Upondola Okutyivila Okulinga Etyi Wapanga

1. Ovipuka patyi ovanyingi tuhole okututumba navio otyo twehevivili?

OKUTI una-le etyi wapanga movilinga vya Huku mahi pahe tyekupona kuna nokutyivila?b Ine o ngootyo, have vala. Umwe utiwa o Philip, wapangele okulinga omalikwambelo ekahi vali nawa, nokulikwambela apeho, mahi pahe pala vala okuvasa omuvo watyo wokulikwambela atyimupono. Erika wapangele okuhika-hika liwa komaliongiyo okwenda movilinga viokwivisa, mahi komaliongiyo atyo aeho otyo aseta vala, uvasa vala vahimbika-le. Tomáš wapangele okutanga Ombimbiliya yatyo aiho, ankho uti umwe etyipange etyipaleka otyo tyahani-ale. Wapopia okuti: “Ame mwene ankho tyokutanga Ombimbiliya hityihande-ale. Nalolele-ko tutatu otyo ndyihikila vala momukanda wa Levítico.”

2. Omokonda yatyi tutila otyiwa twahasoye tyina tuna etyi twapanga movilinga vya Huku atwehetyivili okutyilinga?

² Ine pehepano ñgana una tyimwe wapanga mahi kuna nokutyivila, wahasoye. Pamwe na tyina otyipuka tyatyo wapanga otyitutu vala, pala utyivile okutyilinga pakala umwe ononthiki. Tyahanda umwe okulikwatesila. Nootyo una-tyo-ale komutima tyokuhanda okulinga etyi wapanga, tyilekesa okuti oupanga wove na Siovaa uuhole, uhanda umwe okumupa etyi tyikahi vali nawa. Siovaa ina upandula-le unene etyi ukahi nokulikwatesila, mokonda ngwe kekwiiti-ale etyi wehevili okumupa. (Sal. 103:14; Miq. 6:8) Otyo tyahandela umwe upange ovipuka movili okulinga. Tyina pahe wamapange tyimwe, oityi una okulinga opo utyivile okutyilinga? Pahe matulilongesa ovipuka vimwe vipondola okukukwatesako.

OTYIWA UMWE TYIKALE-KO KOMUTIMA

3. Omokonda yatyi otyiwa etyi twapanga tyikale umwe komutima?

³ Ine evi twapanga movilinga vya Huku vikala-ko umwe komutima, opo matutyivili umwe okuvilinga. Omunthu tyina mwene otyipuka tyili umwe komutima, usuka umwe nokutyilinga. Otyipuka okukala komutima tupondola okutyeeleka nomphepo. Onombaluku mbumwe opo mbuhike umwe oku mbenda nako mbutahwa nomphepo. Ine omphepo ifila umwe ayahatalama, opo ombaluku maihiki. Tyina omphepo yamalingi vali onene, nombaluku ihika vali liwa. Noonthwe otyipuka tyike vala, opo etyi twapanga tutyivile, tyina umwe okukala komutima. Umwe utiwa o David ukala ko El Salvador wati: “Tyina otyipuka tyili umwe komutima, ututumba umwe opo utyilinge. Ututumba umwe pahamone etyi tyikutyika kokulinga otyo wapanga.” Mahi pahe, oityi ove una okulinga opo etyi wapanga tyikale umwe komutima?

4. Oityi tupondola okwiita melikwambelo? (Ova Filipu 2:13) (Tala olutalatu.)

⁴ Likwambela etyi wapanga tyikale umwe komutima. Siovaa upondola okukukwatesako nononkhono mbae, utyivile okulinga etyi wapanga. (Tanga Ova Filipu 2:13.) Pamwe tupanga vimwe mokonda tutyii umwe okuti matutyivili okuvilinga, ya otyo tyikahi nawa. Mahi pamwe komutima katyikala-ko-ale. Otyo tyali ngootyo omuhikwena umwe ukala ko Uganda utiwa o Norina. Wali nomphango yokuti ñgeno umona omunthu alongesa Ombimbiliya. Mahi ankho komutima katyiko-ale mokonda tyina elitala ñgana ngoti ketyivili-ale okulongesa. Oityi alinga opo otyo apanga etyivile? Ngwe wapopia okuti: “Andyihimbika okulikwambela ku Siovaa ononthiki mbatyo ambuho, ankhwateseko tyikale vali unene komutima tyokulongesa omunthu Ombimbiliya. Andyilingi umwe etyi naita momalikwambelo. Andyitale ovipuka ndyipondola okulinga ndyityivile okulongesa vali nawa. Palamba vala onohanyi mbehehi, tyokulongesa Ombimbiliya atyikala umwe komutima. Menima liatyo umwe netyipanga, andyityivili okulongesa ovanthu vevali Ombimbiliya.”

