Povitateka Siovaa Mekukwatesako

1-2. Ovitateka patyi ovafendi va Siovaa vehole okukondya navio?

PAMWE ovanthu tuli umwe vala nawa, tukati vala ñgaa twatumbukilwa na tyimwe, ovipuka avityopoka umwe. Tala vala evi viatumbaukila vamwe. Omukulu umwe ombangi utiwa o Luis,a waile kosipitali, etyi atalwa atiwa una ouvela umwe omunene. Ondotolo aimuti una vala onohanyi mbehehi ouvela oo maumwipaa. Ovo Monika nomulume wae, ankho mwene velipaka umwe vala nawa movilinga vya Huku, omulume wae ankho omukulu wewaneno. Nthiki imwe Monika ukatehela, tyatiwa omulume wae walinga onkhali, mahi weihimbika-le kohale otyo nkhele tyahamoneka-le. Omuhikwena umwe utiwa o Olivia wahanepelwe, watolelelwe atunde peumbo liae, mokonda ankho tyatiwa kuna nokuya otyinimawe. Etyi otyinimawe otyo tyalamba, tyina eya peumbo liae, uvasa ondywo yawa-po. Aveho ovo twapopia ankho veli umwe vala nawa, mahi vakati vala ñgaa ovipuka aviho viatyopoka umwe. Okuti noove watumbukililwe-ale na tyimwe ngootyo? Watumbukililwe-ale notyipuka tyimwe, nouye pahe aukulemena?

² Namphila tuvafendi va Siovaa, mahi tutumbukilwa umwe novitateka vitumbukila ovanthu vatyo aveho. Pamwe tupu tuna okukoleleya mokonda tuyelwe, tulingwa onya naava veyele ovanthu va Huku. Namphila Siovaa, ehetuyakulila kovipuka viatyo ovio aviho vitutumbukila, mahi wati metukwatesako. (Isa. 41:10) Tyina tukwatesiwako na Siovaa, matutyivili okukala apeho nehambu, nokulinga ovipuka nonondunge, nokukakatela mwe atuhemuyeke-po, na tyina umwe twatumbukilwa novitateka. Monthele ei matupopi ovipuka vikwana Siovaa alinga etukwateseko tyina ovipuka viametulemena, tupu matupopi etyi onthwe twesukisa okulinga tupole ouwa kweevi Siovaa etukwatesako navio.

SIOVAA MEKUYUNGU

3. Tyina watumbukilwa na tyimwe tyitilisa owoma, oityi tyipondola vali okukulemena?

³ Apa tyilemena. Tyilema mokonda tyina twatumbukilwa novitateka pamwe nokusoka katusoko vali nawa, neetyi vala ulinga utupu-ale vali. Omokonda yatyi? Pamwe pahe utehela ñgaa omutima weihamenwa, omutwe watokota, walinga vala unene otyiho. Pamwe upondola ulitehela umwe ñgaa, ngoti uya vala nokutahwa-tahwa nomphepo, nooku maikutwala nako kukweete-ale vali. Tala vala oñgeni ovakai vevali twapopia-le vakalele etyi vatumbukilwa novitateka. Olivia wati: “Etyi ondywo yange yateywa-po notyinimawe, andyilimbililwa umwe. Ndyilitehela umwe ñgaa neihamenwa.” Monika etyi omulume wae emweenda konyima, wati: “Atyindyihama omapita. Ndyilitehela ñgaa mokati omu hiñgwai-ale vali, novilinga umwe ankho ndyilinga-linga anehevivili vali. Tyina ndyityitala ngoti ankho otyikembo vala hatyiliko-ale.” Siovaa wati metukwatesako tyina tweihamenwa. Mahi utyilinga ñgeni?

4. Omu mutyipopila Ova Filipu 4:​6, 7, Siovaa wati malingi-tyi?

⁴ Oityi Siovaa alinga. Ngwe wati metwavela etyi Ombimbiliya yati “ombembwa ya Huku.” (Tanga Ova Filipu 4:​6, 7.) Ombembwa oyo, okutula omutima, okukala nawa nomutwe aukala pomphangu. Mahi otyo tyituka vala kokukala noupanga omuwa na Siovaa. Ombembwa yatyo oyo ‘kaivilwa okwiikungunyika,’ otyo okuti, onene, kailifwe-ale pano. Nthiki imwe welikwambelele-ale unene ku Siovaa tyina ukatehela ñgaa omutima watula umwe? Otyo, otyo tyitiwa “Ombembwa ya Huku.”

