January

Jesu “nọ mẹrẹn” izu na ro mwuomarhọ, omarana “aro ọmase na nọ dọriẹn.” (Luke 7:13) Ọrẹn, Jesu ọ ghwai vwo aruẹdọn ọvo kpahen izu na-a; no dje aruẹdọn na phia riẹn. Jesu nọ tẹmro rẹn ọmase na rhẹ uvwele bọrọbọrọ: “Wu vwa rha viẹ-ẹ.” Ọke oru, nọ kpare idjaghwẹ ha userhumu phia. Nọ rhọmọ ọmọ na nuhwu, ji ‘haye rẹn izie.’ (Luke 7:​14, 15) Me ya na sabu yono nẹ igbevwunu ri Jesu ọ rhọmọ ọmọ ọmase uku na? Ana sabu yono oborẹ ene ru dje aruẹdọn rẹn ihworho ri mwuomarhọ. Jerẹ i Jesu, ana sabu dje aruẹdọn rẹn ihworho ri mwuomarhọ nyoma re ne ni aye so. Ana sabu kpare idjaghwẹ re ne dje aruẹdọn phia, nyoma ẹmro ra ta, ọrhẹ oborẹ ene ru ha userhumu kugbe urhebro rẹn aye. (Prov. 17:17; 2 Cor. 1:​3, 4; 1 Pet. 3:8) Ibiẹ ẹmro urhebro dede ọnọ sabu lẹrhẹ ẹhẹn aye totọre. w23.04 5-6 ¶13-15

Dedevwo i Jesu o rheri taghene ugbehian yen Lazarus o hwu ne, nọ daji ekete rọ havwọ ẹdẹ eva erọrọ bọmọke o ki riẹ Bethany. Omarana, ọke i Jesu o te avwaye, Lazarus o hwuru ẹdọke ẹne ne. Jesu ono ruẹ oborẹ ọnọ merhen igbehian yen oma, ji rhua ujiri vwe Jehova. (John 11:​6, 11, 17) Ọwan i yono kpahen onyerẹnkugbe rọ ha uvwre igbehian nẹ iyẹnrẹn ọnana. Roro kpahen ọnana: Ọke i Mary ọrhẹ Martha e dje urhomu vwe i Jesu, aye a ta riẹn nọ rhiẹ Bethany rẹ aye i havwọ-ọ. Aye i ghwai ta riẹn taghene ugbehian yen o kpomẹ. (John 11:3) Manẹ i Jesu ọ sabu rhọmọ i Lazarus nuhwu uvuẹn ekete rọ havwọ. Ọrẹn, no riẹ Bethany no leli Mary ọrhẹ Martha rhirhiẹ ye. Wu vwo ugbehian rọ nọ ha userhumu wẹn, ọrẹn wu ta riẹn vwẹre-e? Omarana, wu na sabu hẹrosuiẹ uvwre “ọke ebẹnbẹn.” (Prov. 17:17) Jerẹ i Jesu, jene rhiẹ aruẹ ugbehian ọrana rẹn awọrọ! w23.04 10 ¶10-11

Arha dẹrughwaroghwu edamuni, ana sabu roro taghene paradais ọ sa-a. Ọnana no mevirhọ taghene esegburhomẹmro o seriotọre? Ẹjo. Roro kpahen udje ọnana. Uvuẹn ọke erinrin ọgbogbanhon, ana sabu roro taghene a mẹrẹn ọke uvo dẹ-ẹ. Udabọ ọrana, ọke uvo ọnọ rhiọ. Ọrẹ ohọhọme, ẹhẹn ọwan orho seriotọre, ana sabu roro taghene akpọ ọkpokpọ na ọ sa dẹ-ẹ. Erhe vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon, e rheri taghene ive Osolobrugwẹ ephian ine rugba. (Ps. 94:​3, 14, 15; Heb. 6:​17-19) Fọkiẹ imwẹro ọrana, ana rha ha ogame i Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Roro kpahen erhirhiẹ ọrọrọ ra guọlọ esegburhomẹmro ọgbogbanhon—uvuẹn owian aghwoghwo na. Ihworho e roro taghene “iyẹnrẹn esiri” re ghwoghwo kpahen akpọ ọkpokpọ na, ọ sabu rhiẹ urhomẹmro-o. (Matt. 24:14; Ezek. 33:32) A vwa ha uphẹn rẹn aruẹ ẹhẹn eveva ọrana nọ hobọte ọwa-an. Na kẹnoma rẹn ọrana, o fori na rha bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhan. w23.04 27 ¶6-7; 30 ¶14

Wu roririe dẹ ne sẹ Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo enọ? Orhiomaran, awọrọ i ji vwo iroro ọrana. Imizu ukoko na ezẹko i vwo iroro ọrana ne, maido ọke aye arha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọgbogbanhon. Orhianẹ a rioja, ọnọ ji sabu bẹn ra na mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwan. Mesoriẹ ene vwo imwẹro taghene Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo idibo yi? Baibol na ọ yẹre ọwan imwẹro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan, habaye a ji ghanren riẹn. (Hag. 2:7; 1 John 4:10) Ọrana yọ soriẹ ọ ta rẹn ọwan na nekpẹn userhumu mie yi ọrẹ ẹrhomo. (1 Pet. 5:​6, 7) Ọye ọ guọlọ ha userhumu rẹn ọwan tikẹriẹ, ji fiẹ ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ kparobọ. Ọgbọ buebun ọwan e se uvuẹn i Baibol na, taghene Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo ihworho ra ga ye. Wu na sabu karorhọ udje owu? w23.05 8 ¶1-4