5. Okutyi tuna yokusoka opo evi twapanga vikale-ko umwe komutima?

⁵ Soka kweetyi Siovaa eli-ale nokukulingila. (Sal. 143:5) Omu apositolu Paulu ankho usoka unene kokankhenda okanene Siovaa emulinga, otyo atyimupe umwe okuundapa vali unene movilinga vya Siovaa. (1 Kol. 15:9, 10; 1 Tim. 1:12-14) Noove ine usoka kovipuka Siovaa Huku ekulingila-le, matyikupe ononkhono otyivili okulinga etyi wapanga. (Sal. 116:12) Tala vala etyi tyakwatesileko omuhikwena umwe Ombangi ukala ko Honduras, etyivili okulinga etyi apanga tyokukala omukokoli-ndyila. Ngwe wapopia okuti: “Ame ankho ndyisoka unene otyipuka Siovaa enthyole. Ngwe wandyeta no meongano liae, unthekula nawa, undyakulila. Okutyisoka otyo, tyampha umwe okumuhumba vali, nomphango ankho ndyina-yo aikala umwe komutima.”

6. Oityi vali tyipondola okutukwatesako etyi twapanga tyikale-ko umwe komutima?

⁶ Soka koviwa mopolo-ko ine ulinga otyo wapanga. Nkhele tala vala etyi tyakwatesileko Erika twapopia-le konthyimbi, etyivili okulinga etyi apanga tyokuhika liwa komaliongiyo omovilinga viokwivisa. Ngwe wapopia okuti: “Netyimona okuti ankho ndyipumbwa ovipuka ovinyingi kombanda yokuti tyina ndyihika eliongiyo liehimbika-le. Mahi mokuhika liwa netyimona okuti nkhele ndyikala umwe nomuvo wokulikukaunya na vakwetu veya keliongiyo, otyo tutomphaula-po. Tupu ankho ndyiiva ovipuka vimwe vipondola okunkhwatesako movilinga viokwivisa, nokuvihambukilwa vali.” Erika ankho utala kovipuka oviwa mapolo-po tyina ehika liwa, pahe etyivili umwe okulinga etyi apanga. Ya ove, oviwa patyi mapolo-po ine ulinga evi wapanga? Ine etyi wapanga okutanga apeho Ombimbiliya, hamwe okulikwambela, tala oñgeni otyipuka otyo matyipameka oupanga wenyi na Siovaa. (Sal. 145:18, 19) Ine omphango una-yo okukala Omukilisitau uli vali nawa, pahe soka oñgeni otyo matyikalesa vali nawa oupanga wenyi na vakwenyi. (Kol. 3:14) Naina hatyiwa uhoneke oityi wahandela okulinga ovipuka wapanga? Tyina pahe wamahoneka, ononthiki mbatyo ambuho otyo utala-po povipuka ovio wahoneka. Tomáš twapopia-le konyima oku wati: “Tyina na manoñgonoka umwe nawa omokonda yatyi nesukisila okulinga ovipuka napanga opo pahe ndyitutumba umwe nahayeke-ko.”

7. Oityi tyakwatesileko ovo Julio nomukai wae avetyivili okulinga etyi vapanga?

⁷ Kala na vana mavekupe ondundo. (Pro. 13:20) Tala etyi tyalingile ovo Julio nomukai wae vetyivile okulinga etyi ankho vapanga tyokuundapa vali unene movilinga viokwivisa. Julio wati: “Atwovola okulinga oupanga novanthu mavetukwatesako tutyivile okulinga etyi twapanga. Pahe ankho tuvepopila omphangu tuna-yo. Vamwe ankho vetyivila-le okulinga ovipuka vapangaile, ngwe vimwe ankho vielifwa neevi onthwe twapanga. Pahe ankho vetupakaila-mo etyi tuna okulinga noonthwe tutyivile. Ya ovo yatyo omapanga etu, pamwe ankho otyo vetupula oñgeni tyili nokweenda, otyo vetwavela vali ondundo.”

