Mesoriẹ Ene Vwo Ofẹnzẹ i Jehova?

1-2. Lele oborẹ ọ ha Psalm 25:14, me ye ne vi ru ne vwo onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ Jehova?

IRUEMRU ego wu rorori taghene i ghanranren orhianẹ wu guọlọ sẹrorẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ohworho? Wu na sabu roro taghene o fori nẹ omamọ igbehian i vwo ẹguọlọ ji hobọtua owuowọnwan. Ọkezẹko, wu rorie taghene ofẹn uruemru ọghoghanren re ne vwo vwẹre, na sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe-e. Ọrẹn, jerẹ oborẹ ẹmro ro suẹn urhomu-ẹmro ọnana ọ tare, eri guọlọ vwo onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ Jehova, ine vi “vwo ofẹnzẹ” ye.​—Se Psalm 25:14.

² O toro oborẹ o jiri te ne ra ga i Jehova-a, o fori nẹ ọwan ephian i mwuọghọ okokodo riẹn. Ọrẹn, me yo mevirhọ re ne vwo ofẹnzẹ i Jehova? Marhẹ ene ru yono oborẹ ene ru vwo ofẹnzẹ i Jehova? Me ya na sabu yono kpahen ofẹnzẹ i Jehova mie odibo Obadiah, Orherẹn Ọduado Jehoiada, ọrhẹ Orodje Jehoash?

ME YO MEVIRHỌ RE NE VWO OFẸNZẸ I JEHOVA?

3. Dje kpahen ekwakwa ra lẹrhẹ ọwan vwo ofẹn, ọrhẹ oborẹ ọ hobọte ọwan lele.

³ Ofẹn ọnọ sabu mwu ọwan, orhianẹ e rheri taghene ana sabu kon. Aruẹ ofẹn ọrana o serhọ fọkime ọnọ sabu mwu ọwan ruẹ oborẹ ọgbare. Ofẹn re ne se, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan ja nya kẹrẹ okokọ ekete ro rierun phan. Ofẹn ẹkuọn ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan zẹ nẹ erhirhiẹ ro mwuofẹn. Ofẹn ra na ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen, ọnọ lẹrhẹ ọwan ja tẹmro yanghene ru ekwakwa ri vwe serhọ.

4. Aruẹ ofẹn ọgo kpahen Jehova yẹ Echu ọ guọlọre ne vwo?

⁴ Echu ọ guọlọre nẹ ihworho i vwo orharhere ofẹn kpahen Jehova. Echu ọ nyoma Eliphaz jiri aruẹ iroro ọnana​—taghene Jehova o ruẹ kele, Osolobrugwẹ rọ tuekwẹre ra vwa sabu ruẹ oborẹ ọ merhiẹn oma. (Job 4:18, 19) Echu ọ guọlọre taghene ọwan i zofẹn i Jehova te erhirhiẹ ra na dobọ ogamiẹ ji. Na kẹnoma rẹn ufi ọrana, o fori ne vwo obọdẹn ofẹnzẹ i Jehova.

5. Me yo mevirhọ ra na zofẹn Osolobrugwẹ?

⁵ Ohworho ro vwo omamọ ofẹnzẹ Osolobrugwẹ, o vwo ẹguọlọ kpahiẹn ji kẹnoma rẹn ekwakwa ri na ghwọghọ onyerẹnkugbe yi rhẹ Jehova. Jesu o vwo aruẹ “ofẹn” ọrana kpahen Jehova. (Heb. 5:7) O vwo orharhere ofẹnzẹ kpahen Jehova-a. (Isa. 11:2, 3) Ukpomaran, o vwo ẹguọlọ okokodo kpahiẹn, ji guọlọ huvwele yi. (John 14:21, 31) Jerẹ i Jesu, e ji vwo ofẹn ọrhẹ ọghọ okokodo kpahen Jehova, fọkime Ọye o vwo ẹguọlọ, ẹghwanren, irueruo ọsoso ọrhẹ omẹgbanhon. E ji rhe taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan omamọ, ekwakwa re ruẹ a hobọte yi. Ana sabu lẹrhẹ oma merhen i Jehova, yanghene ruẹ oborẹ ono biomievwan.​—Ps. 78:41; Prov. 27:11.

