Vasa Epameko Mokulinga Ehando Lia Huku
“Lipakei okanga yange, . . . iya mamuvasi epameko pala omienyo vienyi.”—MATEUS 11:29.
1. Oityi Huku aavele Pomphunda yo Sinai? Omokonda yatyi?
ETYI omphango Yotyitumino tyalingwa Pomphunda yo Sinai, ankho muakutikinya, okuhumba onthiki yo Tyasapalo kese simano. Menyina liomutumwa wae Moisesi, Jeova watumine elongo lio Isilayeli okuti: “Linga ovilinga viove mononthiki epandu, mahi monthiki yepandu-vali una okuomba, opo ongombe yove notyimbulu tyove vipululukuepo, nomona womupika wove, na una uhemutyitwa-tyilongo, vafuimepo.” (Êxodo 23:12) Mokonda ankho una onkhenda ya vana aavela Otyitumino, Jeova waavele noluembia onthiki yokuomba, opo ovanthu vae “vapululukwe.”
2. Oñgeni okutavela otyitumino tyo Tyasapalo tyaetelele ouwa ova Isilayeli?
2 Okuti Otyasapalo ankho onthiki yokupululukwa vala? Au, ankho yakolela ko va Isilayeli pala okufenda Jeova. Okutavela otyitumino konthele yo Tyasapalo, ankho tyiavela ononkhalamutwe mbombunga omuvo wokulongesa ombunga yavo ‘okuendela mondyila ya Jeova, nokulinga etyi tyaviuka.’ (Gênesis 18:19) Tupu, ankho tyiavela ombunga, nomapanga omuvo wokuliongiya opo vasokolole nawa konthele yovilinga Jeova alinga, nokukala kumwe nehambu. (Isaías 58:13, 14) Tyakolela vali unene, Otyasapalo otyilekeso tyomuvo maukeya komutwe, tyina Outumini wa Kristu Womanima Ovityita Ekwi maukaeta ombembwa yotyotyili. (Romanos 8:21) Iya mononthiki mbuno? Opi, no ñgeni Ovakristau votyotyili, vokuesuka no nondyila mba Jeova mavavasi epameko olio?
Vasa Epameko Mokuliongiya no Vakristau
3. Oñgeni Ovakristau votete velivatelele pokati? Otyo atyieta tyi?
3 Apostolu Paulu wapopia ewaneno lio Vakristau okuti “omphandyi nondyako yotyili.” (1 Timóteo 3:15) Ovakristau votete ankho vapewa ombatelo, mokulipameka pokati na vakuavo nokuyawisa ohole yavo kese umwe na mukuavo. (Efésios 4:11, 12, 16) Etyi Paulu ankho ekahi mo Efesu, wapelue epameko enene novakuatate vewaneno lio Korintu veile okumutalelapo. Tala oñgeni Paulu akalele, oe wati: “Ame nahambukwa etyi Estefana na Fortunatu na Akaiku veya, tyetyi vapameka omutima wange.” (1 Coríntios 16:17, 18) Tupu, etyi Titu aile ko Korintu pala okukavatela ovakuatate oko, Paulu wahonekelele ewaneno olio okuti: “Omutima wae wapamekua nonwe amuho.” (2 Coríntios 7:13) Tupu no hono, Onombangi mba Jeova vavasa epameko liotyotyili pokati kovakuatate vavo Ovakristau.
4. Oñgeni omaliongiyo ewaneno etupameka?
4 Ove muene uhole okulitalelako okuti omaliongiyo ewaneno aava epameko enene. Mewaneno “tulipameka otyikati kese umwe nekolelo lia mukuavo.” (Romanos 1:12) Ovakuatate vetu Ovakristau no nomphange havanthu vala tulivasa navo momaliongiyo. Anthi, omapanga otyotyili, ovanthu tuhole nokuna ehumbilo navo. Tuhambukwa unene nokupamekwa, tyina tukala apeho navo momaliongiyo etu.—Filêmon 7.