5. Oñgeni ombembwa ya Huku uyunga omalusoko etu nomitima vietu?

⁵ Movelesikulu yatyo umwe omo, mwatiwa ombembwa ya Huku “maiyungu omitima vienyi, nomalusoko enyi.” Mo Ngeleku ondaka yatiwa “okuyunga,” ankho ipopiwa pokupopia omatolopa ayunga konombundi mbepunda-umbo opo mwahanyingile ava veya okuvelwisa. Tyina konombundi kuna omatolopa ayunga-ko, ava vokuli mokati valala umwe vala nawa tyehena-le otyiho. Noonthwe tyina ombembwa ya Huku iyunga omitima vietu nomalusoke etu, tukala nawa, katulingi otyiho. (Ovii. 4:8) Tulinga umwe nga Ana, naapa otyitateka nkhele tuna-tyo vala, mahi omutima uya pomphangu. (1 Sam. 1:​16-18) Tyina omutima uli pomphangu tutyivila okusoka vali nawa, atulingi ovipuka nonondunge.

6. Oityi tuna okulinga tupole ouwa kombembwa ya Huku? (Tala olutalatu.)

⁶ Etyi tuna okulinga. Tyina wehulilwa ihana ou wokwatiwa omuyungi, ombembwa ya Huku. Momwihana ñgeni? Likwambela umwe atee utehela ñgaa, una ombembwa ya Huku. (Luka 11:9; 1 Tes. 5:17) Luis twapopia-le, wapopia oñgeni nae nomukai wae Ana vakalele, etyi vatolelwa okuti makala-ko vala onohanyi mbehehi. Wati: “Pomivo viatyo ngoopo tyilema okusoka etyi molingi pokuhakulwa nomovipuka ovikwavo vali. Mahi okulikwambela tyetukwatesako omutima aukala pomphangu.” Oo Luis nomukai wae, vati velikwambelele unene okupalaikapo otyo vaita ku Siovaa evepe ombembwa nomutima watula nounongo wokulinga ovipuka nonondunge. Ya vetyimwene umwe okuti Siovaa wevekwatesako. Ine noove uli nokukondya novitateka wahayeke-ko okulikwambela molimonenako tyina ombembwa ya Siovaa iyunga omutima wove nomalusoko ove. — Loma 12:12.

SIOVAA MEKUPAMEKA

7. Oñgeni pamwe tukala tyina twatumbukilwa novitateka?

⁷ Apa tyilemena. Tyilema mokonda tyina twatumbukilwa novitateka vialema, pamwe tukala omapita, atwahasoko nawa, novipuka katuvilingi ngeetyi mwene tuvilinga-lingale. Pamwe pahe omutima auti vala aukeliyumba oku aukeliyumba oku uti vala ombaluku itahwa-tahwa nomeva melunga. Ana twapopia-le wati, nae otyo akondyele natyo otyo tyomomutwe muyula vala ovinyingi etyi omulume wae Luis anyima. Wati: “Pamwe tyina pahe namatehela omutima watyo watokota vala andyihimbika nokulietehila-mo onkhenda. Pamwe tyinumanesa umwe otyo ndyilipula okuti wanyimina-tyi.” Etyi pakala, Ana ulitehela pahe omulike, atyimwihama unene okusoka okulinga ovipuka mwene ankho Luis alinga vala nawa. Pamwe ankho ulitehela ñgaa ngoti ombaluku ili vala nokutahwa-tahwa nomeva melunga. Oityi Siovaa alinga etukwateseko tyina momutwe muya vala ovinyingi pahe omutima uti vala aukeliyumba apa aukeliyumba apa?

8. Ngeetyi tyipopia Isaiya 33:​6, Siovaa wati malingi-tyi?

⁸ Oityi Siovaa alinga. Ngwe wati metupameka. (Tanga Isaiya 33:6.) Tyina ombaluku yamavasi omphepo onene melunga ipondola pahe okutahwa-tahwa vala aiti vala aikahula oku aikahula oku. Opo ombaluku yahatenge-tenge unene, onombaluku mbumwe, mononthele mbatyo omu muna ovipuka viika kohi. Tyina ovipuka viatyo ovio viamaiki kohi, opo pahe ombaluku kaitenga-tenga vali, no vokuli-mo vapama umwe omutima. Ovipuka viatyo ovio viokupameka ombaluku, pamwe vikwata vali nawa tyina ombaluku yatyo ina nokweenda. Noonthwe Siovaa otyo metulingi ngootyo! Movitateka metupameka vala tyina twenda no komutwe atwehemuyeke-po.

