Ọbe i Job Ọnọ ha Userhumu Wẹn Tiobọnu Urhebro ro Serhọ

1-2. Ebẹnbẹn ego yẹ igbehian i Job awansa ọrhẹ Elihu i dẹrughwaroghwu?

ẸDẸ owu, ihworho re rhirhiẹ obọrẹ ọren ọ va nẹ sa ni rhonrin taghene, efe i Job ọrhẹ enyerẹn yen ephian i variẹ obọ. Ọke igbehian i Job awansa nọyẹ Eliphaz, Bildad, ọrhẹ Zophar e rhon kpahen oborẹ ọ phia riẹn, aye ni brurie rhiẹ Uz ma ha urhebro riẹn. No gberẹ aye unu ọke aye a mẹrẹn erhirhiẹ i Job.

² Gbe roro kpahen erhirhiẹ na. Job o mwuomarhọ fọkime enyerẹn yen i variẹ obọ. E kpe ọsoso isurhe ro vwori. Habaye, e ji kpe emọyen ọrhẹ idibo yi buebun hwu. Oghwa emọ i Job e hwu na, ọ ghwọghọre. A ta ọrana obọ, emiamo ọgbogbanhon no mwu i Job. Emiamo na nọ hobọte ugboma i Job omamọ te erhirhiẹ era a vuọn omayen. Ọke Eliphaz, Bildad, ọrhẹ Zophar a rhe, aye ni mẹrẹn i Job ro siyẹ otọre ro mwuomarhọ omamọ. Marhẹ oma o ruru aye? Aye ni siyẹ kẹrẹ i Job, ọrẹn aye a tẹmro riẹn ọsoso ẹdẹ irhiruẹ-ẹ. (Job 2:​12, 13) Ọke oru, idama owu re se Elihu nọ rhere ji siyẹ kẹrẹ aye. Job nọ tuẹn ẹmro ẹta rhọ, nyoma ro phien ẹdẹ re vwiẹ ye, ji ta taghene ono hwuo. (Job 3:​1-3, 11) Itiọrurhomẹmro, Job ọ vi gwọlọ urhebro! Oborẹ ehworhare enana ina ta ọrhẹ oborẹ aye ina ta ye lele, ono djephia sẹ aye emamọ igbehian harẹn i Job.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Jehova yo mwu i Moses ya oborẹ igbehian i Job awansa ọrhẹ Elihu i tare, kugbe oborẹ aye i ruru. O fiotọre taghene ẹmro ezẹko rẹ Eliphaz ọ ha ruiruo, e serhọ rhẹ ọhọre i Jehova-a. Ọrẹn, ẹmro Elihu i serhọ rhẹ ọhọre i Jehova. (Job 4:​12-16; 33:​24, 25) Dedevwo ọbe i Job ọ vuọnren rhẹ urhebro sansan, o ji vwo ẹmro ezẹko ri sọre. Erere owu ra na mẹrẹn uvuẹn ọbe i Job, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan tiobọnu urhebro ro serhọ. Ọrẹn, jene kiki yono kpahen udje igbehian i Job awansa ri vwe dje omamọ udje phia. Orho ru, ne ne yono kpahen omamọ udje Elihu. Uvuẹn udje na owuowu, ene yono kpahen oborẹ emọ Israel a sabu yono nẹ ọbe i Job bi ọrhẹ oborẹ ana sabu yono nie rhe inyenana.