Mary o vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Jehova; ọ bọn esegburhomẹmriẹn kpahen oborẹ i Joseph o ruru-u. Ọ dabu rhe Eyaya Ọfuanfon na fiotọre. O ji fiẹ ọke rhotọre dabu roro kodo. (Luke 2:​19, 51) O vwo ẹfro-o, onyerẹnkugbe i Mary rhẹ Jehova ọ lẹrheriẹ rhiẹ obọdẹn ane. Inyenana, ane buebun a damoma aye ina hẹrokele i Mary. Jerẹ udje, omizu ọmase owu re se Emiko ọrhọ ta: “Ọke mi vwa ji rọnmọ, mi vwo ẹkwaphiẹrhotọre uyono omobọ. Ọrẹn, ọke mia rọnmọ hin, ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene fọkime esa mẹ yọ nẹrhomo ji karo uvuẹn irueruo ogame ekrun, ni mia bọn esegburhomẹmro mẹ kpahen oborẹ esa mẹ o ruẹ. Ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene o fori mi ruẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ Jehova gbanhon. Vwana, ni mia kwaphiẹ ọke rhọ mi ne tikẹrẹ i Jehova rhọ nyoma ẹrhomo, isese i Baibol ọrhẹ eroro kodo kpahen Ẹmro Enẹyen.” (Gal. 6:5) Ane, ọke are a damoma are ine ruẹ onyerẹnkugbe are rhẹ Jehova gbanhon, esa are ni na dabu jiri are ji vwo ẹguọlọ kpahen are rhọ.—Prov. 31:30. w23.05 22 ¶6

E vwiẹ ọwan rhẹ ofẹnzẹ i Jehova-a; ene vi yono oborẹ ene ru vwo yi. Izede owu re ne yonie, yẹ ọre ni ekwakwa rọ maren sua. Arha mẹrẹn ẹghwanren, omẹgbanhon, ọrhẹ ẹguọlọ okokodo Osolobrugwẹ uvuẹn “ekwakwa rọ maren,” ọke ọrana ne ne vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọghọ okokodo kpahiẹn. (Rom. 1:20) Izede ọrọrọ ene ru vwo ofẹnzẹ i Jehova yẹ, ọrẹ ana nẹrhomo ọke ephian. Erhe fiomarhọ ẹrhomo ẹnẹ, ne rhe i Jehova rhọ. Kọke kọke arha nekpẹn omẹgbanhon mie yi re ne diẹn ọdamuni, nọ karorhọ ọwan kpahen omẹgbanhon oghẹnrensan ro vwori. Ọke arha kpẹmiẹ fọkiẹ ẹghẹlẹ otan i Jesu, na karorhọ oma ọwan kpahen ẹguọlọ ri Jehova o vwori. Arha nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan rhẹ obẹnbẹn re vwori, na karorhọ oma ọwan taghene Ọye o vwo ẹghwanren. Aruẹ ẹrhomo erana, a lẹrhẹ ọghọ re vwo kpahen Jehova kodorhọ. Aye ji ruẹ omwemẹ ra na kẹnoma rẹn kemru kemru rọ nọ ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova gbanhanrhọ. w23.06 15 ¶6-7

Jehova ọ dabu dje irhi enẹyen fiotọre rẹn ọwan. Jerẹ udje, ugboma usuon ọrẹ Ilele Kristi erukaro na, o dje kpahen izede esa ro fo nẹ Ilele Kristi na i mevigbanhon: (1) nyoma aye ina tiẹn emẹgọ, ji ga i Jehova ọvo, (2) nyoma aye ina ha ukẹro ọghoghanren ni ọbara, ọrhẹ (3) nyoma aye ina nyalele irhi egbagba i Baibol na kpahen ẹfuọn. (Acts 15:​28, 29) Marhẹ Ilele Kristi inyenana, ine ru sẹrorẹ emevigbanhon aye uvuẹn erhirhiẹ esa kirighwo erana? Nyoma ra na ga i Jehova ji ha uvwele yi. Jehova o jurhi rẹn emọ Israel taghene aye ina vi ha ogame ro fiotọre riẹn. (Deut. 5:​6-10) Ọke i Dẹbolo ọ damiẹ ni, Jesu no djerie fiotọre taghene ana vi ga i Jehova ọvo. (Matt. 4:​8-10) Omarana, ọwan i vwa ha ẹga rẹn ema-a. Ọwan i vwa ga ituakpọ-ọ, sẹ aye ilori ẹga, ihworho re suẹn, yanghene ihworho ri titiri ra fa ibọru, yanghene era ha iruẹn udje phia—ji ni aye jerẹ isolobrugwẹ-ẹ. Ọwan a ga i Jehova ọvo rọ “ma ekwakwa ephian.”—Rev. 4:11. w23.07 14-15 ¶3-4

Akpọ Echu o jiri irueruo ọfanrhiẹn ọrhẹ ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ. (Eph. 4:19) Omarana, ene vi vwo ofẹnzẹ i Jehova, ji tiẹn oborẹ obiomurun. Uvuẹn Proverbs urhomu-ẹmriẹn 9, ọwan i se kpahen ẹghwanren ọrhẹ ughẹnghẹn, ra ha dje emẹse awanva. E djerie taghene ọmase owuowu ọ ha use rẹn eri vwe rhe te—ihworho ri vwe vwo ọhọ.” Owuowu ọ ta, ‘Rhiẹ oghwa mẹ ma riẹ emaren.’ (Prov. 9:​1, 4-6) Ọrẹn, ovẹnẹ ọduado ọ ha oborẹ o nerhumu use eva na rhe. Se kpahen use “ọmase ro ghẹnren” na. (Prov. 9:​13-18) O fiudugbere se ihworho ri vwe vwo ọhọ, “rhiẹ obonẹ” na riorẹ. Me yo nerhumie? “Eri vwe vwo omẹgbanhon uvuẹn uhwu, i ha avwaye.” E tiri ọwan orhọ kpahen ọmase ‘jodojodo’ ọrhẹ “ọmase ọfanrhiẹn.” Na ta rẹn ọwan: ‘Oghwa ye o kperuẹ uhwu.’ (Prov. 2:​11-19) Proverbs 5:​3-10 o ji vwo orhetio kpahen ‘ọmase jodojodo’ ọrọrọ ‘rẹ aghwẹ ye ọ nya ruẹ uhwu.’ w23.06 21-22 ¶6-7

