanda tutale ñgeni ofeto yeyovo? (Ova Ngalasiya 2:20)
10 Soka kofeto yeyovo. Otyipuka otyinene vali Siovaa aavela ovanthu, otyilikutila tya Sesusi Kilisitu. (Swau 3:16) Mahi okuti Sesusi wankhila umwe ove? Enga! Tala vala etyi tyalingile omutumwa Paulu. Etyi Paulu ehenekale omulanduli wa Sesusi, walingile ovivi ovinyingi. No pweetyi akala omulanduli wa Kilisitu wesukisile okutwalako okulityilika ovipuka vipondola okumutwala kokulinga onkhali. (Loma 7:24, 25; 1 Tim. 1:12-14) Paulu ankho una onthumbi yokuti ofeto yeyovo oe yalingilwa. Otyali otyinene Siovaa emulinga. (Tanga Ova Ngalasiya 2:20.) Siovaa oe watuma Paulu ahoneke onondaka ombo. Atyiho tyahonekwa m’Ombimbiliya tyahonekwa umwe opo tyitulongese. (Loma 15:4) Onondaka mba Paulu mbulekesa okuti Siovaa uhanda utyipake komutima tyokuti ofeto yeyovo ove yalingilwa. Ine utyipaka komutima matyipameka onthumbi yove, otyimono okuti Siovaa ukuhole.
11 Tupandula unene Siovaa watumine Sesusi eye pano pohi etunkhile. Mahi pena vali otyipuka otyikwavo tyaetele Sesusi pano pohi, weile okulongesa ovanthu otyili tyayemba ku Huku. (Swau 18:37) Otyili tyimwe Sesusi alongesile okuti Siovaa uhole unene ovana vae.
OITYI SESUSI ALINGA TUYUMBE-KO ONTHUMBI OKUTI SIOVAA UTUHOLE
12. Oityi tuyumbila-ko onthumbi okuti etyi Sesusi apopia tyiyemba ku Siovaa otyili?
12 Etyi Sesusi eli pano pohi ankho utyihole tyokupopila ovanthu etyi Siovaa ekahi. (Luka 10:22) Tuna umwe evi vituyumbisa-ko onthumbi yokuti etyi Sesusi apopile tyiyemba ku Siovaa, otyili. Tyimwe, omokonda etyi Sesusi eheneye pano pohi, wakalele omuvo omunyingi na Siovaa keulu. (Kolo. 1:15) Sesusi utyii umwe nawa okuti Siovaa umuhole unene, uhole unene onoandyu mbae mbuhemuyeke-po, novana vae pano pohi. Oityi Sesusi alingile akwateseko ovanthu okuyumba-ko onthumbi okuti Siovaa uvehole?
13. Sesusi uhanda tukale nonthumbi yatyi?
13 Sesusi uhanda tuyumbe-ko onthumbi okuti Siovaa utuhole unene. Mono Ivandyeliu ononkhwana, Sesusi wapopia-mo ehimbwe okuti, Siovaa o “Tate.” Pokutomphola novalongwa vae ankho uti Siovaa o “Tate yenyi,” pamwe ati, o “Tate yenyi keulu.” (Mat. 6:8, 26) Okatoi m’Ombimbiliya yokulilongesa moputu mu Mateusi 5:16 kati: “Ovanthu va Huku vo kohale, Huku ankho vemutumbula omanyina omanyingi omunkhima. Vamwe ankho vemuti ‘Omuvili wa Atyiho,’ ‘Omukulami,’ ‘Omutungi Omunene.’ Mahi Sesusi ankho umuti o Tate, enyina ovanthu aveho ankho vei nawa.” Otyo Sesusi ankho apopia opala etulongese okuti, Tate yetu wolwembia utuhole unene, utuhole umwe ngeetyi he ehole ovana vae. Pahe matutale onotesitu onombali omu Sesusi ati, Siovaa o “Tate.”
14. Oityi Sesusi apopia tyilekesa okuti munthu na munthu wesukisa unene ku Tate yetu wokeulu? (Mateusi 10:29-31) (Tala olutalatu.)
14 Tete tala onondaka mba Sesusi mbuli mu Mateusi 10:29-31. (Itanga.) Sesusi wapopia okuti Tate yetu wii nawa oviila uvitekula, ngwe oviila kavipondola okumuhumba, nii okumufenda. Ine Tate yetu wii nawa oviila viehemufende opo ovanthu vae vemuhole vemufenda, ovo ehehole? Tupu Sesusi wapopia okuti, Tate yetu Siovaa nonohuki umwe mbuli momitwe vietu, ambuho wembuvalula. Ine nouhuki oututu uli momutwe wetu Siovaa uwii, opo tupondola okuyumba-ko onthumbi yokuti Siovaa utuhole unene. Sesusi uhanda tuyumbe-ko onthumbi okuti munthu na munthu ku Tate yetu wokeulu wesukisa unene.
