Omokonda Yatyi Ouye Weyulila Ononkhumbi?
Opo tunoñgonoke omokonda yatyi ouye weyulila ononkhumbi nomokonda yatyi ovanthu vehetyivilila okumbumanako, tuesukisa okuimbuka oityi tyilityili tyimbuetako. Namphila kuna ovipuka ovinyingi vietako ononkhumbi iya vipuiya okuvinoñgonoka, onthue tupandula mokonda Ombimbiliya ipondola okutukuatesako okuviimbuka. Monthele ei matulilongesa omahunga etano alekesa omokonda yatyi kuakalela ononkhumbi ononyingi. Tukuita ulilongese nawa etyi Ombimbiliya ipopia, nokutala oñgeni Ondaka ya Huku itukuatesako okunoñgonoka nawa oityi tyilityili tyeetako ononkhumbi.—2 Timóteo 3:16.
ETYI TYITUNDILILA KOUTUMINI OMUVI
Ombimbiliya yati: “Tyina ondingavivi ikahi nokutumina, ovanthu vakema.”—Provérbios 29:2.
Ouye weyula ovatumini vatumina noukalavi, iya otyo tyietela ononkhumbi ononene vana vekahi nokutuminwa. Tyotyili, ha aveho ovatumini valinga ngotyo. Vamwe hamwe vena omalusoke omawa okukuatesako vakuavo. Mahi, tyina vekahi koutumini, kavalingi vali etyi vahandele mokonda pahe valwa, nokulipomba outumini. Ine hamwe vaundapesa epondolo olio opo vakale nolumono iya ovanthu avakala moluhepo. Henry Kissinger ankho Omuhoneki ko Estados Unidos wati: ‘Ouye weyula omahipululo ovanthu valingile ononkhono avehetyivili, nomalusoke ahafuisilwepo.’
Tupu Ombimbiliya ipopia okuti: “Ovanthu vetupu epondolo liokuhongolela onomphai mbavo.” (Jeremias 10:23) Ovanthu ovakuankhali vetupu ounongo wesukisa, nenoñgonoko liokuonganeka, nokuendesa nawa ovipuka aviho. Inkha ovanthu kavetyivili okuhongolela onomphai mbavo, oñgeni mavetyivili okuhongolela otyilongo? Okuti wetyivila okunoñgonoka omokonda yatyi ovatumini vovanthu vehetyivilila okumanako ononkhumbi? Tyotyili, ovikando ovinyingi, outumini omuvi, ine ovatumini, ovo vaetako ononkhumbi!
EHONGILIYO LIONONGELEYA MBOMATUTU
Jesus wati: “Moluotyo, ovanthu aveho mavaimbuka okuti muvalongwa vange inkha mukala nohole pokati kenyi.”—João 13:35.
Ononkhalamutwe mbonongeleya ambuho vaivisa ohole, newaneko. Mahi tyotyili, kavetyivili okulongesa vana vekahi monongeleya mbavo okukala nohole yapama ivekuatesako okumanako okapungulula. Ongeleya kaivekuatesako okukala noluembia, mahi pamwe ilunda ovanthu opo veliyapauke, nokulinga okapungulula, novilua pokati kovanthu, novilongo. Pokumanuhula omukanda wae, Christianity and the World Religions (Ovakristau no Nongeleya Mbo Mouye), omunongo Hans Küng wahoneka okuti: ‘Ovilwa viopulitika viaipaele vali unene, ovilwa viahongiliyua nonongeleya.’
Tupu, ononkhalamutwe ononyingi mbo nongeleya, vayekelela omulume nomukai okukala kumwe ine okulinga otyihola tyihelinepele, noumbalehi, novalume ine ovakai okulala poyavo. Otyo tyikahi nokuyandyanesa omauvela, nokupolapo omaimo, nokutumba eimo ankho uhakevelela, nokuhanyauna ovinepo no nombunga, nokueta oluihamo olunene no nonkhumbi.
