October

Ọ bẹn wẹn wu na huvwele? Ọ bẹn rẹn Orodje David, omarana nọ nẹrhomo vwe i Jehova: “Lẹrhi mẹ vwo omwemẹ mi na huvwele ọnọ.” (Ps. 51:12) David o vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Ọrẹn, ọ bẹnren ọkezẹko ri David ọ huvwele, omaran ọ ji phia rẹn ọwan. Mesoriẹ? Ọrukaro, e vwo ẹhẹn ra na ja huvwele. Ọreva, Echu ọ damoma ọke ephian rọ nọ lẹrhẹ ọwan ja huvwele, jerẹ oborẹ ọye o ruru. (2 Cor. 11:3) Ọresa, ọwan e nyerẹn uvwre ihworho ri vwa nyalele urhi, “ro rhiẹ oborẹ ọ wian uvuẹn oma ihworho ri vwa huvwele.” (Eph. 2:2) Ana vi wian gbanhon na wọnrọn haso ẹhẹn re ne ruẹ ọdandan, ji tiẹn ọhiẹn Echu ọrhẹ akpọ ro suẹn rọ nọ lẹrhẹ ọwan ja huvwele. Ana vi damoma omamọ huvwele i Jehova ọrhẹ ihworho rọ ha mwu ri vwo omẹgbanhon usun. w23.10 6 ¶1

Me ya na sabu yono nẹ igbevwunu ri Jesu ọ dẹrẹ ame rhiẹ enyo? E yono kpahen omeriotọre. Jesu ọ wọnma kpahen igbevwunu na-a; itiọrurhomẹmro, ọ wọnma dẹ kpahen ekwakwa ro ruru-u. Ukpomaran, ọ homariotọre, ji ha ujiri na ephian vwe Ọsẹ ye. (John 5:​19, 30; 8:28) Arha hẹrokele i Jesu nyoma re ne vwo omeriotọre, arha ha ekwakwa re ruru kparoma-a. A vwa kparoma fọkiẹ oborẹ e ruru-u, ukpomaran fọkiẹ uphẹn ọghoghanren re vwori ra na ga i Jehova. (Jer. 9:​23, 24) Jena họghọ ro fori riẹn. Itiọrurhomẹmro, o vwo oborẹ ana sabu ru vabọ userhumu i Jehova-a. (1 Cor. 1:​26-31) Arha homariotọre, a vwa rha ha ujiri na fọkiẹ ekwakwa irhorhomu re ruru-u. E vwo ẹhẹn otemẹ fọkime e rheri taghene oma ọ merhen i Jehova kpahen ekwakwa re ruru. (Haye vwanvwọn Matthew 6:​2-4; Heb. 13:16) Ọrẹ imwẹro, ọwan e jiri Jehova ọke arha hẹrokele i Jesu dje omeriotọre phia.—1 Pet. 5:6. w23.04 4 ¶9; 5 ¶11-12

Nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon na, ọnyikọ Paul nọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi nẹ aye i ha edamẹ awọrọ karo. Marhẹ ene ru ha urhebro ọrana ruiruo uvuẹn uyono ukoko? Nyoma ra na karorhọ taghene awọrọ i ji guọlọ kpahenrhọ enọ. Rorie izede omana. Ọke we gbikun rhẹ igbehian, wẹwẹ ọvo ina tẹmro buebun te erhirhiẹ igbehian ine je vwobọrhọ ikuegbe na? Ẹjo! Wu guọlọre taghene aye i vwobọrhọ ye. Omaran ọ ji havwọ, uvuẹn uyono ukoko, a guọlọre nẹ imizu buebun i kpahenrhọ enọ. Itiọrurhomẹmro, izede owu rọ mai ghanren ra na ha urhebro rẹn imizu ukoko na, yẹ ọrẹ ana ha uphẹn rẹn aye ta kpahen esegburhomẹmro aye. (1 Cor. 10:24) Omarana, ene ruẹ ẹkpahenrhọ ọwan kpeke, rọ nọ ha uphẹn rẹn awọrọ ji kpahenrhọ. Wa rha ha ẹkpahenrhọ kpeke phia dede, wu vwa hunute ihwẹnmro buebu-un. Wu rha ta kpahen ọsoso ihwẹnmro ri ha udjoghwẹ na, orho vwo oborẹ awọrọ ina kpahenrhọ-ọ. w23.04 22-23 ¶11-13

Ana vi karorhọ oborẹ ọghanren te ra na ha userhumu rẹn awọrọ, maido nyoma aghwoghwo na. Uvuẹn aghwoghwo na, o fori ne roro rẹn awọrọ. Ọwan a mẹrẹn ihworho ri vwo imwẹro ọrhẹ iruemru sansan, ri ji nẹ ekete sansan rhe. Ọnyikọ Paul o roro rẹn awọrọ, ana sabu hẹrokele udje yi. Jesu ọ ha i Paul mwu no rhiẹ “ọnyikọ harẹn egbamwa na.” (Rom. 11:13) Uvuẹn ẹrhẹ ọrana, Paul o ghwoghwo rẹn itu i Jew, Greek, egba irherhe, eri vwe riẹ isukuru, ere suẹn, ọrhẹ irodje. Nọ sabu tẹ ọmudu aye, Paul no “rhiẹ i kemru kemru harẹn aruẹ ihworho ephian.” (1 Cor. 9:​19-22) Ọ dabu kpomavi rẹn irueruo amwa aye, ekete aye a ghwanren, ọrhẹ imwẹro aye, nọ nyoma ọrana ghwoghwo rẹn aye. Ana ji sabu vwo efikparobọ uvuẹn aghwoghwo na ọke erhe roro te, ji wene ena aghwoghwo ọwan na sabu te ọmudu ohworho owuowu. w23.07 23 ¶11-12

