Ononkhumbi Ononene Mambuya — Wafwapo-ale?

1. Oityi tutila otyiwa okukala tyamaneka tyina ovihuna viya vituvasa twafwapo-ale?

OKUKALA tyamaneka tyihupisa umwe ovanthu. Tyina pohika pamwe pamatumbuka otyinimawe ava ankho vokwamaneka-le, vati umwe ovo pamwe vahupa ovo tupu vetyivila okukwatesako vakwavo. Vamwe vokukwatesako ava vatumbukilwa novihuna mo Europa, vehole okupopia okuti: “Tyina ankho wamaneka-le hahe umwe ovipuka vina omu vikalela.”

2. Oityi tyahandela tukale vala tyafwapo tyina ononkhumbi ononene mbuya twamaneka-le? (Mateusi 24:44)

² “Ononkhumbi ononene” mambuya moola twehembuvalula-le. (Mat. 24:21) Mahi kamambweende ngeetyi tyeenda ovihuna ovikwavo vihole okututumbukila, mokonda tutyii-ale okuti mambuya. Sesusi walondolele ovalongwa vae opo tyitie tyina onthiki oyo iya ivevasa vafwapo-ale. Apa etyipopia palamba-le omanima ehungi po 2.000. (Tanga Mateusi 24:44.) Ine tulifwiika umwe pehepano, matuketyivila okukoleleya tyina twatumbukilwa novitateka, nokukwatesako vakwetu navo vetyivile okukoleleya. — Luka 21:36.

3. Oityi tutila okukoleleya, nokukala nokankhenda, nolwembia, matyiketukwatesako mononkhumbi ononene?

³ Tala ovipuka vitatu mavitukwatesako opo tyina ononkhumbi ononene mbuya mbutuvasa twamaneka-le. Matulingi ñgeni ñgeno pahe atutiwa tuna okwivisa onondaka mbomphela ya Huku mbaelekwa nongandavila, ava vehe-Nombangi avehimbika okutuyala? (Ehol. 16:21) Opo matusukisa umwe okukoleleya tutavele ku Siovaa, atuyumbu vala onthumbi mwe okuti mwene metwamena. Matulingi ñgeni ine vakwetu tufenda navo vapeseka umwe kovipuka viavo aviho avesala vala tyehena apa vakwatelela? (Hab. 3:17, 18) Opo pahe matyisukisa umwe tukale ovanthu vokankhenda, vakwetu atuvepe etyi vakamba. Mahi pahe matulingi ñgeni ine pokulwiswa na Ngonge ya Mangonge tutiwa tuna vala okukala peke na vakwetu? (Eze. 38:10-12) Opo pahe matusukisa umwe tukale nolwembia olunene navo, tutyivile okulikwatesako pomuvo watyo opo wokwalema.

4. Oityi Ombimbiliya ipopia tyilekesa okuti otyiwa tulilonge okukoleleya, nokukala nokankhenda, nolwembia?

⁴ Ondaka ya Huku itwavela umwe ondundo tulilonge okukoleleya, nokukala nokankhenda, nolwembia. Luka 21:19 yati: “Inkha mukoleleya mamukayovola omienyo vienyi.” Ova Kolosu 3:12 yati: “Livalekei okankhenda.” 1 Ova Tesalonika 4:9, 10 yati: “Onwe mukahi nokulongeswa na Huku okukala nohole kese umwe na mukuavo. . . . Mahi onthue tumuavela ondundo yokuti, vakuatate tualeiko okulinga vali unene ngotyo.” Onondaka ombo ambuho mbapopililwe ovalongwa va Sesusi ankho vena-le nokukoleleya, vena okankhenda na vakwavo, nolwembia. Mahi ankho pahe vapopilwa vayawiseko vali. Noonthwe otyo tuna okulinga otyo. Pahe matupopi etyi tyalingile ovalongwa vo tete va Kilisitu, tyilekesa umwe okuti vakoleleyile, vali nokankhenda, nolwembia. Atutale oñgeni noonthwe tupondola okuvehetekela tukale umwe tyafwapo tyina ononkhumbi ononene mbuya mbutuvasa twamaneka-le.