Ekpako ine vi dje omamọ udje kpahen uruemru re roro te phia. (1 Tim. 3:​2, 3) Jerẹ udje, o fo nẹ ọkpako ukoko o fiẹrorhọ taghene ọke ephian ye ne kwerhọ irorẹdjẹ ye-e, fọkime ọ kpako ghwẹ ekpako ri hẹrhẹre-e. O fori no rhe taghene ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ọnọ sabu mwu ọkpako ọrọrọ uvuẹn umẹ na, nọ tẹmro ro no toroba orhienbro rọ gbare. Orhianẹ ọ haso uruemru-urhi Baibol na-a, ekpako re roro te, ina hobọtua orhienbro ekpako buebun i kwerhọ, ọrhọ tobọ vẹnẹ orhienbro aye. Erhe dje uruemru re roro te phia, na mẹrẹn ebrurhọ buebun. E vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ imizu ukoko na, ukoko na no ji vwo ufuoma. Ọwan a riamerhen aruẹ iruemru ọrhẹ irueruo sansan rọ ha uvwre ihworho i Jehova ri vwo okugbe. Ọrọ mai ghanren, oma ọ merhen ọwan fọkime e rheri taghene a hẹrokele i Jehova ro roro rẹn ihworho. w23.07 25 ¶16-17

Daniel o yono kpahen aruẹmẹrẹn na rhẹ omamọ ẹhẹn, neneyo o rhe urhomẹmro na. Daniel o ji vwo omeriotọre, o rheri taghene Jehova ọnọ ha ọmẹrẹnvwrurhe rẹn eri rherie, re ji nyerẹn lele irhi egbagba enẹyen. (Dan. 2:​27, 28) Daniel o djephia taghene o vwo omeriotọre nyoma rọ hẹroso i Jehova nekpẹn userhumu mie yi. (Dan. 2:18) Daniel ọ ji dabu gbẹro rhotọre yono. Ọ guọlọ riarorhọ uvuẹn Eyaya Ọfuanfon ri havwiẹ ọke ọrana. (Jer. 25:​11, 12; Dan. 9:2) Marhẹ ene ru hẹrokele i Daniel? Roro kpahen oborẹ o mwuo yono kpahen aruẹmẹrẹn na. Fọkime wu guọlọ rhe urhomẹmro na yo mwuo yono kpahen aruẹmẹrẹn i Baibol na? Orhiomaran, Jehova ọnọ ha userhumu wẹn. (John 4:​23, 24; 14:​16, 17) Ezẹko ina sabu yonie neneyo aye i ta taghene Baibol na o nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe-e. Nyoma izede ọrana, aye ne roro taghene aye ina sabu brorhiẹn oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ obiomurun rẹn oma aye. Ọrẹn, o fori ne vwo iroro ro serhọ. w23.08 9 ¶7-8

Ana sabu vwo ọhiẹn ra na ha oma ọwan vwanvwọn awọrọ izede ro vwo serhọ. (Gal. 6:4) Erhe ruẹ ọrana, ana sabu rioma kpahen aye, ji lele aye simoma. (Gal. 5:26) Fọkime a damoma re ne ruẹ oborẹ awọrọ i ru ne, ana sabu wian vrẹn ekete omẹgbanhon ọrhẹ erhirhiẹ ọwan o teri. Baibol na ọ tare taghene ọ bẹn ra na hẹrhẹ emru, omarana ọnọ bẹn omamọ ọke re fiẹrorhọ oborẹ ọnọ jọ phia dẹ, nọ phia rẹn ọwan! (Prov. 13:12) Erhe ruẹ omaran, ẹhẹn ọwan ọnọ sabu seriotọre, ji lẹrhẹ ọwan tirierhumu uvuẹn orhẹ arhọ na. Wu vwe fiẹrorhọ taghene wu ne ru vrẹn oborẹ i Jehova ọ guọlọ mio-o. Jehova o fiẹrorhọ taghene wu na yẹ ye oborẹ wu vwe vwo-o. (2 Cor. 8:12) Vwo imwẹro taghene Jehova ọ vwọ ha oborẹ we ruẹ vwanvwọn oborẹ awọrọ e ruẹ-ẹ. (Matt. 25:​20-23) Ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ogame ọnọ ro nẹ ẹhẹn rhe, irueruo atamwu ọnọ, ọrhẹ edirin ọnọ. w23.08 29 ¶10-11

Jehova ọ kpahenrhọ use userhumu i Samson, nyoma ro ruẹ esiri ame igbevwunu phia. Ọke i Samson ọ da nie, “nọ rharhumu vwo omẹgbanhon ọrhẹ omẹrhuọnrhuọn.” (Judg. 15:​19, ekete ra djokarhọ) Itiọrurhomẹmro, esiri ame ọkpokpọ ọnana, ọ ji havwiẹ uvwrọke jijiri ọke i Jehova o mwu ọmẹraro Samuel ya ọbe i Judges. Ọkezẹko, emọ Israel ri mẹrẹn usurhẹn ọrana ina sabu rha karorhọ taghene Jehova ọ ha userhumu rẹn idibo yi uvuẹn ọke aye a guọliẹ. O ji fo na hẹroso i Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan, o toro ena yanghene omẹgbanhon re vwori-i, yanghene ekwakwa ra wian phia ne uvuẹn ogame i Jehova-a. Ofori na homariotọre rhe taghene arha hẹroso i Jehova ọvo, ya na sabu vwo efikparobọ. Jerẹ oborẹ i Samson o vwo omẹgbanhon ọke rọ da ame ri Jehova o tiobọnu na, omaran ene ji vwo omẹgbanhon ọke arha ha ọsoso ekwakwa ri Jehova o tiobọnu rẹn ọwan ruiruo.—Matt. 11:28. w23.09 4 ¶8-10

