Sẹrorẹ Aghọghọ Ọnọ Uvuẹn Ọke Ọho

1-2. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni idibo yi ra fuephan ga ye ri ho ne? (Psalm 92:​12-14; Ji ni ifoto ọbe na.)

IHWORHO buebun inyenana a ha ukẹro sansan ni ọho. Jerẹ udje, roro kpahen erhirhiẹ ọnana: Wu karorhọ ọke wa tu mẹrẹn ẹton ọfuanfon uvuẹn urhomuo? Ọkezẹko wu na sabu vwo ẹhẹn wu ne tie nie, nẹ awọrọ i ja rha mẹriẹn. Ọrẹn, ne wu mẹrẹnvwrurhe taghene wu rha tobọ tie nie dede, aye ina rharhumu homaphia. Udje ọnana o dje kpahen oborẹ ihworho buebun i vwo utuoma kpahen erhirhiẹ ọho te.

² Ọrẹn, Jehova ọ ha ukẹro rọ vẹnẹren ni idibo yi ra hwa. (Prov. 16:31) Ọ harẹ aye dje erhan ri vwo erhumu omamọ. (Se Psalm 92:​12-14.) Me yẹ udje na o mevirhọ? Erhan ri ho ne e vwo erhumu omamọ, fọkime aye e vwo ẹbe ọrhẹ idodo buebun. Jerẹ udje, o vwo aruẹ orhan owu obẹ i Japan ro vwo idodo irhorhomu. Erhan enana ezẹko i tọ te ẹgbukpe uriusionrin buebun ne, aye i ji vwo erhumu omamọ. Jerẹ erhan enana, omaran idibo i Jehova ra fuephan ga ye ri ho ne, i ji vwo erhumu uvuẹn ikẹruiẹ. Orhiẹ ẹton efuanfon na yi Jehova o nẹ uvuẹn oma ọravwọ-ọ. Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen edirin ọrhẹ atamwu eri ho ne—tobọ te ẹgbukpe buebun aye a fuephan ga ye ne.

3. Hunute idje ri dje kpahen oborẹ i Jehova o ru ha eri ho ne ruẹ ọhọriẹ.

³ Arha tobọ ho ne, a ji ghanren rẹn i Jehova.a Jehova ọ ha eri ho ne ruẹ ọhọriẹ ọgbọ buebun. Jerẹ udje, Sarah ọ ho ne ọke i Jehova ọ ta riẹn taghene ono rhiẹ izu rẹn agbamwa ọduado ri Messiah na ono nurhe. (Gen. 17:​15-19) Moses ọ ho ne ọke i Jehova o djeyi no sun emọ Israel nẹ Egypt. (Ex. 7:​6, 7) Ọnyikọ John ọ ji ho ne ọke ẹhẹn ọfuanfon i Jehova o mwuien ya ọbe i Baibol isionrin.

4. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Proverbs 15:​15, me yọ nọ sa eri ho ne erhumu din ebẹnbẹn? (Ji ni ifoto na.)

⁴ Era hwa ne a dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn sansan. Omizu ọmase owu nọ tare, “A gwọlọ uduefigbere uvuẹn ọke ọho.” Ọrẹn, aghọghọb ọnọ ha userhumu rẹn eri ho ne din ebẹnbẹn. (Se Proverbs 15:15.) Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ eri ho ne ine ruo nẹ aye i sabu sẹrorẹ aghọghọ aye. Ene ji yono kpahen oborẹ awọrọ ine ru ha userhumu rẹn imizu ri ho ne uvuẹn ukoko aye. Ọrẹn, jene kiki yono kpahen oborẹ ọsoriẹ ọ bẹn ra na sẹrorẹ aghọghọ ọwan arha hwa ne.

OBORẸ ỌHO ONO RU SABU HOBỌTE AGHỌGHỌ ỌNỌ

5. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ẹhẹn eri ho ne seriotọre?