Siovaa wii nawa oviila usuka navio, na tyina tyimwe tyamatoko utyimona. Opo naina ukuhole vali unene mokonda ove umuhole, umufenda. (Tala opalangalafu 14)
15. Onondaka mba Sesusi mbuli mu Swau 6:44 oityi mbupopia tyiyemba ku Tate yove wokeulu?
15 Tala vali otesitu onkhwavo omu Sesusi apopia Siovaa okuti o “Tate.” (Tanga Swau 6:44.) Tate yove wokeulu oe wekweeta motyili wekukwatesako umunoñgonoke omuhumbu. Oityi etyilingila? Wamona oviwa vili mwoove, wamona okuti una omutima omuwa. (Ovil. 13:48) Okatoi m’Ombimbiliya yokulilongesa moputu mu Swau 6:44 kapopia okuti, mokutala Sesusi ankho uli nokupopia onondaka mba Selemiya mbuli motesitu mwapolwa onthele ei, mbati: “Ame ndyikuhole, nonthyole imwe yahapu. Otyo natwailako okukulinga olwembia olunene.” (Sele. 31:3; okatoi; tupu tala Oseya 11:4) Nkhele soka-vo otyipuka ngootyo. Tate yove wolwembia ukuhole unene, utwalako okwovola oviwa mwoove, oviwa ove wahamono-ale.
16. (a) Oityi Sesusi etupopila ya omokonda yatyi tusukisila okuyumba-ko onthumbi? (b) Oityi matyitukwatesako okuyumba-ko onthumbi okuti Siovaa o Tate yetu usuka noonthwe? (Tala okakasa kati: “O Tate Atuho Onthwe Tusukisa.”)
16 Etyi Sesusi ati Siovaa o Tate yetu ongatyina eli nokutupopila okuti: “Siovaa ha Tate yange vala; Nonwe o Tate yenyi. Nahanda ukale tyityii okuti, Siovaa ukuhole unene, wesuka noove.” Tyina momutwe mwameya omalusoke okuti Siovaa kekuhole-ale, ‘soka kweetyi Sesusi apopia mokonda apeho upopia otyili ya wii nawa Tate yetu.’ — 1 Pet. 2:22.
MOMUTWE TYIHATUNDE-MO TYOKUTI SIOVAA UKUHOLE
17. Oityi twesukisila okupameka onthumbi yetu yokuti Siovaa utuhole?
17 Twesukisa okutwalako okupameka onthumbi yetu yokuti Siovaa utuhole. Ngeetyi twapopia-le, ondyale yetu Satanasi matwalako nokututumba opo tuyeke-po okufenda Siovaa. Mokonda etyi Satanasi ahanda okutusoyesa, matwalako umwe nokulinga evi vitusokesa okuti Siovaa ketuhole-ale. Onthwe twehetavelei komatutu ae. — Som. 27:5.
18. Oityi molingi uyumbe-ko vali onthumbi yokuti Siovaa ukuhole?
18 Monthele ei, twelilongesa okuti Siovaa uhanda tuyumbe-ko onthumbi okuti utuhole. Likwambela omwiiti ekukwateseko umone oviwa amona mwoove. Soka umwe nawa konotesitu mb’Ombimbiliya mbulekesa okuti Siovaa wesuka noove, ukuhole. Apeho hinangela okuti Siovaa ulinga olwembia olunene vana vemuhole. Yumba onthumbi mweetyi Sesusi apopia etyi ati, Siovaa o Tate yove wokeulu. Pahe ine pamoneka ou ukupula ati: “Okuti Siovaa ukuhole?” Kumasete-ale mokumbulula umwe nonthumbi oti: “Yoo unthyole. Naame ndyili nokulikwatehila ononthiki ambuho tyimoneke okuti ndyimuhole!”
OTYIIMBO 154 Ohole Kaipu Nalumwe
a Opo uvase onotesitu mbukuyumbisa-ko onthumbi yokuti Siovaa ukuhole, tala momukanda Evi Ombimbiliya Ipopia Vikwatesako Ovanthu Va Huku, ponthele yokwati, “Okusoka Okuti Katusilivila.”