Me ya na sabu ru ọke awọrọ i rhe ruẹ oborẹ obiomurun ọwan evwan, jerẹ ọke ohworho ọrhọ rhaphiẹ odẹ Osolobrugwẹ yanghene ta orharhere ẹmro kpahen Baibol na? O fori na nekpẹn ẹhẹn ọfuanfon ọrhẹ ẹghwanren mie i Jehova, na sabu kpahenrhọ ye izede dẹndẹn. Me ye ne ruo orhianẹ a kpahenrhọ ye izede dẹndẹ-ẹn? Ana ji sabu rharhumu nẹrhomo, ji roro kpahen oborẹ ene ru ru rhomurhọ ọke ọrọrọ. Ọke ọrana, Jehova ọnọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon na neneyo a sabu sun ekwẹre ọwan ji dje uruemru dẹndẹn phia. Eghwẹmro i Baibol ezẹko ina sabu ha userhumu rẹn ọwan sun ẹmro ọwan ọke erhe rhiẹromẹrẹn erhirhiẹ egbogbanhon. Ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan karorhọ eghwẹmro erana. (John 14:26) Jerẹ udje, iruemru-urhi ri ha ọbe i Proverbs ina sabu ha userhumu rẹn ọwan vwo uruemru dẹndẹn. (Prov. 15:18) Ọbe i Baibol ọrana, o ji dje kpahen erere ri havwiẹ erhe dje omerhesun phia.—Prov. 10:19; 17:27; 21:23; 25:15. w23.09 15 ¶6-7

Ọnyikọ Peter o rheri taghene ono hwuo phẹrẹkpẹ. Uvwre ẹgbukpe buebun rọ ga i Jehova na, ọ nyalele i Jesu, ghwoghwo uvwre ihworho ri vwe rhiẹ itu Jew, ji ga usuẹn ugboma usuon na. Ọrẹn, Peter o ji vwo ewian erọrọ. Uvwre ẹgbukpe 62-64 C.E., Jehova no mwurien ya ileta eva—ọbe i Baibol ọrẹ 1 ọrhẹ 2 Peter. (2 Pet. 1:​13-15) Peter ọ ya ileta enana uvwrọke Ilele Kristi ọke ọrana, e rhiẹromẹrẹn “edamuni sansan.” (1 Pet. 1:6) Evwọkon a damoma aye ina tuẹn iyono efian ọrhẹ irueruo ijẹfuọn rhọ uvuẹn ukoko na. (2 Pet. 2:​1, 2, 14) Phẹrẹkpẹ, Ilele Kristi re rhirhiẹ Jerusalem uvwrọke ọrana, ina dẹrughwaroghwu “oba ekwakwa ephian”—oghwọghọ amwa ọrana ọrhẹ igọmẹti itu i Jew rẹ isodja i Rome e suẹn. (1 Pet. 4:7) O vwo ẹfro-o, ileta i Peter ọ ha userhumu rẹn Ilele Kristi rhe oborẹ aye ine ru diẹn ebẹnbẹn aye vwana, ọrhẹ erẹ aye ine rhiẹromẹrẹn obaro na. w23.09 26 ¶1-2

Jerẹ i Jesu, ọwan e ji yono uvwele ẹha nẹ erhirhiẹ egbogbanhon. Jerẹ udje, uvwrọke emiamo i COVID-19 ọ tonrhọ ọke ukaro, ọke ra ta rẹn ọwan ne je riẹ uyono ukoko uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie, ọrhẹ ọrẹ ene je riẹ aghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa, ọ bẹnren wu na huvwele? Ọrẹn, uvwele ẹha ọnọ o simiruon, o kuruo kugbe rhẹ imizu ukoko na, ji lẹrhẹ oma merhen i Jehova. Vwana, ọwan ephian i dabu mwuegbe ne ra na huvwele ọkpọvi sansan re ne tiobọnu uvwre ukpokpogho rode na. Arhọ ọwan o sekpahiẹn! (Job 36:11) Ọwan a huvwele i Jehova fọkime e vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ji guọlọ ru oborẹ ọnọ merhiẹn oma. (1 John 5:3) Ọwan i sabu kwosa ọsoso oborẹ i Jehova o ru rẹn ọwa-an. (Ps. 116:12) Ọrẹn, ana sabu huvwele yi ọrhẹ ihworho ri vwo omẹgbanhon usun. Arha huvwele, ne djephia taghene a ghwanranren. Habaye, ihworho ri ghwanranren ya lẹrhẹ ọmudu i Jehova ghọghọ.—Prov. 27:11. w23.10 11 ¶18-19

Orhianẹ ọmakashe no leluo tẹmro, wu na kerhọ oborẹ ọ ta? Inyenana, ọmakashe ọ tẹmro rẹn “egbamwa na, ọrhẹ uvwiẹ, edjadjẹ, kugbe ihworho ephian.” Me yọ ta? “Zofẹn Osolobrugwẹ ne wu ha odidi riẹn . . . Ga Ohworho rọ ma odjuwu na ọrhẹ akpọ na.” (Rev. 14:​6, 7) Jehova yẹ Osolobrugwẹ urhomẹmro na, ro fori nẹ ihworho ephian i ha ogame riẹn. Oma ọ merhen ọwan taghene ọ yẹre ọwan uphẹn ọghoghanren ra na ga ye uvuẹn oghwa ẹga ọduado ọrẹ ẹhẹn na! Me yẹ oghwa ẹga ọrẹ ẹhẹn na, bọgo ya na sabu mẹrẹn iyẹnrẹn ri dabu djeyi fiotọre? Oghwa ẹga ọrẹ ẹhẹn na, rhẹ oghwa ra ha ukẹro mẹrẹ-ẹn. Ọnana yẹ ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova o ruru na sabu ha ogame ro vwo ekwerhọ kpahen riẹn nyoma izobo otan i Jesu. Ọnyikọ Paul o dje kpahen ẹkwaphiẹrhotọre ọnana uvuẹn ileta rọ ya vwe Ilele Kristi erukaro na ra djẹ edjadjẹ Hebrew re rhirhiẹ Judea. w23.10 24 ¶1-2

