Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w03 4/15 pp. 3-4
  • Wei for Tinghae Long Spiritual Samting Hem Hao Distaem?

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Wei for Tinghae Long Spiritual Samting Hem Hao Distaem?
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2003
  • Subheding
  • Strong bilong Pipol for Religion Hem Katdaon
  • Bigfala Change Saed Long Samting wea Pipol Tinghae Long Hem
  • Religion wea Mix Olabaot
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2003
w03 4/15 pp. 3-4

Wei for Tinghae Long Spiritual Samting Hem Hao Distaem?

“Thirti-fala man and woman attendim wanfala [Catholic] evening session, wea givim kaonsel for olketa wea plan for marit. Thrifala nomoa sei olketa garem faith.”​—La Croix, French Catholic niuspepa.

WEI for tinghae long olketa spiritual samting hem gogo for lus. Long front kava bilong international edition bilong Newsweek magasin bilong July 12, 1999, hem garem kwestin: “Waswe, God Dae Finis?” Magasin hia hem sei luk olsem diswan hem tru long western Europe. Taem datfala niuspepa bilong France, Le Monde, hem raet abaotem Catholic Church synod wea kamap long Rome long October 1999, hem sei: “Church distaem faendem hao hem moa and moa hard for talemaot message bilong hem from pipol distaem ‘les’ long hem nao. . . . Long Italy, Catholic pipol no wan mind long olketa teaching and wei for duim samting. . . . Long Germany, raoa abaotem olketa ples for givim kaonsel abaotem abortion hem mekem wei for divaed kamap moa big midolwan pope and pipol wea laek free for chus seleva and wea les nao for herem olketa toktok for bossim laef bilong olketa. Samfala sei long [Netherlands] samting wea pipol disaedem saed long fasin and wei for killim dae man sapos hem sik tumas hem kamap from wei wea pipol lusim Christian Wei.”

Diskaen samting hem semsem tu long olketa nara kantri. Long 1999 Archbishop of Canterbury, George Carey, talemaot warning hao Church of England hem “bae finis evribit insaed disfala genereson.” Long wanfala article wea garem title “End Bilong Christian Europe,” niuspepa bilong France Le Figaro hem sei: “Iumi savve lukim sem samting kamap evriwea. . . . Pipol go ahed kwestinim olketa samting saed long fasin and olketa teaching.”

Strong bilong Pipol for Religion Hem Katdaon

Long Europe, namba bilong pipol wea attendim church hem barava gogo daon. Long Paris olketa Catholic wea savve attendim mass evri Sunday hem no kasem 10 percent and only 3 go kasem 4 percent savve attendim church olowe. Namba bilong pipol wea attend hem katdaon tu long United Kingdom, Germany, and long olketa kantri long Scandinavia.

Samting olketa bigman long olketa religion warim tumas tu hem wei wea no inaf pipol laek for kamap priest. Insaed 100 year, namba bilong olketa priest long France hem barava katdaon fogud, from 14 priest for evri 10,000 pipol go kasem 1 priest for evri 10,000 pipol. Evriwea long Europe, average age bilong olketa priest hem gogo ap, and nomata olketa kantri olsem Ireland and Belgium tu no garem inaf priest. Long semtaem, namba bilong olketa pikinini wea attendim class for lanem olketa teaching bilong church hem katdaon tu, and diswan mekem planti daotem sapos Catholic Church savve kamap strong moa.

Pipol lusim trust bilong olketa long religion. Only 6 percent bilong pipol long France biliv hao “truth stap long wanfala religion nomoa,” bat bifor, long 1981 hem 15 percent and long 1952 hem 50 percent. Wei for no interest long religion kakamap moa big. Namba bilong pipol wea sei olketa no garem eni religion hem 26 percent long 1980, bat long 2000 hem 42 percent.—Les valeurs des Français—Évolutions de 1980 à 2000 (French Values—Development From 1980 to 2000).

Bigfala Change Saed Long Samting wea Pipol Tinghae Long Hem

Disfala problem bilong wei for no tinghae hem showaot tu long saed bilong fasin. Olsem iumi readim finis, planti pipol wea attendim church les nao for followim olketa law bilong church saed long fasin. Olketa no agree witim tingting for sei olketa leader bilong religion nao fit for markem standard bilong fasin for olketa followim. Sem pipol wea praisem tingting bilong pope saed long human rights, olketa les for followim olketa samting wea hem talem wea affectim laef bilong olketa seleva. Olsem example, planti pipol, nomata olketa Catholic tu, no acceptim disison bilong hem saed long wei for stopem woman kamap babule.

Diskaen tingting hem affectim pipol wea garem religion and tu olketa wea no garem religion, nomata wanem nao living bilong man. Pipol acceptim nomoa olketa samting wea Bible barava againstim. Twenti year bifor, homosexual fasin hem samting wea 45 percent bilong pipol long France no acceptim. Distaem, 80 percent ting diswan olsem samting wea olraet nomoa. Nomata big sekson bilong pipol laekem wei for faithful long marit partner, only 36 percent nomoa sei wei for duim adultery hem samting wea man no fit for garem eni excuse long hem.—Romans 1:26, 27; 1 Corinthians 6:9, 10; Hebrews 13:4.

Religion wea Mix Olabaot

Long olketa western kantri, planti distaem start for mekem religion bilong olketa seleva, wea man seleva nao chusim samting wea hem laek bilivim. Samfala teaching olketa acceptim, narawan olketa les long hem. Samfala sei olketa Christian bat long semtaem olketa biliv long reincarnation, and samfala narawan willing for followim olketa biliv bilong planti religion long semtaem nomoa. (Ecclesiastes 9:5, 10; Ezekiel 18:4, 20; Matthew 7:21; Ephesians 4:5, 6) Wanfala buk Les valeurs des Français hem showimaot klia hao planti pipol tuday gogo farawe from olketa samting wea church markem.

Bat, disfala wei for man seleva chusim wanem hem laek bilivim hem garem danger. Jean Delumeau, man wea studyim history bilong religion and wea member bilong Institut de France, hem biliv strong hao man bae hard tumas for mekem religion bilong hemseleva wea bae difren evribit from samting wea stap finis. “Faith no savve go ahed sapos hem no garem faondeson long wanfala religion.” Olketa strongfala spiritual mark mas join evribit witim samting wea man duim saed long religion. From iumi insaed kaen laef wea change olowe, wea nao bae man savve faendem diskaen wei for join gud olsem?

Full Bible hem remindim iumi hao God nao markem samting wea fitim saed long fasin and samting wea iumi shud duim and no duim, bat hem letem olketa man free for chus sapos olketa bae followim or nomoa. Planti million pipol evriwea long world luksavve hao disfala buk wea pipol bin tinghae long hem for longtaem finis hem savve barava helpem olketa distaem and hao hem ‘wanfala lamp for leg bilong olketa and wanfala laet for road bilong olketa.’ (Psalm 119:105) Wanem nao mekem olketa ting olsem? Bae next article hem story abaotem diswan.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem