Ivisa Nombili Nga Sesusi

1. Oityi tyilinga Onombangi tyivepunga kovanthu veliti Ovakwa-Kilisitu?

ONOMBANGI mba Siovaa vetyihole tyokwivisa nombilia oviwa ovipe, ya velikwatehila umwe unene. Otyo velikalelela novanthu ovakwavo veliti Ovakwa-Kilisitu. (Titu 2:14) Mahi no ngootyo, pamwe hamwe tyokukaivisa katyikala-ko nawa komutima. Tyipondola pamwe ukala ngomukulu umwe wewaneno wati: “Pamwe ndyiti umwe ñgaa tyokukaivisa komutima katyiko-ale.”

2. Oityi pamwe tyipondola okutepulula kombili tuna-yo movilinga viokwivisa?

² Tupondola atuhambukilwa vali ovilinga ovikwavo meongano tyipona okwivisa. Omokonda yatyi? Omokonda tyina twamatungu Ondywo Yomaliongiyo na tyina twameiviukisa, na tyina twamakwatesako vakwetu, na tyina twamapameka vakwetu, oviwa vituka-ko tuvimona liwa. Tutyimona umwe okuti twaundapa atuhambukwa. Pokuundapa na vakwetu, tuundapa nombembwa, tulihole, ya tutyimona umwe okuti vakwetu vapandula ovilinga tulinga. Mahi pahe tyipondola apa twivisa, twaivisapo-ale omanima omanyingi, otyo ovanthu vehesukile-ale. Tupu vamwe tuvasa, kavetavela-le etyi tupopia. Mahi tupu tutyii okuti tyina onthyulilo ifwena-po, ovanthu mavayale umwe vali etyi tupopia. (Mat. 10:22) Pahe, oityi matyitukwatesako okwivisa vali nombili?

3. Omuhe patyi wapopiwa mu Luka 13:​6-9 upopia umwe nawa ombili ankho Sesusi ena?

³ Opo tuundape nombili movilinga viokwivisa, tupondola okulilongesila ku Sesusi. Etyi eile pano pohi, watwaileko okuundapa nombili movilinga viokwivisa. Etyi pahe etyiete umwe okuti uhungi kokwiipawa, aundapa vali unene nombili. (Tanga Luka 13:​6-9.) Sesusi wapopile omuhe womukulu umwe watwika omukuyu wae, aukala omanima etatu otyo wahaimi-ale. Na Sesusi wakalele umwe omanima etatu otyo alongesa ova Sundaa, mahi ovanyingi avahalingi-ale ovalongwa vae. Hekulu womukuyu, wasokele ati ndyiukevele-po vali katutu hamwe kumbi wiima. Na Sesusi katyindamenene ovanthu, atepulula kombili ankho enayo. Wayawisile kombili yae, akwateseko ovanthu okutavela oviwa ovipe.

4. Ovipuka patyi vikwana matulilongesila ku Sesusi?

⁴ Monthele ei, matulilongesa otyipuka Sesusi aundapele nombili, haunene umwe etyi kwakamba vala onohanyi epandu opo amanuhule ovilinga viae. (Tala okatoi m’Ombimbiliya yokulilongeswa moputu, kati: “Depois disso” mu Luka 10:1.) Okulilongesa etyi Sesusi alongesile neetyi alingile, matyitukwatesako okuundapa nombili. Pahe matutale ovipuka vikwana tulilongesila ku Sesusi: (1) ankho usuka neetyi Siovaa ahanda, (2) ankho wii nawa omaulo Ombimbiliya, alingi etyi tyipopia omaulo, (3) wayumbile-ko onthumbi yokuti Siovaa memukwatesako, (4) ankho una onthumbi yokuti vamwe vapondola okumutehelela.