⁵ Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ẹhọn seriotọre? Ọkezẹko, wu vwa sabu ruẹ oborẹ we ruẹ bi-i. Wu na sabu roro kpahen ọke wa ha uphuphẹn ji vwo omọkpokpọ. (Eccl. 7:10) Jerẹ udje, omizu ọmase owu re se Ruby nọ tare: “Ọ bẹn mẹ mi ne ku ewun rhọ fọkime mi vwa sabu kpare oma mẹ jerẹ oborẹ mie ruẹ bi-i, fọkiẹ emiamiamo. Ọ ji bẹn mẹ mi ni ku isọsu rhẹ aghwẹ mẹ. Abọ a miamimẹ, mi vwa ji sabu ha aye wian ewian ekokamu dede-e.” Omizu ọhworhare owu re se Harold rọ gare uvuẹn Oghọn Ukoko dẹ ne nọ tare: “Ẹhẹn mẹ o seriotọre fọkime mi vwa rha sabu ruẹ ekwakwa mia riamerhiẹn bi-i. Mi sasare omamọ ọke mia ji ha uphuphẹn. O vwo aruẹ iruẹn owu rọ mai je mẹ ọke ọrana. Awọrọ na ta mẹ, ‘Donron ibọru na rẹn Harold fọkime o rheyi fa omamọ.’ Ọrẹn, o mwu mẹ ẹro taghene mi na sabu donron ibọru vwana-a.”

6. (a) Iroro erọrọ ego yi na sabu lẹrhẹ ẹhẹn eri ho ne seriotọre? (b) Me yọ nọ ha userhumu rẹn eri ho ne rhe sẹ o fori nẹ aye i dobọ imoto ẹghwa ji? (Se urhomu-ẹmro na “O Fori mi Dobọ Imoto Ẹghwa ji?” uvuẹn Oghwa Odẹrẹ ọnana.)

⁶ Ẹhọn ọnọ sabu seriotọre fọkime awọrọ ya ha userhumu wẹn ruẹ ekwakwa we ruẹ bi. Ọnana ọnọ sabu phia maido orhianẹ wu gwọlọ ohworho rọ nọ rhọ hẹroto, yanghene wu ne lele owu usuẹn emọ rhirhiẹ. Ẹhọn ọnọ ji sabu seriotọre fọkiẹ emiamo yanghene orhianẹ wu vwa rha sabu mẹrude te-e, rọ nọ lẹrhuọ ja sabu nẹ oghwa yanghene ghwa imoto. Ọrana ọ miama omamọ! Ọrhọ tobọ rhianẹ ọwan ọvo ye rhirhiẹ, a vwa ji sabu hẹrote oma ọwan yanghene ghwa imoto-o, o fori na karorhọ taghene a ghanren rẹn i Jehova ọrhẹ awọrọ. Ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova o vwẹruọ erhirhiẹ ọwan. Oborẹ ọ mai ghanren rẹn i Jehova yẹ aruẹ ohworho ra havwọ uvuien—nọyẹ, ohworho ro vwo ẹgwọlọ ọrhẹ ọdaremẹro kpahen Jehova ọrhẹ idibo yi.—1 Sam. 16:7.

7. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ihworho re mwuomarhọ re roro taghene aye ina sabu hwu bọmọke enyerakpọ ọnana ono ki toba?

⁷ Ọkezẹko, wu ji mwuomarhọ fọkime we roro taghene wu na sabu hwu bọmọke i Jehova ọnọ ki ghwọghọ enyerakpọ ọnana. Orhianẹ we roro omaran, me yọ nọ ha userhumu wẹn? Karorhọ taghene Jehova ọ hẹrhẹ rhẹ erhionrin rọ nọ ghwọghọ akpọ ọkon ọnana. (Isa. 30:18) O vwo oborẹ ọsoriẹ o vwo erhionrin. O fiẹrorhọ taghene ihworho buebun ine vwo ọke ọrhẹ uphẹn aye ine yono kpahiẹn ji ga ye. (2 Pet. 3:9) Omarana, ẹhọn orho seriotọre, karorhọ taghene ihworho buebun ina mẹrẹn erere nẹ erhionrin i Jehova bọmọke ẹdẹ oba na ọnọ ki rhe. Ezẹko usuẹn aye ina sabu rhiẹ ihworho ekrun ọwan?

8. Marhẹ emiamiamo ọho o ru hobọte eri ho ne?

⁸ O toro erhirhiẹ ra havwọ-ọ, ana sabu tẹmro yanghene ruẹ oborẹ ana vioja ye orho ru. (Eccl. 7:7; Jas. 3:2) Jerẹ udje, ọke i Job ọ ha erhirhiẹ ọgbogbanhon, ẹmriẹn ni “havwọ hwainhwain.” (Job 6:​1-3) Habaye, emiamo ọnọ sabu lẹrhẹ eri ho ne tẹmro yanghene ruẹ ekwakwa rẹ aye e vwe ruẹ bi. Itiọrurhomẹmro, arha tobọ ho ne yanghene vwo emiamo dede, a vwa fọkiẹ ọrana ruẹ awọrọ gbalogbalo yanghene je dje uruemru esiri phia-a. Arha mẹrẹnvwrurhe taghene a tẹmro hwainhwain rẹn ohworho, o fori ne rhomunu ogege.—Matt. 5:​23, 24.

OBORẸ WU NE RU SẸRORẸ AGHỌGHỌ ỌNỌ

9. Mesoriẹ o fo na nekpẹn userhumu mie awọrọ? (Ji ni ifoto na.)

⁹ Nekpẹn userhumu mie awọrọ. (Gal. 6:2) Ọke ukaro, ọnọ sabu bẹn wu na nekpẹn userhumu awọrọ. Omizu ọmase owu re se Gretl nọ tare: “Ọkezẹko ọ bẹn mẹ mi na nekpẹn userhumu awọrọ, fọkime mie roro taghene mi na ha owian hiẹn aye. Ọ ha ọke mi ki sabu wene iroro ọrana, ji nekpẹn userhumu awọrọ.” Wu rhe rhiabọ dede userhumu awọrọ, ọ lẹrhẹ aye vwo omamerhomẹ rọ havwiẹ erhe tiobọnẹ. (Acts 20:35) Itiọrurhomẹmro, oma ọnọ merhuọn wu rha mẹrẹnvwrurhe taghene awọrọ i vwo ọdamẹ kpahuọn.

10. Mesoriẹ o fo ne wu rhe dje ọdaremẹro phia? (Ji ni ifoto na.)

¹⁰ Dje ọdaremẹro phia. (Col. 3:15; 1 Thess. 5:18) Awọrọ i rhe ruẹ orhorhomu rẹn ọwan, oma ọ merhen ọwan, ọrẹn ọkezẹko, ọnọ sabu sẹrẹ ọwan ẹro ra na kpẹmẹ aye. Erhe dje omamerhomẹ phia ji kpẹmẹ aye, ọnọ lẹrhẹ aye rhe taghene oborẹ aye i ru rẹn ọwan ọ darẹ ọwan ẹro. Omizu ọmase owu re se Leah rọ hẹrote eri ho ne uvuẹn Oghọn Ukoko, nọ tare: “Omizu ọmase owu mia hẹrote ọ ya ibiẹ ẹmro ekpẹmẹ rhẹ ọbe mẹ. Oborẹ ọ ya i vwe sẹrẹ-ẹ, ọrẹn, aye e te ọmudu mẹ omamọ. Oma ọ merhen mẹ kpahiẹn, ọ ji lẹrhi mẹ rhe taghene oborẹ mie ruẹ riẹn ọ dariẹ ẹro.”

11. Marhẹ wu ne ru sa awọrọ erhumu? (Ji ni ifoto na.)

¹¹ Damoma ha userhumu rẹn awọrọ. Wu rha tẹnrovi oborẹ wu ne ru sa awọrọ erhumu, ọnọ lẹrhuọ ja tẹnrovi ebẹnbẹn enọ phan. Ihworho ri ho ne i họhọ ọbe ahwanren rọ vuọnren rhẹ irherhe buebun. Ọrẹn, a sabu mẹrẹn erere nẹ ẹbe na-a, jokpanẹ e seri aye. Omarana, gba gwọlọ uphẹn wu na ta rẹn iphuphẹn kpahen irherhe wu vwori ọrhẹ oborẹ wu rhiẹromẹrẹn ne. Nọ aye enọ ji dabu kerhọ aye. Yono aye oborẹ ọsoriẹ ọ ghanren na nyalele ọkpọvi Jehova, ọrhẹ oborẹ ono ru lẹrhẹ oma merhen aye. Itiọrurhomẹmro, oma ọnọ merhuọn wu rha ha urhebro ọrhẹ obẹhatua rẹn iphuphẹn ri rhiẹ igbehian.—Ps. 71:18.

12. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Isaiah 46:​4, me yi Jehova o veri taghene ono ru rẹn eri ho ne? (Ji ni ifoto na.)

