ONTHELE YOKULILONGESWA 50
“Ove Mokakala Na Ame Momphangu Yombembwa”
“Tyotyili, ame hono ndyikupopila okuti: Ove mokakala na ame Momphangu Yombembwa.” — LUKA 23:43.
OTYIIMBO 145 Omulao wa Huku Womphangu Yombembwa
ETYI MATULILONGESAa
1. Etyi Sesusi ehenenkhie, oityi apopilile ongangala ankho ili ponthele yae? (Luka 23:39-43)
SESUSI no nongangala mbuna onombali ankho veihamenwa unene momuvo uno ankho vehungi kononkhia. (Luka 23:32, 33) Onongangala mbuna mbapopile omapita Sesusi, tyilekesa okuti ankho ha valongwa vaeko. (Mat. 27:44; Malu. 15:32) Mahi etyi pakala, omukuavo apopila Sesusi okuti: “Sesusi nthyinangele tyina wamanyingila Mouhamba wove.” Sesusi emukumbulula okuti: “Tyotyili, ame hono ndyikupopila okuti: Ove mokakala na ame Momphangu Yombembwa.” (Tanga Luka 23:39-43.) Natyike tyilekesa okuti ongangala ina yetavelele onondaka Sesusi ankho aivisa mbokuati “Ouhamba wo keulu ukahi popepi.” Tupu, Sesusi utupu onthiki apopile okuti omulume una makanyingila Mouhamba wa Huku. (Mat. 4:17) Mahi muene, Sesusi ankho ukahi umwe nokupopia ouye omupe pano pohi. Oñgeni onthwe tutyii?
Oityi ongangala ina yokuankhililile ponthele ya Sesusi ankho yii? (Tala opalangalafu 2-3)
2. Oityi tyilekesa okuti ongangala ina yokuelivela, ankho omu Sundeu?
2 Ongangala ina ankho yokuelivela, mokutala ankho omu Sundeu. Ongangala ina yapopilile ongangala onkhuavo okuti: “Ove ñgana ukahi mononkhumbi mbehitiso lielifwa no liae, ngotyo nii kutili owoma Huku?” (Luka 23:40) Ova Sundeu ankho vafenda vala Huku wike. Mahi ovanthu vomalongo omakwavo, ankho vafenda ono huku ononyingi. (Êxo. 20:2, 3; 1 Kol. 8:5, 6) Ine omulume una ankho hamu Sundeu, ñgeno wapopilile mukuavo okuti: “Ove nii vala katutu utupu owoma nono huku?” Otyikuavo tyilekesa umwe nawa okuti omunthu una ankho omu Sundeu, omokonda Sesusi katuminwe kovanthu ovakuavo, mahi watumine vala kovanthu “vekahi ngonongi mbavomba mbelongo liova Isilayeli.” (Mat. 15:24) Mokonda omulume una ankho omu Sundeu, ankho utyii okuti Siovaa wapopilile ova Isilayeli okuti makatutilisa vokuankhia. Iya onondaka muene ngwe apopia, mbalekesa umwe okuti ankho utyii okuti Siovaa matutilisa Sesusi akatumina Mouhamba wae keulu. Iya mokutala, nae muene ankho una onthumbi yokuti Siovaa mekemututilisa.
3. Etyi Sesusi apopia Omphangu Yombembwa, mokutala oityi ongangala ina yasokele? Hangununa. (Gênesis 2:15)
3 Mokonda omulume una ankho omu Sundeu, ankho wii nawa etyi Ondaka ya Huku ipopia tyayemba ku Andau na Eva, nomphangu ongwa Siovaa evelingilile. Pahe etyi eiva onondaka mba Sesusi, mokutala omulume una wasokele unene kouye omupe pano pohi. — Tanga Gênesis 2:15.