KOKUKOLELEYA KWOVE YAWISAKO VALI

5. Oityi tyapele ononkhono ovalongwa vo tete va Kilisitu avetyivili okukoleleya?

⁵ Ovalongwa vo tete va Kilisitu ankho vena umwe okukoleleya. (Heb. 10:36) Ngwe ankho vati umwe ovo vena ovitateka vakwavo navo vena-vio, ovo tupu vamoneswa emone mokonda ovalongwa va Kilisitu. Ovanyingi vamonesilwe ononkhumbi nomalombe omakapela ova Sundeu, novatumini vo Loma, nonombunga mbavo mwene. (Mat. 10:21) Mokati kewaneno namo tupu ankho pamwe mulema mokonda yovokwatyitukila-po otyili, nondongeso vaetamo iyapaula vala ovanthu. (Ovil. 20:29, 30) Mahi no ngootyo ovalongwa ovo va Kilisitu vakoleleyile umwe. (Ehol. 2:3) Oityi tyevepele ononkhono? Ngwe vasokele unene kovanthu ovanyingi vapopaiwa Movihonekwa vakoleleyile, Sombe no vakwavo vali. (Tia. 5:10, 11) Velikwambelele vaite ononkhono ku Huku. (Ovil. 4:29-31) Vasokele koviwa vituka kokukoleleya. — Ovil. 5:41.

6. Oityi welilongesila kweetyi tyalingile Merita etyivile okukoleleya pweetyi eyelwe?

⁶ Noonthwe matutyivili vala okukoleleya tyina tunoñgonoka umwe nawa ava vapopiwa m’Ombimbiliya no momikanda vietu vakoleleyile, atusoko umwe etyi tulilongesilako. Omukai umwe Ombangi ukala ku Albania utiwa o Merita, wati: “Tyanthyuvisile unene etyi nelilongesa m’Ombimbiliya etyi tyalingile Sombe. Wamwene unene ononkhumbi, ehetyii etyi ena nokumonena ononkhumbi. Mahi no ngootyo ati: ‘Aloo ndyinkhia mandyikakatela umwe mweetyi tyaviuka himetyiyeke-po!’ (Jó 27:5) Andyisoko, andyityimono umwe okuti, etyi ndyili nokukondya natyo nii vala katyilifwe-ale pweetyi tyamwene Sombe, tyae ankho otyinene unene. Tupu ame hahe, ankho ndyityii oityi ndyimonena emone.”

7. Oityi tuna okulilonga pehepano namphila hamwe twehena ovitateka ovinene?

⁷ Noonthwe matutyivili vala okukoleleya tyina tulikwambela apeho ku Siovaa, atumupopila umwe evi vitutokotesa omutima. (Fil. 4:6; 1 Tes. 5:17) Namphila pehepano hamwe wehena ovitateka ovinene, mahi okuti tyina pena etyi uhanda okulinga, na tyina wasoya, na tyina wangwanana, wiita ku Siovaa ekululike? Ine pehepano ulikwambela-le ku Siovaa ekukwateseko mweevi ulinga nthiki na nthiki, kumbi utumbukilwa novitateka ovinene kumalingi oluhuhu, molikwambela umwe kwe. Motyimono umwe okuti mwene ngwe utyii onalupi mekukwatesako, neetyi malingi ekukwateseko. — Sal. 27:1, 3.

8. Oñgeni etyi tyalinga Mira, tyilekesa umwe okuti ine tutyivila okukoleleya pehepano matuketyivila okukoleleya no komutwe? (Tiaku 1:2-4) (Tala olutalatu.)

