Okuviyulwa—Otyilekeso Tyokuti Huku Utuhole

1. Oñgeni Ombimbiliya ihangununa ondaka okuviyulwa?

OITYI ove usoka tyina wiiva ondaka “okuviyulwa”? Ovanthu ovanyingi vasoka okuhitiswa, mahi okuviyulwa tyakutikinya vali ovipuka ovinyingi. Ombimbiliya ipopia okuti okuviyulwa otyiwa iya ovikando ovinyingi ondaka oyo ipopilwa kumwe nenoñgonoko, nounongo, nohole iya nomuenyo. (Provérbios 1:2-7; 4:11-13) Otyo otyili mokonda tyina Huku etuviyula, tyilekesa okuti utuhole iya uhanda tukale nomuenyo uhapu. (Hebreus 12:6) Namphila okuviyulwa pamwe tyakutikinya okuhitiswa, mahi otyo katyilekesa okuti tualingwa onya. Tyotyili, otyipuka tyakolela vali mondaka “okuviyulwa” tyakutikinya okulongeswa, ngetyi he woluembia alongesa omona wae.

2, 3. Oñgeni okuviyulwa tyakutikinya okulongeswa, nokuhitiswa? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

² Soka kongeleka ei: Omona umwe utiwa o João ukahi nokusana ombola mokati kondyuo. Me yae emupopila okuti: “João, utyii-ale okuti kupondola okusanena muno ombola, mokonda upondola okuteya ovipuka!” Mahi João ahatehelela etyi me yae apopia iya atualako okusana ombola. Ombola aivete mombiya imwe iya aityatyuka! Oityi me ya João malingi opo emuviyule? Tete, umupopila omokonda yatyi etyi alinga tyapenga. Uhanda omona wae aimbuke okuti okutavela ko vohe tyimuetela ouwa. Tupu uhanda anoñgonoke okuti ovitumino apewa no vohe viakolela unene iya viapola pokati. Opo akuateseko João okutyinoñgonoka, me yae umupola ombola, eiholeka. Otyo tyiihama unene ku João, mahi tupu tyimuhinangelesa okuti okuhetavela ko vohe, tyimuetela ovitateka.

³ Mokonda Tuvakristau, tulinga onthele yombunga ya Huku. (1 Timóteo 3:15) Tate yetu Jeova, oe watokala okutupopila etyi tyaviuka netyi tyapenga iya nokutuviyula tyina tuamapengesa. Tupu, inkha ovipuka tualinga vietuetela ovitateka, okuviyulwa na Jeova tyipondola okutuhinangelesa okuti okumutavela tyakolela unene. (Gálatas 6:7) Huku utuhole unene iya kahande onthue tukale novitateka.—1 Pedro 5:6, 7.

4. (a) Oñgeni Jeova ahanda tulongese vakuetu? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Tyina tuviyula omona wetu ine omulongwa wo Mbimbiliya, ngotyo tukahi nokuvekuatesako okukala ovalanduli va Kristu. Onthue tuundapesa Ombimbiliya opo tukuateseko ovalongwa vetu okunoñgonoka etyi tyaviuka iya tupu tuvekuatesako okunoñgonoka, ‘nokutavela ovipuka aviho Jesus etutuma.’ (Mateus 28:19, 20; 2 Timóteo 3:16) Oyo onkhalelo Jeova ahanda valongeswe opo navo vakuataseko vakuavo okukala ovalanduli va Kristu. (Tanga Tito 2:11-14.) Pahe matulilongesa omapulo etatu akolela unene: (1) Oñgeni okuviyulwa na Huku tyilekesa okuti utuhole? (2) Oityi tupondola okulilongesila kovanthu Huku aviyulile kohale? (3) Oñgeni tupondola okuhetekela onkhalelo Jeova na Jesus vaviyula?

HUKU UVIYULA NOHOLE

5. Oñgeni okuviyulwa na Jeova tyilekesa okuti utuhole?

⁵ Jeova utuviyula iya utulongesa mokonda utuhole unene. Uhanda tukale noupanga omuwa nae opo tukakale nomuenyo uhapu. (1 João 4:16) Jeova nalumwe alinga otyipuka tyitusokesa okuti tutupu esilivilo. (Provérbios 12:18) Mahi, Jeova utala ovituwa vietu oviwa iya utuyeka tulinge omatokolo etu. Okuti umona oñgeni okuviyulwa pokati ko Mbimbiliya, nomikanda vietu, no tate yetu, novakulu vewaneno, tyilekesa okuti Jeova utuhole? Tyotyili, tyina ovakulu vewaneno valinga ononkhono mbokutuviyula nokankhenda, alo umwe tyina tuaimbuka-le okuti tuapengesa, ngotyo vekahi nokuhetekela ohole Jeova ena nonthue.—Gálatas 6:1.