Ohworho ro vwo uruemru dẹndẹn rhẹ ọvwiẹlẹ-ẹ. Ọ guọlọ omẹgbanhon ne vwo ẹhẹn ọfọfọ ọke ra ha erhirhiẹ ra damu ọwan nẹ. Uruemru dẹndẹn usuẹn oghọn “omamọ ẹhẹn ọfuanfon na.” (Gal. 5:​22, 23) Ọkezẹko, a ha ẹmro i Greek re se “uruemru dẹndẹn,” e dje esi ro djoma ra dabu yono nọ fọ ne. Roro kpahen esi rọ djoma bi, ro ruẹ dẹndẹn ne. Nọyẹ dẹndẹn, ọrẹn o ji vwo omẹgbanhon. Marhẹ ọwan ri rhiẹ ituakpọ ine ru vwo uruemru dẹndẹn, ji vwo omẹgbanhon? Ọwan i sabu ruie nyoma omẹgbanhon ọwan ọvo-o. Ofori na nekpẹn ẹhẹn ọfuanfon mie Jehova, nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo uruemru dẹndẹn. Iyẹnrẹn o djerie phia taghene ana sabu ruie. Iseri Jehova buebun i kpahenrhọ ye dẹndẹn ne ọke awọrọ e lele aye titietio kpahen imwẹro aye, rọ lẹrhẹ ihworho ra mẹrẹn aye ha omamọ ukẹro ni aye.—2 Tim. 2:​24, 25. w23.09 15 ¶3

Uvuẹn emena arudo, ọnyikọ John nọ mẹrẹn ekpako awan 24 obẹ odjuwu ra ha ẹga rẹn Jehova. Aye jiri Osolobrugwẹ ji ta taghene o mwuovwan rọ nọ ha “ujiri, ọghọ, kugbe omẹgbanhon na.” (Rev. 4:​10, 11) Emakashe ri fuevwan, i ji vwo iroro buebun rọ nọ lẹrhẹ aye jiri Jehova ji họghọ riẹn. Aye rhẹ Jehova e rhirhiẹ odjuwu, aye i ji dabu rhe yi fiotọre. Aye i mẹrẹn iruemru i Jehova vwrurhe ne uvuẹn oborẹ o ruẹ. Ọke aye a mẹrẹn oborẹ i Jehova o ruẹ ekwakwa lele, no mwu aye jirie. (Job 38:​4-7) O ji fo ne jiri Jehova uvuẹn ẹrhomo, na ta oborẹ e vwo ẹguọlọ kpahen, ọrhẹ ọdaremẹro re vwo kpahiẹn. Ọke we se ji yono i Baibol na, damoma djokarhọ omamọ iruemru ri Jehova o vwori ri mai jo. (Job 37:23; Rom. 11:33) Ta rẹn Jehova oborẹ wu rorori kpahen iruemru erana. Ana ji sabu jiri Jehova fọkime ọ ha userhumu rẹn ọwan ọrhẹ imizu ukoko na ri ha akpọ na ephian.—1 Sam. 2:​1, 2. w23.05 3-4 ¶6-7

Uvuẹn ẹgbukpe 1919, ihworho i Jehova ni vabọ i Babylon Ọrode na. Ẹgbukpe ọrana, na ha “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na” mwu rhẹ ọke ro serhọ, re ne dede ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn rhiẹ “Izede Ọfuanfon” na, re rhie firhọ obọ na. (Matt. 24:​45-47; Isa. 35:8) Oma ọ merheren ọwan kpahen ihworho ri fuevwan ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre uyono ra guọlọre ọke rọ vrẹnren na, neneyo ihworho i sabu nya uvuẹn izede na, rọ nọ lẹrhẹ irherhe aye kpahen egbemwuo i Jehova kodorhọ. (Prov. 4:18) Aye ina ji sabu nyerẹn akpọ aye lele irhi Jehova. Jehova o fiẹrorhọ taghene idibo yi ine ruẹ ewene enana ukwọgbọ-ọ. Ukpomaran, bibiesuọn bibiesuọn yo ruẹ idibo yi fon uvwre ọke. Oma ọ merhen ọwan ọke ra nyalele ọhọre Osolobrugwẹ uvuẹn kemru kemru re ruẹ! Kizede kizede i guọlọ ẹruete ọke ephian. Avwẹ 1919 rhe na, a ji hẹrote “Izede Ọfuanfon” na, neneyo awọrọ i sabu nẹ Babylon Ọrode na. w23.05 17 ¶15; 19 ¶16

Ugboma Usuon na ọvo, o ji yono imizu ri ha umẹ sansan ra ha userhumu rẹn aye. Imizu enana ra ha userhumu phia na, a dabu fuevwan wian ewian eduado ra yẹre aye vwana. Aye i dabu mwuegbe ne rẹ aye ina wian owian aye ina hẹrote idibo i Jesu. Ọke era djẹha ri hẹrhẹre i rhe riẹ odjuwu ne uvwre oba ukpokpogho rode na, ogame urhomẹmro ono ji rhe ruẹ riaro uvuẹn otọrakpọ na. Fọkime Jesu Kristi yo sun ọwan, Ilele Kristi ina ji rha fuevwan ga i Jehova. Itiọrurhomẹmro uvwrọke ọrana, Gog ọrẹ Magog ro rhiẹ okugbe egbamwa buebun, ọnọ kparehaso ọwan. (Ezek. 38:​18-20) Ọrẹn ibiẹ ẹkparehaso ọrana ono sefughwẹ; ọrana ọ dobọ ihworho i Jehova jẹ nẹ aye i ja ha ogame phia-a. Jehova ono vi simi aye! Uvuẹn emena arudo owu, ọnyikọ John nọ mẹrẹn “otu gbidigbidi” ri rhiẹ igegede ereva i Jesu. Na ta rẹn John taghene “otu gbidigbidi” enana i “nyavrẹn ukpokpogho rode na.” (Rev. 7:​9, 14) Dẹn, ene simi aye! w24.02 5-6 ¶13-14

Me ya na sabu ru ne vwo ẹhẹn ọfuanfon na? Ana sabu nẹrhomo ne vwo yi, yono i Baibol na, ji rhe riẹ uyono ukoko na. Erhe ruẹ omaran, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo “omamọ ẹhẹn ọfuanfon na.” (Gal. 5:​22, 23) Jehova ọ ha ẹhẹn ọfuanfon rẹn ihworho ra sẹrorẹ iroro ọrhẹ uruemru rọ fonron. Ọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon na-a, orhianẹ e roro kpahen ekwakwa ri vwa fon, ji ruẹ lele aye. (1 Thess. 4:​7, 8) Na sabu rhe vwo ẹhẹn ọfuanfon na, o ji fo na jomarhotọre na ja ha “ukẹro sakamu ni aruẹmẹrẹn sansan.” (1 Thess. 5:20) “Aruẹmẹrẹn sansan” o mevirhọ urhomu edje ri Jehova ọ yẹ ọwan nyoma ẹhẹn ọfuanfon na, tobọ te eri sekpahen ẹdẹ ẹzeguon yi ọrhẹ ọghanronmẹ ọke re nyerẹn te na. E vwe tiẹ ẹdẹ na nẹ ọmudu ọwa-an, ji roro taghene Armageddon ọ sabu phia uvuẹn ọke ọwa-an. Ukpomaran, a dabu karorhọ ye nyoma ra sẹrorẹ uruemru ro serhọ, ji dje “iruemru ọ ga Osolobrugwẹ” phia.—2 Pet. 3:​11, 12. w23.06 12 ¶13-14

Me yo fori ne ru orhianẹ ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ, ọ homaphia uvuẹn ifonu ọwan? E vwe nie-e. Ọnọ phẹrẹ re ne ruẹ omaran orhianẹ a karorhọ onyerẹnkugbe ọghoghanren ọwan rhẹ Jehova. Itiọrurhomẹmro, ifoto yanghene ughe ihworho ri vwa banfirhọ, ọnọ ji sabu lẹrhẹ ọwan vwo ojemẹ ọfanrhiẹn. Mesoriẹ ana kẹnoma rẹn aye? Fọkime a guọlọ roro kpahen ojemẹ ọfanrhiẹn dede-e. (Matt. 5:​28, 29) Ọkpako owu obẹ Thailand re se David, ọrhọ ta: “Ni mia nọ omamẹ: ‘Dedevwo ifoto na orhiẹ ihworho ri banfirhọ-ọ, ọrẹn oma ọnọ merhen i Jehova mie rhe ni aye?’ Aruẹ onọ ọrana nọ lẹrhe mẹ brorhiẹn ẹghwanren.” Ofẹn re ne ruẹ oborẹ i Jehova o vwo utuoma kpahen, ọnọ lẹrhẹ ọwan kpare idjaghwẹ ẹghwanren. Ofẹnzẹ i Jehova yẹ “ọtonrhọ,” yanghene usimo, “ẹghwanren.” w23.06 23 ¶12-13

“Ibuvun” na ọnọ sabu mevirhọ ikoko sansan. Uvwre ukpokpogho rode na, ana mẹrẹn usimi ri Jehova o ve rẹn ọwan ọke arha sẹrorẹ okugbe rhẹ imizu erọrọ. Omarana, ana vi wian gbanhon vwana ne vwo ẹguọlọ okokodo kpahen imizu ukoko na. Usimirhọ ọwan o sekpahiẹn! “Ẹdẹ rode i Jehova” ọnọ rhua ukpokpoma vwe ituakpọ. (Zeph. 1:​14, 15) Ihworho i Jehova ine ji rhiẹromẹrẹn ọke egbogbanhon. Ọrẹn, erhe mwuegbe vwana, ana sabu vwo ẹhẹn ọfọfọ, ji ha userhumu rẹn awọrọ. Ene diẹn ebẹnbẹn ephian re rhiẹromẹrẹn. Ọke imizu ukoko na arha rioja, ana damoma yẹ aye userhumu nyoma re ne dje aruẹdọn phia, ji hẹrote edamẹ aye. Habaye, ana daji kẹrẹ imizu ukoko na re vwo ẹguọlọ kpahen ne. Ọke ọrana, Jehova nọ nọ yẹ ọwan arhọ i bẹmẹdẹ uvuẹn akpọ rẹ oghwọghọ ọrhẹ ukpokpogho ephian i ni ne.—Isa. 65:17. w23.07 7 ¶16-17

Ọgbọ buebun i Baibol na o dje ihworho ra fuevwan ga i Jehova rhiẹ eri vwo omẹgbanhon. Ọrẹn, orhiẹ ọke ephian ọrọ mai vwo omẹgbanhon usuẹn aye, o roro taghene ọye o vwo omẹgbanho-on. Jerẹ udje, uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, Orodje David o rorori taghene ọye ọ ‘gbanhonron jerẹ ugbenu,’ ọrẹn uvuẹn erhirhiẹ erọrọ, “ofẹn” no mwurien. (Ps. 30:7) Dedevwo Samson o vwo omẹgbanhon oghẹnrensan ọke ẹhẹn ọfuanfon i Jehova o mwuien wian, ọrẹn nọ mẹrẹnvwrurhe taghene vabọ omẹgbanhon i Jehova, ọye orho ‘vwo omẹgbanho-on, nọ nọ jeghwai họhọ ehworhare erọrọ.’ (Judg. 14:​5, 6; 16:17) Ehworhare enana ri fuevwan na, i vwo omẹgbanhon fọkime Jehova ọvo yọ yẹre aye. Ọnyikọ Paul o kwerhọ ye taghene ọye ọ ji guọlọ omẹgbanhon ro nẹ obẹ i Jehova rhe. (2 Cor. 12:​9, 10) Ọ wọnrọn haso emiamo sansan. (Gal. 4:​13, 14) Ọkezẹko, ọ ji bẹn riẹn ro no ruẹ oborẹ ọ gbare. (Rom. 7:​18, 19) Habaye, ofẹn o ji mwuien kpahen oborẹ ọnọ sabu phia riẹn. (2 Cor. 1:​8, 9) Udabọ erana, ọke i Paul ọ vwiẹlẹ, no vwo omẹgbanhon. Izede ọgo? Jehova ọ yi Paul omẹgbanhon rọ guọlọre. Jehova o ruẹ i Paul gbanhon. w23.10 12 ¶1-2

Orhianẹ e ni oma ọwan sakamu ọkezẹko, o fori na karorhọ taghene Jehova ọvo yo tiri ọwan kẹrẹ omayen. (John 6:44) O rheri ọwan ghwẹ oborẹ e rhe oma ọwan, o ji rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ọwan. (2 Chron. 6:30) Omarana, ọrhọ ta taghene a ghanren riẹn, o fori na hẹrosuiẹ. (1 John 3:​19, 20) Bọmọke e ki yono urhomẹmro na, ezẹko ọwan i ru ekwakwa ra lẹrhẹ ọwan vwo ẹhẹn iborhin me te ọke ọnana. (1 Pet. 4:3) Ilele Kristi ra fuevwan ga i Jehova, a ji wọnrọn hasuẹ iroro ọnana. Aruẹ iroro ọnana o ji kpokpuo ẹhẹn? Orhiomaran, vwo imwẹro taghene idibo i Jehova ra fuevwan ga ye, i ji wọnrọn hasuẹ aruẹ iroro ọnana ne. Jerẹ udje, ọnyikọ Paul ọrhọ karorhọ edandan ro ru vrẹn ne, no ni omayen sakamu. (Rom. 7:24) Itiọrurhomẹmro, Paul ọ ghwẹriẹ nẹ edandan yen ji bromarhame ne. Ọrẹn, o ji se omayen “ọnyikọ rọ mai kamu” ọrhẹ ọrọ “karo” usuẹn iruedandan ephian.—1 Cor. 15:9; 1 Tim. 1:15. w24.03 27 ¶5-6

Uyono owu ra na sabu yono nẹ orhienbro ọsọsọ Orodje Jehoash, yẹ ọrẹ ana djẹ igbehian ri vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, ji guọlọ ruẹ oma merhiẹn, ri na ji ha userhumu rẹn ọwan ru te omaran. Ọwan i vwe kwomakugbe otuẹdẹre ọwan ọvo-o. Karorhọ, Jehoash ọmọvwerhe rẹn ugbehian yen Jehoiada. Sekpahen aruẹ ihworho wu na ha ruẹ igbehian, nọ oma: ‘Aye a ha userhumu mẹ ruẹ esegburhomẹmro mẹ kpahen Jehova gbanhan? Aye a ha urhebro mẹ nyerẹn lele irhi Jehova? Aye a ta kpahen Jehova ọrhẹ irhomẹmro eghoghanren Enẹyen? Aye a họghọ rẹn irhi Jehova? Aye a ghwai ta mẹ oborẹ mi guọlọ rhon, gbinẹ aye fiudugbere kpọ mẹ viẹ ọke mia rha nya sọ?’ (Prov. 27:​5, 6, 17) Itiọrurhomẹmro, orhianẹ igbehian e vwo ẹguọlọ kpahen Jehova-a, o fo ne wu kwomakugbe aye-e. Ọrẹn, aye i rhe vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, tigban aye—aye ina ha userhumu wẹn ọke ephian!—Prov. 13:20. w23.09 9-10 ¶6-7

Ikerẹmro eyaya i Greek ọ tonrhọ rhẹ ẹmro na alpha, omẹga nọ yọ kẹta. Nyoma rọ ha ẹmro na “Alpha ọrhẹ Omẹga” ruiruo, Jehova no djephia taghene ọrhọ tuẹn emru rhọ, ono vi ruie gba rhẹ efikparobọ. Ọke i Jehova ọ ma Adam ọrhẹ Eve hin, nọ ta rẹn aye: “Are i vwiẹ nẹ are i bunrhọ, nẹ are i vuọn otọrakpọ na jeghwai hẹrote yi.” (Gen. 1:28) Uvuẹn ọke ọrana, Jehova nọ haye ta: “Alpha.” Nọ dabu dje ọhọriẹ fiotọre: Ọke ono te rẹ emọ Adam ọrhẹ Eve ri huvwele, ri ji gba, ina vuọn otọrakpọ na, ji ruie rhiẹ paradais. Uvwrọke ọrana rọ sa na, Jehova ọnọ ta: “Omẹga.” Ọke i Jehova ọ ma “idjuwu ọrhẹ otọrakpọ na kugbe kemru kemru ri ha uvuẹn aye hin,” nọ tẹmro ro djephia taghene ọhọriẹ ono rugba. Ọ yẹ ọwan imwẹro taghene ono vi ruẹ ọhọriẹ kpahen ituakpọ ọrhẹ otọrakpọ na gba. Ono vi rugba uvuẹn oba ẹdẹ ọrẹ irhiruẹ na.—Gen. 2:​1-3. w23.11 5 ¶13-14