OBORẸ IGBEHIAN I JOB AWANSA I HA URHEBRO RIẸN LELE

4. Mesoriẹ igbehian i Job awansa i vwa sabu ha urhebro riẹn? (Ji ni ifoto na.)

⁴ Baibol na ọ tare taghene igbehian i Job awansa i brurie nya nẹ aye i lelie “mwuomarhọ ji ha urhebro riẹn” fọkiẹ oborẹ ọ phia riẹn. (Job 2:11) Ọrẹn, aye a sabu ha urhebro riẹ-ẹn. O vwo iroro esa ri soriẹ. Ọrukaro, aye a kerhọ i Job nẹ aye i sabu vwẹruọ erhirhiẹ ye-e. Jerẹ udje, aye i tare taghene Jehova yọ ha oja riẹ i Job fọkiẹ edandan ro ru vrẹn ne.a (Job 4:7; 11:14) Ọreva, urhebro buebun rẹ igbehian i Job awansa na i tiobọnu, e dje ẹgwọlọ phia kakaka-a. Jerẹ udje, aye i tẹmro ri lẹrhẹ ẹhẹn i Job seriotọre. (Job 13:12) Bildad ọ ta rẹn i Job ọgbeva taghene ọ tẹmro phan. (Job 8:2; 18:2) Zophar ọ ji ta rẹn i Job taghene “o rhe emru owuorowu-u.” (Job 11:12) Ọresa, ọkezẹko igbehian i Job awansa na a van ghwuie ọke aye a tẹmro riẹ-ẹn, ọrẹn, oborẹ aye i tẹmro riẹn lele o dje ẹgwọlọ ọrhẹ ọghọ phia-a. (Job 15:​7-11) Ọrẹ omemwurhọ, igbehian i Job awansa na i tẹnrovi oborẹ aye ine ru brorhiẹn kpe i Job, ukperẹ aye ina bọn yen gbanhon.

5. Me yẹ urhebro igbehian i Job awansa i tiobọnu riẹn ọ lẹrheriẹ ru?

⁵ Ọ darẹ ọwan omamọ taghene urhebro igbehian i Job awansa na i tiobọnu riẹn, ọ lẹrhẹ erhirhiẹ ye biomurhọ. (Job 19:2) Oborẹ igbehian i Job awansa i tẹmro riẹn lele, yọ soriẹ i Job ọ chochọn omayen. Ọrana nọ lẹrhi Job tẹmro hwainhwain ji roro taghene ọye o rhiẹ ọvwata ghwẹ Osolobrugwẹ. (Job 6:​3, 26) Igbehian i Job awansa na a bọn urhebro aye kpahen ẹmro i Jehova-a, aye a jeghwai dje aruẹdọn riẹ-ẹn. Obẹtaye, igbehian i Job awansa ni ha uphẹn rẹn Echu nọ nyoma aye lẹrhẹ ẹhẹn i Job seriotọre. (Job 2:​4, 6) Erere ọgo yẹ emọ Israel a sabu mẹrẹn nẹ ọbe i Job bi, erere ọgo ya na mẹrẹn nie rhe inyenana?

6. Me yẹ ehworhare ra ha mwu uvuẹn Israel a sabu yono nẹ orharhere udje igbehian i Job awansa?

⁶ Erere emọ Israel na a sabu mẹrẹn bi. Ọke i Jehova ọ ha agbamwa Israel mwu hin, nọ ha ehworhare ri mwuovwan ọrhẹ ekpako mwu ni ha userhumu rẹn aye, nẹ aye i sabu nyalele urhi ọnẹyen. (Deut. 1:​15-18; 27:1) O fori nẹ ehworhare erana i dabu kerhọ nẹ aye i ki tiobọnu urhebro yanghene brorhiẹn. (2 Chron. 19:6) O ji fo nẹ aye i nọ enọ, ukperẹ aye ine roro taghene aye i rhe oborẹ ọ phiare. (Deut. 19:18) Habaye, o ji fo nẹ ehworhare erana uvuẹn Israel, i kẹnoma rẹn ẹmro hwainhwain ọke aye a ha urhebro rẹn ihworho ri gwọleriẹ. Mesoriẹ? Fọkime aruẹ uruemru ọrana ọnọ sabu lẹrhiẹ bẹn ihworho na ina ta ẹhẹn aye phia. (Ex. 22:​22-24) Itiọrurhomẹmro, manẹ ehworhare ra ha mwu ni rhiẹ iguẹnzọn uvuẹn Israel a sabu mẹrẹn erere nẹ ọbe i Job orhianẹ aye i serie.