6. Oñgeni okuviyulwa tyilekesa okuti Huku utuhole, alo umwe tyina omukuatate umwe apolwa ovilinga mewaneno?

⁶ Ovikando vimwe okuviyulwa tyakutikinya vali tyipona vala okuavelwa onondonga. Inkha omukuatate umwe walinga onkhali onene, upolwa ovilinga vimwe mewaneno. Inkha otyo tyimoneka, okuviyulwa monkhalelo oyo tyilekesa okuti Huku umuhole. Mongeleka, otyo tyipondola okukuatesako omukuatate okuimbuka okuti tyakolela unene okulilongesa vali Ombimbiliya, nokusokolola iya nokulikuambela. Okulinga ovipuka ovio tyipondola okukuatesako omukuatate okupameka oupanga wae na Jeova. (Salmo 19:7) Mokueenda kuomuvo, omukuatate oo upondola okukala vali novilinga ankho ena. Alo umwe tyina omunthu umwe amapolwa mewaneno, otyo tyilekesa okuti Jeova umuhole unene mokonda uhanda okuyakulila ewaneno kovituwa ovivi. (1 Coríntios 5:6, 7, 11) Iya mokonda apeho Jeova uviyula monkhalelo yaviuka, otyo tyikuatesako omunthu wapolua mewaneno okuimbuka okuti otyipuka alinga otyivi unene. Tupu otyo tyipondola okumukuatesako okulivela.—Atos 3:19.

OKUVIYULWA NA JEOVA TYITUETELA OUWA

7. Sebina ankho olie iya otyituwa patyi otyivi akalele natyo?

⁷ Opo tunoñgonoke oñgeni okuviyulwa tyakolela, matulilongesa konthele yovanthu vevali Jeova aviyulile. Umwe povanthu ovo o Sebina, omu Isilayeli umwe wakaleleko pomuvo wo Hamba Ezekia, omukuavo omukuatate Graham mononthiki mbetu. Sebina ankho “omutumini meumbo” lio Hamba Ezekia iya ankho una ovilinga viakolela unene. (Isaías 22:15) Mahi konyima Sebina akala nelungavi iya ahimbika okusoka okuti ankho wakolela vali ku vakuavo. Elilingila eendo liankhimana iya tupu ankho weendela “komakalosa ankhimana.”—Isaías 22:16-18.

8. Oñgeni Jeova aviyulile Sebina, iya ouwa patyi otyo tyemuetela?

⁸ Mokonda Sebina ankho uhanda okulinkhimaneka, Huku emupolo otyilinga tyae etyiavela omunthu omukuavo utiwa o Eliakim. (Isaías 22:19-21) Ovipuka ovio viamonekele momuvo Ohamba Senakelibe ankho ahanda okuluisa o Jelusalei. Konyima, Senakelibe atumu ovatumwa ndaka, notyikundyi tyomafualali opo vakahonge ova Judeu, nohamba Ezekia. Ohamba Ezekia atumu Eliakim novalume vevali opo vakapopie nomafualali oo. Umwe puvo ankho o Sebina, mahi pahe ankho omuhoneki. Okuapolwa ovilinga tyafuile tyakuatesileko Sebina okuliola omutima, mahi otyo katyemusoyesile. Sebina ankho wafuapo opo alinge otyilinga otyikuavo tyahankhimanene. Etyi tyaendele na Sebina tyitulongesa ovipuka vitatu.

9-11. (a) Ovipuka patyi tupondola okulilongesila kuetyi tyaendele na Sebina? (b) Oñgeni ove ulitehelela konthele yonkhalelo Jeova akuatesileko Sebina?

⁹ Tete, etyi Sebina apolwa ovilinga tyituhinangelesa okuti “omalityindailo atetekela kehanyauko.” (Provérbios 16:18) Onthue tupondola okukala novilinga viakolela mewaneno iya vakuetu vapondola okututala okuti tuakolela unene. Mahi, okuti no ngotyo matutualako nomutima weliola? Matuhinangela okuti ounongo, novipuka oviwa tualinga, tuetyivila vala mokonda yekuateso lia Jeova? (1 Coríntios 4:7) Apostolu Paulu walondolele okuti: “Ame ndyipopila kese umwe pokati kenyi okuti ahasoke konthele yae monkhalelo yokulipakako. Mahi, kese umwe asoke monkhalelo ilekesa okuti una onondunge.”—Romanos 12:3.

