Gohed Faithful for Sapotim Kingdom Bilong God
“Olketa no olsem pipol long world.”—JOHN 17:16.
1, 2. (a) Why nao olketa Christian mas no teksaed? (Lukim piksa long start bilong study.) (b) Wanem nao samfala samting wea staka pipol mekhae long hem, and wanem nao kamaot from datwan?
PIPOL bilong Jehovah no teksaed long olketa samting wea mekem pipol long world divaed, olsem wei for mekhae long kantri, tribe, or culture bilong man. Why nao olsem? Bikos iumi lovem Jehovah, iumi faithful long hem, and iumi obeyim hem. (1 John 5:3) Nomata wea iumi stap, or wea nao iumi kam from, iumi followim olketa standard bilong God. Wei for faithful long Jehovah and for sapotim Kingdom bilong hem nao important winim eni nara samting. (Matt. 6:33) From datwan, iumi fit for sei iumi “no olsem pipol long world.”—Readim John 17:11, 15, 16; Isa 2:4.
2 Staka pipol long world distaem mekhae long kantri, tribe, or culture bilong olketa, and maet sports team long kantri tu. Bat datwan mekem staka pipol laek for winim narawan, heitim each other, and samfala taem killim dae narawan. Nomata iumi no tekpart long olketa raoa hia, maet olketa nogud samting wea kamaot from olketa raoa hia savve affectim iumi and famili bilong iumi, and maet samting wea barava no stret hem kasem iumi. From God wakem iumi long wei wea iumi fit for savve long samting wea stret and samting wea no stret, maet iumi feel nogud and laek for teksaed sapos gavman duim samting wea no stret. (Gen. 1:27; Deut. 32:4) Taem wanfala samting wea no stret hem happen, wanem nao tingting bilong iu abaotem datwan? Waswe, iu followim wanem God talem for no teksaed, or samfala taem iu teksaed?
3, 4. (a) Why nao iumi no teksaed long eni raoa wea gohed long disfala world? (b) Wanem nao bae iumi storyim long disfala study?
3 Staka pipol savve teksaed long olketa raoa wea kamap bikos olketa gavman sei hem nao samting wea gudfala citizen bilong kantri shud duim. Bat iumi followim example bilong Jesus. So iumi no join insaed long politik, and iumi no faet long olketa war. (Matt. 26:52) Olketa tru Christian no tingse samfala samting long world bilong Satan hem gud winim olketa nara samting long world bilong Satan. (2 Cor. 2:11) Iumi no teksaed long eni raoa wea gohed long disfala world.—Readim John 15:18, 19.
4 From iumi no perfect, maet samfala long iumi garem yet wei for ting daonem pipol from difren ples, or pipol wea culture bilong olketa hem difren. (Jer. 17:9; Eph. 4:22-24) Long disfala study, bae iumi lanem olketa Bible principle wea savve helpem iumi for no garem kaen tingting olsem wea savve divaedem pipol. And tu, bae iumi storyim wanem iumi savve duim for garem sem tingting olsem Jehovah and Jesus, wea datwan bae helpem iumi for gohed faithful for sapotim Kingdom.
WHY IUMI NO TEKSAED LONG ENI SAMTING LONG WORLD
5, 6. Taem Jesus stap long earth, hao nao hem ting long difren kaen pipol, and why nao olsem?
5 Sapos iu kasem test for no teksaed long eni samting and iu no savve wanem for duim, hem gud for ting raonem disfala kwestin: ‘Sapos diswan kasem Jesus, bae wanem nao hem duim?’ Taem Jesus stap long earth, pipol from Judea, Galilee, and Samaria no stap gud tugeta. Olsem example, olketa Jew no savve story witim pipol bilong Samaria. (John 4:9) Olketa Pharisee and Sadducee savve raoa abaotem staka samting. (Acts 23:6-9) Olketa Jew wea skul gud ting daonem pipol wea nating savve long Law. (John 7:49) And staka Jew heitim olketa man for tekem tax, and pipol from Rome. (Matt. 9:11) Bat Jesus no teksaed long olketa raoa hia. Nomata hem evritaem mekhae long truth abaotem Jehovah and hem savve Israel hem spesol nation bilong God, hem no teachim olketa disaepol for tingse olketa gud winim nara pipol. (John 4:22) Bat hem teachim olketa for lovem evriwan.—Luke 10:27.