Ugbo onya ọgbogbanhon aye ina nya nẹ Babylon riẹ Israel ọnọ sabu ha ibiamo ẹne, ọrẹn Jehova o veri taghene egbanrhọ ri na sabu jaghwẹrhọ onya na, ọye ono tiẹ aye nie. Uvuẹn ẹhẹn itu i Jew ri fuevwan, erere ra na rharhumu riẹ Israel ọ ghwẹ ekwakwa aye ina kpariroro vrẹn. Ebrurhọ rọmaido ọ sekpahen ogame aye. O vwo oghwa ẹga i Jehova owuorowu uvuẹn Babyloni-i. O vwo agbarha izobo emọ Israel ina sabu ha ze izobo rẹ Urhi Moses o jurhie-e, habaye o ji vwo unuoghwa irheren owuorowu rọ nọ sabu ze izobo erana-a. Riobarorhọ, ihworho Jehova e bun te ehworhare ọrhẹ emẹse ra ga ehọ-ọ, ri vwa ji damerhọ i Jehova yanghene irhi enẹye-en. Omarana, uriusionrin buebun itu i Jew ra ga i Jehova, a tẹnrovi ọke aye ine riẹ ẹkwotọre aye, ji rharhumu ha ẹga urhomẹmro mwu. w23.05 14-15 ¶3-4

O ji fo ne rhiabọ dede userhumu i Jehova na sabu rha “nya jerẹ emọ ukpẹ.” Mesoriẹ? Fọkime ọ lọhọ re ne ru oborẹ ọgbare uvuẹn akpọ obiobiomu ọnana-a. (1 Thess. 4:​3-5, 7, 8) Ẹhẹn ọfuanfon na ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan wọnrọn hasuẹ iroro akpọ na, tobọ te irherhe ọrhẹ irueruo ri kparehaso iroro Osolobrugwẹ. Ẹhẹn ọfuanfon na ọnọ ji sa ọwan erhumu vwo uruemru “orhorhomu ọrhẹ irueruo ọvwata.” (Eph. 5:9) Ana sabu vwo ẹhẹn ọfuanfon na nyoma ra na nekpẹn yen ọrẹ ẹrhomo. Jesu ọ tare taghene Jehova ono “tiobọnu ẹhẹn ọfuanfon na rẹn ihworho ra nekpẹn yen mie yi.” (Luke 11:13) Ana ji sabu vwo ẹhẹn ọfuanfon na, nyoma ana homaba awọrọ jiri Jehova uvuẹn uyono ukoko. (Eph. 5:​19, 20) Nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon na, ana sabu nyerẹn akpọ rọ nọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova. w24.03 23-24 ¶13-15

Wu guọlọ vwo erhionrin rhọ? Orhiomaran, nẹrhomo ne wu vwo yi. Erhionrin oghọn owu usuẹn omamọ ẹhẹn ọfuanfon na. (Gal. 5:​22, 23) Ana sabu nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon na, ji ha userhumu rẹn ọwan djeyi phia. Arha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ri damu erhionrin ọwan ni, ofori na “rha nekpẹn” ẹhẹn ọfuanfon na nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo erhionrin. (Luke 11:13) Ana ji sabu nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo aruẹ ukẹro rọ ha ni emru. Arha nẹrhomo hin, ofori na damoma dje erhionrin phia kẹdẹkẹdẹ. Ọke arha nẹrhomo ne vwo erhionrin rhọ, ji rhe djeyi phia, nọ nọ riẹnriẹn ọwan oma, ji rhiẹ oka uruemru ọwan. Ono rhomu erhe roro kodo kpahen idje i Baibol na. Baibol na o vwo idje ihworho buebun ri dje erhionrin phia. Ọke re roro kodo kpahen idje erana, ana sabu yono kpahen izede sansan ene ru dje erhionrin phia. w23.08 22 ¶10-11

Jesu nọ yẹ ọnyikọ Peter imwẹro taghene Jehova ọnọ hobọtua ye. Jesu ra rhọmọnuhwu nọ lẹrhẹ Peter ọrhẹ inyikọ na erọrọ mwu irhenrin ọgbọ ọrọrọ. (John 21:​4-6) O vwo ẹfro-o, igbevwunu ọrana ọ yẹ Peter imwẹro taghene Jehova ọnọ sabu hẹrote edamẹ ugboma enẹyen. Ọkezẹko, Peter nọ karorhọ ẹmro ri Jesu ọ tare taghene Jehova ọnọ hẹrote ihworho ra “guọlọ Uvie na” vwẹre. (Matt. 6:33) Sekpahen ọrana, Peter nọ ha owian aghwoghwo na karo, ukperẹ ono rhiẹ eyi irhenrin ekpe. O fiudugbere ghwoghwo uvuẹn ẹdẹ Pentecost 33 C.E., ji ha userhumu rẹn ihworho buebun rhiabọ ha iyẹnrẹn esiri na. (Acts 2:​14, 37-41) Ọke oru, nọ ji ha userhumu rẹn itu i Samaria ọrhẹ ihworho egbamwa na yono kpahen Kristi, ji nyalelie. (Acts 8:​14-17; 10:​44-48) Jehova ọ ghini ha i Peter wian ewian buebun, neneyo ọ sabu ha userhumu rẹn aruẹ ihworho ephian rhiẹ ukoko na. w23.09 20 ¶1; 23 ¶11