7. Ehworhare erana ra ha mwu uvuẹn i Israel ọvo yi na sabu tiobọnu urhebro, erere ọgo yẹ aye a sabu mẹrẹn nẹ ọbe i Job bi? (Proverbs 27:9)

⁷ Itiọrurhomẹmro, orhiẹ ehworhare erana ra ha mwu uvuẹn i Israel ọvo yi na sabu tiobọnu urhebro-o. Ọrẹn, kohworho kohworho uvuẹn Israel ọnọ sabu tiobọnu urhebro rẹn ohworho nọ sabu ruẹ ewene ra gwọlọre. (Ps. 141:5) Aruẹ omamọ urhebro ọrana yo no djephia taghene ọwan obọdẹn ugbehian. (Se Proverbs 27:9.) Orharhere udje igbehian i Job awansa i djephia, ọnọ ha userhumu rẹn emọ Israel rhe oborẹ o fori nẹ aye i ru ji ta ọke aye a ha urhebro phia.

8. Ekwakwa ego yo fori na kẹnoma riẹn ọke re tiobọnẹ urhebro? (Ji ni ifoto na.)

⁸ Erere ra na sabu mẹrẹn. Ọwan ri rhiẹ idibo i Jehova, i gwọlọ ha userhumu rẹn imizu ọwan ri ha ebẹnbẹn. Ọrẹn, na sabu ru omaran, ana vi kẹnoma rẹn orharhere udje igbehian i Job awansa na. Ọrukaro, o fori na dabu rhe erhirhiẹ na fiotọre, na ki ha urhebro phia. Ọreva, o fori na bọn urhebro ọwan kpahen i Baibol na, ukperẹ ono rhiẹ oborẹ Eliphaz o ruru ọke rọ bọn urhebro yi kpahen iroro omobọ ye. (Job 4:8; 5:​3, 27) Ọresa, o fori na kẹnoma rẹn ẹmro hwainhwain. Karorhọ taghene igbehian i Job awansa i tẹmro ezẹko ri rhiẹ urhomẹmro, Paul ọ tobọ rionbọrhọ owu usuẹn ẹmro na uvuẹn i Baibol. (Ha oborẹ ọ ha uvuẹn Job 5:13 vwanvwọn 1 Corinthians 3:19.) Ọrẹn, ẹmro buebun aye i ta kpahen i Jehova ri lẹrhẹ ẹhẹn i Job seriotọre, e rhiẹ urhomẹmro-o, fọkiẹ ọrana, Jehova nọ tuekwẹre kpahen aye. (Job 42:​7, 8) O fori nẹ urhebro re tiobọnẹ o dje ẹgwọlọ i Jehova phia. Vwana, jene yono kpahen oborẹ ana sabu yono nẹ udje Elihu.

OBORẸ ELIHU O RU TIOBỌNU URHEBRO RẸN I JOB

9. Dje kpahen oborẹ ọsoriẹ i Job ọ gwọlọ urhebro ọke igbehian yen awansa a tẹmro hin ọrhẹ oborẹ i Jehova o ru ha urhebro riẹn.

⁹ Job ọrhẹ igbehian yen awansa, i tẹmro rhẹ ekwẹre ọke jijiri. Aye i tẹmro buebun ra nẹ iyẹnrẹn aye rhẹ irhomu-ẹmro ri te 28 uvuẹn i Baibol na, ẹmro buebun aye i tare o djephia taghene aye i tuekwẹre. O fiotọre taghene ọrana yọ soriẹ aye i vwa sabu ha urhebro rẹn i Job! Udabọ ọrana, Job ọ ji gwọlọ urhebro ọrhẹ ọghwọghwu. Marhẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn i Job? Ọ nyoma Elihu tiobọnu urhebro rẹn i Job. Mesoriẹ Elihu ọ vwọ kiki tẹmro? Elihu nọ tare, “Mẹmẹ uphuphẹn, are ehworhare ri kpako ne. Omarana, ni mi kudu ọke are a tẹmro.” (Job 32:​6, 7) Elihu o rheri taghene ihworho ri kpako ne i vwo ẹghwanren ghwẹ iphuphẹn, fọkime aye i rhiẹromẹrẹn ekwakwa buebun ne. Ọrẹn, ọke Elihu ọ dabu kerhọ i Job ọrhẹ igbehian yen awansa hin, nọ tẹmro phia. Elihu nọ tare: “Orhiẹ ẹgbukpe ohworho ọ havwọ, yọ lẹrhiẹ rhiẹ ọvwẹghwanre-en, habaye, rhẹ ehworhare ri kpako ne ọvo, yi rhe oborẹ ọgbare-e.” (Job 32:9) Me yẹ Elihu ọ tare ọke oru, marhẹ ọ tariẹ lele?