¹⁰ Vali, onkhalelo Jeova aviyulile Sebina, ilekesa okuti ankho una onthumbi yokuti Sebina upondola okupiluluka. (Provérbios 3:11, 12) Otyo tyilongesa vana vapolwa ovilinga vimwe mewaneno. Ovakuatate ovo kavanumana ine okukala tyasoya, mahi vatualako okulingila Jeova nehambu. Tyina ovakuatate ovo vaviyulwa na Jeova vaimbuka okuti uvehole unene. Hinangela okuti Tate yetu makayamba vala vana vatualako tyeliola omutima. (Tanga 1 Pedro 5:6, 7.) Tyina tuviyulwa na Jeova, matupoloko vala ouwa inkha tueliola omutima, iya atukala ngonthata yaneñgena nawa.

¹¹ Tatu, tulilongesa otyipuka tyimwe tyakolela unene monkhalelo Jeova akuatesileko Sebina. Namphila Jeova eyele onkhali, mahi no ngotyo ulekesa okuti nkhele uhole omunthu wokualinga onkhali. Jeova wovola ovipuka oviwa momunthu oo. Inkha una ovana ine umukulu wewaneno, okuti mohetekela onkhalelo Jeova aviyula?—Judas 22, 23.

12-14. (a) Oñgeni vamwe vakala tyina vaviyulwa na Jeova? (b) Oñgeni Ondaka ya Huku yakuatesileko omukuatate umwe okupiluluka iya ouwa patyi watundililako?

¹² Ovanthu ovanyingi vanumana unene tyina vaviyulwa iya alo umwe vayekapo okuumbila Jeova. (Hebreus 3:12, 13) Okuti otyo tyilekesa okuti nawike vali upondola okuvekuatesako? Au! Tala ongeleka ya Graham ankho wapolelwe mewaneno, mahi pahe wakondoka-le. Konyima ayekepo vali okuivisa nokuenda komaliongiyo. Omukulu umwe wewaneno walingile ononkhono mbokukala epanga liae iya Graham emuiti opo emulongese Ombimbiliya.

¹³ Konyima omukulu wewaneno apopi okuti: “Graham ankho una elungavi. Ankho upopia omapita ovakulu vewaneno vakalelepo etyi apolwa mewaneno. Ngotyo, atuhimbika okulilongesa konthele yono testu mbupopia konthele yokulipakako iya otyo atyimukuatesako. Graham atale Mondaka ya Huku okuti ankho wesukisa okupilulula onkhalelo yae yokusoka. Ahimbika okupiluluka monkhalelo ihuvisa! Etyi aimbuka okuti ankho katale ovipuka monkhalelo yayandyuluka nawa mokonda yelungavi, liwa-liwa apiluluka. Ahimbika okuenda komaliongiyo apeho, nokulilongesa Ondaka ya Huku iya nokulikuambela ononthiki ambuho. Tupu, mokonda ankho onkhalamutwe yombunga, ahimbika okufuisapo nawa otyilinga tyae.”—Lucas 6:41, 42; Tiago 1:23-25.

¹⁴ Omukulu wewaneno wayawisako okuti: “Nthiki imwe Graham wamphopila otyipuka tyehika komutima wange. Wati: ‘Ame nanoñgonoka otyili kohale iya alo umwe ankho ndyimukokoli-ndyila. Mahi, o pahetyino vala ndyipondola okupopia okuti ndyihole Jeova.’” Konyima, Graham apewa otyilinga tyokuundapa no nomicrofone momaliongiyo iya ankho upanda unene otyilinga otyo. Omukulu wewaneno wati: “Ongeleka yae yandongesa okuti tyina omunthu eliola omutima, iya etavela okuviyulwa na Huku, uyambwa unene!”

HETEKELA HUKU NA KRISTU TYINA UVIYULA VAKUENYI

15. Oityi tuna okulinga opo tuviyule vakuetu monkhalelo yaviuka?

¹⁵ Inkha tuhanda okukala ovalongesi ovawa, tete tuesukisa okukala ovanthu vokulilongesa nawa. (1 Timóteo 4:15, 16) Ngotyo, inkha noove uundapeswa na Jeova opo uviyule vakuenyi, una okutualako okukala nomutima weliola, nokuyeka Jeova ahongolele omuenyo wove. Tyina vakuenyi vamona okuti weliola omutima, mavakala nonthilo nove iya tupu matyivepepukila okutavela onondonga uveavela. Tupondola okulilongesila kongeleka ya Jesus.

16. Oityi tupondola okulilongesila konkhalelo ya Jesus yokuviyula, nokulongesa?

¹⁶ Jesus apeho ankho utavela ku Tate yae, alo umwe tyina ankho tyahapepukile. (Mateus 26:39) Wapopilile vana ankho alongesa okuti ounongo wae utunda ku Tate yae. (João 5:19, 30) Jesus ankho weliola omutima iya ankho utavela, ovituwa ovio viemukuatesileko okukala omulongesi ukahi nawa. Ovanthu ankho vemuhole unene. (Tanga Lucas 4:22.) Onondaka mba Jesus ankho mbupameka unene vana vasoya. (Mateus 12:20) Jesus ankho uviyula ono apostolu mbae nokankhenda, alo umwe tyina ankho vayaya konthele yolie omunene vali kuvakuavo. —Marcos 9:33-37; Lucas 22:24-27.

17. Ovituwa patyi mavikuatesako ovakulu vewaneno okutekula nawa ewaneno?

¹⁷ Ovakulu vewaneno vena okuhetekela Jesus tyina vaviyula monkhalelo yelikuata no nondonga mbo Mbimbiliya. Tyina valinga ngotyo, mavalekesa okuti vahanda okuhongolelwa na Huku, Nomona wae. Apostolu Petulu wahoneka okuti: “Nthitei otyunda tya Huku muatumwa okuyunga, tyahakuluminyua, mahi nomutima welipakula, tupu hanohole yokumonenamo, mahi tyilingei nehambu. Tupu, muhatuminei epingo lia Huku, mahi kalei ongeleka ongwa pala otyunda.” (1 Pedro 5:2-4) Tyina ovakulu vewaneno vetavela okuhongolelwa na Huku, Nomona wae, otyo tyiveetela ouwa iya tupu tyietela ouwa ewaneno.—Isaías 32:1, 2, 17, 18.

18. (a) Oityi Jeova akevelela ovohe valinge? (b) Oñgeni Jeova akuatesako ovohe?

¹⁸ Konthele yombunga, oñgeni moviyula, nokulongesa ovana vove? Jeova upopila ononkhalamutwe mbo nombunga okuti: “Muhanumanesei ovana venyi, mahi vetekulei nawa mokuveviyula, nokuvelongesa ngetyi Jeova apopia.” (Efésios 6:4) Okuti okuviyula nokulongesa tyesukisa umwe? Mu Provérbios 19:18 tutangamo okuti: “Longesa omona wove tyina nkhele pena omuvo; wahavelwe onombei mokonda yononkhia mbae.” Jeova waavela ovohe otyilinga tyokuviyula ovana vavo. Inkha kavetyilingi mavakapulwa! (1 Samuel 3:12-14) Tupu, Jeova uveavela ounongo no nonkhono vesukisa tyina vemuita ekuateso pokati kelikuambelo, no putyina vetavela ehongolelo liondaka yae, no liospilitu sandu.—Tanga Tiago 1:5.

LILONGESA OÑGENI MOKAKALA APEHO NOMBEMBWA

19, 20. (a) Ouwa patyi matukala nao tyina tutavela okuviyulwa na Huku? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁹ Inkha tutavela okuviyulwa na Huku iya atuhetekela onkhalelo Jeova na Jesus vaviyula, matuyambwa unene! Ovanthu vomombunga yetu novakuatate mewaneno mavakala nombembwa iya aveho mavelitehelela okuti veholwe, tupu vena esilivilo. Ovipuka ovio otyilekeso vala tyombembwa nehambu matukakala nalio komutwe wandyila. (Salmo 72:7) Tyina Jeova etuviyula, ngotyo ukahi nokutupongiya opo tukakale ombunga ina ewaneko, nombembwa mouye omupe. (Tanga Isaías 11:9.) Inkha apeho tuhinangela otyipuka otyo tyakolela, matuimbuka okuti okuviyulwa tyili-tyili onkhalelo imwe ikahi nawa Jeova alekesa okuti utuhole.

²⁰ Monthele mailandulako, matupopi vali konthele yokuviyulwa mombunga, nomewaneno. Tupu, matupopi oñgeni tupondola okuliviyula onthue mwene. Iya matulilongesa oñgeni matulityilika oluihamo olunene vali lupona oluihamo lutunda kokuviyulwa.