Emrẹ ẹgbukpe eva ọke itu i Babylon a ghwọghọ i Jerusalem hin, Orodje Nebuchadnezzar ọrẹ Babylon nọ menemena kpahen oma ọduado owu ro kpokpirie ẹhẹn omamọ. Nọ djofẹn mwu evwẹghwanriẹn taghene ono kpe aye hwu, omaran ji te Daniel, orhianẹ aye a sabu ta riẹn emena na, ji rhian oborẹ o mevirhọ-ọ. (Dan. 2:​3-5) Daniel nọ kpare idjaghwẹ ogege; orhiomara-an, ihworho ine hwuo. No ‘bru orodje na nọ nekpẹn ibiọke mie yi, nọ sabu rhian emena na rẹn orodje na.’ (Dan. 2:16) Ọrana ọ guọlọ uduefigbere ọrhẹ esegburhomẹmro. O vwo iyẹnrẹn ro djerie phia taghene Daniel ọ rhian emena dẹ ne-e. Nọ ta rẹn igbehian yen nẹ aye i ‘nẹrhomo vwe Osolobrugwẹ odjuwu na no gbe arodọmẹ rẹn aye kpahen odjahen ọnana.’ (Dan. 2:18) Jehova nọ kpahenrhọ ẹrhomo erana. Nyoma userhumu i Jehova, Daniel nọ rhian emena i Nebuchadnezzar. Omarana, Daniel ọrhẹ igbehian yen erhe hwu-u. w23.08 3 ¶4

Roro kpahen erere rọ havwiẹ erhe vwo erhionrin. Erhe vwo erhionrin, ọwan ne vwo ẹhẹn ọfọfọ ọrhẹ omamerhomẹ rhọ. Omarana, erhionrin ọnọ sabu lẹrhẹ iroro ọrhẹ omọkpokpọ ọwan rhomurhọ. Erhe vwo erhionrin kpahen awọrọ, na riamerhen obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ aye. Ukoko ra havwọ no vwo okugbe rhọ. Ohworho orho ruẹ oborẹ ọdare ọwan, erhirhiẹ na o vwo biomẹrhọ-ọ, orhianẹ a tuekwẹre gidigidi-i. (Ps. 37:​8, ekete ra djokarhọ; Prov. 14:29) Ọrẹn, ọrọ mai ghanren, erhe vwo erhionrin, na hẹrokele i Jehova ji tikẹriẹ rhọ. Erhionrin ghini obọdẹn uruemru rọ yẹ ọwan ephian erere! Dedevwo orhiẹ ọke ephian yọ phẹrẹ re ne dje erhionrin phia-a, ọrẹn nyoma userhumu i Jehova, ana sabu rhe djeyi phia. Ọke re vwo erhionrin hẹrhẹ akpọ ọkpokpọ na, ana sabu vwo imwẹro taghene “Jehova ọ hẹrote ihworho ra zofẹn yen, ihworho ra hẹrhẹ ẹguọlọ atamwu ọnẹyen.” (Ps. 33:18) Jenẹ ọwan ephian i ha erhionrin ruẹ ewun kurhọ ọke ephian. w23.08 22 ¶7; 25 ¶16-17

James ọ tare taghene ohworho ọnọ sabu ta taghene o vwo esegburhomẹmro, ọrẹn ewian yen i vwe djeyi phia-a. (Jas. 2:​1-5, 9) James ọ ji hunute ohworho rọ ‘mẹrẹn omizie ro vwo vwo ewun yanghene emaren,’ ọrẹn o kwe ha userhumu riẹ-ẹn. Ohworho ọrana ọrhọ ta taghene o vwo esegburhomẹmro, irueruo yi e djeyi phia-a; omarana, ofefe. (Jas. 2:​14-16) James ọ rionbọrhọ i Rahab taghene ọye omamọ udje ohworho ro dje esegburhomẹmro phia nyoma ewian. (Jas. 2:​25, 26) Rahab o rhon kpahen Jehova ne, ji mẹrẹnvwrurhe taghene ọ hobọtua emọ Israel na. (Josh. 2:​9-11) No dje esegburhomẹmriẹn phia nyoma irueruo yi—nọ sẹrorẹ emọ Israel awanva ri rhiẹ edọrhẹ, rẹ arhọ aye ọ ha erhirhiẹ imwofẹn. Omarana, ọmase ọnana ro vwo ijẹgba, ro vwo rhiẹ onyẹ Israel na, no rhiẹ ọvwata, jerẹ oborẹ Abraham o ji rhiẹ ọvwata. Udje i Rahab nọ kanrunumwu oborẹ ọsoriẹ o fo ne djephia taghene e vwo esegburhomẹmro nyoma irueruo ọwan. w23.12 5-6 ¶12-13

Fọkime ọwan Ilele Kristi, o vwo te rẹn ọwan ra na ghwai vwẹruọ irhomẹmro ezẹko uvuẹn i Baibol na-a. Nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon na, e vwo omwemẹ re ne yono kpahen “ekwakwa ikokodo Osolobrugwẹ.” (1 Cor. 2:​9, 10) Ono rhomu wu rha tuẹn ẹkwaphiẹrhotọre uyono omobọ ro no tio kẹrẹ i Jehova rhọ. Jerẹ udje, wu na sabu gbẹro rhotọre yono kpahen oborẹ o dje ẹguọlọ ye phia rẹn idibo yi ọke ahwanren, ọrhẹ oborẹ o ru djephia taghene o ji vwo ẹguọlọ kpahuọn. Wu na sabu ni ẹkwaphiẹrhotọre ogame i Jehova uvuẹn Israel so, ọrhẹ oborẹ o ru họhọ ẹkwaphiẹrhotọre ogame Ilele Kristi inyenana. Yanghene wu na sabu yono kpahen aruẹmẹrẹn sansan ri Jesu ọ ha te orugba ọke ro nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na. Wu na sabu riamerhen uyono rhọ ọke we rhe yono kpahen aruẹ irhomẹmro erana, nyoma userhumu ọbe na Watch Tower Publications Index yanghene Research Guide for Jehovah’s Witnesses. We rhe yono kodorhọ wu na sabu ruẹ esegburhomẹmrọn gbanhon, rọ nọ ha userhumu wẹn “vwo irherhe Osolobrugwẹ.”—Prov. 2:​4, 5 w23.10 18-19 ¶3-5

