Okuti Wii Aviho Viaendapo?

1, 2. (a) Otyituwa patyi tuna okukala natyo, iya omokonda yatyi? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

ATUHO tuna okulilongesa okuimbuka inkha etyi tueiva otyili umwe iya konyima atutokola inkha matutyitavela. (Provérbios 3:21-23; 8:4, 5) Inkha katulingi ngotyo, Satanasi nouye wae mavanyono onkhalelo yetu yokusoka. (Efésios 5:6; Colossenses 2:8) Opo tuimbuke inkha etyi tueiva otyili umwe, tuna okunoñgonoka ovipuka aviho viaendapo. Provérbios 18:13 yati: “Omunthu ukumbulula tyina nkhele ehenetyinoñgonoke nawa, otyova iya makundu.”

² Monthele ei, matulilongesa omokonda yati tyipondola okupuiya okuimbuka inkha etyi tueiva otyili umwe. Tupu, matutale onondonga no nongeleka mbuvasiwa mo Mbimbiliya mambutulongesa oñgeni tupondola okuimbuka inkha etyi tueiva otyili umwe.

UHETAVELE VALA “KESE NDAKA IPOPIWA”

3. Omokonda yatyi tuesukisila okuendela monondonga mbuvasiwa mu Provérbios 14:15? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

³ Hono, tuiva ovipuka ovinyingi mononkhalelo mbelikalaila, ngetyi omo internet, no motelevisau. Tupu, hamwe tutambula onomesase ononyingi, nomahipululo omanyingi apopiwa nomapanga etu. Tuna okulunguka unene mokonda apeho tuiva ovipuka ovinyingi. Hamwe omapanga etupopila ovipuka ovio nolusoke oluwa, mahi pena ovanthu ovanyingi vayandyanesa omatutu. Onondonga patyi mbo Mbimbiliya mbupondola okutukuatesako okutala nawa inkha etyi tueiva otyili umwe? Provérbios 14:15 yati: “Omunthu uhena onondunge utavela vala kese ndaka ipopiwa, mahi una walunguka unoñgonoka nawa apa maliate.”

4. Oñgeni Filipenses 4:8, 9 ipondola okutukuatesako okuholovona etyi matutange? Omokonda yatyi tyakolela okutehelela onondaka mbuyumbwa onthumbi? (Tala okakasa kati: “Oviawa Vitukuatesako Okunoñgonoka Otyili”)

⁴ Opo tulinge omatokolo omawa, tuesukisa okutehelela ovipuka viyumbwa onthumbi. Ngotyo, tuna okulunguka unene tyina tuholovona etyi matutange. (Tanga Filipenses 4:8, 9.) Onthue katupondola okupesela omuvo wetu nokutala omaiviso ahayumbwa onthumbi mo internet ine okutanga onomesase mbupopia omatutu. Tupu, tyakolela unene tulityilike okutehelela ine okutanga mo internet omalusoke a vana vatyitukilapo otyili. Ovanthu ovo vapopia omatutu mokonda vahanda okunyona ekolelo liovaumbili va Huku. Okutehelela onondaka mbahayumbwa onthumbi, tyituala kokulinga omatokolo apenga. Uhasoke okuti omatutu kamaanyono omalusoke ove.—1 Timóteo 6:20, 21.

5. Omahipululo patyi omatutu ova Isilayeli veivile iya oñgeni evekalesile?

⁵ Omahipululo omatutu apondola okueta ovitateka ovinene. Mononthiki mba Moisesi, etyi ovalavi 12 vatumwa okukatala oñgeni Otyilongo Tyalaelwe tyikahi, 10 puvo vapopile onondaka mbusoyesa. (Números 13:25-33) Mokonda vayawisile kovipuka vapopia, ovanthu avakala nowoma iya avasoyo unene. (Números 14:1-4) Omokonda yatyi ova Isilayeli vakalele ngotyo? Hamwe vasokele okuti etyi veiva otyili mokonda ovanyingi povalavi otyo ankho vekahi nokupopia. Moluotyo, avaanye okutavela konondaka onongwa mbapopiwa novalavi vevali. (Números 14:6-10) Ova Isilayeli kavaovolele okunoñgonoka inkha etyi veiva ankho otyili umwe, tupu kavayumbile onthumbi mu Jeova. Vaholovona okutavela komatutu veiva.

6. Omokonda yatyi katupondola okuhuva tyina tuiva ovipuka ovivi vipopiwa konthele yovanthu va Jeova?

⁶ Tuna okulunguka unene tyina tutehelela ovipuka vipopiwa konthele yovanthu va Jeova. Hinangela okuti ondyale yetu Satanasi iihanwa okuti “omutendeleyi wo vakuatate vetu.” (Apocalipse 12:10) Jesus wetulondola okuti onondyale mbetu ‘mavakembe iya mavapopi ovipuka ovivi’ konthele yetu. (Mateus 5:11) Inkha tusoka nawa kelondolo olio, kamatuhuvu tyina tuameivi ovipuka ovivi vipopiwa konthele yovanthu va Jeova.

7. Oityi tuna okulipula tyina nkhele tuhenetume omesase?

⁷ Okuti utyihole tyokutuma onomesase komapanga ove? Tyina wiiva otyipuka otyipe motelevisau ine omalaliu, ine omahipululo omakuavo, okuti utyipopila liwa-liwa omapanga ove? Tyina nkhele uhenetume omesase, lipula okuti: ‘Ndyina onthumbi yokuti ehipululo eli o liotyotyili? Okuti ndyii nawa ovipuka aviho viaendapo?’ Ankho utupu onthumbi, noñgonoka okuti hamwe ukahi nokuyandyanesa omatutu. Ngotyo, inkha kutyii nawa okuti etyi weiva otyili umwe, uheitume ku vakuenyi, inyimamo!

8. Movilongo vimwe, oityi onondyale mbetu mbuhole okulinga? Oñgeni tupondola okuvekuatesako atuhetyiimbuka?

⁸ Pena ehunga ekuavo lilekesa omokonda yatyi otyiponga okutuma onomesase tyihasoko. Movilongo vimwe, ovilinga vietu viailikwa. Movilongo ovio onondyale mbetu vapondola okuyandyanesa omatutu opo ovakuatate vakale nowoma, tupu opo veheliyumbe onthumbi pokati kavo. Tala etyi tyamonekele kohale ko Uniau Sovietika. Opulisa ankho itiwa KGB, yayandyanesile omatutu okupopia okuti vamwe povakuatate vetu ankho veiwe nawa, vayekapo okufenda Jeova.a (Tala onondaka pokatoi.) Ovakuatate vamwe vetavelele komatutu oo iya avayekepo okufenda Jeova. Konyima, ovanyingi puvo vakondokele, mahi ovakuavo kavakondokele vali. Vayekele omatutu oo anyone ekolelo liavo. (1 Timóteo 1:19) Oñgeni tupondola okulityilika oviponga ngovio? Uhetavele okuyandyanesa omahipululo asoyesa vakuenyi ine eheiwe nawa inkha otyili umwe. Uhetavele vala kese ndaka ipopiwa. Mahi, kala nonthumbi yokuti wii ovipuka aviho viaendapo.

OTYILI TYAHONYEKWA NOMATUTU

9. Omokonda yatyi pamwe tyipuiya okunoñgonoka ovipuka aviho viaendapo?

⁹ Pamwe tuiva omahipululo ahonyekwa nomatutu. Tupu, omahipululo omakuavo kaapopi atyiho tyaendapo. Ngotyo, tyipuiya okunoñgonoka nawa ovipuka aviho viaendapo. Katupondola okuyumba onthumbi mehipululo liahonekwa nomatutu! Oityi tupondola okulinga opo omahipululo oo ehetunyone?—Efésios 4:14.