TYINA KOMUTIMA TYEHEKO

8. Okuti matutyivili okulinga etyi twapanga ine tututumba vala tyina tyameya-ko komutima watyo? (Tala olutalatu.)

⁸ Ovanthu atuho umwe vala, pamwe tukala umwe ñgana utala otyipuka ñgeno utyilinga mahi komutima katyiko-ale. Okuti otyo pahe tyilekesa okuti naina etyi twapanga kamatutyivili-ale tyikale-po vala? Au, otyo hatyoko. Ongombaluku vala, omphepo oyo umwe iitaha ikehike. Mahi pamwe ononthiki mbumwe kutupu-ale omphepo, ifila vala katutu. Okuti opo pahe ombaluku kamayeende umwe vali maitalama vala? Au, otyo hatyoko. Onombaluku mbumwe mbuna omutole, ononkhwavo mbutahwa umwe vala nomankhanya, mbuna ovimuti viatyo mbutahwa navio. Vana vokumbutaha vapondola okuunisa omutole, okuti hatyo avatahe novimuti vehike oku vesuka nako. Okupaka komutima ovipuka twapanga tyipondola okweelekwa nomphepo, tyiti umwe hono okotyili komutima, hono katyiko-ale nawa. Naina, ine tututumba vala tulinge etyi twapanga tyina tyili umwe komutima, tupondola okwehetyivili okulinga etyi twapanga. Mahi otyiwa tulinge ngeetyi tyilinga vokutaha onombaluku, tyina kwehena omphepo avaovola okulinga ovipuka ovikwavo vehike oku vapanga. Noove tyina utala komutima katyiko, tutumba umwe utyivile okulinga etyi wapanga. Otyili, pamwe kamatyipepuka umwe, mahi haa mohambukwa tyina wamatale etyi wapangele wetyivila. Tyina nkhele twehenepopie etyi tupondola okulinga, matupopi otyipuka tyimwe ovanthu vapondola okulipula.

9. Okuti tyapenga okututumba tutyivile okulinga etyi twapanga naapa komutima tyeheko? Hangununa.

⁹ Siovaa uhanda tumulingile nehambu, na tyina tumulingila mwene atyitundu umwe komutima. (Sal. 100:2; 2 Kol. 9:7) Okuti naina tyitavela umwe tututumbe nokulinga etyi twapanga na tyina komutima tyeheko? Tala etyi omu apositolu Paulu apopia. Wati: “Ndyiveta olutu luange andyiluhongolela ngomupika.” (1 Kol. 9:25-27, tala okatoi m’Ombimbiliya yokulilongeswa povelesikulu 27) Paulu ankho ututumba umwe alinge etyi tyaviuka naapa umwe omutima wayembela kokulinga etyi tyehetyo. Okuti Siovaa wetavelele ovilinga omu apositolu Paulu ankho alinga? Yoo, wevitavelele! Emuyambe mokonda ankho ulikwatehila. — 2 Tim. 4:7, 8.

10. Oviwa patyi vituka-ko tyina tulikwahila umwe tulinge etyi twapanga naapa komutima tyeheko?

¹⁰ Na hono, Siovaa uhambukwa tyina etutala tuna nokulikwatehila tulinge etyi twapanga naapa umwe komutima tyeheko. Ngwe uhambukwa mokonda utyii okuti pamwe tulinga umwe otyilinga tyimwe, hakuti otyilinga tyatyo tuhole, mahi omokonda oe tuhole. Ngeetyi Siovaa ayambele Paulu, noonthwe metuyambe tyina tulikwahila. (Sal. 126:5) Putyina twametyimono okuti Siovaa uli nokutuyamba, pahe opo no komutima matyiya-ko umwe vali. Umwe utiwa o Lucyna ukala ko Polonia wati: “Pamwe ndyilitehelela umwe ñgana nokwenda movilinga viokwivisa hahandele, haunene umwe tyina naponwa. Mahi ehambu liatyo ndyikala nalio tyina namelikwatehila umwe andyeende, ehambu limwe enene.” Pahe matutale etyi tupondola okulinga tyina twamatale etyi twapanga komutima katyiko-ale.