⁸ Matuketyivila vala okukoleleya mononkhumbi ononene, tyina tukoleleya evi vitutumbukila-le hono. (Loma 5:3) Oityi tupopila ngootyo? Ovanyingi Onombangi vetyimona okuti, tyina vakoleleya ovipuka vyo tete vivetumbukila, vetyivila vali okukoleleya evi vilandula-ko. Okukoleleya tyivekangula umwe, avetyimono okuti Siovaa uhanda okuvekwatesako, avayumbu-ko vali onthumbi. Ngwe okuyumba onthumbi mu Siovaa tyevepa-apale ononkhono avetyivili okukoleleya. (Tanga Tiaku 1:2-4.) Omukokoli-ndyila umwe ukala ko Albania utiwa o Mira, wetyimona okuti otyipuka akoleleyile kohale tyemupa ononkhono pahe no hono utyivila okukoleleya. Wati pamwe uhole okulitehela ñgaa ati hamwe oe vala uli nokukondya novitateka ovinyingi. Mahi tyina amasoko otyipuka Siovaa emukwatehileko-ale kohale, ulipopila ati: ‘Kakatela mu Huku. Wahatie ngwe omanima aa wakondya-kondya-le nokututumba Siovaa wekukwatesako otyivili, pahe omuyeke-po pehepano.’ Noove otyiwa usoke kweetyi Siovaa alinga-linga-le ekukwateseko utyivile okukoleleya. Yumba-ko onthumbi, ngwe utyilwete tyina una nokukoleleya, mekekuyamba. (Mat. 5:10-12) Ine otyo ulinga otyo, tyina ononkhumbi ononene mbamahimbika, motyimono etyi una okulinga ukoleleye, okoleleya umwe atee mbuvituka.

LINGA VAKWENYI OKANKHENDA

9. Oityi vewaneno lioko Andiokiya yoko Silia valingile tyalekesa umwe okuti ankho vena okankhenda?

⁹ Nkhele tala vala etyi tyalingile omawaneno amwe etyi mo Sundeya mweya ondyala. Etyi vewaneno lyo ko Andiokiya yoko Silia vetyiiva okuti mo Sundeya muna ondyala, kavaetehilile-mo vala onkhenda vakwavo vokuli omo, mahi vevetwailile umwe etyi vakamba. “Avelipakela-mo okuava kese umwe etyi ena, opo vakuateseko ovakuatate vakala mo Sundeia.” (Ovil. 11:27-30) Namphila vomo Antiokia ankho veli unene kokule, mahi ankho vesuka umwe natyo tyokukwatesako vakwavo. — 1 Suau 3:17, 18.

10. Oityi tuna okulinga tyina vakwetu tufenda navo vatumbukilwa novihuna tyimoneke umwe okuti tuna okankhenda? (Tala olutalatu.)

¹⁰ Noonthwe tupondola okukwatesako vakwetu tufenda navo hono tyina twameveivi vatumbukilwa novihuna. Onthwe katuliseta-seta-le vali, tupula umwe kovakulu vewaneno etyi tuna okulinga tukwateseko ava vatumbukilwa novihuna, nokwava etyi tuna-tyo tukwateseko ovilinga vya Huku mouye auho, nokulikwambela atutumbula ava vokwatumbukilwa novihuna.b (Pro. 17:17) Nkhele tala vala, mo 2020 etyi omukihi ou Wokolona wahimbika, mouye watyo auho amwonganekwa ovikundyi vilamba po 950 viokukwatesako ava vatumbukilwa novihuna. Ovo yatyo vaundapa-undapa movikundyi ovio, tuvepandula umwe unene. Okankhenda umwe kevetwala kokulipaka motyilinga otyo tyokutwaila vakwavo etyi vakamba, nokuvekwatesako vapameke oupanga wavo na Huku, nokupindula-po omaumbo avo, Nonondywo Mbomaliongiyo. — Tyieleka na 2 Ova Kolindu 8:1-4.

11. Oityi tutila okankhenda kapa omunkhima Tate yetu keulu?

¹¹ Tyina tulinga vakwetu okankhenda vatumbukilwa novihuna, naava umwe vehe-Nombangi vetyimona. Mo 2019, mo Bahamas mwakwatele otyinimawe tyimwe otyinene, atyihanye Ondywo Yomaliongiyo. Pweetyi vakwetu Onombangi veli nokupindula-po ondywo oyo, avapopi na umwe wehe-Mbangi evekwateseko motyilinga tyimwe. Pahe avemupulu otyiñgapi meveiti. Ngwe ati: “Mandyimwavela ovipuka mwesukisa andyimulingila-ko vala otyali . . . Ame nahanda umwe vala okumukwatesako. Tyanthyuvisa unene etyi natala ovipuka muna nokulingila vakwenyi.” Ovanthu ovanyingi mouye, kavei Siovaa, mahi vetyimona etyi Onombangi mba Siovaa valinga vakwateseko vakwavo. Tyotyili, otyiwa unene okunoñgonoka okuti okankhenda tulinga vakwetu, kapondola umwe okweeta vakwetu no ku Huku “una okankhenda okanene.” — Efe. 2:4.