10. Omokonda yatyi ova Isilayeli vahandele okuluisa ovakuatate vavo iya oityi tyevekuatesako okuhetyilingi vali?

¹⁰ Tupondola okulilongesila ku etyi tyaendele nova Isilayeli ankho vakala onthele onkhuavo Yondongi Jordau pomuvo wa Josue. (Josué 22:9-34) Ova Isilayeli veivile okuti ovakuatate vavo ankho vakala onthele onkhuavo Yondongi Jordau vatunga omutala wovilikutila. Otyo ankho otyili umwe, mahi ankho hatyoko vala tyaendapo. Mokonda yotyo, ova Isilayeli vasokele okuti ovakuatate vavo ankho vekahi nokutyitukilapo Jeova. Moluotyo, aveliwaneka opo vakaluise ovakuatate vavo. (Tanga Josué 22:9-12.) Mahi tete avatumu ovalume vamwe konthele onkhuavo Yondongi Jordau opo vakanoñgonoke nawa atyiho tyaendapo. Oityi ovalume ovo vaimbuka? Vaimbuka okuti ovakuatate vavo ankho kavatungile omutala wovilikutila opo vafende ovikahuku. Vatunga omutala oo opo ovanthu aveho vanoñgonoke okuti ankho ovaumbili va Jeova. Ova Isilayeli vahambukilwe unene etyi vahaluile novakuatate vavo mokonda yetyi vanoñgonoka ovipuka aviho viaendapo.

11. (a) Oñgeni David alingile onya Mefibosete? (b) Oñgeni ankho apondola okulityilika otyitateka otyo?

¹¹ Onthiki imwe hamwe tuanumanene unene mokonda ovanthu vayandyanesa omahipululo ahonyekwa nomatutu konthele yetu. Soka ku etyi tyaendele na Mefibosete. Ohamba David waavelele Mefibosete onohika ambuho mba tate mbuale yae Saulu. (2 Samuel 9:6, 7) Mahi konyima David eivi omatutu konthele ya Mefibosete. David kaovolele okunoñgonoka inkha etyi eiva otyili umwe, iya atambula onohika ankho aavelele Mefibosete. (2 Samuel 16:1-4) Etyi David apopia na Mefibosete, aimbuka okuti ankho wapengesa unene. Tupu, akondolela Mefibosete onohika mbumwe. (2 Samuel 19:24-29) Inkha David tete aovolele okunoñgonoka atyiho tyaendapo, ñgeno kalingile onya Mefibosete.

12, 13. (a) Oityi Jesus alingile etyi ovanthu vapopia omatutu konthele yae? (b) Oityi tupondola okulinga inkha omunthu umwe uyandyanesa omatutu konthele yetu?

¹² Oityi upondola okulinga inkha omunthu umwe uyandyanesa omatutu konthele yove? Otyo tyamonekele na Jesus tupu na João Batista. (Tanga Mateus 11:18, 19.) Oityi Jesus alingile? Jesus kapeselele omuvo wae no nonkhono opo akembulule omatutu oo. Mahi, walundile ovanthu opo vanoñgonoke nawa ovipuka. Jesus ankho uhanda ovanthu vatale kovipuka ankho alinga nevi alongesa. Wati: “Ounongo utalelwa kovilinga viao.”—Mateus 11:19, okatoi.

¹³ Tupondola okulilongesa ovipuka viakolela ku Jesus. Pamwe ovanthu vapondola okupopia ovipuka visilisa ovituwa vietu iya otyo tyipondola okutusukalalesa. Mahi tupondola okutyinda omuenyo monkhalelo ilekesa kovanthu okuti etyi veiva omatutu. Ngetyi tuelilongesila kongeleka ya Jesus, onkhalelo tutyinda omuenyo ipondola okulekesa nawa okuti ovipuka ovivi ovanthu vapopia konthele yetu, omatutu.

OKUTI ULIYUMBA UNENE ONTHUMBI?

14, 15. Omokonda yatyi tuhapondola okuliyumba unene onthumbi?

¹⁴ Tuelilongesa okuti katyapepukile okuvasa onondaka mbuyumbwa onthumbi. Mahi otyitateka otyikuavo, omokonda tuvakuankhali. Hamwe tuaumbila-le Jeova omanima omanyingi iya hamwe tuvanongo movipuka vimwe. Hamwe ovanthu vena onthilo nonthue mokonda tutyivila okupunga nawa ovipuka. Okuti otyo tyipondola okukala otyitateka?

¹⁵ Yoo. Tupondola okuhimbika okuliyumba unene onthumbi. Tupondola okuyeka onkhalelo tulitehelela ihongiliye omalusoke etu. Tupu, tupondola okuhimbika okusoka okuti tutala vala kotyipuka tyimwe iya atutyinoñgonoka liwa, namphila pamwe tuhei atyiho tyaendapo. Otyo otyiponga! Ombimbiliya itulondola okuti katupondola okuyumba onthumbi mounongo wetu muene.—Provérbios 3:5, 6; 28:26.