Uvuẹn ẹgbukpe 522 B.C.E., evwreghrẹn itu i Jew na ni vwo efikparobọ riẹriẹ igọmẹti Persia nọ dobọ owian ebanbọn oghwa i Jehova ji. Ọrẹn, Zechariah nọ yẹ itu i Jew na imwẹro taghene Jehova ọnọ ha ẹhẹn ọfuanfon Ọnẹyen tiẹ egbanrhọ ephian nie. Uvuẹn 520 B.C.E., Orodje Darius nọ ha uphẹn rẹn itu i Jew na wian owian ebanbọn na, nọ ji tobọ yẹ aye igho aye ine ruie, ji jurhi taghene ere suẹn uvwre otọre aye, i ha userhumu phia. (Ezra 6:​1, 6-10) Jehova no ve rẹn ihworho yi taghene ọnọ hobọtua aye, orhianẹ aye i ha ebanbọn oghwa ẹga na karo. (Hag. 1:​8, 13, 14; Zech. 1:​3, 16) Fọkiẹ uduẹharhaghwẹ emẹraro na, itu i Jew ri ghwẹrioma rhe na ni tuẹn owian rhọ uvuẹn ẹgbukpe 520 B.C.E. ji bọn yen hin uvwre ẹgbukpe rọ joma te isionrin. Fọkime itu i Jew na i ha ọhọre i Jehova karo udabọ ebẹnbẹn, aye ni mẹrẹn obẹhatua i Jehova ji ruẹ onyerẹnkugbe aye rhẹ ọye gbanhon. Omarana, aye ni ga i Jehova rhẹ aghọghọ.—Ezra 6:​14-16, 22. w23.11 15 ¶6-7

Dedevwo ihworho buebun i rhon kpahen Abraham ne, ekwakwa ezẹko yẹ aye i rhe kpahiẹn. Ọrẹn, wẹwẹ i rhe ekwakwa buebun kpahen Abraham. Jerẹ udje, wu rheri taghene e se Abraham “ọsẹ rẹn ọsoso ihworho ri vwo esegburhomẹmro.” (Rom. 4:11) Ọrẹn, wu na sabu rhe roro, ‘Mi na sabu hẹrokele i Abraham ji vwo aruẹ esegburhomẹmro ro vwori?’ Ee, wu na sabu ruie. Izede owu ene ru vwo aruẹ esegburhomẹmro ọrẹ Abraham na, yẹ ọrẹ ene yono kpahen udje yi. Ọke i Jehova ọ ta rẹn Abraham nọ kwa riẹ amwa oseseri ọrọrọ, nọ huvwele ji rhirhiẹ uvuẹn oghwọgbọ uvwre ẹgbukpe buebun, ji mwuegbe rọ nọ ha ọmọyen ro vwo ẹguọlọ kpahen re se Isaac, ze izobo. Irueruo erana i djephia taghene Abraham o vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon. Esegburhomẹmro Abraham ọrhẹ ewian yen ni lẹrheriẹ vwo ekwerhọ i Jehova, ji rhiẹ ugbehian yen. (Jas. 2:​22, 23) Jehova ọ guọlọre nẹ ọwan—kugbe owẹwẹ—i riamerhen aruẹ ebrurhọ erana. Fọkiẹ ọrana, Jehova no mwu i Paul ọrhẹ James ri rhiẹ usuẹn eri ya i Baibol na ta kpahen udje Abraham. w23.12 2 ¶1-2

Imizu emẹse, are i vwo ena re lele awọrọ tẹmro. Ọghanranren nẹ Ilele Kristi i vwo ena ra dabu tẹmro. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, odibo James o tiobọnu urhebro ọnana rẹn ọwan, nyoma rọ tẹmro ro suẹn isese kẹdẹkẹdẹ na. Wa rha dabu kerhọ ọke awọrọ a tẹmro, ne wu ne dje ‘uruemru re roro phia’ rẹn aye. (1 Pet. 3:8) Orhianẹ o mwuo ẹro taghene wu dabu vwẹruọ oborẹ ohworho ọ ta, yanghene oborẹ o roro-o, wu na sabu nọ enọ ri serhọ. Orho ru, gbe roro vwẹre wu ki tẹmro. (Prov. 15:​28, ekete ra djokarhọ) Nọ oma: ‘Oborẹ mia guọlọ ta na urhomẹmro, ọnọ bọn ihworho gbanhon? O dje ọghọ ọrhẹ uruemru esiri phia?’ Yono mie imizu emẹse ri te edje ra dabu kerhọ ji tẹmro esiri. (Prov. 31:26) Kpomavi rẹn oborẹ aye a tẹmro lele. We rhe yono ona ọnana rhọ, ne wu ne vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ awọrọ. w23.12 21 ¶12

Inyenana, Jehova ọnọ sabu ha ekrun, igbehian, yanghene ekpako ukoko hobọtua ọwan. Ọrẹn, orhianẹ erhirhiẹ na ọdare ọwan omamọ, ana sabu vwo ẹhẹn re ne tiomaha. Ọwan ọvo i guọlọ ghwai rhirhiẹ ye kologho. Ọrana yẹ iroro re vwo. Me ya na sabu ru na mẹrẹn userhumu i Jehova? Wọnrọn haso ẹhẹn wu ne rhirhiẹ ye kologho. Arha kẹnoma rẹn awọrọ, a vwa rha dabu ni ekwakwa sua-a, ne roro kpahen oma ọwan ọvo ọrhẹ ebẹnbẹn re rhiẹromẹrẹn. Aruẹ iroro ọnana, ọnọ sabu hobọte orhienbro ọwan. Itiọrurhomẹmro, o vwo ọke ra guọlọ rhirhiẹ ye kologho, maido arha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ re mwuofẹn. Ọrẹn, arha kẹnoma rẹn awọrọ uvwrọke jijiri, ana sabu tiẹn uphẹn ri Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan nyoma ihworho yi. Omarana, rhiabọ ha userhumu ekruon, igbehian ọrhẹ ekpako ukoko na. Ha ukẹro ro serhọ ni aye taghene aye ihworho ri Jehova ọ nyoma yen ha userhumu wẹn.—Prov. 17:17; Isa. 32:​1, 2. w24.01 24 ¶12-13