4. Otyipuka Sesusi apopilile ongangala ina, tyitukuatesako okusoka kutyi?
4 Etyi Sesusi apopilile ongangala ina, tyitukuatesako okusoka oñgeni ouye omupe maukakala. Iya tyitukuatesako okulinga ngotyo, okuhinangela oñgeni tyali outumini wa Salomau. Omokonda yatyi otyiwa okulinga ngotyo? Omokonda Ombimbiliya yapopia okuti Sesusi omunene vali ku Salomau. Ngotyo, tupondola okuyumbako onthumbi yokuti Sesusi novo 144.000, maveketulingila ovipuka oviwa mouye omupe. (Mat. 12:42) Iya “onongi ononkhuavo,” vana mavakakala pano pohi, vahanda okunoñgonoka etyi vena okulinga opo vakakale mouye omupe. — Suau 10:16.
MOUYE OMUPE MAMUKAKALA ÑGENI?
5. Tyina usoka, mouye omupe mamukakala ñgeni?
5 Tyina ove usoka, mouye omupe mamukakala ñgeni? Hamwe usoka pomphangu imwe ikahi nawa ngetyi tyali mo Endene. (Gên. 2:7-9) Tyipondola hamwe usoka kuetyi tyapopile omuuli Mikeya, etyi ati “munthu-na-munthu makapumphama momuti wae wonouva.” (Miq. 4:3, 4) Tupu hamwe usoka kuetyi Ombimbiliya yapopia okuti mouye omupe mamukakala okulia okunyingi. (Sal. 72:16; Isa. 65:21, 22) Ngotyo, tyipondola hamwe ulisokela pomphangu imwe yehiwa nawa iya muli komesa yeyula ovikulia viapepa nawa. Tupu hamwe uya nokusoka pomphangu pehiwa nawa pena ononthemo, pafila nawa okamphepo. Nkhele hamwe wiivite omapanga ove nombunga yove, na vamwe vatutiliswa vekahi nokunyana otyo vayola-yola. Ankho otyo usoka ngotyo, otyipuka otyo hanondyoi. Ovipuka ovio aviho mavikalingwa umwe pano pohi. Tupu, mouye omupe okukaundapa matyikakala otyipuka tyituhambukiswa unene.
Onthwe matukakala notyilinga tyimwe otyinene tyokulongesa vana mavakatutiliswa. (Tala opalangalafu 6)
6. Ovipuka patyi matukalinga Mouye Omupe? (Tala olutalatu.)
6 Siovaa wetutunga umwe nawa opo tuhambukilwe ovilinga vietu. (Ecl. 2:24) Mokueenda Kuomanima Ovityita Ekwii, matukakala novilinga ovinyingi. Aveho mavakahupa mononkhumbi ononene na vana mavakatutiliswa, mavekesukisa omuvalo nokulia, nomaumbo. Otyo tyilekesa okuti matukakala novilinga vimwe ovinyingi, mahi maviketuhambukiswa unene. Ngetyi ovo Andau na Eva ankho vena otyilinga tyokuviukisa ohi aihiwa nawa, nonthwe matukakala notyilinga tyimwe otyinene tyokuviukisa ohi aihiwa umwe nawa. Tupu, nkhele soka oñgeni matyikehiwa okulongesa ondaka ya Huku ovanthu ovanyingi-nyingi mavakatutiliswa, avakanoñgonoka umwe nawa Siovaa, netyi ankho ahandela ovanthu. Soka vali oñgeni matyikehiwa okukuatesako ovaumbili ovanyingi va Siovaa vokwatutiliswa, okunoñgonoka ovipuka viaendelepo konyima yetyi vankhia.
7. Onthwe tuna onthumbi yatyi iya omokonda yatyi?
7 Onthwe tuna onthumbi yokuti Mouye Omupe, ovipuka mavikaonganekwa nawa, atukakala nombembwa, tupu atukakala novipuka aviho tuesukisa. Oityi tyitukalesa nonthumbi oyo? Omokonda ovipuka viamonekele puetyi Ohamba Salomau ankho atumina, vilekesa umwe nawa oñgeni ouye omupe maukakala.