SESUSI ANKHO USUKA NEETYI SIOVAA AHANDA

5. Oityi Sesusi alingile tyalekesa okuti ankho wesuka nokulinga etyi Huku ahanda?

⁵ Sesusi ankho wiivisa “oviwa ovipe Viouhamba,” mokonda ankho utyii okuti Siovaa oe wemutuma otyilinga otyo. (Luka 4:43) Okwivisa oviwa ovipe ankho otyo otyilinga Sesusi esuka vali natyo. No pweetyi etyiete okuti ovilinga viae vihungi kokupwa, waendele “momapunda-umbo nomapunda-umbo, monosandyala nonosandyala,” otyo alongesa ovanthu. (Luka 13:22) Mahi tupu ankho ulongesa ovatumwa vae navo vetyivile okwivisa nawa. — Luka 10:1.

6. Oityi tutila ovilinga aviho vilingwa meongano viyaka ovilinga viokwivisa? (Tala olutalatu.)

⁶ Na hono, okwivisa oviwa ovipe otyo otyilinga tyesukisa vali, Siovaa na Sesusi vahanda tulinge. (Mat. 24:14; 28:​19, 20) Ovilinga aviho vilingwa meongano lya Siovaa viyaka ovilinga viokwivisa. Nkhele tusokei vala, tutunga tupu onondywo Mbomaliongiyo tuhanda vana tulongesa veye okufendela-mo Siovaa. Tupu ovilinga vilingwa mo Mbetele vikwatesako ovilinga viokwivisa. Tyina tukwatesako vakwetu vatumbukilwa novihuna, tuveavela evi vesukisa, mahi tupu tuvekwatesako opo valinge vali evi vipameka oupanga wavo na Siovaa. Tyimwe puvio okwivisa. Tyina twamamono okuti otyilinga tyokwivisa otyo otyilinga tyesukisa vali unene Siovaa ahanda tulinge, otyo matyitwavela ononkhono mbokwenda apeho movilinga viokwivisa. Omukulu umwe wewaneno utiwa o János ukala ko Hungria wati: “Apeho ndyipaka momutwe okuti meongano mutupu otyilinga tyipinga pokwivisa. Okwivisa otyo otyilinga tyotete.”

7. Oityi Siovaa ahandela tutwaleko okwivisa? (1 Timotiu 2:​3, 4)

⁷ Opo tukale nondundo atuundapa nombili movilinga viokwivisa, tuna okusoka etyi Siovaa ahandela ovanthu. Siovaa uhanda ñgeno ovanyingi vatyo vatehelela oviwa ovipe avevitavela. (Tanga 1 Timotiu 2:​3, 4.) Mokonda oviwa ovipe viyovola ovanthu, Siovaa uli nokutulongesa tutyivile okuvilongesa nawa ovanthu. Omukanda Humba Ovanthu — Velongesa Valinge Ovalongwa, upopia oñgeni tupondola okuhimbika etompho novanthu, atuvelongesa Ombimbiliya avalingi ovalongwa. Namphila hamwe ovanthu kamavetavelela-po liwa, mahi tyipondola tyina ononkhumbi ononene mbuhungi kokupwa, mavapiluluka avetavela. Evi tuvepopila pehepano tyipondola ovio mavakahinangela avahande okufenda Siovaa. Mahi ovipuka mavieende vala ngootyo tyina tutwalako okwivisa.

SESUSI ANKHO WII ETYI TYIPOPIA OMAULO

8. Omaulo patyi Sesusi ankho ei emukwatesileko alingi etyi tyitiwa otyetyi?

⁸ Sesusi ankho wii nawa oñgeni omaulo Ombimbiliya maelifwilapo. Ankho utyii okuti maivisa vala omanima etatu notyihupe. (Ndan. 9:​26, 27) Tupu ankho wii umwe omaulo apopia onalupi maipawa, oñgeni maipawa. (Luka 18:​31-34) Mokonda yomaulo ankho ei, ahanyane nomuvo, alingi umwe etyi tyitiwa otyetyi. Naapa umwe pahe ankho eli mokuvitula, aundapa vali unene nombili motyilinga apewa.

9. Oityi tutila omaulo Ombimbiliya etwavela ondundo tuundape nombili movilinga viokwivisa?

⁹ Ine tusoka nawa komaulo Ombimbiliya eli nokulifwila-po pehepano, noonthwe matyitwavela ondundo tuundape vali nombili movilinga viokwivisa. Tutyii okuti kwakamba vala katutu opo ouye ou uhanywe-ko. Tupu tutyii okuti ovipuka vili nokumoneka hono, neetyi ovanthu vekahi, Ombimbiliya yevipopia-le. Onthwe tutyii okuti Ombimbiliya yetyipopile-ale okuti “komuvo wonthyulilo” ohamba yo kombanda o Rússia naava vahula kuyo, nohamba yo kombwelo o Anglo-Amelikana, mambukapambeka otyo mbulitahaula. (Ndan. 11:40) Tupu tutyii okuti onomphai mbotyilolo mbapopiwa mu Ndaniyele 2:​43-45, Outumini Wouye o Anglo-Amelikana. Twayumba-ko onthumbi okuti ngeetyi tyapopia omaulo, apa katutu Ouhamba wa Huku mauya okuhanya-ko omautumini aeho. Omaulo etulekesa okuti tuli popepi nonthyulilo. Momuvo tuna-o tusukisa umwe okulinga etyi tyitiwa otyetyi, atuundapa nondyanga movilinga viokwivisa.

10. Oityi vali tutila omaulo Ombimbiliya etwavela ondundo tutwaleko okwivisa?

¹⁰ Tupu omaulo Ombimbiliya etupopila ovipuka vimwe oviwa vituhambukiswa okuvipopila vakwetu. Omuhikwena umwe Ombangi utiwa o Carrie uli ko República Dominicana, wati: “Okusoka nawa kovipuka Siovaa meketulingila, tyimpha ondundo yokuvipopila vakwetu.” Wapopia vali wati: “Tyina ndyitala ovitateka ovanthu veli nokukondya navio, ndyityimona okuti ndyina okuvepopila ovipuka oviwa Siovaa mekevelingila.” Omaulo Ombimbiliya etyilekesa umwe nawa okuti o Siovaa uli nokutukwatesako tutyivile okulinga ovilinga evi. Okusoka kwootyo tyitwaavela ondundo tuhayeke-po okwivisa. Umwe utiwa o Leila ukala ko Hungria wati: “Omukanda wa Isaiya 11:​6-9, upopia okuti Siovaa oe ukwatesako ovanthu vapiluluke, otyo ndyipopilila ovanthu oviwa ovipe naapa umwe vehetavela.” Omukwavo utiwa o Christopher ukala ko Zâmbia wati: “Omu mutyipopila eulo lili mu Maluku 13:​10, oviwa ovipe vili nokupopilwa ovanthu mouye auho. Nahambukwa unene mokonda naame ndyina nokulinga tyimwe opo eulo olio lifwiswepo.” Ove pahe eulo patyi li’Ombimbiliya likupa ondundo utwaleko okwivisa?

SESUSI WAYUMBILE-KO ONTHUMBI OKUTI SIOVAA MEMUKWATESAKO

11. Oityi tutila Sesusi ankho utyii okuti Siovaa memukwatesako? (Luka 12:​49, 53)

¹¹ Mokonda Sesusi ankho una onthumbi yokuti Siovaa memukwatesako, atwalako okwivisa nombili. Pokwivisa Sesusi ankho una onthilo upopia nawa novanthu, mahi no ngootyo ankho utyii okuti vamwe okuvepopila oviwa ovipe vapondola okunumana, avankhindula onondyaya. (Tanga Luka 12:​49, 53.) Ononkhalamutwe mbonongeleya ankho kavahande etyi Sesusi alongesa. Avetyipange ehimbwe tyokuhanda okumwipaa. (Swau 8:59; 10:​31, 39) Mahi no ngootyo Sesusi kayekele-po okwivisa mokonda ankho utyii okuti Siovaa uli nokumukwatesako. Mwene watile okuti: ‘Ame hike-ko, Tate wanthuma una ame. . . . Kanthyile-po andyike, mokonda ame apeho ndyilinga evi vimuhambukiswa.’ — Swau 8:​16, 29.