5. Oñgeni tupondola okulipameka na vakuetu movionge?
5 Otyikuavo tyitupameka, ovionge vietu tulinga kese nima. Okuyawisa komeva aava omuenyo otyili tyo Ndaka ya Huku Ombimbiliya, omaliongiyo oo omanene etuavela omphitilo ‘yokulihandyula’ novakuatate vetu. (2 Coríntios 6:12, 13) Mahi, inkha tuna ohonyi, nokuhelitehelela nawa tyina tukahi povanthu? Onkhalelo imwe yokulinoñgonoka nawa novakuatate vetu no nomphange, okulipakula movilinga viotyonge. Omphange umwe etyi amana okuvatela movilinga viotyonge tyovilongo ovinyingi, wati: “Motyonge omo, ankho hiimo ovanthu ovanyingi, ankho ndyiimo vala ombunga yange, nomapanga. Mahi etyi navatela movilinga viokusukukisa omphangu oyo, nelivasa novakuatate ovanyingi no nomphange! Atyituetela ehambu enene!”
6. Oñgeni matuvasi epameko tyina tukahi monofelia?
6 Ova Isilayeli ankho valinga oungendi okuenda ko Jelusalei, pala okukafenda mokueenda kuovipito vitatu kese nima. (Êxodo 34:23) Ovikando ovinyingi ankho vasapo omapia avo novitanda, nokuendela pohi ononthiki ononthatu momatapalo eyula ombuma. No ngotyo, okuenda kondyuo ya Huku ankho tyiveetela “ehambu enene,” putyina vatehelela vana ‘vaimbila Jeova.’ (2 Crônicas 30:21) Tupu, ovaumbili ovanyingi va Jeova hono, vakala nehambu enene tyina valinga oungendi nombunga yavo pala okukatalelapo Ombetele, no nondyuo ononkhuavo muundapela Onombangi mba Jeova. Okuti nove upondola okulipongiya nombunga yove pala okukatalelapo Ombetele tyina muamayingila monofelia?
7. (a) Oñgeni tupondola okupamekwa nomaliongiyo ovitalukilo? (b) Oityi tyipondola okulingwa opo omaliongiyo oo etupameke?
7 Okukala kumwe nombunga momaliongiyo ovitalukilo, tupu tyipondola okueeta epameko. Salomau Ohamba omuna-ndunge wati: “Kutupu natyike otyiwa pala omunthu, tyipona okulia nokunwa, opo ohande yae itale ouwa wovilinga viae vialema.” (Eclesiastes 2:24) Omaliongiyo ovitalukilo apameka omutima, nohole tuna novakuatate vetu Ovakristau, putyina tuvenoñgonoka vali nawa. Opo tuvase epameko momaliongiyo oo, tyakolela akale omatutu opo tutyivile okuyunga nawa aveho vekahipo, haunene tyina pena ovikunwa vikoleswa.
Ovilinga Viokuivisa Vipameka
8, 9. (a) Lekesa oñgeni onondaka Jesus aivisile mbelikalela no mbovanongo vovihonekwa nova Faliseu. (b) Okuivisa otyili tyo Mbimbiliya tyituetela ouwa patyi?
8 Jesus wali nombili movilinga viokuivisa, iya alundu ovalongwa vae navo vakale nombili. Otyo tyimoneka nawa monondaka mbae, etyi ati: “Ovilinga viokuteya ovinene, mahi ovaundapi kavehi. Moluotyo, itei ku Muene wovilinga, opo atume ovaundapi kovilinga viae viokuteya.” (Mateus 9:37, 38) Onondaka Jesus alongesile, tyotyili ankho mbuava epameko, ankho “onondaka onongwa.” (Mateus 4:23; 24:14) Otyo ankho tyelikalela unene novitumino vialema ova Faliseu ankho vakuluminya ovanthu.—Tanga Mateus 23:4, 23, 24.
9 Tyina tuivisa onondaka Mbouhamba wa Huku ku vakuetu, tuvevatela okukala noupanga na Jeova. Tupu, enoñgonoko lietu konthele yotyili tyo Mbimbiliya, liliyawisa vali unene. Omuhoneki wo no salmu wati: “Hivilikei Jah. Mokonda otyiwa okuimbila Huku yetu oviimbo.” (Salmo 147:1) Okuti upondola okuyawisa ehambu liove liokupopila vakuenyi konthele ya Jeova?
10. Okuti ovanthu okutavela onondaka onongwa otyo tyakolela vali movilinga vietu viokuivisa? Tyihangununa.
10 Otyili, ponofika mbumwe, ovanthu vatavela vali onondaka onongwa tuivisa, tyipona ponofika ononkhuavo. (Tanga Atos 18:1, 5-8.) Inkha ukala pofika pana ovanthu vehetavela onondaka Mbouhamba wa Huku, ovola okutala kouwa wetyi ukahi nokulinga movilinga viokuivisa. Hinangela okuti ononkhono ulinga pala okutualako okuivisa enyina lia Jeova, kamambupeseka. (1 Coríntios 15:58) Tyilinge ovanthu vetavela, ine kavetavela onondaka onongwa, hatyoko tyakolela vali movilinga vietu viokuivisa. Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova maavela omphitilo ovanthu vomutima waviuka, opo vetavele onondaka Mbouhamba wa Huku.—João 6:44.