12. Oityi tutila okukala nokankhenda pehepano matyiketukwatesako mononkhumbi ononene? (Eholololo 13:16, 17)

¹² Oityi matyihandela umwe tulinge ovanthu vokankhenda mononkhumbi ononene? Ombimbiliya ina etyi yapopia tyilekesa okuti vana vehelipake mopulitika mavakondyo, tyilinge pehepano, tyilinge mononkhumbi ononene. (Tanga Eholololo 13:16, 17.) Tyipondola vakwetu tufenda navo mavekesukisa umwe okukwatesiwako movipuka vimwe. Tyina Ohamba yetu Sesusi Kilisitu ameya okuhanya-ko onondingavivi, onthwe tuhanda etuvase tuvanthu vokankhenda, etukongo “tupiñgane Ouhamba.” — Mat. 25:34-40.

YAWISAKO VALI KOKUHOLE KWOVE VAKWENYI

13. Omu mutyipopila Ova Loma 15:7, oityi tutila ovalongwa vo tete va Kilisitu ankho velihole umwe na vakwavo?

¹³ Olwembia, olo lwali otyilimbo tyovalongwa vo tete va Kilisitu. Mahi okuti tyevepepukilile okulihumba na vakwavo? Nkhele tala ovanthu ankho veli mewaneno lyo Loma. Ankho mwati umwe omo muna ova Sundeu, valongesiwa vala okuti vena okulandula Ovitumino Viapelwe Mwisesi, omo muna ava veheva Sundeu. Mwali ovanthu velikalaila, vena ovituwa vielikalaila. Ovalongwa vamwe va Kilisitu mokutala ankho ovapika, vamwe ankho havapika-ko, vamwe ankho atee umwe vena ovapika. Mahi pahe oñgeni ankho mavelihumbu ngwe velikalaila? Omu apositolu Paulu wevetile: “Litambulei na vakuenyi.” (Tanga Ova Loma 15:7.) Otyo ngootyo ankho wahanda okutiwi? Ondaka litambulei, ipopia okuyakula nawa omunthu, okumuyakula nolwembia, tyilinge omeumbo, tyilinge okukala noupanga nae. Otyo tutyitalela nawa konondaka Paulu apopilile Filemo, ayakule nawa Onesimu, omupika wa Filemo yatyo wemuhenene. Paulu wemutile: “Mutambula nohole.” (File. 17) Oo Pilisila na Akila vayakulile nawa Apolo ankho wehei nawa evi ovalongwa va Kilisitu valinga, ‘avaende umwe nae.’ (Ovil. 18:26) Ovalongwa ovo vo tete va Kilisitu kaveliyapaukile mokonda yokwelikalela, mahi ankho veliyakula nawa na vakwavo.

14. Oityi ovo Anna nomulume wae valingile tyalekesa umwe okuti vehole vakwavo?

¹⁴ Noonthwe matyimoneka vala okuti tuhole vakwetu tufenda navo, tyina tuveyakula nawa valinge omapanga etu. Ngwe tyakaka umwe unene tyokuti tyina wahumba omunthu nae ekuhumbu. (2 Kol. 6:11-13) Nkhele tala vala etyi tyalingile ovo Anna nomulume wae. Etyi vatumwa vakaundape movilinga vioumisionaliu mo África, vati vala hikee-mo kuna omukihi Wokolona auhimbika. Otyo atyivelingisisa umwe avehelimono na vakwavo komaiho, pahe ankho velilikalela vala konotelefone. Oityi ovo Anna nomulume wae valingile tyimoneke okuti vehole vakwavo? Ngwe pahe avehimbika okulikalela vakwavo vomewaneno, otyo vevepopila okuti vesuka nokulimona navo, velinoñgonoke vali nawa. Vomewaneno avapandula unene otyipuka otyo ankho valinga, navo pahe otyo vevetuma onomesasi, nokuvelikalela. Mahi oityi umwe tyatwaile ovo Anna nomulume wae kokusuka na vakwavo? Anna wati: “Ame namwene ovipuka vakwetu valingaile pomivo tukahi vala nawa na tyina tuna ovitateka, vilekesa umwe okuti venthyole, vehole vomeumbo lietu. Otyo tyankhalele umwe komutima anehetyilimbwa, naame atyimphe umwe okulinga ovipuka vilekesa okuti ndyihole vakwetu.”