YONO OBORẸ ENE RU VWO OFẸNZẸ I JEHOVA

6. Me yẹ izede owu ene ru yono kpahen ofẹnzẹ i Jehova? (Psalm 34:11)

⁶ E vwiẹ ọwan rhẹ ofẹnzẹ i Jehova-a; ene vi yono oborẹ ene ru vwo yi. (Se Psalm 34:11.) Izede owu re ne yonie, yẹ ọre ni ekwakwa rọ maren sua. Arha mẹrẹn ẹghwanren, omẹgbanhon, ọrhẹ ẹguọlọ okokodo Osolobrugwẹ uvuẹn “ekwakwa rọ maren,” ọke ọrana ne ne vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọghọ okokodo kpahiẹn. (Rom. 1:20) Omizu ọmase owu re se Adrienne nọ tare, “Ogbe mẹ unu ọke mia mẹrẹn ẹghwanren Jehova uvuẹn ekwakwa rọ maren, ọnana no yoni mẹ taghene o rhe oborẹ ọ mai rhomu mẹ.” Ọke ro roro kodo kpahiẹn nọ tare, “Mesoriẹ mi ne ru oborẹ ọnọ suẹ ọgbanrhọ uvwre omẹmẹ rhẹ Jehova, ro rhiẹ Esiri arhọ mẹ?” Wu na sabu fiẹ ọke rhotọre uvuẹn ọkprughwre ọnana yono kpahen oghọn owu uvuẹn emama? We rhe ruẹ ọnana, ọghọ ọrhẹ ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova ono kodorhọ.​—Ps. 111:2, 3.

7. Marhẹ ẹrhomo ono ru ha userhumu rẹn ọwan vwo obọdẹn ofẹnzẹ i Jehova?

⁷ Izede ọrọrọ ene ru vwo ofẹnzẹ i Jehova yẹ, ọrẹ ana nẹrhomo ọke ephian. Erhe fiomarhọ ẹrhomo ẹnẹ, ne rhe i Jehova rhọ. Kọke kọke arha nekpẹn omẹgbanhon mie yi re ne diẹn ọdamuni, nọ karorhọ ọwan kpahen omẹgbanhon oghẹnrensan ro vwori. Ọke arha kpẹmiẹ fọkiẹ ẹghẹlẹ otan i Jesu, na karorhọ oma ọwan kpahen ẹguọlọ ri Jehova o vwori. Arha nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan rhẹ obẹnbẹn re vwori, na karorhọ oma ọwan taghene Ọye o vwo ẹghwanren. Aruẹ ẹrhomo erana, a lẹrhẹ ọghọ re vwo kpahen Jehova kodorhọ. Aye ji ruẹ omwemẹ ra na kẹnoma rẹn kemru kemru rọ nọ ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova gbanhanrhọ.

8. Me ya na sabu ru na sẹrorẹ ofẹnzẹ i Jehova?

⁸ Ana sabu vwo obọdẹn ofẹnzẹ Osolobrugwẹ nyoma re ne yono i Baibol na, rhẹ ẹhẹn re ne yono nẹ omamọ idje ọrhẹ orharhere idje ri ha uvuien. Jene yono kpahen idibo i Jehova awanva​—odibo Obadiah rọ wian uvuẹn oghwa Orodje Ahab, ọrhẹ orherẹn Ọduado Jehoiada. Orho ru, ene yono kpahen oborẹ ana sabu yono mie Orodje Jehoash ro suẹn Judah, rọ dabu ga i Jehova ọke ọtonrhọ, ọrẹn ọke oru nọ dobọji.