Elilongeso Liombimbiliya Mombunga Lipameka
11. Otyilinga patyi Jeova aavela ovohe? Oñgeni vapondola okutyifuisapo?
11 Ovohe vaumbila Huku, vena otyilinga tyokulongesa ovana vavo konthele ya Jeova no nondyila mbae. (Deuteronômio 11:18, 19) Inkha ove una ovana, okuti waholovonale omuvo wokulongesa apeho ovana vove, konthele ya Tate yetu woluembia keulu? Oe mekuvatela opo ufuisepo otyilinga otyo tyakolela, nomasuka-suka ombunga yove. Moluotyo, Jeova ukahi nokuava okulia okunyingi kuopamphepo kupameka, kuya momikanda, nomo novideo mbokutala nokutehelela.
12, 13. (a) Oñgeni onombunga mavapolo esilivilo Kelilongeso Liombimbiliya Mombunga? (b) Oityi ovohe vapondola okulinga opo elilongeso liavo mombunga liave epameko?
12 Okuyawisako, omupika wekolelo no kualunguka walinga epongiyo lionthiki Yelilongeso Liombimbiliya Mombunga. Kese simano ombunga ina okukala nonthiki yelilongeso Liombimbiliya mombunga. Ovanyingi vaimbuka okuti elilongeso olio mombunga, liawaneka vali kumwe ombunga nokupameka oupanga wavo na Jeova. Mahi, oityi ovohe vapondola okulinga opo elilongeso liavo mombunga, lipameke oupanga wavo na Jeova?
13 Onthiki Yelilongeso Liombimbiliya mombunga, hamuvo wokupopia ovipuka vinumanesa. Mokonda onthue tufenda “Huku wehambu,” iya oe uhanda tukale nehambu melilongeso lietu. (1 Timóteo 1:11; Filipenses 4:4) Okukala nonthiki oyo yokutomphola otyili tyakolela tyo Mbimbiliya, tyieta ouwa wo tyotyili. Ovohe vapondola okupula ovana vavo konthele yetyi vahanda okulilongesa. Tupu ovohe vapondola okusoka nokuhinda ovipuka vihambukiswa. Mongeleka, ombunga imwe vaitile omona wavo Brandon womanima ekwi, apopie konthele yosapi yati: “Omokonda Yatyi Jeova Apopila Satanasi Ngatyina Onyoka?” Brandon kahambukilwe nosapi oyo, mokonda ankho uhole ononyoka, iya oe ankho wanumana tyetyi ononyoka mbaelekwa na Satanasi. Onombunga mbumwe pamwe vehole okulekesa onondalama mbo Mbimbiliya. Kese umwe mombunga ulekesa ine utanga onthele ya umwe wapopiua Mombimbiliya. Okulongesa monkhalelo oyo, tyihambukiswa ovana nokuvevatela okupopia, nokupaka ovitumino Viombimbiliya momutima wavo.a
Lityilika Tyina Tyipondola Okukuetela Omulemo
14, 15. (a) Oñgeni ononkhumbi nomasukalalo vikahi nokuliyawisa mononthiki mbahulilila? (b) Ononkhumbi patyi ononkhuavo pamwe mbututumbukila?
14 Okuihama omutwe, nowoma, vikahi nokuliyawisa unene mononthiki mbuno mbonthyulilo youye uno wovivi. Ovanyingi hono vena ovitateka viokuhena ovilinga no nombongo. Vana vena ovilinga, onombongo vafetwa kambuhi, kambutuuka pala okukuatesako onombunga mbavo. (Tyieleka na Ageu 1:4-6.) Ovatumini vomouye valekesa okuti vetupu ekevelelo, tyina valinga ononkhono mbokumanako omakongombanda novivi ovikuavo. Ovanthu ovanyingi vakala tyasoya mokonda yononkhali mbavo muene.—Salmo 38:4.