10. Me yẹ Elihu o ruru o ki tiobọnu urhebro rẹn i Job? (Job 33:​6, 7)

¹⁰ Elihu ọ lẹrhẹ ẹhẹn i Job totọre vwẹre ọ ki ha urhebro riẹn. Marhẹ o rurie lele? O kiki tiẹ ekwẹre nẹ ẹhẹn. E rhe ọrana, fọkime Baibol na ọ tare taghene Elihu ọ kiki tuekwẹre. (Job 32:​2-5) Udabọ ọnana, Elihu ọ tẹmro rẹn i Job rhẹ ekwẹre-e. Ukpomaran, ọ homariotọre tẹmro rẹn i Job. Jerẹ udje, Elihu nọ ta rẹn i Job: “Nughe! Mẹmẹ rhẹ owẹwẹ i ghanren rẹn Osolobrugwẹ urhomẹmro na.” (Se Job 33:​6, 7.) Elihu no ji djephia rẹn i Job taghene ọ dabu kerhọ ye. Elihu ọ tobọ vwanriẹn ẹmro kirighwo ri Job ọ tare. (Job 32:11; 33:​8-11) Elihu ọ tobọ ji lẹrhẹ ẹhẹn i Job totọre ọke ro tiobọnu ọghwọghwu riẹn.—Job 34:​5, 6, 9; 35:​1-4.

11. Marhẹ Elihu ọ ghwọghwu i Job lele? (Job 33:1)

¹¹ Elihu o brọghọ rhẹ i Job oma ọke ro tiobọnu ọghwọghwu riẹn. Jerẹ udje, Elihu ọ tẹmro bọrọbọrọ ọke rọ tẹmro rẹn i Job, ọrẹn, igbehian yen awansa e ruẹ omara-an. (Se Job 33:1.) Ọkezẹko, oma ọ jẹnjẹn Elihu ro no dumunu rhẹ ẹmro na ọke i Job ọrhẹ igbehian yen awansa a tẹmro, ọrana nọ lẹrhẹ Elihu yẹ i Job uphẹn rọ nọ tẹmro uvwrọke rọ ghwọghwie. (Job 32:4; 33:32) Elihu ọ karorhọ i Job kpahen oborẹ ono nerhumu orhienbro yi rhe, ji karorhọ ye kpahen ẹghwanren, omẹgbanhon, orhienbro ọsoso kugbe ẹgwọlọ atamwu i Jehova. (Job 36:​18, 21-26; 37:​23, 24) Itiọrurhomẹmro, oborẹ Elihu o ruẹ i Job lele, ọ lẹrhẹ ẹhẹn i Job totọre ji ha userhumu riẹn rhiabọ dede ọghwọghwu ri Jehova o tiobọnu riẹn. (Job 38:​1-3) Erere ọgo yẹ emọ Israel a sabu mẹrẹn nẹ udje Elihu bi, erere ọgo ya na mẹrẹn nie rhe inyenana?

12. Marhẹ i Jehova o ru ha emẹraro ha userhumu rẹn ihworho yi, erere ọgo yẹ emọ Israel a sabu mẹrẹn nẹ omamọ udje Elihu bi?

¹² Erere emọ Israel na a sabu mẹrẹn bi. Jehova ọ ha emẹraro mwu nẹ aye i tiobọnu uyono ọrhẹ ọkpọvi rẹn emọ Israel. Jerẹ udje, uvwrọke iguẹnzọn na, ọmẹraro ọmase Deborah o tiobọnu ọkpọvi Jehova rẹn emọ Israel. Habaye, ọke i Samuel ọ ha uphuphẹn, Jehova ọ ji nyoma yen tiobọnu ọkpọvi rẹn emọ Israel. (Judg. 4:​4-7; 5:7; 1 Sam. 3:​19, 20) Uvuẹn ọke irodje na, Jehova ọ ha emẹraro sansan ha userhumu rẹn emọ Israel nẹ aye i sabu rha fuephan ga ye, ji tiobọnu ọghwọghwu rẹn ihworho ri sẹrerhumuji ogame i Jehova. (2 Sam. 12:​1-4; Acts 3:24) Iyẹnrẹn Elihu rọ ha uvuẹn ọbe i Job, ọnọ sabu ha userhumu rẹn iguẹnzọn ọrhẹ emẹraro na rhe oborẹ aye ine ru tiobọnu urhebro izede ro serhọ.