VWO UDUEFIGBERE JERẸ OBADIAH

9. Marhẹ ofẹnzẹ i Jehova ọ hobọte Obadiah lele? (1 Kings 18:3, 12)

⁹ Baibol na ọ ta rẹn ọwan kpahen Obadiahb rhẹ ẹmro enana: “Obadiah ọ zofẹn Jehova omamọ.” (Se 1 Kings 18:3, 12.) Marhẹ aruẹ ofẹn ọrana o ru ha userhumu rẹn Obadiah? Ọ lẹrheriẹ rhiẹ ohworho ra hẹrosua rọ ta urhomẹmro; omarana, orodje na nọ hariẹ mwu nọ hẹrote unuoghwa ye. (Haye vwanvwọn Nehemiah 7:2.) Fọkime Obadiah o vwo ofẹnzẹ i Jehova, no ji vwo uduefigbere ọgbogbanhon​—uruemru rọ ghini guọlọ. O nyerẹnren ọke Orodje ọvwọkon Ahab o suẹn, rọ ‘vwiare uvuẹn ukẹro i Jehova ghwẹ ọsoso [irodje] ri nyerẹn vrẹn ne.’ (1 Ki. 16:30) Habaye, ane i Ahab rọ ga i Baal re se Jezebel, o vwo utuoma kpahen Jehova omamọ te erhirhiẹ rọ damoma ro no tiẹ ogame urhomẹmro nẹ obọrẹ o rierun uvuẹn uvie na. Jezebel ọ tobọ kpe emẹraro i Jehova buebun. (1 Ki. 18:4) O vwo ẹfro-o, Obadiah ọ ga i Jehova uvwre ọke ọgbogbanhon.

10. Marhẹ Obadiah o ru dje obọdẹn uduefigbere phia?

¹⁰ Marhẹ Obadiah o ru dje obọdẹn uduefigbere phia? Ọke i Jezebel ọ guọlọ emẹraro i Jehova ro no kpe hwu, Obadiah no tiẹ awan 100 nu, nyoma rọ ghale “aye rhẹ ẹko 50 uvuẹn unu atita, ji kpare emaren ọrhẹ ame vwe aye.” (1 Ki. 18:13, 14) Orhianẹ e mwurien bi, manẹ e kpe Obadiah ro vwo uduefigbere hwu. Itiọrurhomẹmro, Obadiah onyakpọ, ọ ji guọlọ hwu-u. Ọrẹn, Obadiah o vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhẹ ihworho ra ga ye vrẹn arhọ ọnẹyen.

11. Marhẹ idibo i Jehova inyenana i ru họhọ Obadiah? (Ni ifoto na.)

¹¹ Inyenana, idibo i Jehova buebun e rhirhiẹ ẹkwotọre ra dobọ owian Uvie na ji. Aye mwuọghọ rẹn omẹgbanhon usun, ọrẹn jerẹ Obadiah, imizu eghoghanren enana a ha ogame ri Jehova ọ guọlọre riẹn​—ogame ro fiotọre. (Matt. 22:21) Aye dje ofẹnzẹ Osolobrugwẹ phia, nyoma aye a huvwele yi, ukperẹ ono rhiẹ ituakpọ. (Acts 5:29) Aye ruẹ ọnana nyoma aye ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na, ji vwoma ruẹ uyono ukoko kugbe rhẹ ẹghwanren. (Matt. 10:16, 28) Aye i vwo ọdamẹ kpahen oborẹ imizu ukoko na ine ru sabu ga i Jehova. Roro kpahen udje Henri, ro rhirhiẹ ẹkwotọre Africa owu ra dobọ owian Uvie na ji bi. Uvwre ọke ra dobọ owian Uvie na ji, Henri nọ homakpahontọre rọ nọ ghalẹ ẹbe ukoko na rẹn imizu na. Nọ yare: “Mẹmẹ ohworho ofa ọ rua. Omarana, o mwurun mẹ ẹro taghene ọghọ okokodo mi vwo kpahen Jehova yọ lẹrhere mẹ vwo uduefigbere mi guọlọre.” Wu na sabu fiudugbere jerẹ Henri? Wu na sabu ruie, wu rhe vwo obọdẹn ofẹnzẹ Osolobrugwẹ.

