Lukluk Long World
Niufala Nius Abaot Wei for Smoke
“Bihaen wan handred year bilong wei for smoke, world tanawe nao from olketa cigarette,” Worldwatch Issue Alert report olsem. From 1990 go kasem 1999, wei for smoke go daon 11 percent evriwea long world. Diswan go ahed long United States for klosap twenti year nao, wea namba bilong pipol wea smokem cigarette go daon 42 percent long 1999, winim 1980. Report sei olketa campaign for againstim wei for smoke, moa savve long danger bilong wei for smoke, and hae price bilong smoke nao kosim diswan. And tu, from taem hem hae tumas long 1985, “namba bilong pipol wea smokem cigarette long France hem go daon 19 percent, 8 percent long China from 1990, and 4 percent long Japan from 1992,” report hem sei.
Criminal Bisnis wea Grow Kwiktaem Winim Evri Narawan
Pino Arlacchi, director general bilong United Nations Office for Drug Control and Crime Prevention, sei wei for sellim pipol hem “criminal bisnis wea grow kwiktaem long world.” Mr. Arlacchi sei olketa wea sellim pipol kontrolem samting olsem 200 million pipol. Insaed 400 year bilong wei for sellim slave, olketa sellim 11.5 million pipol from Africa, bat insaed ten year wea go pas nomoa, winim 30 million woman and pikinini olketa sellim from Southeast Asia. Staka long olketa waka saed long sex or long factory for barava smol pei. Mr. Arlacchi sei hem bae gud for olketa gavman startim bak moa olketa law wea tambuim wei for sellim pipol.
Kros and Heart Bilong Iu
Globe and Mail niuspepa sei: “Pipol wea isi for kros [olketa] thri taem moa isi for garem heart attak winim olketa wea slow for kros.” Klosap 13,000 pipol tekpart insaed wanfala six-year study long sik bilong heart. Evriwan wea tekpart garem healthy heart long start bilong disfala study. Olketa askem samfala kwestin and markem kros bilong each wan sapos hem low, average, or hae. Insaed sixfala year, 256 kasem heart attak. Disfala study showimaot hao olketa wea kros bilong olketa hem average, garem 35 percent chance for garem heart problem. Leader bilong disfala study, Dr. Janice Williams from University bilong North Carolina, hem sei: “Kros barava savve kosim heart attak, especially long olketa man and woman midolwan 40 and 60 year wea garem normal blood pressure.” From diswan, olketa wea duim study sei hem bae gud for pipol wea isi for kros for followim samfala idea for relax.
Moa Healthy for Kaikai Olsem Famili
Wanfala best wei for dadi and mami mek sure pikinini garem gudfala health hem for olketa kaikai tugeta long evening, Globe and Mail niuspepa hem sei. Dr. Matthew Gillman from Harvard Medical Skul hem sei, “famili kaikai long evening hem moa healthy winim wanem pikinini or young wan bae laek kaikaim.” Pikinini wea kaikai witim famili bae moa isi for kaikaim frut and vegetable, for kasem vitamin and mineral olketa needim, and no for kaikaim tumas sugar and gris. Olketa wea duim study lukim tu hao, for kaikai tugeta olsem famili hem encouragem wei for storyim healthy wei for kaikai and mekem pikinini getius long gudfala kaikai—wea olketa bae followim olowe nomata olketa no kaikai long haos. Disfala niu study, wea olketa tekem from wanfala research project long 16,000 pikinini midolwan 9 and 14 year, faendem “tufala long faevfala skul pikinini kaikai long evening witim famili, and wanfala long faevfala nating nao,” Globe niuspepa hem sei.