11. Oityi tuna okulinga Siovaa etukwateseko tutyivile okulikondola omutima?

¹¹ Likwambela utyivile okulikondola omutima. Okulikondola omutima, okulioondweya. Ondaka oyo pamwe ipopiwa vala unene pokutiwa otyiwa okulikondola omutima tyina tuhanda okulinga etyi tyapenga. Mahi tupu otyiwa okulikondola omutima tyina tuhanda okulinga etyi tyaviuka, haunene umwe tyina etyi tuhanda okulinga tyalema, na tyina komutima tyeheko-ale. Mokonda okulikondola omutima tyili kotyinyango tyononkhono mba Huku, naina otyiwa okwiita ku Siovaa ononkhono mbae mbukola mbutukwateseko tukale ovanthu vokulikondola omutima. (Luka 11:13; Gal. 5:22, 23) David ou twapopia-le konyima oku, wapopia oñgeni okulikondola omutima tyemukwatesako. Ngwe ankho uhanda apeho alinge elilongeso liae li’Ombimbiliya. Wapopia okuti: “Naitile ku Siovaa ankhwateseko ndyityivile okulikondola omutima, ankhwatesako umwe andyityivili okulinga apeho elilongeso liange lioulike anahayeke-ko vali.”

12. Oityi tutila onondunge mbuli mu Eclesiastes 11:4 mbupopia umwe neevi tupanga tulingile vali nawa Huku?

¹² Wahatie ndyikevelele tyina ovipuka viamaviuka-viuka umwe nawa. Mouye muno, tutupu-ale onthiki matuti ñgana pahe ovipuka viaviuka umwe nawa. Ine otyo tukevela otyo, opo etyi twapanga nii vala kamatutyilingi-ale. (Tanga Eclesiastes 11:4.) Umwe utiwa o Dayniel wati: “Petupu-ale onthiki ovipuka mavikala umwe nawa. Onthwe vala tuna okuhimbika etyi twapanga atwahakevela-le vali.” Omukulu umwe ukala ko Uganda utiwa o Paul, wapopia otyipuka otyikwavo tyahandela twahalinge tyina tyokuti haa muhuka haa muhuka. Wati: “Tyina tuhimbika-ko nokulinga etyi twapanga naapa umwe tyepwiya, ngootyo tuna nokupa Siovaa omphitilo etuyambe.” — Mal. 3:10.

13. Oviwa patyi vituka-ko tyina tuhimbikila kovipuka ovitutu?

¹³ Himbikila kovipuka ovitutu. Pamwe tyipondola etyi twapanga nokumutima katyiko-ale, mokonda tyina tutyitala ngoti kamatutyivili-ale. Ine otyo uli nokusoka otyo, okuti hahahe utepaule-ko ohetyilingi atyiho like? Soka ñgeno pahe uhanda okukala vali nokankhenda. Okuti opo hahahe uhimbike umwe okulinga okankhenda vakwenyi no moupuka oututu? Ine omphango una-yo o yokutanga Ombimbiliya aiho, hahahe nkhele uhimbikile vala kokutanga onovelesikulu mbehehi? Tomáš twapopia konthyimbi yonthele ei, ankho omphango atutumba nayo okutanga Ombimbiliya aiho aipu menima. Wapopia okuti: “Netyimona okuti pokuhimbika ankho nahanda okutanga ovikapitulu ovinyingi, andyiti hahe ndyihimbike vali. Etyi pahe nahimbika, ononthiki ambuho andyihimbika okutanga onovelesikulu mbehehi otyo ndyisoka kweetyi natanga. Kapakalele-ale, ndyikatehela pahe naame komutima tyeya-ko tyokutanga.” Tomáš’ etyi pahe atala tyokutanga tyimupa ehambu, no komuvo wae wokutanga Ombimbiliya pahe ayawisako vali. Etyivili umwe okutanga Ombimbiliya aiho.c

WAHASOYE TYINA PAMATUMBUKA TYIMWE TYIKUTYIKA

14. Ovipuka patyi vipondola okututyika?

¹⁴ Pamwe tyipondola etyi twapanga, komutima okotyili umwe, twesuka umwe natyo, mahi ukati ñgana patumbuka etyi tyikutyika. Ovitateka “vina kavilae,” vipondola okutupola omuvo ankho twapanga okuundapa movilinga vya Huku. (Ecl. 9:11) Tupondola okutumbukilwa na tyimwe tyitusoyesa umwe atyitupolo ononkhono. (Pro. 24:10) Olutu lwetu olukwankhali lupondola okutulingisisa tyimwe tyahametukwatesako-ale tutyivile okulinga etyi twapanga. (Loma 7:23) Pamwe tupu utehela umwe vala waponwa. (Mat. 26:43) Oityi tuna okulinga tyina patumbuka etyi tyitutyika?