OVANTHU OVAKUANKHALI, NOMAHANDO ELUNGAVI
“Kese munthu uyondyua mokonda yokuhongiliyua nokulundwa nehando liae muene. Tyina ehando liamalingi enene, lityita onkhali.”—Tiago 1:14, 15.
Mokonda atuho tuapiñgana onkhali, tulinga ovivi iya tuna okulwa nehando “liokulinga ovipuka viomahando olutu.” (Efésios 2:3) Tyipuiya vali unene okuanya ehando limwe eevi tyina tuna omphitilo yokulinga ehando olio. Inkha tuliyekela omahando omavi, etyi matyitundililako tyipondola okutunyona.
Omuhoneki P. D. Mehta wahoneka okuti: “Pamwe tukala nononkhumbi ononyingi, mokonda yomahando etu muene, nokuovola vali unene omuenyo omuwa, nelungavi, nokupeleya ovipuka ovinyingi.” Okukala nehando enene, nokutyiliya ovikunwa, nepangwe ine okunwa ovihemba vikoleswa, nomawela ahaviukile, notyihola, novikuavo vali, tyihole okunyona ovanthu ovanyingi vatalwa ngatyina vena ovituwa oviwa, nokuetela ononkhumbi onombunga mbavo, nomapanga, novakuavo vali. Mokonda tuvakuankhali, tutavela etyi Ombimbiliya ipopia okuti: “Tutyii okuti alo hono ouye auho ukema nokumona ononkhumbi ngomukai ukutula.”—Romanos 8:22. Nova Tradução na Linguagem de Hoje.
ONONKHONO MBONOANDYU ONOMBI
Ombimbiliya ipopia okuti Satanasi o “huku youye uno” iya uliwaneka kumwe nonoandyu onombi mbutiwa ovilulu.—2 Coríntios 4:4; Revelação 12:9.
Ngetyi tyilinga Satanasi, ovilulu viundapa unene pala okutumina nokuyapula ovanthu. Apostolu Paulu ankho wetyinoñgonoka, ati: “Katukahi nokulwa nohitu nohonde. Anthi, tuna ovilwa ovinene nomautumini, novatumini venthiki liouye uno, onoandyu onombi keulu.”—Efésios 6:12.
Ovilulu vihambukwa tyina vimonesa ovanthu ononkhumbi, mahi otyo hatyoko vala vihanda okulinga. Ehando liavio, okuyapula ovanthu ku Huku Omukulami, Jeova. (Salmo 83:18) Ovilulu viundapesa onombale, nowanga, noumbanda, novitapi, opo viyondye, nokutumina ovanthu. Otyo Jeova etulondolela kovipuka ovio, nokuyakulila aveho vayala Satanasi novilulu.—Tiago 4:7.
TUKAHI “KONONTHIKI MBAHULILILAKO”
Omanima omanyingi konyima, Ombimbiliya yaulile okuti: “Noñgonoka okuti kononthiki mbahulililako, makukeya omuvo wepuiya.”
Tupu yapopia omokonda yatyi omuvo oo maupuiyila, yati: “Tyetyi ovanthu mavakakala vokulihole ovo muene, vokuhole onombongo, vokulipanda, . . . vehena oluembia, vokuna omphata, vokutendeleya, vehetyivili okulikondola omutima, ovakalavi, no kuhehole otyiwa. Ovapakuli, vomphata, vokuna omalityindailo, vehole vali omalia-alia tyipona Huku.” Tyotyili, ononkhumbi ambuho tukahi nokumona hono omokonda tukahi “kononthiki mbahulililako.”—2 Timóteo 3:1-4.
Mokutala ovipuka tuelilongesa, okuti tyayandyuluka nawa omokonda yatyi ovanthu vehetyivilila okumanako ononkhumbi, namphila vena omalusoke omawa? Mahi, opi matuvasi ombatelo? Tuna okukapola Komutungi wetu, walaa okuti “mahanyaunako ovilinga vie Liapu” navana vemulandula. (1 João 3:8) Onthele ilandulako maipopi oityi Huku makalinga opo amaneko atyiho tyeeta ononkhumbi.