6 Why nao Jesus no ting samfala pipol olketa gud winim olketa narawan? Bikos long tingting bilong Jesus and Dadi bilong hem, evriwan semsem nomoa. Taem Jehovah wakem firstfala man and woman, plan bilong hem nao for tufala garem olketa pikinini and fulimap earth witim olketa difren kaen pipol. (Gen. 1:27, 28) So Jehovah and Jesus no ting long pipol long samfala kantri, kala skin, or languis olketa gud winim olketa narawan. (Acts 10:34, 35; Rev. 7:9, 13, 14) Iumi mas followim nambawan example bilong tufala.—Matt. 5:43-48.
7, 8. (a) Hu nao iumi sapotim, and why nao olsem? (b) Wanem nao iumi mas luksavve long hem saed long olketa problem bilong olketa man?
7 Why nao iumi no sapotim eni man wea rul or eni gavman? Bikos iumi sapotim rul bilong Jehovah. Hem nao rul ovarem iumi. Long garden long Eden, Satan againstim rul bilong Jehovah. Satan laekem olketa man for tingse bae olketa kasem gud samting sapos olketa followim wanem hem talem winim sapos olketa followim wanem God talem. Jehovah letem iumi for chusim hu nao iumi laek for sapotim. So hu nao iu sapotim? Waswe, iu evritaem obeyim Jehovah bikos iu barava sure bae iu kasem gud samting from datwan, winim for duim wanem iuseleva laekem? Waswe, iu barava sure Kingdom bilong God nomoa savve stretem evri problem bilong olketa man? Or waswe, long tingting bilong iu olketa man savve rulim olketa seleva and no needim God?—Gen. 3:4, 5.
8 Olsem example, sapos eniwan askem iu tingting bilong iu abaotem wanfala political party, or abaotem eni grup wea trae for fixim samfala samting wea olketa tingse hem no stret long community, wanem nao bae iu talem? Maet samfala long olketa grup hia garem gudfala goal for helpem pipol. Bat iumi luksavve Kingdom bilong God nomoa savve stretem olketa problem bilong olketa man. And tu, insaed kongregeson iumi followim instruction wea kam from Jehovah, and no duim wanem iumiseleva laekem. From datwan, kongregeson garem wan mind.
9. Wanem problem nao kamap long kongregeson long Corinth long first century, and wanem nao Paul sei olketa mas duim?
9 Long first century, samfala Christian long Corinth olketa raoa. Aposol Paul sei: “Mi herem samfala long iufala sei: ‘Mi followim Paul.’ Olketa narawan sei: ‘Mi followim Apollos,’ or ‘Mi followim Cephas.’ Samfala moa sei: ‘Mi followim Christ.’” Paul sapraes fogud long diswan, bikos diswan hem big problem wea savve spoelem peace and wan mind long kongregeson. So hem sei long olketa: “Iufala divaedem kongregeson bilong Christ.” Paul kaonselem olketa olsem: “Olketa brata, long nem bilong Lord bilong iumi Jesus Christ, mi laekem iufala mas agree long toktok bilong iufala. Iufala mas no garem difren tingting bat mas wan mind long tingting bilong iufala.” Samting Paul talem hem fitim iumi tu. Iumi shud no letem eni samting divaedem kongregeson.—1 Cor. 1:10-13; readim Rome 16:17, 18.