Ẹmro ọnyikọ Peter ọ ha dje “okokodo,” o mevirhọ ọrẹ ana “riẹn emru phia.” Obọreva uvuẹn oghwẹmro na o dje kpahen oborẹ ene ruo ọke erhe vwo ẹguọlọ okokodo. O rhurhu edandan imizu ukoko na. Ana sabu djeyi izede omana: Ọwan a ha abọ eva mọrọn ẹguọlọ, jerẹ oborẹ a ha abọ eva mọrẹn ewun ji riẹn yen phia te erhirhiẹ rọ nọ dabu rhurhu emru, omaran ẹguọlọ o ji “rhurhu edandan buebun,” o rhiẹ owu ọvo-o. Ne rhurhu emru, o ji sekpahen ọrẹ ana harhomu. Jerẹ oborẹ ewun ọnọ sabu rhurhu otele, omaran ẹguọlọ ọnọ sabu rhurhu ovwiẹlẹme ọrhẹ ijẹgba awọrọ. Ẹguọlọ re vwo kpahen awọrọ, ọ gbanhon te erhirhiẹ ra na harhomu ijẹgba imizu ukoko na—ọrhọ tobọ rhianẹ ọ guọlọ omẹdamu ọkezẹko. (Col. 3:13) Arha harhomu awọrọ, ne djephia taghene ẹguọlọ ọwan ọ gbanhonron, a ji guọlọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova. w23.11 11-12 ¶13-15

Ọke Orodje Josiah ọ ha ẹgbukpe 26, nọ kwaphiẹ oghwa ẹga na rhọ. Uvwrọke owian ọrana, na mẹrẹn “ọbe Urhi ri Jehova ọ yẹ Moses.” Ọke re seyi phia riẹn, orodje na nọ kpare idjaghwẹ ru lele oborẹ urhi na ọ tare. (2 Chron. 34:​14, 19-21) Wu guọlọ rhe se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ? Orhianẹ wa damoma wu ne ruie, marhẹ ọ havwọ? Wa djokarhọ eghwẹmro i Baibol ri na sabu ha userhumu wẹn? Ọke i Josiah ọ ha emrẹ ẹgbukpe 39, no brorhiẹn ọsọsọ rọ suẹ uhwuie. Ọ hẹroso omayen ukperẹ ọnọ nekpẹn ọkpọvi mie Jehova. (2 Chron. 35:​20-25) O vwo oborẹ ene yono. O toro oborẹ a ho te ne-e, yanghene ẹgbukpe jijiri re se i Baibol na-a, ene vi rhe tiẹkẹrẹ i Jehova rhọ. Ọrana o surhobọmwu ọrẹ ana nekpẹn ọkpọvi Enẹyen nyoma ẹrhomo, yono i Baibol na, ji mẹrẹn erere nẹ urhebro imizu ukoko na ri te edje. Ọke ọrana, erhe ruẹ orusọ eduado-o, habaye oma nọ nọ ji merhen ọwan.—Jas. 1:25. w23.09 12 ¶15-16

Baibol na ọ hunute emẹse oghẹnrensan buebun ri vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ji ga ye. Aye i vwo “iruemru dẹndẹn,” ji “fuevwan uvuẹn ekwakwa ephian.” (1 Tim. 3:11) Habaye, imizu emẹse ri rhiẹ iphuphẹn ina sabu yono nẹ idje imizu emẹse ri te edje ne uvuẹn ukoko aye i havwọ, ji hẹrokele aye. Imizu egbọtọ, are i rhe imizu emẹse ezẹko ri te edje ne are ina sabu hẹrokele udje aye? Djokarhọ omamọ iruemru aye; ne wu ji roro kpahen oborẹ wu ne ru dje aye phia. Uruemru ọghoghanren owu ro djephia taghene ọwan obọdẹn Olele Kristi, yẹ omeriotọre. Orhianẹ ọmase o vwo omeriotọre, ọnọ riamerhen obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ Jehova kugbe awọrọ. Jerẹ udje, ọmase ro vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọ homariotọre hobọtua ẹkwaphiẹrhotọre omẹgbanhon usun uvuẹn ekrun ọrhẹ ukoko na. (1 Cor. 11:3) Ẹkwaphiẹrhotọre ọrana o vwo ihwẹnmro kirighwo ra na sabu ha ruiruo uvuẹn ukoko na ọrhẹ uvuẹn ekrun na. w23.12 18-19 ¶3-5

Jehova ọ guọlọre nẹ esa o vwo ẹguọlọ kpahen aniẹ, ji hẹrote edamẹ ugboma yen, rhiẹ ugbehian yen, ji ha userhumu riẹn ga i Jehova. Ne vwo omẹgbanhon iroro, o mevirhọ ọrẹ ana họghọ rẹn emẹse, ji rhiẹ ohworho ra hẹrosua, ina ha userhumu wẹn rhiẹ omamọ esa. Wu rha rọnmọ hin, wu na sabu rhiẹ ọsẹ. Me wu na sabu yono mie Jehova kpahen ọrẹ wu ne rhiẹ omamọ ọsẹ? (Eph. 6:4) Jehova ọ ta rẹn Ọmọyen, Jesu, taghene ọye o vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ji vwo ekwerhọ ye ọrẹ afiede. (Matt. 3:17) Wu rhe rhiẹ ọsẹ, damoma yẹ emọ imwẹro ọke ephian taghene wu vwo ẹguọlọ kpahen aye. Rha dabu jiri aye ghwologhwolo fọkiẹ ekwakwa irhorhomu aye ruẹ. Esẹ ra hẹrokele udje i Jehova, a ha userhumu rẹn emọ aye dua te edje uvuẹn ukoko na. Wu na sabu mwuegbe vwana hẹrhẹ owian ọnana nyoma wu ne vwo ẹguọlọ kpahen awọrọ uvuẹn ekruon ọrhẹ uvuẹn ukoko na, ji yono oborẹ wu ne ru dje ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro phia rẹn aye.—John 15:9. w23.12 28-29 ¶17-18