OUTUMINI WA SALOMAU, UTUSOKESA KWETYI OUYE OMUPE MAUKAKALA
8. Oñgeni etyi tyipopia o Salmo 37:10, 11, 29, tyafuisilwepo kohale? (Tala “Omapulo Ovatangi” Momutala ou Womulavi)
8 Siovaa watumine Ohamba Daviti ahoneke oñgeni ovanthu mavakakala mouye omupe, tyina Sesusi ekahi nokutumina. (Tanga Salmo 37:10, 11, 29.) Haunene onthwe tutanga o Salmo 37:11, tyina tupopila vakuetu etyi tyayemba Kouye Omupe. Iya otyo tyaviuka mokonda Sesusi melongomona liokomphunda, wapopile onondaka mbomukanda oo, tyilekesa okuti mambukafuiswapo komutwe wandyila. (Mat. 5:5) Mahi, etyi tyapopile Daviti, tupu ankho tyilekesa oñgeni ovanthu mavakala tyina Salomau amahimbika okutumina. Etyi Salomau ankho atumina o Isilayeli, ovanthu va Huku ankho vena ombembwa nehambu “motyilongo tyomahini nowiki.” Huku wapopilile ova Isilayeli okuti: “Ine kamuyeke-po okweendela mweetyi ndyipopia . . . Mandyikemukalesa nombembwa motyilongo tyenyi. Onwe mamukalala olumphoki tyehena owoma.” (Lev. 20:24; 26:3, 6) Omilao ovio avifuiswapo etyi Salomau ekahi nokutumina. (1 Crô. 22:9; 29:26-28) Siovaa tupu wapopile okuti vokufenda ono huku mbomatutu, ankho mavanyimuako. (Sal. 37:10) Ngotyo, etyi tyipopia o Salmo 37:10, 11, 29, tyafuisilwepo-ale kohale, mahi tupu matyikafuiswapo komutwe wandyila.
9. Oityi Onkhai-hamba yoko Sambaa yapopile, tyayemba koutumini wa Salomau?
9 Onkhai-hamba yoko Sambaa, yeivile ombembwa nehambu ova Isilayeli ankho vena etyi Salomau ekahi nokutumina. Alingi umwe oungendi umwe omule okutunda ko Sambaa atee ko Selusalei opo ekelitaleleko umwe. (1 Reis 10:1) Etyi pahe elitalelako umwe, apopi okuti: “Etyi vantholela, kavetyimphopilile atyiho. . . . Ovanthu vove, novaundapi vove vena ehambu mokonda apeho vekahi ponthele yove otyo vatehelela ounongo wove!” (1 Reis 10:6-8) Etyi tyali moutumini wa Salomau, ankho otyilekesa vala. Tyina Sesusi amahimbika okutumina mouye omupe, Siovaa meketulingila ovipuka ovinyingi vilamba puovio.
10. Oityi tutila Sesusi omunene vali ku Salomau?
10 Sesusi kaelekwa nohamba Salomau. Salomau ankho omukuankhali ya walingaile ovipuka ovivi viaetelele ovanthu va Huku ovitateka. Mahi Sesusi omutumini wehena onkhali, ngwe utupu onthiki mapengesa. (Luka 1:32; Heb. 4:14, 15) Sesusi watuaileko okukala omukuatyili ku Siovaa, namphila Satanasi ankho emuhongiliya opo ayekepo Siovaa. Sesusi walekesa umwe okuti utupu onthiki mapengesa aa hamwe okulinga otyipuka matyitueetela ovitateka. Tyotyili, Sesusi Ohamba ikahi nawa onthwe tupondola okuyumba onthumbi.
11. Ovalie mavakakuatesako Sesusi?
11 Sesusi makatumina novo 144.000 opo vakakuateseko ovanthu, nokufwisapo etyi Siovaa ankho ahandela ovanthu. (Ehol. 14:1-3) Mokonda ovalembulwa ovo navo vali-ale pano pohi, vetyii oñgeni omunthu akala tyina amona ononkhumbi. Otyo maveketunoñgonokela umwe nawa tyina vameketukuatesako. Mahi muene tyina vamaende keulu, otyilinga patyi umwe mavakakala natyo?
OTYILINGA PATYI OVALEMBULWA MAVAKAKALA NATYO?
12. Otyilinga patyi Siovaa makaavela vo 144.000?
12 Sesusi kumwe novalembulwa, mavakakala notyilinga tyimwe otyinene tyipona puetyi Salomau ali natyo. Salomau watuminine ovanthu ovanyingi mahi ankho vakala vala motyilongo tyike. Mahi Sesusi novalembulwa, mavakatumina ovanthu ovanyingi-nyingi mouye auho. Tyotyili, vo 144.000 mavakapewa otyilinga tyimwe otyinene na Siovaa!
13. Otyilinga patyi otyikuavo ovalembulwa mavakalinga?
13 Nga Sesusi, vo 144.000 mavakati ovo onohamba tupu ovo ovanakwa. (Ehol. 5:10) Tyina ova Isilayeli ankho vetavela Ovitumino Viapelwe Muisesi, ovanakwa ankho vevekuatesako okukala nekongoko likahi nawa, noupanga wapama na Siovaa. Ovitumino ankho “okahi kovipuka oviwa maviya.” Ngotyo, tupondola okupopia okuti, ovalembulwa mavakakuatesako ovanthu va Huku avakala nekongoko likahi nawa noupanga wapama na Siovaa. (Heb. 10:1) Nkhele katutyii oñgeni onohamba ovo novanakwa mavakapopia novanthu pano pohi, mahi etyi twii okuti Siovaa makapopila ovanthu vae mouye omupe ovipuka aviho vena okulinga. — Ehol. 21:3, 4.
OITYI “ONONGI ONONKHUAVO” VESUKISA OKULINGA VAKAKALE MOUYE OMUPE?
14. Oñgeni hono ovalembulwa “nonongi ononkhuavo” vaundapela kumwe?
14 Sesusi wapopia vana makatumina navo keulu okuti “ovotyunda otyitutu.” (Luka 12:32) Tupu Sesusi wapopia ovanthu ovakuavo eveti “onongi ononkhuavo.” Ovanthu ovo aveho “otyunda tyike vala.” (Suau 10:16) Ovanthu ovo mononthiki mbuno velikuata-po, iya mavakatualako okuundapela kumwe opo vaviukise ohi aikala ouye omupe. Mouye omupe, “otyunda otyitutu” opo vapitale keulu, mahi “onongi ononkhuavo” mavakakala pano pohi pala apeho. Mahi opo “onongi ononkhuavo” vakakale mouye omupe, pena etyi vesukisa okulinga pehepano.
Opehepano tuna okulekesa okuti tukahi nokulifiika tukakale Mouye Omupe. (Tala opalangalafu 15)b
15. (a) Oñgeni “onongi ononkhuavo” vakuatesako onondenge mba Kilisitu? (b) Oñgeni upondola okuhetekela omukuatate ou uli mosipitali? (Tala olutalatu.)
15 Ongangala ina ankho yelivela, wankhia etyi ehenekale nomphitilo yokupandula Kilisitu mokonda yeetyi emulingila. Mahi “onongi ononkhuavo” vena omphitilo yokupandula Sesusi mokonda yetyi evelingila. Mongeleka, onthwe tulekesa okuti tupandula etyi Sesusi etulingila tyina tukuatesako ovalembulwa. Muene Sesusi yatyo wapopia okuti ovanthu mavakatiwa onongi, okutalela kuetyi vakuatesako ovalembulwa. (Mat. 25:31-40) Onthwe tukuatesako onondenge mba Kilisitu tyina tuundapa navo movilinga viokuivisa, nokulinga ovalongwa. (Mat. 28:18-20) Iya otyo tutyilinga tyina tulongesa nawa ovanthu nomukanda Kalako Nomwenyo Apeho! Ine utupu omunthu ukahi nokulongesa Ombimbiliya, okuti upondola okulinga ononkhono ulongese ovanthu nomukanda oo?