15. Oityi welilongesila ku Vanessa tyiyemba kokuhumba vakwetu aveho tufenda navo? (Tala olutalatu.)

¹⁵ Ovanyingi tuli momawaneno muna ovanthu ovanyingi velikalaila, vena ovituwa vielikalaila. Matuyawisa vala kokuhole kwetu vakwetu aveho, tyina tuyemba vali kokutala oviwa valinga. Omukai umwe Ombangi ukala ko Nova Zelândia utiwa o Vanessa, pena omuvo umwe tyemupwiyile okukala noupanga novanthu vamwe mewaneno. Pahe asoko ati, hahe nkhele nehelipayevo vala liwa kombanda yovipuka vimwe valinga nahahande, mahi nkhele andyovola omuvo wokukala vali navo. Etyi etyilinga, etyimono oityi naina Siovaa eveholelele. Wati: “Mokonda pahe tuli movilinga viokupila omawaneno, tukala omuvo omunyingi na vakwetu velikalaila momawaneno, tyati ava vekahi ñgaa ava vekahi ñgaa. Ndyityihole unene tyokukala na vakwetu velikalaila. Tyimoneka umwe nawa okuti Siovaa nae utyihole tyokutala ovanthu velikalaila mahi velikwata-po, mokonda ovo umwe ovo eli nokweeta no meongano liae.” Ine tulilonga umwe okutala vakwetu ngeetyi Siovaa evetala, matyimoneka umwe okuti tuvehole. — 2 Kol. 8:24.

16. Oityi tutila matyikesukisa umwe unene tulihumbe na vakwetu mononkhumbi ononene? (Tala olutalatu.)

¹⁶ Okulihumba na vakwetu matyikesukisa unene mononkhumbi ononene. Tyina ononkhumbi ononene mbamehimbika opi matukahupila? Tala etyi Siovaa apopilile ovanthu vae pweetyi o Mbambilonia yalwisilwe. Wevepopilile etyi vena okulinga, watile: “Endei vanthu vange, nyingilei monondywo mbenyi koluhinyi, nga mwanyingila amuliikila-mo. Holamei-po umwe kapii, holamei atee onyengo ilamba.” (Isa. 26:20) Mokutala onondaka ombo mbupopia etyi noonthwe matukalinga mononkhumbi ononene. ‘Monondywo mbetu koluhinyi’ matukanyingila, tyipondola omomawaneno. Mononkhumbi ononene matukahupa vala ngeetyi Siovaa apopia, putyina apeho tulikwata-po na vakwetu tufenda navo. Naina, tuna umwe okulikwatehila pehepano tuhumbe vakwetu, okuvehumba umwe nomutima auho. Otyo, otyo vala matyiketuhupisa!

LIFWIIKA PEHEPANO

17. Ine tulifwiika pehepano matuketyivila okulinga-tyi mononkhumbi ononene?

¹⁷ “Onthiki onene ya Siovaa,” maikalema. (Sof. 1:14, 15) Novanthu va Siovaa maikevelemena umwe. Ine tulifwiika pehepano, matuketyivila okutula omutima, nokulikwatesako na vakwetu. Matuketyivila okukoleleya movitateka aviho vitutumbukila. Tyina vakwetu tufenda navo vamona emone matuvelinga okankhenda, atuvekwatesako, nokuvepa evi vakamba. Ine tulilonga okuhumba vakwetu pehepano, no komutwe wandyila matukelikwata-po umwe. Opo pahe Siovaa meketuyamba, eketwavela omwenyo wahapu mouye mwehena vali ovihuna, mwehena vali emone. — Isa. 65:17.