Otu i Nazirite na i veri taghene aye i da ẹton aye-e. Ọrana izede owu aye dje omẹhakpahontọre aye phẹlẹphẹlẹ phia rẹn Jehova. Ọrẹ omemwurhọ, o vwo ọkezẹko uvuẹn ikuegbe Israel rẹ aye i vwe dje ọdaremẹro phia yanghene hobọtua otu i Nazirite na. Ọkezẹko, Nazirite na ọ guọlọ uduefigbere nọ sabu nyamwu ive yi, ji vẹnẹ awọrọ. (Amos 2:12) Fọkime ọwan i djẹ odjẹ ra na homakpahontọre ruẹ ọhọre i Jehova, ne ji djephia taghene a vẹnẹ awọrọ. A guọlọ uduefigbere re ne dje oma ọwan phia taghene ọwan iseri Jehova uvuẹn ekete ra wian yanghene ọbe isukuru. Ra mẹriẹn taghene irueruo ọrhẹ iruemru akpọ ọnana o biomẹrhọ biomẹrhọ ne na, nọ bẹn ra na nyalele iruemru-urhi Baibol na, ji ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn awọrọ. (2 Tim. 1:8; 3:13) Karorhọ ọke ephian taghene ọwan e “ru ọmudu [i Jehova] ghọghọ,” ọke erhe fiudugbere chochọn esegburhomẹmro ọwan rẹn ihworho ri vwa ga i Jehova.—Prov. 27:11; Mal. 3:18. w24.02 16 ¶7; 17 ¶9

Roro kpahen aruẹ ihworho sansan ri ha ukoko i Rome. Ihworho ri ha uvwre aye yẹ itu i Jew, ra nyalele Urhi Moses, ọrhẹ egehọ, rẹ irueruo aye ọ vẹnẹ itu i Jew na. Ilele Kristi ezẹko evrẹn, ọrẹn awọrọ emuvwiẹ—ọkezẹko aye i vwo evrẹn erẹ aye. Marhẹ Ilele Kristi erana ine ru fiẹ ovẹnẹ rọ ha uvwre aye kparobọ, ji ruẹ ẹguọlọ aye gbanhonrhọ? Ọnyikọ Paul nọ ha urhebro rẹn aye nẹ aye i “rhiabọ dede owuowọnwan.” Me yọ haye ta? Ẹmro ra rhian rhẹ “dede,” o mevirhọ rhiabọ ha ohworho izede esiri yanghene izede ghwologhwolo, jerẹ ọke re se ohworho ruẹ oghwa, yanghene rhiẹ uvwre igbehian. Jerẹ udje, Paul ọ ta rẹn Philemon oborẹ ono dede Onesimus lele ro rhiẹ ọvrẹn rọ zẹre: “Dedie izede esiri.” (Philem. 17) Priscilla ọrhẹ Aquila i dede Apollos, rọ vwọ ghwai rhe kpahen iyono Ilele Kristi jerẹ aye, nyoma aye a haye “nọ homaba aye.” (Acts 18:26) Ukperẹ aye ina ha uphẹn rẹn ekete sansan aye i nurhe nọ ghalẹ aye, Ilele Kristi erana ni fiẹ ovẹnẹ rọ ha uvwre aye kparobọ, ji rhiabọ dede owuowọnwan. w23.07 6 ¶13

Ẹguọlọ wu vwo kpahen i Jehova yo no mwuo homakpahontọre riẹn. Orhiẹ iroro ọnọ ọvo-o. Habaye, a bọn riẹn kpahen “irherhe rọ gbare” ọrhẹ “erhefiotọre izede Osolobrugwẹ”—nọyẹ oborẹ wu yono kpahen i Jehova, rọ lẹrhẹ ẹguọlọ wu vwo kpahiẹn kodorhọ. (Col. 1:9) Uyono i Baibol ọnọ, ọ lẹrheruọ vwo imwẹro ne taghene (1) Jehova o nyerẹn, (2) ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ ya ha ya i Baibol na, ọrhẹ (3) ọ ha ọhọriẹ te orugba nyoma ukoko yi. Eri homakpahontọre rẹn i Jehova ine vi vwo irherhe i Baibol na, ji rha nyalele irhi Jehova. Aye a ha uphẹn ephian ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn awọrọ. (Matt. 28:​19, 20) Ẹguọlọ aye i vwo kpahen i Jehova o kodo rhọ ne, omaran ji te omwemẹ rẹ aye ina ha ẹga ro fiotọre riẹn. Rhẹ omaran ọ ji havwọ wẹn? w24.03 4-5 ¶6-8