¹² Rẹ i Jehova nọ yọ omẹgbanhon. Dedevwo oma ọnọ sabu ghwọghọ yanghene ẹhọn ọnọ sabu seriotọre, ọrẹn, ‘oma ọ vwọ rhọ i Jehova yanghene ghwọghiẹ-ẹ.’ (Isa. 40:28) Marhẹ i Jehova ọ ha omẹgbanhuiẹn ro vwo vwoba ruiruo lele? Izede owu yẹ ọrẹ o ruẹ eri ho ne ra fuephan ga ye gbanhan. (Isa. 40:​29-31) Itiọrurhomẹmro, o veri taghene ọnọ ha userhumu rẹn aye. (Se Isaiah 46:4.) Jehova ọ nyamwu ive yi ọke ephian. (Josh. 23:14; Isa. 55:​10, 11) Wu rha nẹrhomo vwe i Jehova ji rhiẹromẹrẹn ẹgwọlọ ọrhẹ obẹhatua ye, ọrana ọnọ lẹrhẹ oma merhuọn.

13. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 2 Corinthians 4:​16-18, me yo fori na karorhọ? (Ji ni ifoto na.)

¹³ Karorhọ taghene wu ne vwo omọkpokpọ phẹrẹkpẹ. Arha karorhọ taghene ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ vwana ine vwoba phẹrẹkpẹ, ọnọ lẹrhiẹ phẹrẹ re ne vwo edirin. Baibol na ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene erhirhiẹ ọho ọrhẹ emiamo ine nie phẹrẹkpẹ. (Job 33:25; Isa. 33:24) Omarana, ukperẹ wu na tẹnrovi akpọ wu nyerẹn vrẹn ne, jenẹ oma ọ merhuọn taghene ekwakwa ine serhọ obaro na. (Se 2 Corinthians 4:​16-18.) Ọrẹn, marhẹ awọrọ ine ru ha userhumu phia?

OBORẸ AWỌRỌ INE RU HA USERHUMU PHIA

14. Mesoriẹ ọ ghanren na kọn bru eri ho ne ji se aye?

¹⁴ Rha kọn bru imizu ri ho ne ji rhe se aye ọke ephian. (Heb. 13:16) Imizu ri ho ne ina sabu vwo ẹhẹn ro seriotọre fọkime aye ina sabu rhe roro taghene aye ọvo yi havwiẹ. Omizu ọhworhare owu re se i Camille rẹ emiamo ọ gba rhẹ oghwa nọ tare: “Mia dajẹ oghwa nẹ urhiọke ye te owuọwọn. Omarana, ni mie rhirhiẹ ye kologho ọke ephian. Ọkezẹko, ni mie ni oma mẹ jerẹ okporokpo rọ ho ne ra gbogba kinhariẹ. Ofẹn o mwu mẹ, ẹhẹn mẹ o ji seriotọre.” Arha kọn bru imizu ri ho ne, nọ lẹrhẹ aye rhe taghene e vwo ẹgwọlọ ọrhẹ ọdaremẹro kpahen aye. Ọkezẹko, wu na sabu karorhọ ọke wa gwọlọ se omizu rọ ho ne uvuẹn ukoko ọnọ yanghene kọn bruie ọrẹn wa sabu ruie-e. Itiọrurhomẹmro, ewian i vuọn obọ ọwan ephian. Omarana, me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan “dabu gbẹro rhẹ ekwakwa ri mai ghanren,” jerẹ ọrẹ ana kọn bru imizu ri ho ne? (Phil. 1:10) Wu na sabu fi oka rhẹ ikalẹnda ọnọ, nọ karorhọ ne wu se imizu ri ho ne uvuẹn ukoko ọnọ yanghene dje urhomu vwe aye. Wu na ji sabu bru ọke wu na kọn bru aye; neneyo ọ jọ rhọ sẹruọ ẹro.