16. Mongeleka ei, oityi tyamonekele mombale iya oityi Tomasi asoka?

¹⁶ Mongeleka, soka ñgeno omukulu umwe wewaneno walongoka nawa utiwa o Tomasi, wapita mombale iya avasimo omukulu omukuavo wewaneno utiwa o João upumphi nomukai umwe. João nomukai oo vahambukwa. Tomasi uveete vekahi nokuyola otyo velikuata-kuata. Tomasi usukalala unene iya ulipula: ‘Okuti João nomukai wae mavelihenge? Iya ovana mavakala ñgeni?’ Tala okuti Tomasi wamuene-ale ovalume valavisa ovakai vavo. Inkha otyo tyaendele nove, ñgeno walinga ñgeni?

17. Mongeleka ei, oityi Tomasi aimbuka konyima? Otyo tyitulongesa-tyi?

¹⁷ Mahi nkhele soka: Namphila Tomasi asoka okuti João una ombalehi, okuti wii ovipuka aviho viaendapo? Konyima, Tomasi alikalela João iya aimbuka okuti omukai una naina omphange yae weya okumutalelapo. Ankho velihula kohale. Mokonda ankho kamakala ehimbwe, João akalia nae mombale. Omukai wa João kamuene omuvo wokuenda navo. Tomasi ahambukwa mokonda kapopilile nawike etyi asoka! Oityi otyo tyitulongesa? Namphila pamwe tuumbila Jeova omanima omanyingi, no ngotyo tuna okuovola okuimbuka ovipuka aviho viaendapo opo tunoñgonoke nawa ovipuka.

18. Oityi tyipondola okutulunda okutavela kovipuka ovivi tuiva konthele yovakuatate vetu?

¹⁸ Tyipondola okupuiya unene okutala ovipuka monkhalelo ikahi nawa tyina muakutikinya omukuatate tuhelivili nae. Inkha tutualako okusoka konkhalelo tuelikalela nae, tupondola okuyekapo okumuyumba onthumbi. Tupu, inkha tuiva otyipuka otyivi konthele yae matutavela vala tyihena ehunga lilekesa okuti otyili. Otyo tyitulongesa-tyi? Inkha tutala ovakuatate vetu monkhalelo yapenga, matusoko okuti ovipuka vimwe tuiva konthele yavo otyili. (1 Timóteo 6:4, 5) Ngotyo, katupondola okuyeka omalusoke oo, ngetyi onkhi, atualeko okukala momutima wetu. Uhalimbueko okuti Jeova uhanda tukale nohole novakuatate vetu, nokuveevela nomutima auho.—Tanga Colossenses 3:12-14.

ONONDONGA MBO MBIMBILIYA MBUTUKUATESAKO

19, 20. (a) Onondonga patyi mbo Mbimbiliya mbupondola okutukuatesako okuimbuka inkha etyi tueiva otyili umwe? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁹ Hono, tyipuiya unene okunoñgonoka inkha etyi tueiva otyili umwe. Omokonda yatyi? Omokonda ovipuka ovinyingi tuiva viahonya nomatutu, tupu onthue tuvakuankhali. Oityi tyipondola okutukuatesako? Onondonga mbukahi Mondaka ya Huku! Mongeleka, tuvasamo onondonga mbutupopila okuti owova okukumbulula tyihanoñgonokele nawa atyiho tyaendapo. (Provérbios 18:13) Onondonga ononkhuavo, mbutulekesa okuti katupondola vala okutavela kese ndaka ipopiwa tyihaovola okuimbuka inkha otyili umwe. (Provérbios 14:15) Iya katyesukisile inkha tukahi-ale nokuumbila Jeova omanima omanyingi, no ngotyo katupondola okuyumba onthumbi menoñgonoko lietu muene. (Provérbios 3:5, 6) Onondonga mbo Mbimbiliya mambutukuatesako vala inkha tuovola onondaka mbuyumbwa onthumbi, atusokolola iya atumbuundapesa opo tulinge omatokolo omawa.

²⁰ Mahi pena ehunga ekuavo lilekesa omokonda yatyi pamwe tyipuiya okuvasa otyili. Onthue tuna eyembelo liokukoyesa ovipuka okutalela kolupe. Monthele mailandulako, matulilongesa ononkhalelo mbumwe onthue pamwe tupondola okutyilinga iya no ñgeni tupondola okulityilika-tyo.