10. Storyim example wea showimaot olketa Christian mas no teksaed long olketa raoa long world.
10 Aposol Paul encouragem olketa anointed Christian for no tingting strong long olketa “samting bilong disfala world,” bat for gohed tingting strong long hope bilong olketa for go long heven. (Phil. 3:17-20) Waka bilong olketa anointed Christian hem for talemaot toktok bilong Christ. Olketa olsem wanfala ambassador wea go stap long nara kantri and wea stand for kantri bilong hem. Wanfala ambassador bae no join insaed politik or olketa problem bilong kantri wea hem stap long hem. Long sem wei tu, olketa anointed Christian no join insaed politik and olketa problem long world. (2 Cor. 5:20) Olketa Christian wea garem hope for laef olowe long earth tu olketa sapotim Kingdom and no join insaed olketa raoa bilong disfala world.
WAKA HARD FOR GAREM SEM TINGTING OLSEM JEHOVAH
11, 12. (a) Wanem kaen tingting nao olketa wea sapotim Kingdom bilong God mas no garem? (b) Wanem rong tingting nao wanfala sista garem, and wanem nao helpem hem for change?
11 Long staka kantri long world, pipol wea garem sem culture and story long sem languis savve feel klos long each other. Staka taem olketa hia savve tinghae tumas long hom bilong olketa. Bat iumi mas no garem kaen tingting olsem. Iumi mas waka hard for garem sem tingting olsem Jehovah and no teksaed. Wanem nao bae helpem iumi long diswan?
12 Olsem example, Mirjetaa hem from kantri wea olketa kolem Yugoslavia bifor. Pipol long ples bilong hem heitim pipol from Serbia. Taem hem studyim Bible hem luksavve Jehovah no favorim eniwan, bat Satan nao hem laekem pipol for heitim each other. So hem waka hard for changem tingting bilong hem. Bat taem war kamap midolwan samfala tribe long area wea Mirjeta stap, hem start for garem nogud tingting moa abaotem pipol from Serbia. Hem no laek for go preach long olketa tu. From hem savve hem rong for garem kaen tingting olsem, hem prea strong long Jehovah for helpem hem aotem datfala rong tingting. And tu, hem askem Jehovah for helpem hem for kamap fit for duim pioneer waka. Mirjeta sei: “Mi luksavve for busy long ministry hem barava helpem mi. Taem mi long ministry, mi trae for showimaot love olsem Jehovah, and datwan helpem mi for aotem rong tingting wea mi garem abaotem nara pipol.”
13. (a) Wanem nao kasem Zoila, and wanem nao hem duim? (b) Wanem nao iumi lanem from samting wea kasem Zoila?
13 Zoila hem sista from wanfala kantri long Mexico, wea go stap long Europe. Long kongregeson bilong hem, samfala brata and sista from narafala kantri long Latin America tu stap. Zoila sei samfala long olketa hia mekfani abaotem kantri bilong hem, and abaotem kastom and music long hom bilong hem. Hem feel nogud, so hem prea long Jehovah for helpem hem for no feel olsem. Sapos datwan kasem iu, wanem nao bae iu duim? Samfala brata and sista bilong iumi stragol yet for kontrolem feeling bilong olketa taem pipol tok spoelem ples wea olketa kam from. So iumi no laek for talem or duim eni samting wea mekhae long pipol from wanfala ples and daonem pipol from narafala ples. Iumi no laek for mekem wei for divaed kamap insaed long kongregeson or long eni nara ples.—Rome 14:19; 2 Cor. 6:3.
14. Wanem nao bae helpem iu for garem sem tingting wea Jehovah garem abaotem pipol?
14 Olketa wea worshipim Jehovah mas no tingse wanfala ples or kantri hem gud winim nara ples or kantri. Pipol bilong Jehovah olketa garem wan mind. Bat maet famili bilong iu, and olketa wea iu growap witim encouragem iu for tinghae long ples wea iu kam from. So maet samfala taem iu still ting daonem pipol wea kam from narafala kantri, garem difren culture, story long difren languis, or garem difren kala skin. Wanem nao savve helpem iu for stretem tingting bilong iu? Ting raonem wei wea Jehovah heitim wei for mekhae long kantri or wei for tingse samfala pipol gud winim narawan. Duim research abaotem diswan taem iu study seleva or long Famili Worship. Then askem Jehovah for helpem iu for garem sem tingting wea hem garem abaotem pipol.—Readim Rome 12:2.