15. Me yẹ iphuphẹn ọrhẹ eri ho ne ina sabu ru kugbe?

¹⁵ Iphuphẹn ina sabu rhe roro kpahen oborẹ aye ine lele eri ho ne ta kpahen yanghene ru. Orhiomaran, wu vwe kpọke roro kpahiẹn pha-an. Damoma rhiẹ obọdẹn ugbehian. (Prov. 17:17) Lele eri ho ne tẹmro bọmọke uyono ukoko ọnọ ki tonrhọ ọrhẹ ọke orho fuen ne. Wu na sabu nọ aye ekete i Baibol rọ mai je aye, yanghene ta rẹn aye nẹ aye i gbikun oborẹ aye i nyerakpọ lele ọke aye a kamu. Wu na ji sabu ta rẹn aye nẹ aye i homaba ni owu usuẹn JW Broadcasting^® re tiobọnu ne. Wu na ji sabu ha userhumu erọrọ re rhiẹromẹrẹn rẹn eri ho ne. Jerẹ udje, wu na sabu ha userhumu rẹn aye kwaphiẹ ifonu aye rhọ, yanghene danlodu ọbe ọkpokpọ ra ha ruiruo uvuẹn uyono ukoko. Omizu ọmase owu re se i Carol nọ tare: “Ta rẹn eri ho ne nẹ aye i homaba ruẹ oborẹ ọ merhuọn oma. Dedevwo mi ho ne, ọrẹn, mi ji gwọlọ riakpọ. Mi gwọlọ riẹ ekete ra dẹ ekwakwa, riẹ emaren, ji ni emama so.” Omizu ọmase ọrọrọ re se Maira nọ tare: “Ugbehian mẹ owu ọ ha ẹgbukpe 90. Ọ ha ẹgbukpe 57 djerhi mẹ. Ọrẹn ọgbọ buebun, ẹhẹn mẹ ọ vwọ kọn nya taghene o djerhiri mẹ-ẹ, fọkime ame a chẹẹ ji nughe kugbe. Habaye, ame a ji nekpẹn urhebro mie owuowọnwan uvuẹn ọke ebẹnbẹn.”

16. Mesoriẹ ọ ghanren ne lele eri ho ne riẹ ihọsipita?

¹⁶ Lele aye riẹ ihọsipita. Haba ọrẹ wu na kpare eri ho ne riẹ ihọsipita, ji damoma nieso sẹ idọkitọ na ọ yẹ aye omesimo aye i gwọlọre. (Isa. 1:17) Wu na sabu sa aye erhumu ya oborẹ idọkitọ ọ tare nọ jọ rhọ sẹrẹ aye ẹro. Omizu ọmase owu rọ ho ne re se Ruth nọ tare: “Ọgbọ buebun, mẹmẹ ọvo i rhe riẹ ihọsipita, idọkitọ na ọ vwọ yẹ mẹ ẹruete mi gwọlọre-e. Idọkitọ na ina sabu ta, ‘Emru owuorowu o vwo ruo-o; iroro yo kpo fughwẹ.’ Ọrẹn, ohworho orho leli mẹ nya, idọkitọ na nọ dabu hẹrote mẹ. Mi kpẹmẹ imizu ukoko na re leli mẹ riẹ ihọsipita.”

17. Aruẹ owian aghwoghwo ego ye wu na sabu homaba eri ho ne ru?

¹⁷ Lele aye wian uvuẹn aghwoghwo. Imizu ọwan ezẹko ri ho ne i sabu homaba ọwan riẹ aghwoghwo i nẹ oghwa riẹ oghwa-a. Wu na sabu ha use rẹn omizu rọ ho ne nọ homaba ruẹ aghwoghwo nyoma ophanphan re je ẹbe rhọ? Wu na sabu kpare aga riẹn no siyẹ. Yanghene wu na sabu ha use rẹn omizu rọ ho ne nọ homaba yono ohworho wa ha i Baibol yono, yanghene ruẹ uyono na uvuẹn oghwa ye. Ekpako ukoko ina sabu djiroro re ne ruẹ esiyẹ aghwoghwo uvuẹn oghwa omizu rọ ho ne, neneyo ọ sabu vwobọrhọ ye. Oma ọ merhen i Jehova kpahen kemru kemru re ruẹ, na sabu brọghọ rhẹ imizu ọwan ri ho ne.—Prov. 3:27; Rom. 12:10.

18. Enọ ego ya na kpahenrhọ uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁸ E yono ne taghene Jehova o vwo ẹgwọlọ ọrhẹ ọdaremẹro kpahen eri ho ne. Omaran ji te ọwan ephian uvuẹn ukoko na! Erhirhiẹ ọho ọ lọhọ-ọ, ọrẹn, wu na sabu vwo aghọghọ nyoma userhumu i Jehova. (Ps. 37:25) Ọ merhoma taghene ekwakwa ine serhọ obaro na ghwẹ oborẹ ọ havwọ vwana! Userhumu ọgo yọ havwiẹ rẹn era hẹrote ihworho ekrun ri ho ne, ọmọ aye yanghene ugbehian ro kpomẹ? Marhẹ wu ne ru sẹrorẹ aghọghọ ọnọ? Ana kpahenrhọ enọ erana uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.