9. Oñgeni okwovolola matyitukwatesako atukala nomutima upumphi? (Tala olutalatu.)

⁹ Etyi tuna okulinga. Tyina tyameya-po otyo tyomutima uti vala aukekuyumba oku aukekuyumba oku, ove likwatehila umwe wahayeke-po evi vipameka oupanga wove na Huku. Otyili, ovipuka vimwe kumevilingi-ale ngeetyi ankho uvilinga-linga-le. Mahi wahalimbweko okuti Siovaa utyii etyi tuvila okulinga neetyi twehevili. (Tala etyi tyapopia Luka 21:​1-4.) Tyimwe una okulinga tyipameka oupanga wove na Siovaa, okulilongesa awike Ondaka yae otyo usokolola. Oityi tupopila ngootyo? Omokonda Siovaa uli nokutwavelela meongano liae ovipuka ovinyingi vipondola okutukwatesako, atukala nomutima upumphi. Opo uvase etyi wesukisa okwovola, enda mo JW Library, nomo Índice das Publicações da Torre de Vigia, no m’Omukanda Wokuovolola wo Nombangi mba Jeova melaka lienyi. Monika twapopia-le, wati tyina amatehela omutima uti vala aukemuyumba apa aukemuyumba apa, ukwata omikanda, ahimbika okwovolola. Nthiki imwe waovolele ondaka “onyengo.” Etyi pakala, aovola ondaka “oukwatyili,” nondaka “okulavisa.” Pahe ahimbika okutanga atee elitehela umwe ukahi nawa. Wati: “Pokuhimbika okwovolola ankho nakala umwe omapita, mahi etyi pahe nahimbika okutanga, ndyitehelela tyakala ngatyina uti o Siovaa weya andyumbakana. Etyi natanga, andyityimono okuti omalusoko aeho eli momutima wange, Siovaa weelwete, ya ukahi nokunkhwatesako.” Noove mokutanga omikanda omo umwe Siovaa apondola okukukwatesilako otulu omutima okala ngatyina ombaluku ili momeva atula nawa. — Ovii. 119:​143, 144.

SIOVAA MEKUYAKE

10. Tyina twatumbukilwa na tyimwe tyalema oñgeni tukala?

¹⁰ Apa tyilemena. Tyina tutumbukilwa novipuka vimwe vitulemena unene, ononthiki mbumwe pamwe ulitehelela umwe ñgaa nomafa utupu-ale, wasoya-soya vala. Tupondola okukala ngomunthu uli nokuhateka velilolela na vakwavo, mahi pahe elivete ehetyivili vali okwenda nawa ateñgina. Pamwe pahe novilinga umwe ankho tulinga vala nawa, tyitulemena umwe okuvilinga. Neevi ankho tulinga nehambu, no komutima watyo aviahakala-ko vali. Tupondola okukala nga Iliya, tyina ulitehela ñgaa, ovipuka aviho pahe ngoti vialema vala, nokupinduka-po atyileme, utehela wahanda vala moula. (1 Oha. 19:​5-7) Siovaa wati metukwatesako tyina twasoya. Mahi metyilingi ñgeni?

11. Oityi vali Siovaa alinga etukwateseko? (Oviimbo 94:18)

¹¹ Oityi Siovaa alinga. Ngwe wati metuyake. (Tanga Oviimbo 94:18.) Ngeetyi omunthu wokuhateka tyina amelivete usukisa umwe okukwatwa mokuvoko na mukwavo opo ahaponwe, noonthwe pamwe opo tutwaleko movilinga vya Siovaa, tusukisa umwe okukwateswako. Tyina twamelitehela ñgaa twasoya, Siovaa wetuti: “Ame Siovaa Huku yove, nekukwata mokuvoko kwove kwokulio. Ame ame wokwati: ‘Wahatile owoma. Ame mandyikuyake.’” (Isa. 41:13) Ohamba Ndaviti nae wakwatesilweko na Siovaa. Pweetyi ali novitateka ovinyingi, novanthu ovanyingi vemuyele wapopilile Siovaa ati “Okuvoko kwove kwokulio kunkhwatesako.” (Ovii. 18:35) Mahi oityi Siovaa alinga etukwateseko?

12. Olie Siovaa apondola okutuma etukwateseko tyina twasoya?

¹² Siovaa pamwe pokutukwatesako utuma vakwetu veye okutukwatesako. Tala vala etyi tyalingile Ndaviti. Nthiki imwe Ndaviti wasoyele unene, aendelwa nepanga liae Sonataa emuungumanesa, emupopila onondaka mbupameka. (1 Sam. 23:​16, 17) No pweetyi Iliya asoyele, Siovaa atumu Eliseu emukwateseko. (1 Oha. 19:​16, 21; 2 Oha. 2:2) Hono Siovaa upondola okutuma vakwetu meumbo, nomapanga etu, novakulu vewaneno opo vetukwateseko. Mahi tyina omunthu wameihamenwa, pamwe ulitehela ñgaa wahanda vala okukala awike, kuhande povanthu. Hatyiviko okukala ngootyo. Mahi pahe, oityi tuna okulinga opo Siovaa etukwateseko?