15 Ovakristau vo tyotyili, navo vapita movitateka nomasukalalo ouye uno wa Satanasi. (1 João 5:19) Ovikando vimwe, ovalongwa va Kristu vatumbukilwa novitateka ovikuavo, mokonda yononkhono valinga opo vatualeko nekolelo mu Jeova. Jesus wati: “Inkha ame vamonesa ononkhumbi, nonwe mavemumonesa ononkhumbi.” (João 15:20) Mahi, alo umwe tyina “tuhataikiswa,” onthue “katukala nokupundauka.” (2 Coríntios 4:9) Omokonda yatyi?
16. Oityi matyituvatela okutualako nehambu lietu?
16 Jesus wati: “Endyuei kuame amuho mukahi nokututumba, nokualemenwa, iya ame mandyimupameka.” (Mateus 11:28) Tyina tuna ekolelo enene motyilikutila tyofeto Kristu aava, tulipakula pomaoko a Jeova. Okulinga ngotyo, tupewa “ononkhono mbavilapo.” (2 Coríntios 4:7) Ospilitu sandu ya Huku oyo “omuvateli,” iya maipameka unene ekolelo lietu opo tukoleleye, tyina tulolwa nokumoneswa ononkhumbi, mahi tupu atutualako nehambu.—João 14:26; Tiago 1:2-4.
17, 18. (a) Tuesukisa okuliyunga konthele yotyituwa patyi? (b) Okupaka unene komutwe ehambu liouye tyieta tyi?
17 Ovakristau vo tyotyili hono, vesukisa okuliyunga opo vahayondyue notyituwa tyouye uno tyokuhanda omalumono kononkhono. (Tanga Efésios 2:2-5.) Tupu, tupondola okuyondyua ‘nepeleyo liolutu, nepeleyo liomaiho, nokulisapa mokonda yomalumono omunthu ena.’ (1 João 2:16) Ine okukala nolusoke luapenga liokuti okulinga omahando olutu tyieta epameko. (Romanos 8:6) Mongeleka, ovanthu vahimbika okusipa omapangwe nokunwa unene, nokutala omikanda ine osinema mbulekesa ovanthu vemuhoyo, nokulipaka movinyano vipaka omuenyo motyiponga, ine ovipuka ovinyingi ovivi, opo velihambukiswe. Satanasi uhanda okutuyondya ‘nomatutu’ ae, mokutukalesa nolusoke luahaviukile konthele yovipuka vieta ehambu.—Efésios 6:11, okatoi.
18 Otyili, katyapengele okulia, nokunwa, novitalukilo oviwa, tyina vilingwa nonondunge. Mahi katupake tete ovipuka ovio momuenyo wetu. Okulikondola omutima, nokupola pokati tyakolela, haunene momuvo uno tukahi. Okuovola kononkhono omahando olutu tyipondola okueta omulemo, atukala “tyasoya nokuhaave ovinyango konthele yenoñgonoko lio tyotyili lia Tatekulu yetu Jesus Kristu.”—2 Pedro 1:8.
19, 20. Oñgeni tupondola okuvasa epameko lio tyotyili?
19 Tyina tuanoñgonoka nawa ovitumino via Jeova, tuimbuka okuti ovipuka aviho oviwa ouye uno wava, vipwa. Moisesi wetyiimbukile, iya nonthue otyo tutyii nawa. (Hebreus 11:25) Anthi, okulinga ehando lia Tate yetu keulu, otyo tyieta epameko lio tyotyili nehambu enene nombembwa ihapu.—Mateus 5:6.
20 Tutualeiko okuvasa epameko mokulinga ehando lia Huku. Tyina tulinga ngotyo, “tuanya ovivi nomahando omouye . . . putyina tukevela ekevelelo lihambukiswa, nehololoko liomunkhima wa Huku omunene no wo Muyovoli wetu Kristu Jesus.” (Tito 2:12, 13) Tutokolei okutualako okukala mokanga ya Jesus, mokutavela etumino nehongolelo liae. Okulinga ngotyo, matuvasi ehambu lio tyotyili nepameko!
[Onondaka Poutoi]
a Opo unoñgonoke vali oñgeni elilongeso liombunga lipondola okuhambukiswa nokupameka, tala Movilinga Vietu Viouhamba via Kayovo 1990, pomafo 1-2, moputu.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Oñgeni ovanthu va Jeova vavasa epameko hono?
• Oñgeni ovilinga viokuivisa vitupameka onthue muene na vana tupopila?
• Oityi ononkhalamutwe mbombunga vapondola okulinga opo elilongeso liavo liombunga liete epameko?
• Ovipuka patyi vituetela omulemo movilinga Huku?