16. Oityi tuna okulinga pehepano matyilekesa okuti tuli nokulifuiika tukakale mouye omupe?
16 Onthwe katupondola vala okukevela Ouye Omupe opo tukakale ovanthu vekahi nawa. Opehepano umwe tuesukisa okulinga ononkhono mbokukala ovanthu vapopia otyili tupu vena ovituwa oviwa. Tupu tupondola okukala ovakuatyili ku Siovaa, nokuou tuelinepa nae noku vakuetu mewaneno. Ankho tutavela ku Siovaa pehepano mouye uno wovivi, opo matyikapepuka okutavela ku Siovaa Mouye Omupe. Otyo pehepano tuesukisila okukala novituwa mavilekesa okuti tukahi nokulifuiika tukakale mouye omupe. Tala onthele yatyi “Okuti Ove Wafwapo Opo Upiñgane Ohi?” Momutala ou Womulavi.
17. Omokonda yatyi tuahapondola okusoya mokonda yononkhali tualingaile kohale? Hangununa.
17 Otyiwa tuahakalele vala okulivela onombei mokonda yovipuka ovivi tualingaile kohale. Mahi tupu katupondola okulingila tyawina onkhali,” mokonda vala tutyii okuti Siovaa wetuavelale otyilikutila tyeyovo. (Heb. 10:26-31) Onthwe tuna onthumbi yokuti ine tulivela umwe nomutima auho, atuovola ovakulu vewaneno vetukuateseko, iya atuyekepo okulinga ovipuka ovivi, opo Siovaa metuevela. (Isa. 55:7; Ovil. 3:19) Wahalimbueko etyi Sesusi apopilile ova Faliseu okuti: “Ame heilile ovaviuki, mahi naendela ovakuankhali.” (Mat. 9:13) Mokonda yotyilikutila tyeyovo, onthwe tuevelwa ononkhali mbetu.
UPONDOLA OKUKAKALA MOUYE PALA APEHO
18. Oityi uhanda okukapula ongangala ina yokuankhililile ponthele ya Sesusi?
18 Soka ñgeno uli Mouye Omupe iya muli nokuhipulula nongangala ina yankhililile ponthele ya Sesusi. Mukahi nokuhipulula oñgeni muapandula etyi Sesusi emulingila. Hamwe uhanda okukemupula okuti oñgeni wakalele etyi ankho uhungi kokunkhia ponthele ya Sesusi iya oñgeni wakalele etyi Sesusi ekuti mokakala naame mouye omupe. Ngwe nae hamwe mekekupula oñgeni tyekukalesile okukala mouye utuminwa na Satanasi kononthiki mbahulilila. Matyikehiwa unene okulilongesa ondaka ya Huku novanthu ovanyingi mouye omupe, iya umwe puvo ongangala ina! — Efe. 4:22-24.
Omokueenda kuomanima 1000, omukuatate wahambukwa ukahi nokuyawisa kounongo wae. (Tala opalangalafu 19)
19. Omokonda yatyi tupopila okuti onthwe kamatukalovola okukala mouye omupe? (Tala olutalatu lwokondye.)
19 Onthwe tutupu onthiki matukalovola okukala mouye omupe. Ononthiki ambuho matukakala novilinga ovinyingi iya matukanoñgonoka ovanthu ovanyingi-ale ankho tuehei. Mahi otyipuka otyiwa vali, matukanoñgonoka vali nawa Tate yetu Siovaa, atukahambukilwa ovipuka oviwa etupakela. Ononthiki ambuho matukatala ovipuka oviwa Siovaa atunga otyo tulilongesila-ko. Tyina tukala-ko vali omanima omanyingi, opo matukahumba vali unene Siovaa. Tyotyili, onthwe tupandula unene Siovaa na Sesusi, etyi vetuavela ekevelelo liokukalapo apeho Mouye Omupe!
OTYIIMBO 22 Ouhamba Ukahi Nokutumina — Uye!
a Ove uhole okusoka oñgeni ovanthu mavakakala mouye omupe? Okusoka ngotyo tyitupameka. Okusoka kovipuka oviwa Siovaa meketulingila mouye omupe, tyitukuatesako okuvipopila vakuetu nehambu tyina tuli movilinga viokuivisa. Onthele ei, maipameka onthumbi yetu momulao Sesusi apopile wouye omupe.
b ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: Omukwatate wakulupa ukahi nokuivisa. Ngwe ukevelela okukalongesa vana mavakatutiliswa iya ukahiale nokulifuiika pala otyilinga otyo.