13. Oityi tuna okulinga tupole ouwa kokukwateswako na Siovaa? (Tala olutalatu.)

¹³ Etyi tuna okulinga. Tutumba umwe, weheliyekele olusoko lwokwahanda vala okukala awike. Tyina omunthu wamakala awike, uyemba vala kokusoka kwoove, no kovitateka uli nokukondya navio. Omalusoko atyo ngoo apondola umwe okutulingisisa atulingi evi viahaviukile. (Omih. 18:1) Otyili, atuho tyina twatumbukilwa notyipuka tyimwe tyitwiihama unene, pena umwe onoola mbumwe utehela ñgaa wahanda vala okukala awike. Mahi tupu ine tukala vala ehimbwe atwike, tyipondola okutupumbiswa evi Siovaa eli nokulinga na etukwateseko. Naina, tyina vakwenyi meumbo, nomapanga ove, novakulu vomawaneno vekukwatesako, tavela namphila pamwe tyilema. Tyina vakwenyi vekukwatesako, noñgonoka okuti muvo omo Siovaa eli nokukukwatesilako. — Omih. 17:17; Isa. 32:​1, 2.

SIOVAA MEKUKOLESA OMUTIMA

14. Ovipuka patyi vitilisa owoma vipondola okututumbukila?

¹⁴ Apa tyilemena. Pamwe tupondola umwe okutumbukilwa novipuka vimwe pahe apa tuli tutehela twatila vala owoma. M’ombimbiliya mwapopiwa ovanthu vamwe va Huku vapopile omivo vimwe vatilile owoma, avateketa umwe mokonda yokuyelwe, nokulingwa onya . (Ovii. 18:4; 55:​1, 5) No hono, vamwe veyelwe novatumini, vamwe veyelwe na vakwavo kosikola, no kovilinga, no mombunga. Pamwe tupondola okutumbukilwa nouvela umwe ututilisa umwe owoma. Pomivo viatyo ngoopo, upondola okuhulilwa, okala vala ngomona omututu. Oityi Siovaa alinga tyina twatumbukilwa novipuka viatyo ngoovio?

15. Oityi tyapopia Oviimbo 94:19 tyitupameka?

¹⁵ Oityi Siovaa alinga. Ngwe metukolesa omutima, etupameka. (Tanga Oviimbo 94:19.) Otyipuka tyapopia otesitu oyo tyitusokesa komona omututu watila owoma, wehena nokumona olumphoki mokonda yombila ina nokuloka unene. Pahe kuna he eya, emupake pekolo, ai mokumusisa atee alala. Ombila yahula okuti nkhele kayatyile-ko, mahi mokonda uli peke lya he, kalingi vali otyiho. Noonthwe tyina twatumbukilwa novipuka vitutilisa unene owoma, pamwe tusukisa umwe okukala pekolo lya Tate yetu wo keulu atee owoma oo wenda. Oityi tuna okulinga opo Siovaa etukolese omutima?

16. Oityi tuna okulinga tupole ouwa kokuyakwa na Siovaa? (Tala olutalatu.)

¹⁶ Etyi tuna okulinga. Apeho ovola omuvo wokukala vala na Siovaa, okulikwambela kwe, nokutanga Ondaka yae. (Ovii. 77:​1, 12-14) Ine otyo ulinga ngootyo, monthiki ulitehela ñgaa omutima watokota, olusoko lwo tete maluya momutwe wove maluyembe vala ku Tate yove wo keulu. Popila Siovaa evi vikutilisa owoma, neevi vikulingisa otyiho pahe omuyeke nae apopie-vo noove, ekupamekele-vo Movihonekwa. (Ovii. 119:28) Pamwe una umwe otesitu imwe movasi ikupameka omutima tyina watila owoma. Upondola okuvasa onondaka mbupameka omutima momukanda wa Sombe, no m’Oviimbo, no m’Omihe, no monondaka Sesusi apopile mu Mateusi okapitulu 6. Ine ulikwambela ku Siovaa, otyo utanga Ondaka yae, mokatehela umwe ñgaa wapama omutima.

17. Omokonda yatyi tuyumbila onthumbi mu Siovaa?

¹⁷ Tuyumbei-ko onthumbi, Siovaa apeho makala noonthwe tyina twatumbukilwa neevi vitulemena, petupu-ale apa matukala atwike. (Ovii. 23:4; 94:14) Siovaa wati, metuyungu, metupameka, metuyake, metukolesa omutima. Isaiya 26:3 yapopia etyi Siovaa alinga yati: “Ove mokayakulila vana vayumba onthumbi mwoove nomutima auho. Mokeveavela ombembwa itwalako, mokonda vayumba onthumbi mwoove.” Naina, yumba onthumbi mu Siovaa, pola ouwa kweevi ekukwatesako navio. Ine otyo ulinga otyo, momono ononkhono na tyina umwe una ovitateka.