Winim Olketa Problem wea Stopem Iu for Muv Ahed!
TINGIM sapos iu startim car bilong iu, putim long gear, bat hem nating want for muv. Waswe, eni problem long engine? Nomoa, wanfala bigfala ston hem blokem wanfala wheel. Only samting iu need for duim hem for aotem then iu savve muvim car bilong iu.
Long sem wei, samfala wea studyim Bible witim Olketa Jehovah’s Witness kasem samfala problem wea savve stopem wei wea olketa muv ahed long spiritual wei. Olsem example, Jesus hem givim warning hao olketa samting olsem “wari bilong disfala system and giaman paoa bilong olketa richfala samting” savve “stopem datfala word” bilong truth and spoelem wei for grow.—Matthew 13:22.
For narafala pipol, olketa fasin wea stap strong insaed olketa or olketa wik point savve blokem wei wea olketa muv ahed. Wanfala man long Japan wea nem bilong hem Yutaka hem laekem toktok from Bible, bat hem garem bigfala problem long wei for gamble. Staka taem hem trae for winim disfala nogud fasin bat hem fail. Disfala problem kostim hem staka selen, hem lusim thrifala haos, respect bilong famili bilong hem, and wei for respectim hemseleva. Waswe, bae hem savve aotem disfala samting wea blokem hem and kamap wanfala Christian?
Tingim tu wanfala woman wea nem bilong hem Keiko. Witim help from Bible, hem lusim olketa rabis fasin olsem wei for worshipim idol, dirty fasin, and for talemaot samting wea happen long future. Nomata olsem, Keiko hem sei: “Problem wea big winim eni narawan nao wei wea mi smoke. Staka taem mi trae for lusim bat hem hard.”
Iu tu maet garem wanfala samting wea luk olsem hem hard for muvim wea blokem wei for iu muv ahed. Nomata hem wanem samting, iu savve sure hao witim help bilong God, iu savve winim datwan.
Tingim kaonsel bilong Jesus for olketa disaepol bihaen olketa fail for aotem wanfala demon from wanfala man wea garem sik for foldaon. Bihaen Jesus hem win for duim samting wea olketa disaepol fail long hem, hem talem olketa: “Sapos iufala garem faith olsem size bilong mustard seed, iufala savve talem disfala maunten, ‘Muv go from hia and go long there,’ and bae hem go, and no eni samting hem stap wea iufala kanduit for duim.” (Matthew 17:14-20; Mark 9:17-29) Tru nao, wanfala problem wea maet luk olsem wanfala maunten long iumi hem barava smol and samting nating nomoa long Creator bilong iumi wea garem paoa evribit.—Genesis 18:14; Mark 10:27.
Luksavve Long Olketa Samting wea Savve Stopem Wei for Muv Ahed
Bifor iu savve winim olketa problem bilong iu, iu mas luksavve long problem hia. Hao nao bae iu duim diswan? Maet samwan insaed long kongregeson, olsem wanfala elder or man wea studyim Bible witim iu, talem iu for lukluk gud long wanfala samting. Winim wei for no laekem kaonsel olsem wea showimaot love, iu mas hambol and “lisin long discipline and kamap wise.” (Proverbs 8:33) Long olketa narataem, maet iu luksavve long olketa wik point bilong iu taem iu go ahed for studyim Bible. Tru nao, word bilong God hem “laef and garem paoa.” (Hebrews 4:12) Wei for readim Bible and olketa Bible pablikeson savve showimaot olketa deep tingting, feeling, and samting wea muvim iu. Diswan savve helpem iu kasem olketa haefala mark bilong Jehovah. Diswan savve showimaot and helpem iu for luksavve long olketa samting wea savve stopem iu for muv ahed long spiritual wei.—James 1:23-25.
Olsem example, tingim sapos wanfala Bible student hem garem fasin for tingting abaotem olketa dirty fasin. Hem maet tingse diswan no savve spoelem hem, from hem ting hem no really duim eni rong samting. Taem hem go ahed for study, hem readim toktok long James 1:14, 15: “Each wan hem kasem test taem samting wea hemseleva kavetem hem pullim and switim hem. Then disfala wei for kavet, taem hem grow, hem bornem sin; and sin, taem hem kamap, hem bringim kam dae.” Distaem hem luksavve hao sapos hem go ahed long disfala wei bae hem spoelem wei wea hem muv ahed! Hao nao bae hem savve finisim evribit disfala problem?—Mark 7:21-23.
Winim Olketa Problem
Maet sapos wanfala mature Christian helpem hem, datfala student savve duim samfala moa research insaed Word bilong God, taem hem iusim Watch Tower Publications Index.a Olsem example, anda long heding “Thoughts,” hem savve leadim man wea read for lukim samfala article wea savve helpem hem winim olketa nogud tingting. Olketa article hia savve mekhae long olketa Bible text, olsem Philippians 4:8, wea sei: “Evri samting wea tru, evri samting wea important, evri samting wea raeteous, evri samting wea klin, evri samting wea iumi fit for lovem, evri samting wea pipol tok gud long hem, evri gud samting and evri samting wea fit for praisem, go ahed for tingim evri samting hia.” Tru nao, mas aotem olketa dirty tingting and mas changem witim olketa klin tingting, tingting wea savve buildimap man!