12. Ovipuka patyi Sesusi apopilile ovalongwa vae vatwaleko okwivisa naapa hamwe mavayalwa?

¹² Sesusi wahinangelesile ovalongwa vae okuti vena okuyumba-ko onthumbi yokuti Siovaa mevekwatesako. Wapalaikile-po ehimbwe okuvepopila okuti Siovaa mevekwatesako, na tyina umwe veli nokumoneswa ononkhumbi. (Mat. 10:​18-20; Luka 12:​11, 12) Mahi tupu wevetile muheliyumbeihi vala. (Mat. 10:16; Luka 10:3) Tupu evepopila okuti ine muvasa omunthu wahahandele okutehelela etyi mumupopila, mwehemukuluminyei. (Luka 10:​10, 11) Ati vali ine mwatala ñgana veli nokumuyeva, endei nkholo. (Mat. 10:23) Namphila Sesusi ankho aundapa nombili, ayumba onthumbi mu Siovaa, mahi keliyumbilehi vala. — Swau 11:​53, 54.

13. Oityi tyikupa onthumbi yokuti Siovaa mekukwatesako?

¹³ Mokonda yovanthu ovanyingi vahahande etyi tulongesa, noonthwe tusukisa okukwatesiwako na Siovaa opo tutwaleko okuundapa nombili movilinga viokwivisa. (Ehol. 12:17) Oityi tyikupa onthumbi yokuti Siovaa mekukwatesako? Tala etyi Sesusi aita ku Huku melikwambelo, tyili mu Swau okapitulu 17. Sesusi waitile Siovaa ayunge ovatumwa vae, Siovaa ngatyo umwe alinga. Omukanda Ovilinga upopia oñgeni Siovaa akwatesileko ovatumwa avetyivili okwivisa nombili, namphila ankho veyelwe. Melikwambelo omo, tupu Sesusi waitile opo Siovaa ayunge aveho vana vetavela etyi ovatumwa valongesa. Pwoovo yatyo noove opo uli. Na hono, Siovaa uli nokulinga etyi Sesusi aitile melikwambelo. Noove mekukwatesako ngeetyi akwatesileko ovatumwa. — Swau 17:​11, 15, 20.

14. Oityi tyituyumbisa-ko onthumbi yokuti matutyivili umwe okutwalako okwivisa nombili? (Tala olutalatu.)

¹⁴ Mokonda onthyulilo ili nokufwena-po, tyipondola okutupwiya okwivisa oviwa ovipe nombili, mahi Sesusi wati matukwatesiwako. (Luka 21:​12-15) Noonthwe tulinga umwe ngeetyi tyalingile Sesusi novatumwa vae, ovanthu vahahande okututehelela katuvekuluminya, katuveyayesa. No kovilongo oku ovilinga vietu viailikwa, vakwetu tufenda navo velikwatehila umwe vatwaleko okwivisa oviwa ovipe, mokonda vayumba onthumbi mu Siovaa. Ngeetyi Siovaa apele ononkhono ovatumwa votete, noonthwe hono utwavela ononkhono, “otyilinga tyokwivisa tyilingilwe umwe” omu ahanda. (2 Tim. 4:17) Kala tyityii okuti ine uyumba onthumbi mu Siovaa, mekukwatesako otyivili okutwalako okwivisa nombili.