Abigail ọ rọnmọ i Nabal, Baibol na ọ tare taghene Nabal ohworho rọ djoma ro ji vwo orharhere uruemru. (1 Sam. 25:3) Ọnọ ghini bẹn rẹn Abigail, no lele aruẹ ohworho ọrana rhirhiẹ. Abigail o vwo uphẹn ro no fiobarhọ orọnmo na? Ee, ọke owu, David ro no rhiẹ orodje Israel obaro na, nọ guọlọ kpe i Nabal fọkime o phienrien ọrhẹ idibo yi. (1 Sam. 25:​9-13) Manẹ Abigail ọ sabu zẹ, ni David o ruẹ oborẹ o jerie. Ọrẹn, nọ rẹ i David nọ harhomu i Nabal. (1 Sam. 25:​23-27) Me yo mwurien ruẹ omaran? Abigail o vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, ji ha ukẹro rẹ Osolobrugwẹ ọ ha ni orọnmo nie. O rheri taghene Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ẹkwaphiẹrhotọre orọnmo. Ọ guọlọre nẹ oma ọ merhen i Jehova, ọnana yọ soriẹ ọ damoma simi ekrun ọnẹyen, tobọ te esa ye. Ọ kpare udjoghwẹ ogege neneyo David o jo rho kpe i Nabal hwu. w24.03 16-17 ¶9-10

O vwo imizu ezẹko uvuẹn ukoko wu havwọ ri guọlọ ruẹ akpọ aye lọhọ nẹ aye i sabu vwobọrhọ owian Uvie na vuọnvuọn? Wu rhe uphuphẹn owuorowu ro fiudugbere vẹnẹ awọrọ obẹ isukuru, dedevwo ọ bẹn riẹn ono ru te omaran? Wu rhe ohworho rọ damoma sẹrorẹ atamwu aye fọkiẹ ẹkparehaso ekrun? Jena damoma ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri ha urhebro rẹn imizu ọwan, ji dje ọdaremẹro phia kpahen uduefigbere ọrhẹ izobo aye ze rẹn Jehova. (Philem. 4, 5, 7) Jehova o vwo imwẹro taghene e vwo oruru ọgbogbanhon re ne ruẹ oborẹ ọ merhiẹn oma, ji ze izobo na sabu nyamwu ive omẹhakpahontọre ọwan. Jehova o brọghọ rhẹ ọwan oma nyoma rọ lẹrhẹ ọwan dje ẹguọlọ re vwo kpahiẹn phia. (Prov. 23:​15, 16) Jenẹ ọwan ephian i brorhiẹn ra na ga i Jehova ọke ephian, ji mwuegbe re ne ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri. w24.02 18 ¶14; 19 ¶16

Roro kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn ehion ẹgbukpe 29 C.E. uvwre ọtonrhọ owian aghwoghwo i Jesu. A ha use rẹn Jesu ọrhẹ izie re se i Mary riẹ irueruo orọnmo uvuẹn Cana. Mary ọ ha userhumu rẹn aye hẹrote epha ri rhiẹ orọnmo na. Ọrẹn, uvwre ọke irueruo orọnmo na, obẹnbẹn owu nọ homaphia—enyo aye no hinrin. Mary no brokpakpa ta rẹn ọmọyen: “Aye vwe enyo-o.” (John 2:​1-3) Me yi Jesu o ruru? Ọrẹ igbevwunu, Jesu no wene ame dẹrẹrhiẹ “omamọ enyo.” (John 2:​9, 10) Jesu ono ruẹ igbevwunu buebun uvwre ọke owian aghwoghwo yi. Ọ ha omẹgbanhuiẹn ha userhumu rẹn uriusionrin ihworho buebun. Jerẹ udje, igbevwunu eva ọvo ro ruru—rọ ghẹrẹ ehworhare ri te 5,000, ọrhẹ ọke rọ ghẹrẹ eri te 4,000—ọnọ sabu họhọ taghene ihworho na i vrẹn awan 27,000, emẹse ọrhẹ emọvwerhe i ji ha usuẹn aye. (Matt. 14:​15-21; 15:​32-38) Uvuẹn erhirhiẹ eva na, Jesu o ji simi ihworho buebun re kpomẹ.—Matt. 14:14; 15:​30, 31. w23.04 2 ¶1-2

Ọke obẹnbẹn ọgbogbanhon ọrhọ phia rẹn ọwan, iroro ọrhẹ omẹgbanhon ọwan ọnọ sabu seriotọre. Jerẹ Elijah, ana sabu nie taghene ọ bẹnren re ne vẹnrẹn. Ọwan i guọlọ ghwai merhẹn. (1 Ki. 19:​5-7) Ana ji guọlọ userhumu na sabu ruriaro uvuẹn ogame i Jehova. Uvuẹn erhirhiẹ erana, Jehova ọ yẹ ọwan imwẹro taghene ọnọ ha userhumu rẹn ọwan nyoma ẹmro ri ha isese kẹdẹkẹdẹ inyenana. Orodje David o rhiẹromẹrẹn userhumu ọnana. Ọke rọ dẹrughwaroghwu edamuni ọrhẹ evwreghrẹn yen, nọ ta rẹn Jehova: “Obọrhe ọnọ yọ hobọtua mẹ.” (Ps. 18:35) Ọgbọ buebun, Jehova ọ hobọtua ọwan, nyoma ro mwu awọrọ ha userhumu rẹn ọwan. Jerẹ udje, uvwrọke owu ri David ọ vwiẹlẹ, ugbehian yen re se Jonathan nọ kọn bruie nọ yẹ ye omẹgbanhon ọrhẹ urhebro rọ guọlọre. (1 Sam. 23:​16, 17) Ọrẹ ohọhọme, Jehova ọ ji djẹ Elisha nọ ha userhumu ugboma rẹn Elijah.—1 Ki. 19:​16, 21; 2 Ki. 2:2. w24.01 23-24 ¶10-12