For iumi faithful long Jehovah, iumi mas obeyim hem nomata wanem nara pipol maet duim or talem (Paragraf 15, 16 storyim diswan)
15, 16. (a) From iumi difren, datwan mekem pipol ting hao long iumi? (b) Wanem nao olketa dadi and mami savve duim for helpem pikinini bilong olketa gohed faithful long Jehovah?
15 From iumi evritaem laek for faithful long Jehovah, samfala taem samfala samting savve kamap wea mekem olketa wea iumi waka witim, olketa skulfren, olketa neiba, and olketa relative bilong iumi luksavve iumi barava difren from olketa. (1 Pet. 2:19) Jesus sei bae pipol heitim iumi bikos iumi difren. Iumi mas no forget, staka wea againstim iumi no savve abaotem Kingdom bilong God. So olketa no minim why iumi sapotim Kingdom and no sapotim olketa gavman bilong man.
16 For iumi faithful long Jehovah, iumi mas obeyim hem nomata wanem nao nara pipol maet duim or talem long iumi. (Dan. 3:16-18) Olketa young wan maet faendem hem barava hard for difren from olketa nara young wan. Iufala dadi and mami, helpem pikinini bilong iu for no fraet taem hem long skul. Maet pikinini bilong iu fraet for talemaot hem bae no salutim flag, or hem bae no tekpart long olketa nara celebration wea mekhae long kantri. Taem iufala duim Famili Worship, storyim tingting bilong Jehovah abaotem olketa samting hia. Helpem olketa for savve hao for explainim gud long narawan wanem olketa bilivim, and for duim datwan long wei wea showimaot respect. (Rome 1:16) And tu, maet iu need for go story witim teacher bilong pikinini bilong iu for explainim olketa biliv bilong iumi.
TINGHAE LONG EVRI SAMTING WEA JEHOVAH WAKEM!
17. Wanem kaen tingting nao iumi shud no garem, and why nao olsem?
17 Staka long iumi savve laekem kaikai, languis, kastom, and olketa naes samting long ples wea iumi kam from. Bat waswe, iumi evritaem tingse olketa samting wea iumi laekem hem winim olketa samting wea narawan laekem? Jehovah laekem iumi for enjoyim evri difren kaen samting wea hem wakem. (Ps. 104:24; Rev. 4:11) So waswe, hem fitim for sei samting wea iumi laekem hem gud winim samting wea narawan laekem?
18. Wanem gud samting nao bae iumi kasem sapos iumi garem sem tingting wea Jehovah garem abaotem pipol?
18 Jehovah laekem evri difren kaen pipol for savve long hem, worshipim hem, and for laef olowe. (John 3:16; 1 Tim. 2:3, 4) So sapos olketa brata and sista bilong iumi garem difren tingting or idea from iumi, and datwan no againstim olketa Bible principle, iumi willing for lisin long olketa. Datwan savve mekem laef bilong iumi interesting and hem protectim wei wea iumi wan mind. Olsem iumi storyim finis, from iumi sapotim Jehovah and Kingdom bilong hem, iumi no teksaed long olketa raoa bilong world. Iumi barava no laekem wei wea pipol long world olketa praod and laek for winim narawan. Iumi thankiu long Jehovah from hem teachim iumi hao for stap gud witim nara pipol and for hambol! Iumi garem sem tingting olsem man wea raetem psalm, wea sei: “Hem gud and naes tumas for olketa brata garem wan mind!”—Ps. 133:1.
a Mifala changem samfala nem.