Taem hem go ahed long research bilong hem, bae disfala student faendem samfala nara Bible principle wea savve helpem hem for stap klia long wei for mekem problem bilong hem kamap moa big. Olsem example, Proverbs 6:27 and Matthew 5:28 givim warning againstim wei for lukim or readim information wea bae mekem man wantem sex. Man wea raetem psalm hem prea olsem: “Mekem eye bilong mi no lukim rabis samting.” (Psalm 119:37) Hem tru, for just readim olketa Bible text hia hem no inaf. “Heart bilong raeteous wan hem ting raonem,” wanfala wise man hem sei. (Proverbs 15:28) Wei for no just ting raonem wanem God komandim bat for tingim why nao God komandim disfala samting, bae mekem student hia savve kasem barava deep mining long wisdom and balance fasin bilong olketa wei bilong Jehovah.
And lastfala samting, man wea trae hard for winim problem wea stopem wei for hem muv ahed shud feel free for lukaotem help bilong Jehovah. Hem barava fitim for lukaotem help bilong Jehovah, from God hem savve long fasin bilong iumi, hao iumi no perfect, and kam from dust nomoa. (Psalm 103:14) Wei for go ahed for askem help from God thru long prea, witim wei for waka hard for stap klia long wei for garem olketa dirty tingting, gogo bae wanfala gud samting hem kamaot from diswan—wanfala klin conscience, wea no garem eni hevi.—Hebrews 9:14.
No Givap
Nomata wanem kaen problem iu stragol witim, luksavve hao samtaem iu maet foldaon. Taem diswan hem happen, man savve feel olsem no wei nao and hem lus hope. Nomata olsem, tingim toktok long Galatians 6:9: “Letem iumi no givap for duim wanem hem gud, bikos long barava taem iumi bae harvestim samting sapos iumi no kamap taed.” Samfala loyal servant bilong God olsem David and Peter duim samfala samting wea mekem olketa seleva kasem shame. Bat olketa nating givap. Olketa hambol and acceptim kaonsel, and change, and go ahed for showimaot hao olketa nambawan servant bilong God. (Proverbs 24:16) Nomata David duim olketa mistek, Jehovah kolem hem “wanfala man wea heart bilong mi hapi long hem, wea bae duim evri samting wea mi wantem.” (Acts 13:22) Peter tu hem winim olketa mistek bilong hem and hem kamap wanfala main wan for saportim Christian kongregeson.
Staka tuday tu winim olketa problem. Yutaka, wea iumi story abaotem firstaem, hem acceptim wanfala Bible study. Hem story olsem: “Saport from Jehovah and olketa blessing bilong hem taem mi isisi muv ahed hem helpem mi for winim problem bilong mi for gamble. Mi feelim bigfala hapi taem mi kasem trufala mining bilong toktok bilong Jesus—hao long faith, nomata ‘olketa maunten’ savve muv.” Gogo, Yutaka hem kamap wanfala ministerial servant insaed kongregeson.
Waswe Keiko, wea hem no savve lusim tabacco? Datfala sista wea study witim hem talem hem for mas readim olketa article bilong Wekap! wea story abaotem wei for depend long tobacco. Keiko putim tu olketa toktok wea stap long 2 Corinthians 7:1 insaed long car bilong hem for mekem hem no forget for stap klin long eye bilong Jehovah evriday. Bat nomata olsem, hem no savve lusim. “Mi barava feel nogud long miseleva,” Keiko hem sei. “So mi askem miseleva wanem nao mi really laekem—mi laek for servem Jehovah or Satan?” Taem hem disaed for servem Jehovah, hem go ahed for prea strong for help. “Mi barava sapraes,” hem sei, “mi savve stop for smoke and mi no safa tumas. Samting wea mi feel sorre long hem nao hao mi no duim diswan kwiktaem.”
Iu tu savve winim olketa problem wea stopem iu for muv ahed. Taem iu go ahed for changem tingting, feeling, toktok, and samting wea iu duim for followim olketa mark bilong Bible, bae iu feel strong and respectim iuseleva. Olketa spiritual brata and sista bilong iu, and olketa insaed famili bilong iu, bae kasem strong and encouragement taem olketa hipap witim iu. And samting wea moa important, bae iu mekem wei wea iu fren witim Jehovah God kamap moa strong. Hem promis hao hem bae ‘aotem eni problem from road bilong pipol bilong hem’ taem olketa ranawe from wei wea Satan trae for kontrolem olketa. (Isaiah 57:14) And iu savve sure hao sapos iu trae hard for aotem and winim olketa problem wea savve stopem iu for muv ahed long spiritual wei, Jehovah bae givim iu richfala blessing.
[Footnote]
a Olketa Jehovah’s Witness pablisim long samfala difren languis.
[Piksa long page 28]
Jesus promis hao sapos man garem faith, nomata olketa problem wea big olsem maunten bae hem winim
[Piksa long page 30]
Wei for readim Bible savve strongim iumi for winim olketa spiritual wik point