Jehova Ohworho ghwologhwolo ro tiobọnẹ. Iruemru enana a homaphia uvuẹn “obọdẹn ẹghwanren,” ra ha dje ọmase uvuẹn Proverbs urhomu-ẹmriẹn 9. Iyẹnrẹn na ọ tare taghene ọmase ra ha dje udje na, ọ dabu sere aranmo, mwuegbe aruẹ enyo sansan, ọrhẹ imẹdjẹ uvuẹn oghwa ye. (Prov. 9:​2, ekete ra djokarhọ) Riobarorhọ, oghwẹmro 4 ọrhẹ 5 nọ tare: “Nọ [obọdẹn ẹghwanren] ta rẹn ohworho ro ghẹnren: ‘Mọ, riẹ ibrẹdi mẹ.’” Mesoriẹ o fo ne riẹ oghwa obọdẹn ẹghwanren ji riẹ emaren ro mwuegbe yi? Jehova ọ guọlọre nẹ emọyen i vwo ẹghwanren ọrhẹ omefuon. Ọ guọlọ ne vwobọrhọ orusọ rọ nọ suẹ ẹkuọn rẹn ọwan, na ji viẹ oja-a. Ọrana yọ soriẹ “o tiobọnẹ obọdẹn ẹghwanren rẹn ihworho ọsoso.” (Prov. 2:7) Erhe vwo obọdẹn ofẹnzẹ i Jehova, ene ruẹ oborẹ ọ merhiẹn oma. Ọke re rhon urhebro ẹghwanren enẹyen, oma nọ merhen ọwan ra na haye ruiruo.—Jas. 1:25. w23.06 23 ¶14-15

Orhianẹ a vwa sabu wian buẹn uvuẹn ogame i Jehova-a, ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen omẹdamu ọwan re ne ruẹ oma merhiẹn. Marhẹ e ru rhe ọnana? Uvuẹn ẹdẹ i Zechariah, Jehova nọ ta rẹn ọmẹraro ọnẹyen nọ ha oro ọrhẹ idọlọ efuanfon rẹ evrẹn ri ha Babylon i torori, e ruẹ erhu orodje. (Zech. 6:11) “Erhu odidi” ọnana ono rhiẹ emru “okarorhọ” sekpahen itetoro ghwologhwolo aye i ruru. (Zech. 6:​14, ekete ra djokarhọ) Ana sabu fiudugbere taghene omẹdamu ọwan uvuẹn ọke egbogbanhon, ọ sẹrẹ i Jehova ẹro dẹ-ẹ. O vwo ẹfro-o, ene rhe rhiẹromẹrẹn ọke egbogbanhon uvuẹn ẹdẹ ri koba enana, erhirhiẹ ina sabu biomurhọ uvuẹn obaro na. (2 Tim. 3:​1, 13) Ọrẹn, o fo ne brudu pha-an. Karorhọ ẹmro ri Jehova ọ ta rẹn ihworho yi uvuẹn ẹdẹ i Haggai: “Mẹmẹ rhẹ are i gba havwiẹ . . . Are i vwa zofẹ-ẹn.” (Hag. 2:​4, 5) Ana ji sabu vwo imwẹro taghene Jehova ono lele ọwan rhirhiẹ ye, orhianẹ ọwan a damoma ruẹ ọhọriẹ. w23.11 19 ¶20-21

Manẹ a sabu tiẹ orusọ ọnyikọ Peter nẹ iyẹnrẹn i Baibol na. Ọrẹn, Jehova o mwu Peter ya aye rhotọre, neneyo a sabu yono nie. (2 Tim. 3:​16, 17) Ọke re yono kpahen ọhworhare ọnana ro vwo ovwiẹlẹme sansan, ọrhẹ iroro ri họhọ erẹ ọwan na, ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ vwọ guọlọ oborẹ ana ja sabu ru mie ọwa-an. Ọ guọlọre ne rhe vwo erhionrin—na rha damoma—udabọ ovwiẹlẹme ọwan. Mesoriẹ ọghanren ne rhe vwo erhionrin? Ọrhọ tobọ rhianẹ e fiẹ ovwiẹlẹme owu kparobọ ne, ana ji sabu vwanriẹn yen. Ọrẹn, ana rha wian na sabu ru rhomurhọ. Ọwan ephian a tẹmro yanghene ruẹ ekwakwa ra vioja ye orho ru; udabọ ọrana, erhe fiobọrhotọre-e, Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan rhe ruẹ rhomẹrhọ. (1 Pet. 5:10) Aruẹdọn ri Jesu o dje rẹn Peter udabọ ijẹgba ye, ọnọ sabu mwu ọwan rha ga i Jehova rhọ. w23.09 20-21 ¶2-3

Manẹ Jesu ọ sabu simi Lazarus, jerẹ oborẹ i Martha ọ tare uvuẹn urhomu-ẹmro isese i kẹdẹkẹdẹ inyenana. Ọrẹn, Jesu ọ guọlọ ruẹ igbevwunu ọduado. No veri: “Omizuo ono vẹnrẹn.” Nọ ji ta: “Mẹmẹ yẹ ẹrhọmọnuhwu ọrhẹ arhọ na.” (John 11:​23, 25) Dẹn, Jehova ọ yẹriẹ omẹgbanhon rọ nọ rhọmọ ihworho nuhwu. Ro vwo ji jiri na, ọ rhọmọ ibiẹ ọgbọtọ owu nuhwu, ọrhẹ idama owu ọkezẹko ẹdẹ ro hwu. (Luke 7:​11-15; 8:​49-55) Ọrẹn, ọnọ sabu rhọmọ ohworho ro hwuru ẹdọke ẹne ne, rẹ omayen o gbon ne? Mary, ro rhiẹ omizu Lazarus ọrọrọ, nọ nya bru i Jesu. Nọ ji vwanriẹn oborẹ i Martha ọ tare na: “Ọrovwori, orhianẹ wu ha aran bi, manẹ omizu mẹ o vwo hwu-u.” (John 11:32) Ọke i Jesu ọ mẹrẹn ji rhon ọke Mary ọrhẹ awọrọ a viẹ, no mwuomarhọ omamọ. Fọkiẹ ẹguọlọ okokodo ro vwo kpahen igbehian yen, nọ viẹre. O vwẹruọ oborẹ ọ miama te ọke ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu. Ọrẹ imwẹro, o vwo oruru ro no tiẹ oborẹ ọ suẹ oviẹ nie! w23.04 10-11 ¶12-13