15. Ine pena etyi tyitutyika, okuti tyilekesa okuti onthwe twehetyivilile? Hangununa. (Salmo 145:14)

¹⁵ Hinangela okuti ine pena etyi tyekutyika hakuti ngootyo ove wehetyivilile. Ombimbiliya yati atuho vala tupondola okutumbukilwa novitateka, viti umwe aviya avitukondokela vali. Tupu yetyiyandyulula umwe nawa okuti ine tutoka tupondola okupinduka-po, mokonda Siovaa utukwatesako. (Tanga Salmo 145:14.) Umwe Ombangi utiwa o Philip twapopia-le konyima oku, wapopia etyi tyipondola okutukwatesako. Wati: “Ame pala ndyitale ine otyipuka mandyityivili ine hemetyivili, hisoko unene kokuti tuñgapi natoka-toka, mahi ndyisoka vali unene konovesi nati andyitoko andyipinduka-po, andyilikwatehila ndyende no komutwe.” David nae twapopia-le konyima oku wati: “Tyina namatale pena tyimwe tyatumbuka-po tyinthyika, ame hityitale ngatyina omutyi-ko, mahi ndyityitala ngatyina omphitilo ndyina-yo ndyilekese okuti ndyihole Siovaa.” Otyili, tyina ututumba umwe, na tyina pena etyi tyahanda okukutyika Siovaa nae metyimono umwe okuti wahanda okulinga etyi tyipondola okumuhambukiswa. Naina, Siovaa uhambukwa unene tyina atala uli nokututumba umwe ulinge etyi wapanga movilinga viae!

16. Oityi pamwe ovipuka vitutyika vitulongesa?

¹⁶ Tyina patumbuka evi vikutyika longokela-ko. Lipula okuti: ‘Oityi otyo tyahanda okukutyika tyatumbukila-po? Oityi ankho ñgeno upondola okulinga opo tyahatumbuke-po?’ (Pro. 27:12) Pamwe tyina ovio yatyo viokuhanda okututyika viamamoneka-po, vili vala nokutulekesa okuti tuhanda okulinga etyi twahamevili-ale. Tyina wamatale pena ovipuka vimwe vina nokukutyika-tyika, opo naina nkhele tyitala umwe nawa etyi wapanga ine motyivili umwe.d Siovaa kamekuti ove kusilivila-le tyina wehetyivilile okulinga otyipuka ankho naina wehevili-ale. — 2 Kol. 8:12.

17. Oityi tyahandela umwe tusoke kovipuka twevila-vila-le?

¹⁷ Soka kweevi wapangaile-ale ovivili. Ombimbiliya yati: “Huku omuviuki iya kamalimbwa ovilinga vienyi.” (Heb. 6:10) Naina, noove ovilinga viove wehevilimbwe. Soka umwe nawa kweevi walinga-linga-le. Ove welikwatehila umwe ulinge oupanga na Siovaa, utyivile okwivisa, ohiki kokumbatisalwa. Ine wetyivila umwe okukula motyili, neevi wapangaile-ale movilinga vya Huku ovivili, opo neevi wapanga pehepano movivili. — Fili. 3:16.

18. Okutyi tuna okusoka tyina tututumba tulinge evi twapanga? (Tala olutalatu.)

¹⁸ Siovaa mekukwatesako otyivili umwe okulinga ovipuka wapanga, ohambukwa umwe ngo wokutaha ombaluku wehika apa ankho ahanda. Tupu hinangela okuti ovanthu ovanyingi vokutaha onombaluku, mwene vahambukwa-le vala tyina nkhele vehenehike, tyina vatala oviwa vavasa mondyila. Noove tyina uli nokututumba ulinge evi wapanga movilinga vya Huku, wahalimbweko kokutala oviwa Siovaa eli-ale nokukupa mondyila omu. (2 Kol. 4:7) Ine ututumba umwe ohayekeko, mokapewa oviwa ovinene. — Gal. 6:9.