Dedevwo ọwan idibo i Jehova, e ji rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn ọrhẹ emiamo sansan ra hobọte ituakpọ ephian. Habaye, ana sabu diẹn osehiẹn yanghene ẹkparehaso nẹ abọ ihworho ri vwo utuoma kpahen ọwan. Dedevwo Jehova o vwo simi ọwan nẹ aruẹ ebẹnbẹn erana-a, ọrẹn o veri taghene ọnọ ha userhumu rẹn ọwan. (Isa. 41:10) Nyoma userhumu ọnẹyen, ana sabu sẹrorẹ aghọghọ ọwan, brorhiẹn ri serhọ, ji vwo atamwu kpahiẹn uvwre erhirhiẹ ri mai gbanhon dede. Jehova o veri taghene ọnọ yẹ ọwan oborẹ i Baibol na o seri “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ.” (Phil. 4:​6, 7) Ufuoma ọnana o mevirhọ ẹhẹn ro totọre ọrhẹ omefuon ra riamerhiẹn fọkiẹ obọdẹn onyerẹnkugbe re vwori rhẹ Jehova. Ufuoma ọnana ọ “ghwẹ ọmẹrẹnvwrurhe ephian”; o rhomu ghwẹ oborẹ ana sabu rorie rhọ. Jerẹ udje, ẹhọn o totọre dẹ ne ọke wa ghwai nẹrhomo gbangbanhon vwe i Jehova hin? Ẹhẹn ro totọre ọrana yẹ “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ.” w24.01 20 ¶2; 21 ¶4

Ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova, yo mwu idibo yi ri fuevwan jiri odẹ ye nẹ ẹhẹn sa. Orodje David o vwẹruọ ye taghene ne jiri odẹ i Jehova, o mevirhọ ọrẹ ene jiri Jehova. Odẹ i Jehova o surhobọmwu uruemruie, ọnana nọ karorhọ ọwan kpahen omamọ iruemru ọrhẹ ewian igbevwunu enẹyen. David ọ guọlọ ruẹ odẹ i Jehova fon ji jirie. Ọ guọlọ ha “kemru kemru” rọ ha omayen jirie—nọyẹ, ọsoso ẹhẹn yen. Ọrẹ ohọhọme, itu i Levi na ya kobaro ujiri ra ha vwe i Jehova. Aye ni tare taghene o vwo ẹmro aye ina sabu ha ruiruo e jiri Jehova ro fo odẹ ọfuanfon ọnẹye-en. (Neh. 9:5) O vwo ẹfro-o, aruẹ ujiri ọrana aye i homariotọre haphia na, ọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova. w24.02 9 ¶6

Jehova o nuo sakamu fọkime wa sabu nyamwu ẹkẹ wu bruru rẹ omẹgbanhuọn o vwo te-e. (2 Cor. 8:12) Yono nẹ oborẹ ọ suẹ ọgbanrhọ na. Karorhọ ẹkẹ wu sabu nyamwu ne. Baibol na ọ tare taghene “Osolobrugwẹ rhẹ ọvwọkon rọ nọ sẹrerhumuji ewian” enọ-ọ. (Heb. 6:10) Omarana, ọ vwọ ji sẹruọ ẹro-o. Roro kpahen oborẹ wu ru phia ne—jerẹ ọrẹ we vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ Jehova, ghwoghwo rẹn awọrọ kpahiẹn, yanghene ọrẹ we bromarhame. Jerẹ oborẹ wu ruriaro te ne ji nyamwu ẹkẹ wu bruru bi ne, wu na ji sabu rhe ruẹ riaro kpahen ẹkẹ wu bruru vwana. Nyoma userhumu i Jehova, wu na sabu nyamwu ẹkẹ wu bruru. Ọke wa nyamwu ẹkẹ ọnọ uvuẹn ogame i Jehova, gba riamerhen oborẹ i Jehova o ru ha userhumu wẹn, ji ha ebrurhọ wẹn ọke wa hatua ẹkẹ na. (2 Cor. 4:7) We rhe fiobọrhotọre-e, wu na mẹrẹn ebrurhọ eduado erọrọ.—Gal. 6:9. w23.05 31 ¶16-18

Jehova ọ guọlọ izede ro no dje rẹn ihworho yi taghene o vwo ẹguọlọ kpahen aye. Baibol na ọ hunute erhirhiẹ eva ri Jehova ọ ta rẹn i Jesu taghene ọye Ọmọ ro vwo ẹguọlọ kpahen, rọ ji djẹha ne. (Matt. 3:17; 17:5) Wu guọlọre ni Jehova ọ ta wẹn taghene o vwo ekwerhọ kpahuọn? Jehova ọ vwọ tẹmro rẹn ọwan nẹ odjuwu sa-a, ọrẹn nyoma i Baibol na. Erhe se ẹmro i Jesu uvuẹn ọbe i Matthew, Mark, Luke ọrhẹ John, nọ nọ ghwai họhọ taghene Jehova ọ tẹmro rẹn ọwan. Jesu o dje uruemru Ọsẹ ye phia gbagba. Omarana, ọke i Jesu ọ ta rẹn idibo yi ri vwa gba taghene o vwo ekwerhọ kpahen aye, nọ họhọre taghene ọwan yi Jehova ọ tẹmro erana riẹn. (John 15:​9, 15) Arha ha ebẹnbẹn, o mevirhọ taghene Jehova o biomevwan kpahen ọwa-an. Ukpomaran, ne vwo uphẹn re ne dje oborẹ ẹguọlọ ọrhẹ ẹruẹhaso ọwan kpahen i Jehova ọ gbanhon te.—Jas. 1:12. w24.03 28 ¶10-11