SESUSI ANKHO UTYII OKUTI VAMWE MAVEMUTAVELA

15. Oityi tyilekesa okuti Sesusi ankho utyii okuti ovanthu vamwe mavetavela?

¹⁵ Sesusi ankho utyii okuti tyina aivisa, vamwe mavemutavela. Mokonda ankho una onthumbi oyo, atwalako okwivisa, ahayeke-ko. Konthyulilo yenima 30 P.K., Sesusi wamwene ovanthu ovanyingi-nyingi ankho vesuka umwe nokutehelela oviwa ovipe. (Swau 4:35) Etyi palamba enima, apopila ovalongwa vae okuti: “Ovilinga viokuteya ovinyingi.” (Mat. 9:​37, 38) Etyi pakala atoneka-po vali, eveti: “Ovilinga viokuteya ovinyingi . . . Itei ku Mwene wepia atume vali ovaundapi kovilinga viae viokuteya.” (Luka 10:2) Sesusi ankho utyii okuti vamwe pwaava vemutehelela mavetavela otyili. Etyi amona vamwe vetavela, ahambukwa. — Luka 10:21.

16. Omihe vivali Sesusi apopile opala-tyi? (Luka 13:​18-21) (Tala olutalatu.)

¹⁶ Opo Sesusi akwateseko ovalongwa vae okwivisa nombili, wevehinangelesile okuti kovilinga viokwivisa kupondola okutuka oviwa. Tala vala omihe vivali Sesusi apopile. (Tanga Luka 13:​18-21.) Momuhe wotete Sesusi wati oviwa ovipe viafwa okañgima okatutu katiwa o mostarda, kakunwa akalingi omuti omunene. Otyo tyilekesa okuti oviwa ovipe mavihahana, ovanthu ovanyingi avevitavela, ya petupu otyipuka tyipondola okutalameka ovilinga ovio. Momuhe wa vali, ati oviwa ovipe viafwa onkhiso. Otyo opala okulekesa okuti oviwa ovipe mavihahana otyinene avikwatesako ovanthu ovanyingi okupiluluka, namphila vamwe vahapilulukila-po liwa. Ngwe tyili vili nokupopiwa movilongo ovinyingi mouye. Mokwapopia omihe ovio vivali, Sesusi wakwatesileko ovalongwa vae vanoñgonoke okuti, oviwa ovipe vipondola okukwatesako ovanthu ovanyingi.

17. Oityi twesukisila okutwalako okwivisa?

¹⁷ Okusoka umwe otyipuka oviwa ovipe vili nokukwatesako ovanthu ovanyingi mouye auho, tyitwavela ondundo yokutwalako okwivisa nombili. Omanima atyo aeho, ovanthu ovanyingi veya Kehinangelo, avetavela tuvelongese Ombimbiliya. Tupu ovanthu ovanyingi-nyingi vambatisalwa, avelipake kumwe noonthwe motyilinga tyokwivisa. Onthwe katutyii ovanthu veñgapi nkhele mavetavela oviwa ovipe, mahi tutyii okuti Siovaa uli nokwongiya ovanthu ovanyingi-nyingi, mavakahupa mononkhumbi ononene mambuhimbika apa kapii. (Ehol. 7:​9, 14) Mwene wepia Siovaa, utyii okuti nkhele pena ovanthu ovanyingi mavetavela oviwa ovipe, otyo onthwe twesukisila okutwalako okwivisa.

18. Twahanda ñgeno tyina ovanthu vetutala avamono-tyi?

¹⁸ Ovalongwa va Sesusi vaimbukilwa kokuundapa nombili movilinga viokwivisa. Etyi ovanthu vamona okuti ovatumwa vetupu owoma, ‘avetyimono umwe okuti vali umwe na Sesusi.’ (Ovil. 4:13) Noonthwe otyo tuhanda, twahanda okwivisa nombili, nehambu, ovanthu avetyimono okuti tuna ombili nga Sesusi.