VWO ATAMWU JERẸ ORHERẸN ỌDUADO JEHOIADA

12. Marhẹ Orherẹn Ọduado Jehoiada ọrhẹ aniẹ i ru dje atamwu ọgbogbanhon phia rẹn Jehova?

¹² Orherẹn ọduado Jehoiada ọ zofẹn Jehova, ofẹn ọrana no mwurien vwo atamwu, ji jirie rẹn awọrọ nẹ aye i ga i Jehova. Ọnana o fiotọre ọke ọmọ ọgbọtọ i Jezebel re se Athaliah, ọ tuẹn usun rhọ uvuẹn Judah. O vwo iroro rọ soriẹ ihworho ina zofẹn Athaliah. Ọye ọ djoma, o ji vwo ufiuvwele omẹgbanhon usun, ọrana no mwurien guọlọ kpe ọsoso uvwiẹ irodje na hwu​—ihworho ri rhiẹ ivwremọ yen! (2 Chron. 22:10, 11) Owu usuẹn ivwremọ yen re se Jehoash, nọ vabọ ekpe hwu, fọkime ane i Jehoiada re se Jehoshabeath, o simirien. Ọye ọrhẹ esa ye ni tiẹ ọmọ na nu, ji hẹrote yi. Nyoma izede ọnana, Jehoiada ọrhẹ Jehoshabeath ni sabu sẹrorẹ irodje ri ne uvwiẹ i David rhe. Jehoiada o vwo atamwu kpahen Jehova, omarana ọ zofẹn Athalia-ah.​—Prov. 29:25.

13. Marhẹ i Jehoiada o ru rharhumu dje atamwu phia ọke i Jehoash ọ ha ẹgbukpe irhiruẹ?

¹³ Ọke i Jehoash ọ ha ẹgbukpe irhiruẹ, Jehoiada nọ rharhumu dje atamwiẹn phia rẹn Jehova. No ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre. Orho fikparobọ, Jehoash ono rhiẹ orodje, ro nẹ uvwiẹ i David rhe. Ọrẹn, orho sefughwẹ, Jehoiada ọnọ sabu hwu. Nyoma ebrurhọ i Jehova, ẹkwaphiẹrhotọre na no fikparobọ. Jehoiada, ekakuro na ọrhẹ itu i Levi, ni ha Jehoash mwu ẹrhẹ orodje, ji kpe Athaliah hwu. (2 Chron. 23:1-5, 11, 12, 15; 24:1) Jehoiada nọ “riẹ ọphọ uvwre i Jehova ọrhẹ orodje na kugbe ihworho na, taghene aye ine rhiẹ ihworho i Jehova ọke ephian.” (2 Ki. 11:17) Jehoiada “ọ ji ha era dẹrẹ anurẹsẹ mwu rhẹ anurẹsẹ oghwa i Jehova, neneyo ohworho rọ vwọ fon ọ jọ ruẹ uvuien.”​—2 Chron. 23:19.

14. Izede ego yi Jehova o brọghọ rhẹ Jehoiada oma fọkime ọ họghọ riẹn?

¹⁴ Jehova ọ tare ọke ọtonrhọ: “Mi ne brọghọ rhẹ era họghọ mẹ.” Itiọrurhomẹmro, ọ ha ebrurhọ rẹn Jehoiada. (1 Sam. 2:30) Jerẹ udje, iyẹnrẹn ekwakwa irhorhomu rẹ orherẹn ọduado na o ruru i ha i Baibol na, neneyo e yono kpahiẹn. (Rom. 15:4) Ọke i Jehoiada o hwu, ne dje ọghọ riẹn nyoma re sien rhẹ ‘uvuẹn Amwa i David rhẹ ekete re siẹn irodje rhọ, fọkime o ruẹ oborẹ orhomurun uvuẹn Israel sekpahen Osolobrugwẹ urhomẹmro na ọrhẹ oghwa Ọnẹyen.’​—2 Chron. 24:15, 16.

15. Me ya na sabu yono nẹ iyẹnrẹn Jehoiada? (Ni ifoto na.)

¹⁵ Iyẹnrẹn Jehoiada ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan vwo obọdẹn ofẹnzẹ i Jehova. Ekpako ukoko ina sabu hẹrokele Jehoiada nyoma aye ina dẹrẹ, ji nyoma atamwu hẹrote imizu ukoko na. (Acts 20:28) Imizu ri kpako ne ina sabu yono mie Jehoiada taghene aye i rhe vwo obọdẹn ofẹnzẹ i Jehova ji sẹrorẹ atamwu aye, Jehova ọnọ ha aye ha egbemwuo yi te orugba. Ọ vwọ sẹrerhumuji aye vwo-o. Iphuphẹn ina sabu yono kpahen oborẹ i Jehova o ruẹ Jehoiada lele, ji hẹrokelie nyoma aye ina họghọ rẹn eri kpako ne, maido imizu ri fuevwan ga i Jehova uvwre ẹgbukpe buebun ne. (Prov. 16:31) Obẹtaye, ọwan ephian ina sabu yono mie ekakuro ọrhẹ itu i Levi ri hobọtua i Jehoiada. Jene vwo atamwu hobọtua “era kobaro” na, nyoma ra na huvwele aye.​—Heb. 13:17.