13. Marhẹ ene ru ha urhebro rẹn imizu ukoko na?

¹³ Erere ra na sabu mẹrẹn. Ọwan ri rhiẹ idibo i Jehova, a ha i Baibol na ghwoghwo kpahen ọhọre i Jehova. Izede ọrọrọ e ru ruẹ ọnana, yẹ ọrẹ a tẹmro rọ nọ bọn imizu ukoko na gbanhon. (1 Cor. 14:3) O fori nẹ ekpako ukoko i tẹmro “bọrọbọrọ” rẹn imizu ukoko na, tobọte ihworho ra tẹmro “hwainhwain.”—1 Thess. 5:14; Job 6:3.

14-15. Dje kpahen oborẹ ọkpako ukoko ono ru hẹrokele udje Elihu ọke rọ ha urhebro phia.

¹⁴ Roro kpahen erhirhiẹ ọnana. Ọkpako ukoko owu, no rhonrin taghene ẹhẹn omizu ọmase owu uvuẹn ukoko rọ havwọ o seriotọre. Ọye ọrhẹ omizu ọhworhare ọrọrọ ni ya ha urhebro riẹn. Omizu ọmase na nọ tẹmro ri vwe serhọ uvwrọke aye a ha urhebro riẹn. Omizu ọmase na ọ tare taghene dedevwo o riẹ uyono ukoko ọrhẹ aghwoghwo, ọrẹn oma ọ vwọ dabu merhiẹ-ẹn. Me yẹ ọkpako ukoko na ono ruo?

¹⁵ Ọrukaro, o fori nẹ ọkpako ukoko na o kiki vwẹruọ erhirhiẹ omizu ọmase na vwẹre. Nọ sabu ruẹ ọnana, ọnọ dabu kerhọ ọke omizu ọmase na ọ tẹmro, ọnọ ji sabu nọ omayen enọ enana. Omizu ọmase na o vwo ẹhẹn eveva kpahen ẹgwọlọ i Jehova? “Ọfiamu akpenyerẹn” yọ lẹrhẹ ẹhẹn yen seriotọre? (Luke 21:34) Ọreva, ọkpako ukoko na ọ kpẹmẹ omizu ọmase na fọkiẹ ekete ro ruẹ rhomẹ. Jerẹ udje, ọnọ sabu kpẹmiẹ fọkiẹ omẹdamiẹ rọ rhiẹ uyono ukoko ọrhẹ aghwoghwo udabọ erhirhiẹ ye. Ọresa, ọkpako ukoko na ọrhọ dabu rhe erhirhiẹ na fiotọre ne, ọke ọrana, nọ nọ ha i Baibol na bọn imwẹruiẹ kpahen i Jehova gbanhonrhọ.—Gal. 2:20.

RHE YONO NẸ ỌBE I JOB

16. Marhẹ ene ru rha mẹrẹn erere nẹ ọbe i Job?

¹⁶ Itiọrurhomẹmro, ọbe i Job ọ vuọnren rhẹ iyono eghoghanren ra na sabu yono erhe seyi! Jerẹ oborẹ e yonorin uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren, ọbe i Job o yonirin ọwan kpahen oborẹ ọsoriẹ Osolobrugwẹ ọ ha uphẹn rẹn ojẹriọ, ọrhẹ oborẹ ene ru din ebẹnbẹn. E ji yono ne uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, kpahen oborẹ ene ru hẹrokele udje Elihu ọke re tiobọnẹ urhebro, ji kẹnoma rẹn orharhere udje igbehian i Job awansa na. Omarana, wu na sabu brorhiẹn wu ne se ọbe i Job, wu ki tiobọnu urhebro rẹn omizu ukoko na. Orhianẹ o jiri ne wu se ọbe i Job, ọnọ merhoma wu rhe bru ẹkẹ te oma ne wu rharhumu seyi. Itiọrurhomẹmro, wu na vi mẹrẹn erere omamọ wu rhe ru omaran.