WU VWA HẸROKELE ORODJE JEHOASHI-I

16. Me yo djerie phia taghene Orodje Jehoash ọvwiẹlẹ?

¹⁶ Jehoiada ọ ha userhumu rẹn orodje Jehoash rhiẹ omamọ ohworho. (2 Ki. 12:2) Omarana, Jehoash no vwo ẹhẹn rọ nọ ga i Jehova. Ọrẹn, ọke i Jehoiada o hwu hin, Jehoash nọ kerhọ ekakuro ri rhiẹ inyikọ efian. Me yo nerhumie rhe? Jehoash ọrhẹ ihworho ro suẹn “na ga orhan egagọ ọrhẹ ema.” (2 Chron. 24:4, 17, 18) Ọnana ọ miami Jehova omamọ, omarana ‘no dje emẹraro enẹyen vwe aye nẹ aye i ghwẹriẹ . . . , ọrẹn aye e kwe kerhọ-ọ.’ Aye a tobọ kerhọ ọmọ i Jehoiada re se Zechariah, ro rhiẹ ọmẹraro ọrhẹ orherẹn i Jehova-a, ọye ji ọmọ omizu i Jehoash. Itiọrurhomẹmro, Orodje Jehoash o vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ ekrun na o ru riẹ-ẹn, no kpe Zechariah hwu.​—2 Chron. 22:11; 24:19-22.

17. Me yọ phia rẹn Jehoash?

¹⁷ Jehoash o vwo obọdẹn ofẹnzẹ i Jehova-a, omarana, ekwakwa ni biomu riẹn omamọ. Jehova ọ tare: “Ihworho ri sẹrerhumuji mẹ vwo, mi ne ni aye sakamu.” (1 Sam. 2:30) Ibiẹ otu isodja i Syria, ni fiẹ ‘isodja buebun’ ri Jehoash o vwori kparobọ, ji kon Jehoash omamọ. Ọke itu i Syria a nyarhẹn hin, idibo i Jehoash ni kperie hwu fọkime o kpe i Zechariah. Jehoash ro rhiẹ orodje ọvwọkon na, o mwuovwan ohworho re ne sin rhẹ uvuẹn ‘ekete re sin irodje rhọ-ọ.’​—2 Chron. 24:23-25; se “son of Barachiah” ẹmro re dje fiotọre rọ ha Matthew 23:35.

18. Lele oborẹ ọ ha Jeremiah 17:7, 8, marhẹ ene ru kẹnoma rẹn udje Jehoash?

¹⁸ Me ya na sabu yono nẹ udje i Jehoash? Ọ họhọ orhan ro vwo vwo omamọ esiri, ra ha orhan sa no jo se. Ọke orhan na o nie, nọyẹ ọke i Jehoiada o hwu hin, Jehoash nọ kerhọ inyikọ efian, omarana nọ kpare onyerẹnkugbe yi rhẹ Jehova fughwẹ. Ọnana o yonirin ọwan taghene a vwa bọn obọdẹn ofẹnzẹ i Jehova re vwori, kpahen omamọ iruemru imizu erọrọ yanghene ihworho ekrun ọwa-an. Na gbanhon uvuẹn ogame i Jehova, ene vi ruẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova gbanhon, nyoma uyono i Baibol, eroro kodo ọrhẹ ẹrhomo ọke ephian.​—Se Jeremiah 17:7, 8; Col. 2:6, 7.

19. Me yi Jehova ọ guọlọ mie ọwan?

¹⁹ Jehova ọ guọlọ ekwakwa buebun mie ọwa-an. A zẹ oborẹ ọ guọlọre koko uvuẹn Ecclesiastes 12:13, rọ tare: “Zofẹn Osolobrugwẹ urhomẹmro na ji nyalele ekama enẹyen, fọkime ọnana yẹ ọsoso owian ro te onyakpọ.” Arha zofẹn i Jehova, na na sabu nyerẹn ghele edamuni ra sa obaro na, ji vwo atamwu jerẹ Obadiah ọrhẹ Jehoiada. O vwo emru owuorowu rọ nọ sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova-a.